Rekapitulacija Za I Parcijalu OI (1)

1

I. TEORIJA IGARA

1. Igra se definiše kao:a. Situacija čiji ishod uvijek zavisi samo od jednog učesnikab. Situacija koja se odnosi na potpunu kooperaciju između različitih

donosilaca odlukac. Situacija koja se odnosi na djelimični ili potpuni konflikt između različitih

donosilaca odluka

2. Strategija se u teoriji igara definiše kao:a. Skup većeg broja potezab. Skup uputa za igranje koji sadrži instrukcije što igrač treba raditi u svakoj

situaciji koja može nastupiti u toku partijec. Situacija koja se odnosi na djelimični ili potpuni konflikt između različitih

donosilaca odluka

3. Porast vjerojatnoće kod igrača A da će ostvariti svoj cilj:a. obavezno podrazumijeva smanjivanje vjerojatnoće kod igrača B da on

ostvari svoj ciljb. podrazumijeva povećanje vjerojatnoće kod igrača B da on ostvari svoj ciljc. ponekad podrazumijeva smanjivanje vjerojatnoće kod igrača B da on

ostvari svoj cilj

4. Koja od navedenih karakteristika ne opisuje situaciju koja je predmet teorije igara:a. u igri uvijek učestvuje dva igračab. igra počinje tako da jedan ili više igrača izaberu jednu između

specificiranih alternativa (strategija)c. nakon što je izbor pridružen prvom potezu, rezultat je određena situacija

koja određuje ko vrši sljedeći izbor i koje su mu alternative otvorened. izbori napravljeni od igrača mogu se i ne moraju saznati

5. Matrica plaćanja predstavlja:a. broj igrača učesnikab. numerički izraz dobitaka odnosno gubitaka učesnika neke igre u

varijantama izbora različitih strategijac. krajnji ishod igre

6. Nekonkurentna (kooperativna) igra je:a. igra u kojoj važi pravilo: da bi jedan igrač dobio, svi drugi moraju izgubitib. konfliktna situacija u kojoj su svi igrači međusobni protivnicic. konfliktna situacija u kojioj dva ili više igrača međusobno sarađuju

7. Konkurentna (nekooperativna) igra je:a. igra u kojoj važi pravilo: dobitak jednog ne znači automatski gubitak

drugog igrača

2

b. konfliktna situacija u kojoj su svi igrači međusobni protivnicic. konfliktna situacija u kojioj dva ili više igrača međusobno sarađuju

8. Da bi igra mogla biti kooperativna u igri mora čestvovati više od dva igrača.a. Tačnob. Netačno

9. Ukoliko broj strategija je koje svakom od igrača u igri stoje na raspolaganjuograničen govorimo o:

a. Konkurentnoj igrib. Kooperativnoj igric. Konačnoj igrid. Beskonačnoj igri

10. Igra sa nultom sumom podrazumijeva da:a. suma ukupnog plaćanja je različita od nuleb. ukupan dobitak jednog ili više igrača je različit od ukupnog gubitka

“poraženih” igračac. ukupan dobitak jednog ili više igrača je jednak ukupnom gubitku

“poraženih” igrača

11. Ukoliko u igri kao učesnike imamo pripadnike jednog rukometnog tima, riječ je o:a. Konkurentskoj igri sa dva igračab. Kooperativnoj igri sa dva igračac. Konkurentskoj igri sa više od dva igračad. Kooperativnoj igri sa više od dva igrača

12. Ukoliko je igra predstavljena u matričnoj formi, znači da je riječ o igri:a. Sa više od dva igračab. Sa potpunom informisanošćuc. Sa kooperacijom

13. Ukoliko je igra predstavljena u formi stabla igre, znači da je riječ o igri:a. Sa dva igračab. Konkurentskoj igric. Sa nepotpunom informisanošću

14. Dva igrača bacaju novčić. Ako je rezultat bacanja dva pisma ili dvije glave novacuzima igrač A a ako je rezultat bacanja jedno pismo i jedna glava dobija igrač B. Obaigrača u igru ulažu isti iznos S. Rezultat igre je iznos (S-N), gdje je N iznos novcakoji moraju dati osobi C. U ovom slučaju govorimo o:

a. Konkurenskoj igri dva igrača suma nulab. Konkurenskoj igri dva igrača suma nenulac. Kooperativnoj igri dva igrača suma nulad. Kooperativnoj igri dva igrača suma nenula

3

15. Kada igrač A donese svoju konkretnu odluku Ai i igrač B donese svoju konkretnuodluku Bj u konkurentskoj igri dva igrača suma nula dobija se:

a. konačan ishod igreb. saldo igrec. moguća vrijednost igre

16. U opštoj matrici plaćanja dimenzije mxn u konkurentskoj igri dva igrača suma nula,kada je aij>0 znači da će:

a. igrač A dati igraču B vrijednost aij

b. igrač B dobiti od igrača A vrijednost aij jc. igrač B dati igraču A vrijednost aij

17. U opštoj matrici plaćanja dimenzije mxn u konkurentskoj igri dva igrača suma nula,kada je aij <0 znači da će:

a. igrač A dati igraču B vrijednost aij

b. igrač B dati igraču A vrijednost aij

c. igrač A dobiti od igrača B vrijednost aij

18. Ukoliko su u matrici plaćanja svi elementi pozitivni u konkurentskoj igri dva igračasuma nula, tada igraču A odgovara:

a. najmanje pozitivan aij

b. najviše pozitivan aij

c. aij najbliži 0

19. Ukoliko su u matrici plaćanja svi elementi negativni u konkurentskoj igri dva igračasuma nula, tada igraču A odgovara:

a. najmanje negativan aij

b. najviše negativan aij

c. aij po apsolutnoj vrijednosti najviše udaljen od 0

20. Ukoliko su u matrici plaćanja svi elementi pozitivni u konkurentskoj igri dva igračasuma nula, tada igraču B odgovara:

a. najmanje pozitivan aij

b. najviše pozitivan aij

c. aij najudaljeniji od 0

21. Ukoliko su u matrici plaćanja svi elementi negativni u konkurentskoj igri dva igračasuma nula, tada igraču B odgovara:

a. najmanje negativan aij

b. najviše negativan aij

c. aij po apsolutnoj vrijednosti najmanje udaljen od 0

22. U konkurentskoj igri dva igrača suma nula, najbolji mogući izbor igre za igrača A jeigra sa vrijednošću:

a.,

max iji j

a

4

b.,

min iji j

a

c. 0ija

23. U konkurentskoj igri dva igrača suma nula, najbolji mogući izbor igre za igrača B jeigra sa vrijednošću:

a.,

max iji j

a

b. 0ija

c.,

min iji j

a

24. U matrici plaćanja element aij ima vrijednost H>0. To znači da će:a. Ukoliko igrač A odabere strategiju j i igrač B odabere strategiju i, rezultat

igre biti da igrač A izgubi H.b. Ukoliko igrač B odabere strategiju i i igrač B odabere strategiju j, rezultat

igre biti da igrač A dobije H.c. Ukoliko igrač A odabere strategiju i i igrač B odabere strategiju j, rezultat

igre biti da igrač A dobije H.

25. U matrici plaćanja element aij ima vrijednost H=0. To znači da će:a. Ukoliko igrač A odabere strategiju i i igrač B odabere strategiju j, rezultat

igre biti da oba igrača ništa niti dobiju niti izgube.b. U izboru bilo koje strategije od strane oba igrača, rezultat igre biti da oba

igrača ništa niti dobiju niti izgube.c. Ukoliko igrač A odabere strategiju j i igrač B odabere strategiju i, rezultat

igre biti da oba igrača ništa niti dobiju niti izgube.

26. U matrici plaćanja element aij ima vrijednost H<0. To znači da će:a. Ukoliko igrač A odabere strategiju j i igrač B odabere strategiju i, rezultat

igre biti da igrač A izgubi H.b. Ukoliko igrač A odabere strategiju i i igrač B odabere strategiju j, rezultat

igre biti da igrač A izgubi H.c. Ukoliko igrač A odabere strategiju i i igrač B odabere strategiju j, rezultat

igre biti da igrač B izgubi H.

27. U matrici plaćanja element a24 ima vrijednost 4. To znači da će:a. Ukoliko igrač A odabere strategiju 4 i igrač B odabere strategiju 2, rezultat

igre biti da igrač A izgubi 4.b. Ukoliko igrač A odabere strategiju 2 i igrač B odabere strategiju 4, rezultat

igre biti da igrač A dobije 4.c. Ukoliko igrač A odabere strategiju 2 i igrač B odabere strategiju 4, rezultat

igre biti da igrač A izgubi 4.

28. U matrici plaćanja element a24 ima vrijednost (-1,7). To znači da će:a. Ukoliko igrač A odabere strategiju 2 i igrač B odabere strategiju 4, rezultat

igre biti da igrač A dobije 1,7.

5

b. Ukoliko igrač A odabere strategiju 2 i igrač B odabere strategiju 4, rezultatigre biti da igrač B izgubi 1,7.

c. Ukoliko igrač A odabere strategiju 2 i igrač B odabere strategiju 4, rezultatigre biti da igrač B dobije 1,7.

29. Igrači A i B igraju sljedeću igru: Na stol stavljaju po novčić. Ako se na stolu nađudva pisma ili dvije glave novac uzima igrač A a ako se nađu jedno pismo i jedna glavadobija igrač B. Oba igrača ulažu isti novčani iznos S u igru. Koji od navedenih ishodane može biti ishod date igre:

a. igrač A stavio novčić na pismo i igrač B stavio novčić na pismo, te igrač Adobiva iznos S.

b. igrač A stavio novčić na pismo i igrač B stavio novčić na glavu, te igrač Adobija iznos S.

c. igrač A stavio novčić na glavu i igrač B stavio novčić na pismo, te igrač Agubi iznos S.

30. Igrači A i B igraju sljedeću igru: Na stol stavljaju po novčić. Ako se na stolu nađu dvapisma ili dvije glave novac uzima igrač A a ako se nađu jedno pismo i jedna glavadobija igrač B. Oba igrača ulažu isti novčani iznos S u igru. Koji od navedenih ishodane može biti ishod date igre:

a. igrač A stavio novčić na pismo i igrač B stavio novčić na pismo, te igrač Bdobiva iznos S.

b. igrač A stavio novčić na pismo i igrač B stavio novčić na glavu, te igrač Bdobiva iznos S.

c. igrač A stavio novčić na glavu i igrač B stavio novčić na pismo, te igrač Bdobiva iznos S.

31. Očekivana vrijednost strategije Ai matematski se predstavlja izrazom:

a.1

( ) , za 1n

i ij j ij

E A a q p

b.1

( ) , za 1m

i ij i ji

E A a p q

c.1

( ) , za 1n

i ij j jj

E A a q q

32. Očekivana vrijednost strategije Bj matematski se predstavlja izrazom:

a.1

( ) , za 1n

j ij j ij

E B a q p

b.1

( ) , za 1m

j ij i ji

E B a p q

c.1

( ) , za 1n

j ij j jj

E B a q q

6

33. Vrijednost igre je složeni događaj koji podrazumijeva:a. istovremenu realizaciju događaja Ai i Bj

b. da se događaji Ai i Bj ne mogu istovremeno realizovatic. nezavisnost događaja Ai i Bj

34. Igrač A ima za cilj da minimizira V, dok igrač B ima za cilj da maksimizira V.a. Tačnob. Netačno

35. Ako su u matrici plaćanja svi elementi pozitivni, optimalna vrijednost igre:a. može a ne mora biti pozitivnab. mora biti pozitivnac. ne mora biti pozitivna

36. Ako su u matrici plaćanja svi elementi negativni, optimalna vrijednost igre:a. može a ne mora biti negativnab. ne mora biti negativnac. mora biti negativna

37. Kako bismo izbjegli da vrijednost igre može biti negativna, vršimo linearnutransformaciju matrice plaćanja:

a. dodajući svakom elementu matrice plaćanja dovoljno velik pozitivan brojK mora imati vrijednost minimalno K=|aαβ|+1, gdje je aαβ najveći elementu matrici plaćanja

b. dodajući svakom elementu matrice plaćanja dovoljno velik pozitivan brojK mora imati vrijednost minimalno K=|aαβ|+1, gdje je aαβ najnegativnijielement u matrici plaćanja

c. oduzimajući od svakog elementa matrice plaćanja dovoljno velik pozitivanbroj K mora imati vrijednost minimalno K=|aαβ|+1, gdje je aαβnajnegativniji element u matrici plaćanja

38. Linearnom transformacijom matrice plaćanja:a. se ne mijenjaju pripadne vjerovatnoće svih pojedinih strategijab. se mijenjaju pripadne vjerovatnoće svih pojedinih strategijac. se mogu a ne moraju promijeniti vjerovatnoće pojedinih strategija

39. Očekivane vrijednosti igre usljed provedene linearne transformacije 'ij ija a K su u

relaciji:a. ( ') ( )E V E Vb. ( ') ( )E V E V K c. ( ) ( ')E V E V K

40. U početnoj matrici plaćanja za igru dva igrača suma 0, svakom elementu smo dodalivrijednost G<5 i dobili novu matricu plaćanja. Na osnovu nove matrice plaćanja

7

riješili smo igru i optimalno rješenje za vrijednost igre iznosilo je 9. To znači da će pozavršetku igre:

a. Igrač A dobiti 9b. Igrač A izgubiti 9c. Igrač B izgubiti (9-G)d. Igrač B dobiti (9-G)

41. U početnoj matrici plaćanja za igru dva igrača suma 0, svakom elementu smo dodalivrijednost G<8 i dobili novu matricu plaćanja. Na osnovu nove matrice plaćanjariješili smo igru i optimalno rješenje za vrijednost igre iznosilo je 10. To znači da ćepo završetku igre:

a. Igrač A dobiti 10b. Igrač A dobiti (10-G)c. Igrač A izgubiti 10d. Igrač A izgubiti (10-G)

42. U početnoj matrici plaćanja za igru dva igrača suma 0, svakom elementu smo dodalivrijednost G>5 i dobili novu matricu plaćanja. Na osnovu nove matrice plaćanjariješili smo igru i optimalno rješenje za vrijednost igre iznosilo je 4. To znači da će pozavršetku igre:

a. Igrač A dobiti 4b. Igrač A izgubiti 4c. Igrač A dobiti 4-G

d. Igrač A izgubiti 4-G

43. U početnoj matrici plaćanja za igru dva igrača suma 0, svakom elementu smo dodalivrijednost G>4 i dobili novu matricu plaćanja. Na osnovu nove matrice plaćanjariješili smo igru i optimalno rješenje za vrijednost igre iznosilo je 2. To znači da će pozavršetku igre:

a. Igrač B dobiti 2b. Igrač B izgubiti 2c. Igrač B dobiti 2-G

d. Igrač B izgubiti 2-G

44. Inferiorna strategija je strategija koja:a. omogućava analiziranom igraču da dobivab. omogućava protivniku da dobivac. onemogućava protivniku da dobiva

45. Za igrača A inferiorna je strategija Ak ukoliko:a. su svi elementi matrice plaćanja u redu k manji ili jednaki od

odgovarajućih elemenata matrice plaćanja u redu lb. su svi elementi matrice plaćanja u redu l manji ili jednaki od

odgovarajućih elemenata matrice plaćanja u redu k

8

c. su svi elementi matrice plaćanja u redu k veći ili jednaki ododgovarajućih elemenata matrice plaćanja u redu l

46. Ukoliko je , 0, 1,lj kj j ja a j n , tada je strategija Ak:

a. Dominantna strategija za igrača Ab. Ravnopravna sa svim strategijama igrača Ac. Inferiorna strategija za igrača A

47. Za igrača B inferiorna je strategija Bk ukoliko:a. su svi elementi matrice plaćanja u koloni l veći ili jednaki od

odgovarajućih elemenata matrice plaćanja u koloni kb. su svi elementi matrice plaćanja u koloni k veći ili jednaki od

odgovarajućih elemenata matrice plaćanja u koloni lc. su svi elementi matrice plaćanja u koloni k manji ili jednaki od

odgovarajućih elemenata matrice plaćanja u koloni l

48. Ukoliko je , 0, 1,il ik i ia a i m , tada je strategija Bk:

a. Dominantna strategija za igrača Bb. Inferiorna strategija za igrača Bc. Ravnopravna sa svim strategijama igrača B

49. Eliminacija inferiornih strategija ne utiče na optimalno rješenje igre.a. Tačnob. Netačno

50. Igrač B će između svojih odluka Bl i Bk eliminisati odluku Bk ako je:

a. , 1,ik ila a i m

b. , 1,ik ila a i m

c. , 1,ik ila a i m

51. Igrač A će između svojih odluka Al i Ak eliminisati odluku Ak ako je:

a. , 1,kj lja a j n

b. , 1,kj lja a j n

c. , 1,kj lja a j n

52. Ukoliko se desi da najbolji od svih najlošijih rezultata i po igrača A i po igrača B buduisti onda se radi o:

a. igri sa sedlomb. miješanoj igric. igri bez sedla

53. Kada kažemo da matrica plaćanja odgovara ''igri sa sedlom'‘?a. Ako je svaki element u matrici plaćanja pozitivan

9

b. Ako je max min min maxij ijj ji i

a a

c. Ako je max min min maxij ijj ji i

a a

54. Kada kažemo da matrica plaćanja odgovara ''igri sa sedlom'‘?a. Ako je svaki element u matrici plaćanja pozitivan

b. Ako je max min min maxij ijj ji i

a a

c. Ako je max min min maxij ijj ji i

a a

55. Kod konkurentske igre suma nula sa dva igrača uvijek vrijedi odnos:

a. max min min maxij ijj ji i

a a

b. max min min maxij ijj ji i

a a

c. max min min maxij ijj ji i

a a

56. Ukoliko je u optimalnom rješenju za oba igrača optimalna po jedna strategija,govorimo o:

a. Nekonkurentskoj igrib. Igri bez sedlac. Igri suma nulad. Igri sa sedlom

57. Ukoliko se kod igre formiraju mješovite strategije to jeste različite strategije igrači A iB igraju ali ne podjednako često, govorimo o:

a. Nekonkurentskoj igrib. Igri bez sedlac. Igri suma nulad. Igri sa sedlom

58. Ukoliko se desi da najbolji od svih najlošijih rezultata po igrača A i po igrača B nisuisti, govorimo o:

a. Nekonkurentskoj igrib. Igri suma nulac. Igri sa sedlomd. Igri sa miješanim strategijama

59. Statistička metoda za rješavanje igre bez sedla može se primijeniti samo ako je:a. Svaki element u matrici plaćanja pozitivanb. Matrica plaćanja tipa 22c. Matrica plaćanja tipa m2, za m>2

10

60. Očekivanu vrijednost i-te strategije igrača A u poređenju sa optimalnom vrijednošćuigre sa matricom plaćanja dimenzija m2 predstavićemo relacijom:

a. Jednakostib. Nejednakosti tipa ≤c. Nejednakosti tipa ≥

61. Očekivanu vrijednost i-te strategije igrača B u poređenju sa optimalnom vrijednošćuigre sa matricom plaćanja dimenzija 2n predstavićemo relacijom:

a. Jednakostib. Nejednakosti tipa ≤c. Nejednakosti tipa ≥

62. Uslov za korištenje linearnog programiranja za rješavanje igre je da:a. Svaki element u matrici plaćanja bude pozitivanb. U matrici plaćanja nema negativnih elemenatac. Igra sa sedlom

63. Uslov za primjenu modela LP kod rješavanja matrične igre je:a. Dimenzija matrice plaćanja 2x2b. Pozitivnost elemenata matrice plaćanjac. Postojanje čiste strategije

64. Ukoliko je riječ o igri bez sedla dimenzija m2 ili 2n, grafičkom metodom semetrica plaćanja takve igre svodi na:

a. Matricu plaćanja 11b. Matricu plaćanja 22c. Dimenzije matrice plaćanja ostaju iste

65. Ukoliko imamo igru čije su dimenzije matrice plaćanja mn gdje je m>2 i n>2, zarješavanje takve igre koristimo metodu:

a. Statističkub. Grafičkuc. Linearno programiranje

11

II. TEORIJA ZALIHA

66. Koja od karakteristika nije u vezi sa definicijom zaliha?a. Služe za obezbjeđenje neprekidne proizvodnjeb. Direktno su uključene u proces proizvodnjec. Pripadaju preduzeću i predstavljaju značajnu imovinu preduzeća

67. Koji od kriterija nije vezan za optimalni nivo zaliha?a. Omogućavaju nesmetano odvijanje proizvodnog procesab. Omogućavaju nesmetano snadbijevanje tržištac. Najviši troškovi održavanja tog nivoa zaliha

68. Troškovi koji nastaju od trenutka utvrđivanja potrebe za nabavkom do prijemanaručene količine zaliha u skladište preduzeća su troškovi:

a. Nedostatka zalihab. Nabavljanja zalihac. Držanja zaliha

69. Kategorija troškova zaliha koje je teško kvantificirati su troškovi:a. Nedostatka zalihab. Nabavljanja zalihac. Držanja zaliha

70. Koji od navednih troškova zaliha ne spada u kategoriju troškova koji nastaju usljednedostatka zaliha?

a. Kamate na obrtna sredstva uložena u zaliheb. Troškovi koje izaziva nedostatak zaliha sirovina i materijala koje iziskuje

proces proizvodnjec. Troškovi koje izaziva nedostatak nedostatak zaliha gotovih proizvoda da

bi se zadovoljile prispjele narudžbe od potrošača

71. Koji od navednih troškova zaliha ne spada u kategoriju troškova nabavljanja zaliha?a. Troškovi u vezi sa istraživanjem tržišta nabavkeb. Troškovi u vezi sa prijemom, evidencijom i isplatom ulaznih fakturac. Troškovi manipulacije materijalom na skladištu

72. Koji od navednih troškova zaliha ne spada u kategoriju troškova držanja zaliha?a. Troškovi skladišnog prostorab. Troškovi transporta zaliha od dobavljača do skladišta preduzećac. Troškovi manipulacije materijalom na skladištu

73. Određivanjem ukupnih troškova držanja zaliha, te njihovim dijeljenjem sa količinomzaliha i vremenskim periodom čuvanja zaliha dolazi se do:

a. Troškova čuvanja po jedinici zaliha u jedinici vremenab. Troškova čuvanja ukupnih zaliha u jedinici vremena

12

c. Troškova čuvanja ukupnih zaliha u ukupnom vremenskiom periodučuvanja zaliha

74. Kategorija troškova zaliha „Kamate na obrtna sredstva uložena u zalihe“ spada ukategoriju:

a. Nedostatka zalihab. Nabavljanja zalihac. Držanja zaliha

75. Tražnja za komponentima, dijelovima i repromaterijalima je:a. Zavisna tražnjab. Nezavisna tražnja

76. Dnevne novine ili modni detalji specifični za jednu sezonu su karakterističan primjerza:

a. Zavisnu tražnjub. Model zaliha gotovih proizvoda za jedan periodc. Nezavisnu tražnju

77. Ako je oC trošak po svakoj jedinici precjenjene tražnje i uC trošak po svakoj jedinicipodcjenjene tražnje, tada je prema modelu gotovih proizvoda za jedan period,prihvatljivo povećavati nivo narudžbe (zalihe) sve dok vjerovatnoća da nećemoprodati ono što imamo na zalihama zadovoljava uslov:

a. u

o u

Cp

C C

b. o

o u

Cp

C C

c. u

o

Cp

C

78. Rezervni dijelovi za opremu su primjer:a. Determinističke konstantne tražnjeb. Determinističke varijabilne stažnjec. Stohastičke tražnje

79. U periodu od četiri mjeseca (θ=4 mjeseca) proizvodnji je potrebno isporučiti određenimaterijal A u sljedećim količinama za svaki mjesec: u prvom mjesecu 30 komada, udrugom mjesecu 80 komada, u trećem 60 komada i u četvrtom mjesecu 90 komada.Riječ je o primjeru:

a. Determinističke konstantne tražnjeb. Determinističke varijabilne stažnjec. Stohastičke tražnje

80. U periodu od tri mjeseca (θ=4 mjeseca) proizvodnji je potrebno isporučiti određenimaterijal B u količini 120 kg za svaki mjesec. Riječ je o primjeru:

13

a. Determinističke konstantne tražnjeb. Determinističke varijabilne stažnjec. Stohastičke tražnje

81. U slučaju da je uskladištena količina zadovoljila potražnju zalihe u trenutku t iznose:

a.1

1

0, 1,t

t ii

Z q N t T

b.1

0, 1,t

t ii

Z N q t T

c.1

1

0, 1,t

t ii

Z N q t T

82. U slučaju da uskladištena količina nije zadovoljila potražnju zalihe u trenutku St Tiznose:

a.1

S

t

t ii T

Z q

b. 0

c.1

11

0t

t t t ii

Z Z q N q


a.1

S

t

t ii T

Z q

b. 0

c.1

11

0t

t t t ii

Z Z q N q


a.1

S

t

t ii T

Z q

b. 0

c.1

11

0t

t t t ii

Z Z q N q

85. Ukoliko model skokovitog pražnjenja skladišta aproksimiramo modelomkontinuiranog pražnjenja dobili bismo niže troškove skladištenja nego što je tostvarno sa modelom skokovitog pražnjenja.

a. Tačnob. Netačno

14

86. Optimalan broj narudžbi u periodu za koji se formiraju (programiraju) zalihe jednakje:

a. ..

optopt

Qn

N

b. ..

optopt

Nn

Q

c. . .opt optn Q N

87. Vremenski interval za koji je veže jedna narudžba, ako je jedinična tražnjakonstantna, određuje se kao:

a. T N q

b.N

Tq

c.q

TN

88. Koja od navedenih pretpostavki nije karakteristična za I model zaliha?a. Prekidna tražnjab. Poznata tražnjac. Jedinična tražnja ne mora biti u potpunosti zadovoljenad. Konstantna jedinična tražnja

89. Koja od navedenih pretpostavki je karakteristična za I model zaliha?a. Kontinuirana ili neprekidna tražnjab. Nepoznata tražnjac. Varijabilna jedinična tražnjad. Jedinična tražnja mora biti u potpunosti zadovoljena

90. Pretpostavka da jedinična tražnja mora biti u potpunosti zadovoljena je uslov u:a. I modelu zalihab. II modelu zalihac. III modelu zaliha

91. Troškovi skladištenja u I modelu zaliha određuju se prema relaciji:

a.2

N qS

q

b.2

N qS N

q

c.N q

S Nq

15

92. Troškovi skladištenja u I modelu zaliha mogu se izraziti u funkciji jedne varijable ito:

a. qb. tc. N

93. Ukupni troškovi zaliha u I modelu mogu se razložiti na sljedeće komponente:a. m l ZC C C b. m l SC C C c. m S ZC C C

94. Funkcija ukupnih troškova zaliha u I modelu predstavlja se relacijom:

a. 1

1( )

2m l SC Q p Q p N q pN

b. 1

1( )

2l SC Q p N q pN

c. 1 ( )2m l SC Q p Q p N q p

95. Ako u I modelu zaliha povećamo veličinu jedne narudžbe tada će se povećati:a. troškovi lansiranja narudžbeb. troškovi nabavkec. troškovi skladištenja

96. Ako u I modelu zaliha povećamo broj narudžbi tada će se povećati:a. troškovi lansiranja narudžbeb. troškovi nabavkec. troškovi skladištenja

97. U I modelu zaliha kada ako se poveća cijena repromaterijala desit će se:a. povećanje veličine narudžbe Nb. smanjenje broja narudžbi nc. povećanje troškova lansiranjad. povećanje ukupnih troškova C1

98. Optimalna veličina narudžbe u I modelu zaliha određuje se relacijom:

a. 1, .l

optS

q pN

p

b. 1, .

2 mopt

S

pN

p

c. 1, .

2 lopt

S

q pN

p

16

99. Optimalna veličina narudžbe u I modelu zaliha ne zavisi od cijene materijala.a. Tačnob. Netačno

100. Koja od navedenih pretpostavki nije karakteristična za II model zaliha?a. Prekidna tražnjab. Poznata tražnjac. Konstantna jedinična tražnjad. Jedinična tražnja mora biti u potpunosti zadovoljena

101. Koja od navedenih pretpostavki je karakteristična za II model zaliha?a. Kontinuirana ili neprekidna tražnjab. Jedinična tražnja ne mora biti u potpunosti zadovoljenac. Nepoznata tražnjad. Varijabilna jedinična tražnja

102. Ukupni troškovi zaliha u II modelu mogu se razložiti na sljedeće komponente:a. m l ZC C C b. m l SC C C c. m l S ZC C C C

103. Funkcija ukupnih troškova zaliha u II modelu predstavlja se relacijom:

a. 22 2 2 2

2 s z m S lC p N q p p p N q pP

b. 22 2 2 2

2 s z m S l zC p N q p p p N q p Q pP

c. 2

2 2 2 2s z m S l zC p N q p p p N q p Q p

104. Optimalna veličina narudžbe u II modelu zaliha određuje se relacijom:

a.

2, .

2 2

2z m S

optS

q p p pN

p

b. 2, .

2 2

2z m S

optS

p p pN

p

c.

2, .

2 2

2z m S

opt

q p p pN

105. Ukoliko u II modelu zaliha važi da je z z zp p p :

a. tada nije opravdano primijeniti II model zalihab. tada je opravdano primijeniti II model zalihac. ne bi se nabavljao niti skladištio takav repromaterijald. tada je jednako opravdano primijeniti I ili II model zaliha

17

106. Ukoliko u II modelu zaliha važi da je z zp p :






109. Ukoliko je jedinična tražnja prekidna i nepoznata govorimo o:a. I modelu zalihab. II modelu zalihac. III modelu zaliha

110. Koja se od navedenih pretpostavki ne odnosi na III model zaliha?a. Prekidna jedinična tražnjab. Poznata tražnjac. Na svakom od M mjesta gdje je ugrađen predmetni mašinski dio u toku

proizvodnog perioda =1 može samo jedan put da se desi kvar

111. Očekivana vrijednost tražnje za rezervnim dijelovima je:a. Prekidna varijablab. Kontinuirana varijabla

112. Očekivana vrijednost tražnje za rezervnim dijelovima izražava se kao:

a.0

( ) ( )q

E q p q

b.0

( )q

E q q

c.0

( ) ( )q

E q q p q

113. U III modelu zaliha ako se desi situacija da je N>q obračunavamo:a. Cm i CS

b. Cm

18

c. Cm i CZ

114. U III modelu zaliha ako se desi situacija da je N=q obračunavamo:a. Cm i CS

b. Cm

c. Cm i CZ

115. U III modelu zaliha ako se desi situacija da je N<q obračunavamo:a. Cm i CS

b. Cm

c. Cm i CZ

116. Troškovi skladištenja svih neiskorištenih rezervnih dijelova u periodu =1(Cs)jednaki su:

a. S SC N p b. S SC q p

c. S SC N q p

117. Troškovi zastoja u proizvodnji za sve dijelove koji su se pokvarili ali zbognedostatka rezervnih dijelova nisu mogli biti zamjenjeni u periodu =1 (Cz) jednakisu:

a. z zC q N p

b. z zC q p c. z zC N p

118. Ukoliko je N>q tada se u III modelu kalkuliše sa troškovima zastoja.a. Tačnob. Netačno

119. Ukoliko je N<q tada se u III modelu kalkuliše sa troškovima zastoja.a. Tačnob. Netačno

120. Procjena broja kvarova to jeste tražnje za rezervnim dijelovima u III modeluzaliha može se procijeniti:

a. Normalnom distribucijom vjerovatnoćab. Poissonovom distribucijom vjerovatnoćac. Binomnom distribucijom vjerovatnoća

121. Očekivana vrijednosti za višak rezervnih dijelova u periodu =1 ako je unaprijedpoznata veličina narudžbe N određuje se prema relaciji:

a.0

( ) ( )N

q

N q p q

19

b.0

( )N

q

q p q

c.1

( ) ( )q N

q N p q

122. Očekivana vrijednosti za manjak rezervnih dijelova u periodu =1 ako jeunaprijed poznata veličina narudžbe N određuje se prema relaciji:

a.0

( ) ( )N

q

N q p q

b.0

( )N

q

q p q

c.1

( ) ( )q N

q N p q

123. Funkcija ukupnih troškova u III modelu glasi:

a. 30 0

( ) ( ) ( ) ( )N N

m S z lq q

C N p p N q p q p q N p q p

b. 30 1

( ) ( ) ( ) ( )N

m S z lq q N


c. 31 1

( ) ( ) ( ) ( )m S z lq N q N


124. Kod određivanja optimalne veličine narudžbe u III modelu mora biti zadovoljeno:

a. 3, .( ) z mopt

z S

p pp q N

p p

b. 3, . 3, .0 ( ) ( 1) 1z mopt opt

z S

p pp q N p q N

p p

c. 3, . 3, .0 ( 1) ( ) 1z mopt opt

z S

p pp q N p q N

p p

125. U III modelu zaliha vrijednost količnika jednaka je:

a.z

mz

p

pp

b.sz

mz

pp

pp

c.sz

z

pp

p

20

126. Prema postoptimalnoj analizi u III modelu zaliha, u kom intervalu se može kretatinabavna cijena mašinskog dijela a da ne dođe do promjene optimalne veličinenarudžbe?

a. z z m z zp G p p p F p b. z s m z sp G p p p F p c. ( ) ( )z z s m z z sp G p p p p F p p

127. Za vezu između početne i stimulirajuće cijene koristimo relaciju:a. , ,m po

četno m A

p p

b. , ,m po

četno m A m

p p p

c. , ,m po

četno m A m

p p p

128. U I modelu zaliha veza između optimalne veličine narudžbe za slučajeve početnei stimulirajuće cijene glasi:

a. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

b. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

c. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

129. U II modelu zaliha veza između optimalne veličine narudžbe za slučajeve početnei stimulirajuće cijene glasi:

a. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

b. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

c. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

130. U III modelu zaliha veza između optimalne veličine narudžbe za slučajevepočetne i stimulirajuće cijene glasi:

a. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

b. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

c. 1, . , . 1, . ,( ) ( )opt m po

č opt m A

N p N p

131. U modelu sa fiksnom veličinom narudžbe (Q model), nova narudžba se lansira:a. kada zalihe dođu do određenog nivoab. kada se zalihe potrošec. po isteku fiksnog perioda

132. U modelu sa fiksnim vremenom između narudžbi (P model) nova narudžba selansira:

a. kada zalihe dođu do određenog nivoab. kada se zalihe potrošec. po isteku fiksnog perioda

21

133. U P modelu veličina narudžbi varira iz perioda u period zavisno od stopekorištenja zaliha.


134. Kod Q modela narudžba nije uvijek iste veličine.a. Tačnob. Netačno

22

III. DINAMIČKO PROGRAMIRANJE

135. Problem transporta je primjer:a. Višefaznog procesa sa vremenskom komponentomb. Višefaznog procesa bez vremenske komponente

136. Preduzeće planira uložiti iznos 100 miliona KM u tri različite aktivnosti(programa): nabavku mehanizacije, izgradnju novog fabričkog pogona i nabavkunovih računara. Riječ je o primjeru:

a. Višefaznog procesa sa vremenskom komponentomb. Višefaznog procesa bez vremenske komponente

137. Dinamičko programiranje predstavlja skup posebnih matematičkih metoda imodela koji služe za:

a. optimizaciju funkcije cilja kod višefaznih procesab. maksimizaciju funkcije cilja kod višefaznih procesac. minimizaciju funkcije cilja kod višefaznih procesa

138. Karakteristični problem kod kojeg su faze vremenske jedinice:a. Problem transportab. Planiranje proizvodnjec. Pouzdanost sistema

139. Optimalno upravljanje u cijelom intervalu ne mora biti optimalno i u pojedinimfazama intervala


140. Funkcija cilja u dinamičkom programiranju izražava se kao:a. 0( )C C S

b. 0( , ), 1,tC C S d t N

c. ( ), 1,tC C d t N

141. Odluka za svaku fazu problema DP proizvodnje odnosi se na:a. isporuke do kraja datog vremenskog intervala kao faze tb. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji u intervalu ili fazi t ostaje u

sistemu nakon isporuke kupcu tražene količine za tu fazuc. količinu analiziranog proizvoda koju sistem proizvede u toku faze t

142. Stanje sistema za svaku fazu problema DP proizvodnje odnosi se na:a. isporuke do kraja datog vremenskog intervala kao faze tb. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji u intervalu ili fazi t ostaje u


23

143. Unaprijed poznata informacija za svaku fazu problema DP proizvodnje odnosi sena:

a. isporuke do kraja datog vremenskog intervala kao faze tb. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji u intervalu ili fazi t ostaje u


144. Proizvodni sistem u DP proizvodnje za svaki posmatrani interval ili fazu t imapoznate proizvodne kapacitete, te mora da važi:

a. t tx Kb. t tx Kc. t tx K

145. Proizvodni sistem u DP proizvodnje za svaki posmatrani interval ili fazu t imapoznate skladišne kapacitete, te mora da važi:

a. t tZ Sb. t tZ Sc. t tZ S

146. Kako bi sistem u problemu DP proizvodnje zadovoljio tražnju za analiziranimproizvodom u okviru određenog budućeg perioda proizvodnje koji se sastoji od Nvremenskih intervala ili faza treba da važi sljedeće:

a.1 1

N N

t t Nt t

x q Z

b. 01 1

N N

t tt t

x q Z

c. 0 01 1

( ) ( )N N

t N t Nt t

x Q Z Z q Z Z

147. Koji finansijski podatak nije relevantan u problemu DP proizvodnje?a. fiksni trošakb. prodajna cijenac. proizvodna cijena

148. Zadatak u problemu DP proizvodnje glasi:a. Odrediti količine analiziranog proizvoda koje sistem treba proizvesti u

svakoj fazi tako da se minimiziraju ukupni troškovi proizvodnje zaodređeni budući period proizvodnje koji se sastoji od N vremenskihintervala ili faza.

b. Odrediti odgovarajuće nivoe zaliha analiziranog proizvoda tako da seminimiziraju ukupni troškovi proizvodnje za određeni budući periodproizvodnje koji se sastoji od N vremenskih intervala ili faza.

24

c. Odrediti količine analiziranog proizvoda koje sistem treba proizvesti usvakoj fazi i odgovarajuće im nivoe zaliha tog proizvoda tako da seminimiziraju ukupni troškovi proizvodnje za određeni budući periodproizvodnje koji se sastoji od N vremenskih intervala ili faza.

149. Koja od navedenih kategorija je nepoznata kategorija koju treba odrediti u modeluDP proizvodnje?

a. ugovorena isporuka analiziranog proizvoda kupcimab. početne zalihe na početku prve fazec. stanje ulaznih zaliha analiziranog proizvoda za fazu t ( 0t )d. preostale zalihe na završetku posljednje faze

150. Koja od navedenih kategorija je poznata kategorija u modelu DP proizvodnje?a. stanje izlaznih zaliha analiziranog proizvoda za fazu t ( t )b. stanje ulaznih zaliha analiziranog proizvoda za fazu t ( 0t )c. proizvodni kapacitet

151. Veza između zaliha, proizvedene količine i isporučene količine za svaku fazuproblema DP proizvodnje glasi:

a. 1t t t tZ Z x q b. 1t t tZ Z x c. 1t t t tZ Z x q

152. Nivo zaliha u datoj fazi i problema DP proizvodnje predstavljen je relacijom:

a. 01 1

i i

i t tt t

Z Z x q

b.1 1

i i

i t tt t

Z x q

c. 01 1

i i

i t tt t

Z Z x q

153. Ograničenje za izlazne nivoe zaliha po fazama problema DP proizvodnje glasi:

a.

1

0 mint

Nt

jj t

S

Zq

b.

1

0 mint

Nt

j Nj t

S

Zq Z

c. 0 min tt

N

SZ

Z

25

154. Ograničenje za nivoe proizvodnje po fazama problema DP proizvodnje glasi:

a.1

0max min t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

b.1

0max max t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

c.1

0min min t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

155. Ukupne troškove proizvodnje u fazi t za DP proizvodnje izražavamo modelom:a. t t t t tC a x b Z b. t t t t t tC F a x b Z c. t t t t t tC F a x b Z

156. Opšta iterativna funkcija za određivanje minimalnih ukupnih troškovaproizvodnje u DP proizvodnje za svaku moguću varijantu zaliha iZ na kraju i-te faze

glasi:

a. ( ) min ( , ) , za 2,i i i i i

i

f Z C x Z i Nx

b. 1 1( ) max ( ) ( , ) , za 2,i i i i i i i

i

f Z f Z C x Z i Nx

c. 1 1( ) min ( ) ( , ) , za 2,i i i i i i i

i

f Z f Z C x Z i Nx

157. Odluka za svaku fazu problema DP zaliha repromaterijala odnosi se na:a. količina analiziranog tipa repromaterijala koju sistem iz svog skladišta

mora obezbijediti proizvodnom procesu na početku faze tb. nivo nabavke analiziranog repromaterijala koje sistem treba nabaviti i

unijeti na skladište na početku faze tc. nivo zaliha analiziranog repromaterijala koji u intervalu ili fazi t ostaje u

sistemu nakon isporuke proizvodnji tražene količine za tu fazu

158. Stanje sistema za svaku fazu problema DP zaliha repromaterijala odnosi se na:a. količina analiziranog tipa repromaterijala koju sistem iz svog skladišta

mora obezbijediti proizvodnom procesu na početku faze tb. nivo nabavke analiziranog repromaterijala koje sistem treba nabaviti i

unijeti na skladište na početku faze tc. nivo zaliha analiziranog repromaterijala koji u intervalu ili fazi t ostaje u

sistemu nakon isporuke proizvodnji tražene količine za tu fazu

159. Unaprijed poznata informacija za svaku fazu problema DP zaliha repromaterijalaodnosi se na:

26

a. količina analiziranog tipa repromaterijala koju sistem iz svog skladištamora obezbijediti proizvodnom procesu na početku faze t

b. nivo nabavke analiziranog repromaterijala koje sistem treba nabaviti iunijeti na skladište na početku faze t

c. nivo zaliha analiziranog repromaterijala koji u intervalu ili fazi t ostaje usistemu nakon isporuke proizvodnji tražene količine za tu fazu

160. Sistem u DP zaliha repromaterijala za svaki posmatrani interval ili fazu t imapoznata tržišna ograničenja, te mora da važi:

a. t tx Kb. t tx Kc. t tx K

161. Sistem u DP zaliha repromaterijala za svaki posmatrani interval ili fazu t imapoznate skladišne kapacitete, te mora da važi:


162. Kako bi sistem u problemu DP zaliha repromaterijala zadovoljio tražnju zaanaliziranim repromaterijalom u okviru određenog budućeg perioda proizvodnje kojise sastoji od N vremenskih intervala ili faza treba da važi sljedeće:

a.1 1

N N

t t Nt t

x q Z

b. 0 01 1

( ) ( )N N

t N t Nt t

x Q Z Z q Z Z

c. 01 1

N N

t tt t

x q Z

163. Koji finansijski podatak nije relevantan u problemu DP zaliha repromaterijala?a. fiksni trošakb. nabavna cijenac. proizvodna cijena

164. Zadatak u problemu DP zaliha repromaterijala glasi:a. Odrediti količine nabavki analiziranog repromaterijala koje sistem treba

realizovati u svakoj fazi tako da se minimiziraju ukupni troškovi zalihaza određeni budući period proizvodnje koji se sastoji od N vremenskihintervala ili faza.

b. Odrediti količine nabavki analiziranog repromaterijala koje sistem trebarealizovati u svakoj fazi i odgovarajuće im nivoe zaliha togrepromaterijala tako da se minimiziraju ukupni troškovi zaliha za

27

određeni budući period proizvodnje koji se sastoji od N vremenskihintervala ili faza.

c. Odrediti odgovarajuće nivoe zaliha analiziranog repromaterijala tako dase minimiziraju ukupni troškovi zaliha za određeni budući periodproizvodnje koji se sastoji od N vremenskih intervala ili faza.

165. Koja od navedenih kategorija je nepoznata kategorija koju treba odrediti u modeluDP zaliha repromaterijala?

a. ugovorena isporuka repromaterijala proizvodnjib. početne zalihe na početku prve fazec. stanje ulaznih zaliha analiziranog repromaterijala za fazu t ( 0t )d. preostale zalihe na završetku posljednje faze

166. Koja od navedenih kategorija je poznata kategorija u modelu DP zaliharepromaterijala?

a. tržišna ograničenja za nabavkeb. stanje izlaznih zaliha analiziranog repromaterijala za fazu t ( t )c. stanje ulaznih zaliha analiziranog proizvoda za fazu t ( 0t )

167. Ukupne troškove zaliha u fazi t za DP proizvodnje izražavamo modelom:a. t t t t t tC F a x b Z b. t t t t tC a x b Z c. t t t t t tC F a x b Z

168. Veza između zaliha, nabavke repromaterijala i isporučene količine za svaku fazuproblema DP zaliha repromaterijala glasi:

a. 1t t tZ Z x b. 1t t t tZ Z x q c. 1t t t tZ Z x q

169. Ograničenje za nivoe zaliha po fazama problema DP zaliha repromaterijala glasi:

a.

1

0 mint

Nt

j Nj t

S

Zq Z

b.

1

0 mint

Nt

jj t

S

Zq

c. 0 min tt

N

SZ

Z

170. Ograničenje za nabavku repromaterijala po fazama problema DP zaliharepromaterijala glasi:

28

a.1

0max max t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

b.1

0min min t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

c.1

0max min t

tt t t t t

Kx

Z q S Z q

171. Opšta iterativna funkcija za određivanje minimalnih ukupnih troškova zaliha zasvaku moguću varijantu zaliha iZ na kraju i-te faze glasi:

a. ( ) min ( , ) , za 2,i i i i i

i

f Z C x Z i Nx

b. 1 1( ) min ( ) ( , ) , za 2,i i i i i i i

i

f Z f Z C x Z i Nx

c. 1 1( ) max ( ) ( , ) , za 2,i i i i i i i

i

f Z f Z C x Z i Nx

172. Kod problema DP kupoprodaje treba pronaći plan kojim će se:a. Maksimizirati troškovib. Minimizirati troškovic. Maksimizirati dobitd. Minimizirati dobit

173. Stanje sistema za svaku fazu problema DP kupoprodaje odnosi se na:a. nivo nabavke ili kupovine analiziranog proizvoda tokom faze t koji se na

početku naredne faze (t+1) unese u skladište sistemab. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji se na početku intervala ili faze t

nalazi u sistemuc. nivo prodaje analiziranog proizvoda sa skladišta sistema kupoprodaje

tokom faze t

174. Odluka za svaku fazu problema DP kupoprodaje odnosi se na:a. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji se na početku intervala ili faze t

nalazi u sistemub. nivo nabavke ili kupovine analiziranog proizvoda tokom faze t koji se na

početku naredne faze (t+1) unese u skladište sistemac. skladišne kapacitete

175. Odluka za svaku fazu problema DP kupoprodaje odnosi se na:a. nivo zaliha analiziranog proizvoda koji se na početku intervala ili faze t

nalazi u sistemub. nabavnu cijenuc. nivo prodaje analiziranog proizvoda sa skladišta sistema kupoprodaje

tokom faze t

29

176. Unaprijed poznata informacija za svaku fazu problema DP kupoprodaje odnosi sena:

a. nivo nabavke ili kupovine analiziranog proizvoda tokom faze t koji se napočetku naredne faze (t+1) unese u skladište sistema

b. skladišne kapacitetec. nivo prodaje analiziranog proizvoda sa skladišta sistema kupoprodaje

tokom faze t

177. Sistem u DP kupoprodaje za svaki posmatrani interval ili fazu t ima poznateskladišne kapacitete, te mora da važi:


178. Dobit sistema za fazu t u DP kupoprodaje određuje se kao:a. t t t t tD b y a x b. t t t t tD b y a x c. t t t t tD a x b y

179. Koji finansijski podatak nije relevantan u problemu DP kupoprodaje?a. fiksni trošakb. nabavna cijenac. prodajna cijena

180. Zadatak u problemu DP kupoprodaje glasi:a. Odrediti količine analiziranog proizvoda koje sistem treba kupiti

(nabaviti) u svakoj fazi, količine analiziranog proizvoda koje sistem trebaprodati u svakoj fazi i odgovarajuće im nivoe zaliha tog proizvoda takoda se maksimizira ukupna zarada ili dobit sistema od procesakupoprodaje za određeni budući period proizvodnje koji se sastoji od Nvremenskih intervala ili faza.

b. Odrediti količine analiziranog proizvoda koje sistem treba kupiti(nabaviti) u svakoj fazi i količine analiziranog proizvoda koje sistemtreba prodati u svakoj fazi da se maksimizira ukupna zarada ili dobitsistema od procesa kupoprodaje za određeni budući period proizvodnjekoji se sastoji od N vremenskih intervala ili faza.

c. Odrediti količine analiziranog proizvoda koje sistem treba prodati usvakoj fazi i odgovarajuće im nivoe zaliha tog proizvoda tako da semaksimizira ukupna zarada ili dobit sistema od procesa kupoprodaje zaodređeni budući period proizvodnje koji se sastoji od N vremenskihintervala ili faza.

181. Koja od navedenih kategorija je nepoznata kategorija koju treba odrediti u modeluDP kupoprodaje?

30

a. početne zalihe na početku prve fazeb. skladišni kapacitetc. nivo nabavke ili kupovine analiziranog proizvoda za svaku fazud. preostale zalihe na završetku posljednje faze

182. Koja od navedenih kategorija je poznata kategorija u modelu DP kupoprodaje?a. početne zalihe na početku prve fazeb. stanje izlaznih zaliha analiziranog repromaterijala za fazu t ( t )c. nivo prodaje analiziranog proizvoda za svaku fazu

183. Relacija između kategorija u problemu DP kupoprodaje u fazi t glasi:a. 1t t tZ y x b. 1t t t tZ Z y x c. 1t t tZ x y

184. Nivo zaliha u datoj fazi i u problemu DP kupoprodaje predstavljen je relacijom:

a.1

( )i

i t tt

Z y x

b. 11

( )i

i t tt

Z Z x y

c. 11

( )i

i t tt

Z Z y x

185. Ograničenje za nivo nabavke ili kupovine analiziranog proizvoda po fazamaproblema DP kupoprodaje glasi:

a. 0 t tx S b. 10 t tx S c. 10 t tx S

186. Opšta iterativna funkcija za određivanje maksimalne ukupne dobiti za svakumoguću varijantu zaliha N dZ na početku (N-d)-te faze glasi:

a. 1 1( ) max ( ) ( )( , )

d N d N d N d N d N d d N d

t t

f Z b y a x f Zy x

b. 1( ) max ( )( , )

d N d N d N d N d N d

t t

f Z b y a xy x

c. 1 1( ) max ( ) ( )( , )

d N d N d N d N d N d d N d

t t

f Z b y a x f Zy x

187. Ako je u DP raspoređivanja resursa tx dio ukupno raspoložive količine

analiziranog resursa Q koji je dodjeljen objektu t onda mora da važi:

a.1

N

tt

x Q

31

b.1

N

tt

x Q

c.1

N

tt

x Q

188. Efekti u DP raspoređivanja resursa su međusobno:a. Isključivib. Zavisnic. Nezavisni

189. Ograničenje za dio ukupno raspoložive količine analiziranog resursa Q koji jedodjeljen objektu t u DP raspoređivanja resursa glasi:

a. t tx Mb. t tx Mc. t tx M

190. Ako je u DP raspoređivanja resursa1

N

tt

M Q

, optimalno je rješenje:

a. kompletnu količinu raspoloživih resursa dodijeliti objektu t=1b. da se svakom objektu dodijeli maksimalna opravdana količinac. da se na N objekata raspodjeli kompletna raspoloživa količina resursa Q,

pri čemu neće svi objekti dobiti maksimalnu opravdanu količinu

191. Ako je u DP raspoređivanja resursa1

N

tt

M Q

, optimalno je rješenje:

a. kompletnu količinu raspoloživih resursa dodijeliti objektu t=1b. da se svakom objektu dodijeli maksimalna opravdana količinac. da se na N objekata raspodjeli kompletna raspoloživa količina resursa Q,

pri čemu neće svi objekti dobiti maksimalnu opravdanu količinu

192. Opšta iterativna funkcija za određivanje maksimalnih ukupnih efekata za svakumoguću varijantu rasporeda analiziranog resursa na N objekata u DP raspoređivanjaresursa glasi:

a. 10( ) ( ) ( )

ti i i i i

x Qf Q E x f Q x

b. 0

( ) ( )t

i i ix Q

f Q E x

c. 10( ) ( ) ( )

ti i i i i

x Qf Q E x f Q x

Documents

Rekapitulacija Za I Parcijalu OI (1)