46
Rezultati istraživanja „Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog školovanja u zemljama regije“ (Bosna i Hercegovina)

Regionalno Istrazivanje Obrazovanje Bih-bos

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ok

Citation preview

  • Rezultati istraivanja Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije

    (Bosna i Hercegovina)

  • 2

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja Romske djece od obaveznog kolovanja u

    zemljama regije - BiH

    CARE NWB uz finansijsku podrku Vlade Kraljevine Norveke

    Za podruje Bosne i Hercegovine: UR Bolja Budunost Tuzla

    Uz saradnju:

    Centar za majke Utjeha Zenica

    ORIV Budi mi prijatelj Visoko

    Konsultantska kua: K-Faktor

    Nova cesta 190 10000 Zagreb, Croatia

    Work fax: +38515560772 Cellular: +385912300932

    E-Mail: [email protected]

    Za izdavaa: Bolja Budunost Tuzla Dizajn: OFF SET Tuzla

    tamparija: OFF SET Tuzla

    Tira: 500

    BiH, Septembar 2011. godine

  • 3

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    "Bila jednom cetvorica po imenu Svako, Neko, Bilo ko i Niko.

    Trebalo je obaviti jedan vrlo vazan posao i Svako je mislio da ce ga Neko obaviti.

    Bilo ko je to mogao uciniti, ali Niko nije htio.

    Neko se zbog toga naljutio jer je to bio posao za Svakoga.

    Svako je opet mislio da bi ga Bilo ko mogao obaviti, no Niko nije shvatio da ga Neko ne zeli

    obaviti.

    Na kraju je Svako krivio Nekoga, jer Niko nije ucinio ono sto je mogao napraviti Bilo ko."

  • 4

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    SADRAJ

    UVOD ......................................................................................................................................... 5 METODOLOGIJA ...................................................................................................................... 7 ZAKONSKO-PRAVNI OKVIR PROBLEMATIKE ISTRAIVANJA .......................................... 9 PREZENTACIJA REZULTATA ................................................................................................ 15

    Roditelji i djeca .................................................................................................................... 15 Institucije .............................................................................................................................. 30 kole ..................................................................................................................................... 34 Nevladine organizacije (NVO) ............................................................................................. 37

    ZAVRNA RAZMATRANJA ..................................................................................................... 41 LITERATURA ........................................................................................................................... 44

  • 5

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    UVOD U dananjem vremenu i prostoru u kome obitavamo, prilikama u kojim se nalazimo i trendovima koji nas obavezuju suvino je uope razmatrati injenicu vanosti obrazovanja, kako formalnog, tako i neformalnog. Meutim, i pored toga to smo graani svijeta, napredne Europe i tog XXI stoljea, svjedoci smo porazne injenice da mnogi nai sugraani ive na rubu egzistencije, da ak 82,2% pripadnika najvee nacionalne manjine na podruju Bosne i Hercegovine tvrdi da je njihov ivotni standard znatno ispod prosjeka (oko 20 eura po lanu domainstva mjeseno), da i dalje ne postoje adekvatne kazne za roditelje koji svoju djecu ne ukljuuju u redovno obrazovanje, kojih prema naem istraivanju je ak 67,2% to je za nas, a vjerujem i vas okirajui podatak. Nikakve sankcije ne trpi niti bilo ko drugi to takoer, mnoga djeca naputaju kolu, i tako sebi, a i naem drutvu uskrauju bolju ivotnu perspektivu, a takvih je ni manje ni vie nego 85,1% . Niz je drugih poraavajuih podataka koji e biti predoeni u narednom tekstu. Romi spadaju meu najugroeniju populaciju u Bosni i Hercegovini. Romske zajednice u Bosni i Hercegovini su naroito ugroene zbog generalno niskog nivoa obrazovanja, nedostatka linih dokumentata, diskriminacije i ogranienog pristupa graanskim, politikim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Iako najbrojnija nacionalna manjina u BiH, istovremeno su i socijalno najugroenija manjina, prema svim parametrima po kojima se mjeri i odreuje status bilo koje drutvene grupe. U odnosu na pripadnike bilo koje druge nacionalne manjine u BiH, (od 17 njih, koliko ih priznaje Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina iz 2003. godine), i konstitutivne narode, romska djeca se najmanje upisuju i zavravaju osnovnu, srednju kolu i fakultete. Procenat zaposlenih Roma u javnom sektoru u BiH je izuzetno nepovoljan, a preduzea i zanatskih radnji u vlasnitvu Roma je malo. Pokazalo se da najei izvor prihoda pripadnika/ca ove nacionalne manjine jeste samozapoljavanje, i to u sektoru prikupljanja sekundarnih sirovina i reciklae otpada. To znai da je najvei broj Roma u BiH u stanju socijalne potrebe i da bi o njima trebali brinuti centri za socijalni rad i druge ustanove i organizacije za socijalno zbrinjavanje i humanitarne aktivnosti. U praksi, meutim, to najee nije sluaj, pa su mnogi pripadnici ove nacionalne manjine na samom dnu ljudske egzistencije.1 Obrazovanje je, bez sumnje, jedan od glavnih izazova za djecu u svim zemljama regiona. Unato trenutnim procesima reformi obrazovanja, kvalitet i relevantnost obrazovanja u regionu je jo uvijek daleko od EU standarda. Djeca se susreu s mnogim potekoama koje se tiu ostvarivanja njihovog prava na obrazovanje, ukljuujui tekoe pri ukljuivanju u obrazovni sistem, nizak nivo kvaliteta u obrazovanju, loe radne uvjete (naroito u ruralnim oblastima), pretrpane uionice, nedostatak dodatne obuke za nastavnike, kao i nedovoljnu saradnju kola s roditeljima i irom zajednicom. Evidentna je zabrinutost zbog poveanja broja djece koja se ne upisuju ili naputaju osnovno obrazovanje u zemljama u regionu. Osim toga, rairena je diskriminacija i marginalizacija djece u kolama, to podrazumijeva i diskriminaciju zasnovanu na nacionalnoj pripadnosti, ometenosti u razvoju i siromatvu.2

    1 Akcioni plan BiH za rjeavanje problema Roma u oblastima: zapoljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zatite, dostupno na: http://www.bospo.ba 2 Osnovno pravo na obrazovanje, prirunik za nastavnike, pedagoge i direktore, dostupno na: http://www.scn-see.ba

  • 6

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Niz je faktora zbog koji djeca naputaju osnovno obrazovanje, i niz je kategorija djece koje zbog svoje porodine ili line strukture ili nekih drugih razloga ine navedeno. kolu najee naputaju djeca atipinog ponaanja, koja bjee od kole i od kue, kradu, izazivaju nered i tue na javnim mjestima, uivaju alkohol i drogu, itd. Osnovna kola je podruje u kojem se najvie manifestiraju razni oblici atipinog ponaanja uenika. kolska sredina ima veliku ulogu u prevenciji oblika rizinog socijalnog ponaanja uenika jer uenik, boravei svakodnevno u koli formira svoje stavove, upoznaje prijatelje, razvija svoju osobnost, razmiljanja, stvara svoju sliku svijeta i sliku o samome sebi. Osim navedene grupe tu su i emocionalno nezrela djeca, djeca iz disfunkcionalnih, nestabilnih i socijalno nezbrinutih porodica, djeca koja osjeaju strah i nerpihvaenost u koli, koja nisu motivisana za redovno pohaanje nastave, iz udaljenih, seoskih i siromanih sredina, invalidna i bolesna djeca te djeca povratnici i pripadnici nacionalnih manjina. Djeca povratnici kao i djeca pripadnici nacionalnih manjina (najvie Romi) nerijetko ostaju izvan kolskih klupa. Za dijete je polazak u kolu ulazak u novi svijet u kojem e usvajati odreenu koliinu znanja i vjetina koje e mu koristiti u uspjenoj integraciji u koli, ali i za cijeli ivot. Ova djeca doivljavaju niz nelagodnosti kako od vrnjaka tako i od odraslih. To se najee deava na putu od kue do kole,u kolskom dvoritu a i u samoj koli. Stoga ne udi, da takva djeca nerijetko ostaju i bez osnovnog obrazovanja. Osim neprihvaenosti, ismijavanja i omalovaavanja, njihova pozadinska struktura im ne ide u prilog. Nerijetko ta djeca dolaze iz siromanih, disfunkcionalnih, neobrazovanih obitelji. Nisu motivisani niti od strane roditelja, niti vrnjaka a nerijetko ni od nastavnika, to e pokazati i rezultati naeg istraivanja.

  • 7

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    METODOLOGIJA

    Osnaivanje ena Romkinja je trogodinji regionalni projekt koji se provodi u etiri zemlje zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora). Projekt je usmjeren na jaanje poloaja ena Romkinja, kroz romske enske organizacije aktivne u regiji. CARE NWB je imao ulogu voditelja projekta i mentora kljunim partnerskim organizacijama u provedbi projektnih zadaa. Cilj projekta je: Ojaati poloaj Romkinja u drutvima zapadnog Balkana kroz potporu naporima organizacija, institucija i ministarstava ukljuenih u protu-diskriminaciju, osnaivanje i promidbene kampanje za afirmrianje manjinskih prava u ciljnim zemljama. Projekt djeluje kroz partnerstvo s etiri kljune enske romske NVO- partnera, po jedna iz svake od 4 ciljne zemlje. To su: Bolja Budunost iz BiH, Romsko srce iz Hrvatske, Bibija - Romski enski Centar iz Srbije, Centar za romske inicijative iz Crne Gore. Projekt nastoji napraviti pozitivne promjene sljedeim podciljevima: 1. Unaprijeen zagovaraki poloaj enskih romskih organizacija; 2. Kapaciteti partnerskih organizacija za provedbu projekata usmjerenih na osnaivanje Romkinja u regiji Zapadnog Balkana izgraeni, 3. Uinkovita regionalna mrea koja e biti instrument za razmjenu najboljih praksi I modela politike i podizanje svijesti o statusu Romkinja u regiji uspostavljen i funkcionalan. 4. Svijest specifinih ciljnih skupina i ire javnosti o statusu Romkinja, kao i o rizicima za romske djevojice da postanu rtve trgovine ljudima su unaprijeeni. Istraivanja sa naglaskom na rodnu komponentu dio su regionalnog projekta CARE NWB i to podcilja br. 1. Unaprijeen zagovaraki poloaj enskih romskih organizacija, te je definirano da e istraivanje koordinirati i nadzirati Mladen Majeti iz K-faktora, a provoditi svaki od kljunih partnera u RWE regionalnom projektu, zajedno sa svojim suradnim organizacijama. Modaliteti tih suradnji su opisani projektnim prijedlozima, a u skladu s srednjoronom evaluacijom (2010), te razvojnim i operativnim planom provedbe istraivanja u 4 zemlje koje je participativnim metodama proveo i vodio Mladen Majeti iz K-faktora, Zagreb. Tako su se 4 partnerske organizacije u RWE regionalnom projektu obratile CARE NWB za mali grant predvien u budgetu regionalnog projekta kako bi se uspjeno dovrila i ta komponenta regionalnog projekta. Prema voenim procesima i usaglaenim dogovorima meu sviom dionicima regionalnog projekta tijekom evaluacije i drugih radionica - oba istraivanja bi trebala posluiti za potrebe javnog djelovanja u okvirima RWE regionalnog programa kojeg podrava CARE NWB, te ukazivanja na postojanje, i oblike pojavnosti istraenih tema na okruglima stolovima i tribinama koje e organizirati RWE partneri. Nadalje, rezultati istraivanja e se koristiti za potrebe regionalne konferencije koja e se organizirati kao jedna od zagovarakih aktivnosti RWE regionalnog projekta.

  • 8

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Projekat pod nazivom Rodna dimenzija uzroka odustajanja Romske djece od obaveznog kolovanja u zemljama regije, za podruje Bosne i Hercegovine podrazumijevao je istraivanje koje je provedeno je u gradovima Visoko, Tuzla i Zenica. Kroz istraivanje nastojalo se izmeu ostalog, doi do podataka koji ukazuju na stavove ne samo roditelja i djece koja su napustila redovno obrazovanje ili ga nikada nisu ni pohaala, nego i vladinih i nevladinih organizacija koje snose odreeni dio odgovornosti ovog visokoprocentualno zastupljenog problema meu romskom populacijom. Stoga, istraivanje je bilo podijeljeno u etiri segmenta gdje su uzorak bili roditelji i djeca, institucije, kole i nevladine organizacije. Istraivanje je uraeno na nain da je svaka od organizacija sa pomenutih opina, animirala anketare/ke koji/e su izlazili na teren, i to Visoko i Zenica po 3 anketara, Tuzla 1, te koordinatore za svaku od opina koji su vrili anketiranje predstavnika institucija, NVO-a i kola prema zadatoj emi. Ciljevi projekta implementiranog u sve etiri zemlje regije su sljedei: Utvrditi razloge odustajanja REA dece i mladih od obaveznog kolovanja sa naglaskom na rodnu dimenziju; Utvrditi postoji li veza izmeu ekonomsko-obrazovnog statusa roditelja i dece koja naputaju kolovanje sa naglaskom na rodnu dimenziju; Utvrditi ta rade institucije drave (kole, Centri za socijani rad, Sudovi, Policija) u vezi sa zakonom propisanim obavezama; Utvrditi ta rade NVO na ciljanim teritorijalnim podrujima vezano za odustajanje RAE dece od obaveznog kolovanja. Uzorak, kada je u pitanju grupa ispitanika/ca roditelji i djeca je 151. Ispitanici/e su odabirani po kriterijumu pohaanja redovnog kolskog sistema, odnosno ciljana populacija su djeca koja su napustila kolu, djeca koja istu nisu nikada pohaala i njihovi roditelji. Kada su u pitanju ostale grupe ispitanika/ca, odnosno institucije i nevladine organizacije, uzorak za prvu grupu je 31, a drugu 7. Odabir ispitanika/ca je vren na osnovu uea istih u tematici koja je zadata ovim istraivanjem te u donoenju odluka bitnih za cjelokupnu zajednicu, samim tim i romsku populaciju na datom podruju. Kako bi se adekvatno odgovorilo svim izazovima ovog istraivanja, osobito po pitanju metodologije istog, raeno je po principu PAR metologije, koja je usmjerena na pozitivnu socijalnu promjenu unutar lokalne zajednice u kojoj se provodi, odnosno metodologije uesnikog i akciji orijentiranog istraivanja (Participatory Action oriented Research). Upitnici koji su koriteni u svrhu prikupljanja podataka koji e u narednom tekstu biti prezentirani, kreirani su iskljuivo za potrebe datog projetka i u tom procesu, kao to je navedeno uzeli su uee svi realizatori projekta. Navedeni upitnik imao je 58 pitanja za roditelje i djecu koja su odustala od obaveznog kolovanja, 25 pitanja za institucije, 22 pitanja za nevladine organizacije i 25 pitanja za kole.

  • 9

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    ZAKONSKO-PRAVNI OKVIR PROBLEMATIKE ISTRAIVANJA

    Bosna i Hercegovina, jedna drava, 2 entiteta, 3 predsjednika, 10 kantona, 14 vlada, 183 ministarstva, 85 politikih partija, 50 borakih udruenja, 13 sindikata, 2 policije, 3 akademije nauka, 2 penziona fonda, 3 obrazovna sistema, 3 telekoma, 3 elektroprivrede, 550 000 nezaposlenih, 630 000 penzionera, 450 000 raseljenih, 75% na granici siromatva, 65 000 dravnih uposlenika... konstatacija je koja odnedavno krui internet portalima. Uvaavajui injenicu da navedena konstatacija nije ba daleko od istine, moemo zakljuiti da je teko predoiti sve zakonske akte koji tretiraju temu obrazovanja. Meutim, smatrajui da su oni na najviim nivoima i najznaajniji, istima emo se dalje pozabaviti u tekstu. Obrazovanje je definisano kao temeljno ljudsko pravo: jo od 1952. godine, po lanu 2 prvog Protokola Evropske konvencije o ljudskim pravima a koji obavezuje sve zemlje potpisnice konvencije da garantuju pravo na obrazovanje. Na globalnom nivou, UN-ova Meunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine garantuje ova prava unutar svog lana 13. Sve zemlje lanice moraju imati zakonski, upravni i finansijski okvir kao i neophodne kapacitete za realizaciju kako bi se osiguralo kvalitetno upravljanje svim decentralizovanim programima, ukljuujui i finansijsko upravljanje kompletnim decentralizovanim obrazovanjem, programe zajednice za obuku i mlade (trenutno programi Leonardo da Vinci, Socrates i Youth, a u budunosti Integrisani program trajnog sticanja znanja i Mladi u akciji).3 Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju koja je ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima i Konvenciju o pravima djeteta, one obavezuju na primjenu, sa snagom ustavne odredbe. Osim ovih meunarodnih konvencija, obavezno je potivanje i ostalih meunarodnih dokumenata, pa time i onih koji se odnose na obrazovanje deklaracije, povelje, rezolucije, protokoli, akcioni planovi, i slino. S obzirom na ustavne nadlenosti u oblasti obrazovanja, zakonski propisi u BiH donose se i primjenjuju na razliitim nivoima.4 Na nivou BiH postoje samo okvirni zakoni: - Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, donesen u novembru 2007.godine; - Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, donesen u julu 2003 godine, - Zakon o visokom obrazovanju, donesen u augustu 2007.godine. Okvirni zakoni doneseni su radi stvaranja jednakih uvjeta za ostvarenje prava na obrazovanje, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, i usklaivanja sa meunarodnim konvencijama. Svi zakoni koje u svojoj ustavnoj nadlenosti donose Republika Srpska, kantoni u Federaciji BiH, i Distrikt Brko, moraju biti usklaeni sa odredbama navedenih okvirnih zakona. Osim zakonima, pravo na obrazovanje u BiH ostvaruje se i ostalim propisima: Deklaracija o reformi paralelnih obrazovnih sistema u BiH, ravnopravnom koritenju jezika i pisma, i uklanjanju uvredljivih sadraja, koju su donijeli ministri obrazovanja 2002. godine; Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, donesen 2002.godine;

    3 http://www.europa.ba 4 Osnovno pravo na obrazovanje, prirunik za nastavnike, pedagoge i direktore, Sarajevo, 2009. dostupno na: http://www.scn-see.ba

  • 10

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Sporazum o zajednikoj strategiji za modernizaciju osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja, iz 2003. godine; Akcioni plan o upisu u kole i pohaanju nastave u BiH, iz 2006. godine; Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u BiH; Standardna pravila za izjednaavanje mogunosti osoba sa invaliditetom; Poruka graanima BiH-reforma za obrazovanje u BiH, 2002. godina; Plan akcije za djecu od 2002, do 2010. godine, predstavljen UN, 2002.; i Zakon o ravnopravnosti spolova5 Iako je ope poznato da je pravo na obrazovanje zagarantovano Ustavom svake drave, pa tako i Bosne i Hercegovine, svjesni smo injenice da se to pravo na naem podruju uveliko kri, a da za to niko niko niti preuzima odgovornost, niti biva kanjen. Zakonom su takoer predviene i kazne za nepotivanje zakonskih odredbi, ali i za to takoer niko ne odgovara. U narednom tekstu osvrnut emo se na neke od zakonskih akata koji tretiraju pitanje obrazovanja, i obaveze koje iz toga proizilaze. Federacija e osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u aktima navedenim u Aneksu. Posebno: ... l) osnovne slobode: slobodu govora i tampe; slobodu miljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuujui privatno i javno vjeroispovjedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja, ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruivanja; slobodu na rad; m) obrazovanje; n) socijalnu zatitu; o) zdravstvenu zatitu; p) prehranu; r) utoite; i s) zatitu manjina i potencijalno ugroenih grupa;6

    U lanu 136. Porodinog zakona Federacije se kae da roditelji imaju dunost i pravo starati se o obrazovanju svoje djece. Obrazovanje treba da bude usmjereno na razvoj osobnosti djeteta i njegovih psihofizikih sposobnosti, na potovanje prava i osnovnih sloboda ovjeka, na pripremanje djeteta za odgovoran ivot u drutvu, te potovanje prirodnog okolia. Roditelji su duni starati se o redovnom osnovnom i srednjem kolovanju djeteta. Roditelji su duni, prema svojim mogunostima i prema sposobnostima djeteta, starati se i o njegovom visokom obrazovanju.7

    Nadalje, u lanu 10. Zakona o zatiti pripadnika nacionalnih manjina Federacije navodi se da pripadnici nacionalne manjine mogu uiti jezik, knjievnost, historiju i kulturu i na jeziku manjine kojoj pripadaju. Obrazovne vlasti u Federaciji u okviru svog obrazovnog programa (predkolskog, osnovnog i srednjeg) obavezne su u kolama u kojima uenici - pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu treinu osigurati obrazovanje na jeziku te manjine, a ako ine jednu petinu, osigurati dodatnu nastavu o jeziku, knjievnosti, historiji i kulturi manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva veina njihovih roditelja. Radi ostvarivanja prava iz stava 2. ovog lana nadlene obrazovne vlasti u Federaciji obavezne su osigurati finansijska sredstva za osposobljavanje nastavnika koji e izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine, osigurati prostor i druge uvjete za izvoenje dopunske nastave, kao i tampanje udbenika na jezicima nacionalnih manjina.8

    5 Osnovno pravo na obrazovanje, prirunik za nastavnike, pedagoge i direktore, Sarajevo, 2009. dostupno na: http://www.scn-see.ba 6 http://www.parlamentfbih.gov.ba 7 Kruni Zita, LJ. i sar, 2009, Analiza usklaenosti zakona BiH sakonvencijom o pravima djeteta, Sarajevo 8 Biro za ljudska prava, Sve o nacionalnim manjinama, prirunik, Tuzla

  • 11

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Zakoni neosporno tretiraju prava svih graana bez obzira na spol, boju koe, rasnu ili nacionalnu pripadnost. Takoer, zakon formalno-pravno titi sva ta prava, kao i sva prava i slobode ovjeka i graanina. Tako se u zakonu navode koja su to krivina djela protiv prava i slobode ovjeka i graanina, i na koji nain se ista sankcioniraju odnosno kanjavaju. Pa tako, lan 177. Krivini zakon federacije (Povreda ravnopravnosti ovjeka i graanina) kae sljedee: Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, drutvenom poloaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ogranii graanska prava utvrena meunarodnim ugovorom, ustavom, zakonom, drugim propisom ili opim aktom u Federaciji, ili ko na osnovu takve razlike ili pripadnosti ili kojeg drugog poloaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, - kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. lan 219. Krivini zakon federacije (Zaputanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetnika) Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje funkcije zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika, - kaznit e kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja zlostavi dijete ili maloljetnika, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponaanje koje je tetno za njegov razvoj; Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana dijete ili maloljetnik teko tjelesno ozlijeen, ili mu je teko narueno zdravlje, ili se maloljetnik odao prosjaenju, prostituciji, ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja ili delikvenciji, - uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.9

    Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju tretira problematiku ovog istraivanja gdje se, izmeu ostalog, kae: lan 4. Okvirnog zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogunosti uea u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje u skladu s utvrenim standardima osigurava djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne umne, fizike i moralne sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja.10 lan 6, stav II, gore navedenog Zakona: kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana, kako je to utemeljeno Ustavom i ostalim meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala Bosna i Hercegovina. lan 8, stav II, isti Zakon: Jezik i kultura svake znaajnije manjine koja ivi u Bosni i Hercegovini potivat e se i uklapati u kolu u najveoj mjeri u kojoj je to izvodivo, u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina. 9 Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine 10 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini

  • 12

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    lan 27. Okvirnog zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohaanje kole tokom perioda obaveznog kolovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi, roditelji podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom. Roditelji, takoer, imaju pravo i obavezu, prema prilikama i svojim mogunostima, podsticati dalje obrazovanje svoje djece.11 lan 28. Okvirnog zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Pravo i obaveza roditelja je redovno informiranje, konsultiranje i praenje obrazovnog napretka svoje djece, kao i pravo da prate i vrednuju rad direktora, nastavnik i drugog kolskog osoblja, te kvalitet rada kole u cjelini. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i tijelima i putem svojih asocijacija, na svim nivoima odluivanja, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcioniranje obrazovnog sistema uope.12 Organi vlasti nadleni za organiziranje sistema obrazovanja u Brko distriktu Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i kantonima, u skladu s Ustavom, ustanove koje se prema vaeim zakonima u Bosni i Hercegovini registriraju za pruanje usluga u oblasti predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih, i druge strune institucije u oblasti obrazovanja, obavezni su primjenjivati i potivati principe i norme, utvrene Zakonom (Okvirni zakon o osnosnvom i srednjem obrazovanju) i osigurati obrazovanje pod jednakim uvjetima za sve uenike. Principi i standardi, utvreni ovim Zakonom i na osnovu ovoga Zakona, ne mogu se mijenjati.13 Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj osnovnoj koli. Privatne kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim uenicima. U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima. Svoje pravo na izbor osnovne kole, roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se promoviu predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na nain protivan ovom zakonu. Takoer, roditelji su obavezni upisati svoje dijete u kolu i osigurati da dijete redovno pohaa osnovnu kolu tokom perioda trajanja obaveznog obrazovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi, roditelji podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom. Pravo i obaveza roditelja je redovno informisanje, konsultovanje i praenje obrazovnog napretka svoje djece. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema uopte. 14

    11 ibidem 12 ib 13 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, Sarajevo, 2010. 14 lanovi 24 i 25 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Tuzlanskog kantona) broj: 06/04, 07/05

  • 13

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    lan 112 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju predvia novanu kaznu od 200 do 1.000 KM za prekraj roditelj ako ne obezbijedi da dijete bude upisano u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu (lan 25. stav 1.). Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu, kazna se ponavlja. 15 Uloga kole i nastavnika u promoviranju i zatiti djeijih prava, posebno prava na obrazovanje, je neprocjenjiva. Zbog toga je neophodno da svaki nastavnik bude u potpunosti upoznat s odredbama Konvencije o pravima djeteta i da ih svakodnevno primjenjuje u praksi. Svoju ulogu i obavezu da poduava, kola ostvaruje u okruenju koje potie sticanje znanja, koje potuje i podrava individualnost svakog uenika, njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, u okruenju koje je sigurno, bez bilo kakvog oblika zastraivanja, zlostavljanja, tjelesnog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui tetu izazvanu puenjem, upotrebom opojnih droga i drugih zakonom zabranjenih sredstava. kola ne smije vriti nikakvu diskriminaciju djece, po bilo kom osnovu: rase, boje, spola, jezika, politikog ili drugog miljena, nacionalnog ili drutvenog porijekla, ili jer pripadaju djeci sa posebnim potrebama, i bilo kojem drugom temelju. kola je duna promovirati jednake anse za sve svoje uenike, nastavnike i ostalo osoblje, uvaavajui razliitosti meu njima, te razvijati partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive. Takoer, kola je duna da ukoliko dijete dui vremenski period, bez validnog razloga ne dolazi na nastavu, istraiti sluaj, kontaktirati roditelje, te obaviti razgovor sa njima. Ukoliko se isti ne oglaavaju, kola je duna o datom sluaju obavijestiti nadleni Centar za socijalni rad, koji takoer istrauje sluaj i po potrebi odlazi na teren. U sluaju da je rije o tekom zanemarivanju, odgojnom zaputanju, izrabljivanju ili nasilju Centar za socijalni rad ima pravo da pokrene sluaj pri Opinskom ili drugom nadlenom sudu, meutim to se u praksi rijetko deava, ako je u pitanju iskljuivo naputanje kole, bez prisustva ranije navedenih elemenata krivinog djela. Jedan od vrlo znaajnih dokumenata koji takoer tretiraju temu obrazovanja su svakako Akcioni planovi za rjeavanje problema Roma. Tako, Dekadom inkluzije Roma zagovara se poveana dostupnost kvalitetnog obrazovanja za Rome. Ostvarenje ovog cilja zahtijeva intervencije, kako u potranji (roditelji i uenici zahtijevaju kvalitetnije obrazovanje), tako i u ponudi (drava/opine nude kolstvo visokog kvaliteta za svu, pa tako i djecu romske nacionalnosti). Javno finansiranje, i nain na koji se ova sredstva raspodjeljuju, jesu najznaajnije orue koje vlasti koriste u postizanju boljih obrazovnih rezultata kod romske djece, u pogledu njihovih veih postignua i boljeg uenja.16 Akcioni plan je dosljedan odredbama Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 06/03), koji utvruje da, neovisno o broju pripadnika nacionalne manjine, entiteti i kantoni su obavezi osigurati da pripadnici nacionalne manjine, ako to zahtijevaju, mogu imati uenje svog jezika, knjievnosti, historije i kulture na jeziku manjine kojoj pripadaju, kao dodatnu nastavu. Akcionim planom definiran je sveobuhvatni cilj, ija je svrha unaprijediti pristup sistemu redovnog obrazovanja Roma u Bosni i Hercegovini putem rjeavanja brojnih prepreka sa kojima se trenutno suoavaju i to: praktina pitanja, sistemska pitanja, pitanja ire prirode, istovremeno uvrujui uee romskih zajednica i zalaganje za potpuno ukljuivanje njihove djece u redovno obrazovanje. 15 http://www.kuiptk.ba 16 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, Sarajevo, 2010.

  • 14

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    U izradi Akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u BiH bila su ukljuena i dva ministarstva Bosne i Hercegovine (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo civilnih poslova), s odreenom ulogom u koordiniranju i monitoringu aktivnosti u njegovoj implementaciji. Vijee ministara Bosne i Hercegovine je Akcioni plan prihvatilo i predloilo svim ostalim nivoima izvrne vlasti u BiH da takoer prihvate sve sadraje i norme sadrane u njemu i smatra ga sastavnim dijelom Strategije BiH za rjeavanje problema Roma, u segmentu koji se odnosi na sferu obrazovanja romske nacionalne manjine u BiH. Osim navedenih, postoje jo neki dokumenti kojim se drava Bosna i Hercegovina obavezala za provedbu obrazovnih reformi, kao to je Reforma obrazovanja usvojen je 2002. godine u Bruxellesu. Ovim dokumentom BiH se obavezala da e izmeu ostalog: - osigurati da sva djeca, pripadnici nacionalnih manjina, (posebno djeca Romi) budu na odgovarajui nain ukljuena u sistem obrazovanja na prostoru cijele BiH; - osigurati da nacionalne manjine, a posebno Romi, budu u mogunosti definirati vlastite potrebe, i pruiti im nau podrku u procjeni onog to je neophodno za uspjeno obrazovanje (mart 2003. godine); - izraditi fleksibilan plan provedbe za ukljuivanje sve djece koja pripadaju nacionalnim manjinama (a posebno djece Roma), u sistem obrazovanja koji se bavi problemima mogunosti obrazovanja, finansiranja za udbenike i/ili prijevoza, za podruje cijele Bosne i Hercegovine (august 2003. godine); - osigurat emo da svoj djeci bude omogueno da zavre osnovno obrazovanje; - prikupiti podatke o upisu u osnovne kole i procentu zavravanja kola, kako bi se utvrdili razlozi zato se djeca, uzrasta za osnovne kole, ne ukljuuju i/ili ne zavravaju osnovnu kolu u Bosni i Hercegovini (august 2003. godine); - izraditi fleksibilan plan provedbe, kako bi se osiguralo da sva djeca zavre osnovnu kolu i kako bi se ispravili propusti u pogledu obrazovanja mladih, kao to su: lokacije kola i prijevoz, finansiranje, potrebe zajednice i alternativno obrazovanje (naprimjer, neformalno obrazovanje), (decembar 2003. godine). Meutim, razmotrimo li situaciju danas, uvidjeemo da nismo mnogo makli od 2002. godine i stanja kakvo je bilo tada, naalost. Nesumnjivo je da postoje odreeni pomaci, da se nastoji afirmisati ak i visoko kolovanje romske populacije, meutim, znatno zapaenijih rezultata u ovom smislu nema.

  • 15

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    PREZENTACIJA REZULTATA

    Podaci o broju Roma u Bosni i Hercegovini su vrlo opreni. Oni se kreu od oko deset hiljada (prema popisu stanovnistva iz 1991.) do oko stotinu hiljada (kako tvrde predstavnici nekih romskih udruenja). Ima vie argumenata koji upuuju na zakljuak da je prilikom popisa stanovnitva iz 1991. godine broj Roma bio mnogo vei od zvaninog podatka. To se moe objasniti nizom okolnosti, meu kojima je (pored njihovog specifinog naina ivota i sigurno prisutne nezainteresovanosti za sam in popisa) prisutna i vrlo izraena karakteristika romske populacije da se adaptira faktikom stanju sredine u kojoj ivi, ukljuujui i prihvatanje njenih obiaja, vjere i jezika, pa i nacionalne identifikacije. U tome, kao i u posebno tekim ratnim okolnostima, treba traiti i razloge sto su se mnogi Romi u ovom ratu i sve do sada izjanjavali kao pripadnici bonjackog naroda, u nekim sluajevima i srpskog naroda (ne pominjuci svoje romsko porijeklo). Broj od oko 70 hiljada Roma u Bosni i Hercegovini uoi rata mogao bi se smatrati kao najpribliniji, s tim sto znatan procenat ovog stanovnitva i sada ivi u inostranstvu kao izbjeglice.17 Osim stigme sa kojom se ve decenijama susreu pripadnici romske populacije, niz je drugih problema koji im onemoguavaju da se dignu sa dna drutvene ljestvice i postanu ravnopravni lanovi naeg drutva. Diskriminatorni stavovi i stigmatizacija doprinosi niskoj stopi pohaanja romske djece, te osobito djevojica, ove populacije, iz ruralnih sredina cjelokupnog obrazovnog procesa. Niz studija razotkriva injenicu postojanja predrasuda prema romskoj djeci, ne samo od strane djece koja nisu istog porijekla kao oni, nego i roditelja neromske djece, kao i kolskog osoblja. Meutim, kao jedan od najznaajnijih faktora koji su u direktnoj vezi sa veoma niskom stopom uea romske djece u redovnom obrazovnom sistemu je lo socio-ekonomski staus porodica iz kojih potjeu, te samim tim nemogunost obezbjeivanja neophodnog im materijala za normalno kolovanje. Osim toga, roditelji Romi osjeaju se, isto tako nepoeljnim, etiketiranim i stigmatiziranim u kolama, to pospjeuje njihovu veu nezaintzeresovanost za ukljuivanje djece u redovan kolski sistem, gdje osim navedenog ne izostaje ni stav, da ako roditelj nije pohaao kolu, nema potrebe da i dijete uestvuje u istom. Roditelji i djeca Kada su u pitanju opti podaci o ispitanicima anketa je sadravala sljedea pitanja: sa kim je razgovor obavljen, lini podaci i to: (ime i prezime, adresa, opina naselje i potanski broj, drava), godine starosti, nacionalna pripadnost, te da li je porodica koja se ispituje domicilna, izbjeglice ili doseljenici. Od 151 ispitanika/ca njih 150 su Romi i jedan Akal. Najvei broj ispitanika/ca su u grupi lokalnog stanovnitva odnosno njih 94,7 %, izbjeglica 2,6%, raseljenih 0,7%, doseljenika 0,7% te vraenih iz nekih od europskih zemalja 1,3%.

    17 http://www.bh-hchr.org

  • 16

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 1: NACIONALNA PRIPADNOST ISPITANIKA

    uestalost pojavljivanja odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih Romi 149 98.7 99.3

    Akali 1 0.7 0.7Total 150 99.3 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 1 0.7 Total 151 100.0

    Jedan od vanih segmenata ovog istraivanja svakako je i pitanje nivoa obrazovanosti roditelja, a rezultati su i vie nego poraavajui. Od 86 datih odgovora, kada je u pitanju obrazovni nivo oca, rezultati pokazuju da su 22 ispitanika bez osnovne kole, njih 32 sa zavrenom osnovnom kolom, a samo 2 ispitanika od gore navedenog broja ima zavrenu srednju kolu. Kada su u pitanju majke, podaci su jo vie zabrinjavajui. Od datih 120 odgovora, 52 pokazuju da ispitanice nemaju zavreno osnovno obrazoavenje, 33 ispitanice tvrde da imaju nekoliko zavrenih razreda osnovne kole, dok samo 31 ispitanica ima zavrenu osnovnu kolu. Moemo samo da se zapitamo kakv je socio-ekonomski staus Romkinja u BiH, kada samo njih 3 tvrdi da ima zavrenu sradnju kolu?!

    TABELA 2: STEPEN OBRAZOVANJA OCA

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih bez skole 22 14.6 25.6

    nekoliko razreda osnovne 29 19.2 33.7 osnovna skola 31 20.5 36.0 nekoliko razreda srednje 2 1.3 2.3 srednja skola 2 1.3 2.3 Total 86 57.0 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 65 43.0 Total 151 100.0

  • 17

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 2a: STEPEN OBRAZOVANJA MAJKE

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih bez skole 52 34.4 43.3

    nekoliko razreda osnovne 33 21.9 27.5 osnovna skola 31 20.5 25.8 nekoliko razreda srednje 1 0.7 0.8 srednja skola 3 2.0 2.5 Total 120 79.5 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 31 20.5 Total 151 100.0

    Temeljem ovih podataka, moemo da uvidimo stvarno stanje na terenu, koje zasigurno nije ni malo blistavo. Generacije koje ne pridaju bilo kakav znaaj obrazovanju, koje smatraju da je mjesto ene, samim tim i djevojice iskljuivo u kui, i da ona nema pravo na samostalni doprinos kunom budetu, da se u ivotu moe sasvim dobro zaraivati i snalaziti i bez kole, neki su od uzronika jako slabog ukljuivanja romske djece, a naroito djevojica u redovni obrazovni sistem, to nedvosmisleno daje znatan doprinos velikom broju problema koji su zastupljeni u romskoj zajednici kao to su: siromatvo, stigmatizacija, nasilje u porodici, nedostatak zdravstvenog i socijalnog osiguranja, neinformisanost itd. Dalji rezultati koji ispituju stopu zaposlenosti romske populacije, u direktnoj su vezi sa prethodnim odgovorima. Naime, kada su u pitanju oevi, stopa nezaposlenoti istih iznosi ak 90,3%, a majki nevjerovatnih 98,2%. Iako odreeni broj ispitanika/ca tvrdi da iznalazi naine za obezbjeivanje svojoj porodici odreenih prihoda kroz samozaposlenje, mirovinu, socijalnu pomo, djeiji doplatak, vlastitu poljoprovredu te druge razne izvore, ne treba mnogo da nas udi da roditelji usljed nemogunosti obezbjeivanja djeci potrebnog im materijala za kolovanje, gotovo da su prisiljeni da svoju djecu iskljue iz redovnog kolskog sistema, iako su svjesnosti potrebe istog.

    TABELA 3: ZAPOSLENOST OCA

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu

    odgovorili na pitanje

    Broj upisanih DA 7 4.6 9.7NE 65 43.0 90.3Total 72 47.7 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 79 52.3 Total 151 100.0

  • 18

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 3a: ZAPOSLENOST MAJKE

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih DA 2 1.3 1.8

    NE 111 73.5 98.2Total 113 74.8 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 38 25.2 Total 151 100.0

    Kako je anketa imala za zadatak da osim stavova i razloga nepohaanja djece redovnog kolovanja, uvidi i socijalni status ispitanika, tako nadalje sreemo pitanja tog karaktera. Podaci koji ukazuju da 82,2% ispitanike populacije ivi na samoj margini drutva, odnosno da 120 ispitanika/ca tvrdi da su njhova primanja manja od 20 eura po osobi mjeseno, ukazuju nam na jako teak poloaj najvee nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini. 12,3% ispitanika/ca tvrdi da ivi ispod prosjeka ali ne znatno, prosjeno ivi njih 2,1% te znatno iznad prosjeka 3,4% ispitanih. Kada su u pitanju stambeni uvjeti, moemo izdvojiti podatak da 64,9% ispitanika/ca nema djeije sobe, 51,2% spavae sobe; pozitivna injenica je da 97,3% ispitanika/ca ima struju, dok ipak odreeni procenat nema tekue vode, njih 13% to je za prilike u kojima se danas nalazimo, ipak poraavajui podatak. TABELA 4: IMOVINSKO STANJE PORODICE

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih znatno ispod prosjeka

    (oko 20 Eura/po osobi kucanstva mjesec

    120 79.5 82.2

    malo ispod prosjeka (oko 50 Eura/po osobi kucanstva mjesecno

    18 11.9 12.3

    prosjecno (oko 200 Eura/po osobi kucanstva mjesecno)

    3 2.0 2.1

    znatno iznad prosjeka (nekretnine, automobil -oko 300 Eura/p

    5 3.3 3.4

    Total 146 96.7 100.0Broj odgovora koji nedostaju 5 3.3 Total 151 100.0

    U narednom dijelu istraivanja ispitivani su stavovi roditelja vezano uz vanost obrazovanja njihove djece, odnosno koliko je njima samima obrazovanje njihove djece vano. Tu nailazimo na razliite stavove roditelja, meutim samo 55,9% ispitanih tvrdi da im je kolovanje djeteta vano.

  • 19

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Dalje uglavnom nailazimo na priblino sline rezultate kada su u pitanju pozitivni stavovi prema kolovanju, gdje 41,1% ispitanih tvrdi da smatraju da je kola vana za odgoj i obrazovanje djece, 41,9% smatra da je kola vana za opismenjavanje i uenje. Kako u Bosni i Hercegovni nema prilagoenog programa za romsku djecu, niti nastave na romskom jeziku, niti se on u bilo kojoj formi uope izuava, pomalo udi podatak da 18,9% ispitanika smatra da je kola vana za uenje romskog jezka. Da je kola vana za snalaenje u ivotu tvrdi 50,9% ispitanika/ca, a da je vana za zapoljavanje i zaradu smatra 47% ispitanih. Neto manji postotak u odnosu na prethodne smatra da je kola vana za status kako u romskoj tako i u zajednici openito, njih 31,8% odnosno 34,1%. kola je vana za stvaranje boljih prilika u ivotu, za napredak, bolji staus i ophoenje u ivotu openito, neosporna je injenica, meutim, nerijetko se kod romske populacije susreemo sa stavom da kola umnogome i ne pomae da se u drutvu zadobiju odreene povlastice, ostvare vea prava i sl., tako da u odnosu na vanost ovog stava mali procenat se izjanjava da je isti bitan, njih 56,8%. Iz navedenog zakljuujemo da su stavovi roditelja umnogome doprinijeli tome da mnoga romska djeca ostaju nekolovana i samim tim neukljuena u redovne drutvene tokove. Iako susreemo mnogu talentiranu djecu iz reda romske populacije, sa velikim kapacitetima, alosno je da mnogi takvi kapaciteti propadaju, jer nemaju prilike da ih razviju, pokau i iskoriste. To ne samo da je tetno za njih same, nego i za cjelokupnu zajednicu. Kada bi se Zakon koji nalae da sva djeca starosne dobi od 6-15 godina moraju da pohaaju osnovnu kolu, provodio onako kako bi trebao, ne bismo na ulici, pored semafora, Shopping centara, na raskrsnicama na temperaturama od +40 do -20C, gledali nekolicinu djece kako nerijetko bivaju poniavana i ikanirana od strane prolaznika, jer su prljava, bezobrazna i dosadna; nego bismo moda tu istu djecu gledali kao niu dobre rezultate, pobjeuju na takmienjima, u najboljem svjetlu predstavljaju nam nau dravu, ili u najmanju ruku redovno sjede u kolskim klupama i ne dosauju prolaznicima. Jedan od znaajnih segmenata u psiho-fizikom razvitku i formiranju linosti djeteta svakako da je i predkolski odgoj i obrazovanje, koji je u dananjem vremenu institucionaliziran, i postaje gotovo neizbjean segment u odgoju i obrazovanju djeteta. Porazna je injenica da je od uzorka gore navedenog, samo jedan ispitanik se izjasnio da mu je dijete pohaalo vrti. Ova injenica ide u prilog izoliranosti i iskljuenosti romske populacije iz redovnih drutvenih tokova i njihove uskraenosti za ravnopravan doprinos drutvu i zajednici openito. TABELA 6: POHAANJE VRTIA

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih DA 1 0.7 0.7

    NE 145 96.0 99.3Total 146 96.7 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 5 3.3 Total 151 100.0

  • 20

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Kada je u pitanju starosna struktura djece ispitanika/ca, moemo konstatovati da je najvei broj djece ispitanih u razdoblju 15-17 godina i to muke, a kada su u pitanju enska djeca, situacija je ista kao i sa prethodno navedenom grupom. Nadalje, neto manji broj je u strosnoj grupi od 12-14 godina kod obe skupine, dok je najmanja zastupljenost djece starosne dobi od 0-6 godina. 73 ispitanika/ca dalo je odgovor na pitanje koliko djece iz njihove porodice pohaa redovno kolovanje bez obzira na to, da li ive sa njima u kuanstvu ili ne. Ohrabrujue je da znatan postotak, odnosno broj djece koja uzimaju uee u redovnom obrazovanju od ispitanih, ipak enska djece u starosnom razdoblju od 10-14 godina. Meutim, u isto vrijeme jako mali procenat istih uzima uee u srednjem obrazovanju; samo 4 ispitanika/ce od 149 tvrdi da im djeca u razdoblju od 15-17 godina pohaa redovno obrazovanje. Kada su u pitanju muka djeca najvei broj istih koji pohaaju redovno obrazovanje su u razdoblju o 7-9 godina, dok se u starijim starosnim grupama postotak neto smanjuje. Navedenu situaciju moemo pojasniti injenicom da znatan broj muke djece, im stekne odreenu snagu postaju duni da i sami uestvuju u sticanju materijalnih prihoda, te se i iz tih razloga u odreenom periodu sami ili pod pritiskom roditelja, to je najei sluaj, iskljuuju iz kole. Jedan od dijelova ovog istraivanja tretirao je i temu specijalnog obrazovanja. Na pitaje da li u porodici ima djece koja pohaaju redovno specijalno obrazovanje, ili su ukljueni u prilagoeni program u redovnoj koli, 145 ispitanika/ca dalo odgovor, od ega 5,5% ih tvrdi da ima, dok 94,5% ispitanika nema djece koja su ukljuena u bilo kakav vid specijalnog obrazovanja. Narednih nekoliko pitanja tretiraju i dalje istu tematiku. Jedini razlog prebacivanja u specijalni vid obrazovanja, koji navode svi ispitanici, je bio nemogunost da se zavri razred. Vie je faktora koji su pomogli u donoenju ovakve odluke pa tako 33,3% ispitanih od ukupnog broja 6, navodi da je to bila rodbina, 16,7% dokotor medicine, pedagog/psiholog u koli isti postotak, a takoer takav postotak je i onih kojima niko nije pomogao prilikom donoenja takve odluke. Da djeca u specijalnoj koli ostvaruju znatno bolje rezultate nego ranije tvrde svi ispitani, odnosno njih 3 koji su dali odgovor na ovo pitanje. Najvei broj ispitanika/ca redovno koluje po jedno dijete, neto manje po 2 djece, tek jedan ispitanik/ca troje djece. U narednom dijelu istraivanja, gdje od 114 isptanika, njih 65,8% tvrdi da njihova djeca izostaju iz kole, ispituju se uzroci i razlozi istog.

    TABELA 7: IZOSTAJANJE SA NASTAVE

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih DA 75 49.7 65.8

    NE 39 25.8 34.2Total 114 75.5 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 37 24.5 Total 151 100.0

  • 21

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Razlozi su razliiti i mnogobrojni, ali kako je i oekivano najvei broj ispitanika trvdi da su razlozi prekidanja ili neukljuivanja u redovno kolovanja, loi uvjeti stanovanja (57,8%) te nemogunost da se kupi sve to treba za kolu (58,5%). Osim toga, jo je razloga koji se navode kao bitni a vezani su uz dati problem kao npr., sklapanje braka (21,3%), zapoljavanje i zarada (18,2%), loih ocjena i nemogunosti da se zavri razred (25,8%), nemogunost da se izdre provokacije od druge djece (6%) itd. Iz navedenog moemo uvidjeti da se problemi romske populacije vrte u krug i samo proistiu jedan iz drugog. Roditelji zbog vlastite neobrazovanosti nisu u mogunosti da se zaposle i na taj nain obezbijede adekvatne uslove za kolovanje djeteta, to i djeci uskrauje mogunost svjetlije budunosti, a samim tim e vjerovatno i njihove budue porodice da se susretnu sa datim problem, te tako ta nimalo lijepa situacija se samo razvija u nedogled. Neki od statistiki znaajnijih rezultata bie predstavljeni tabelarno. TABELA 8: RAZLOZI NAPUTANJA REDOVNOG KOLOVANJA (trudnoa i raanje)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih ovo je bio vaan i preteit

    razlog 5 3.3 10.9

    ovo nije bio razlog 41 27.2 89.1Total 46 30.5 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 105 69.5 Total 151 100.0

    TABELA 8a: RAZLOZI NAPUTANJA REDOVNOG KOLOVANJA (zapoljavanje)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih ovo je bio vaan i preteit

    razlog 10 6.6 18.2

    ovo je bio sporedan razlog 4 2.6 7.3ovo nije bio razlog 41 27.2 74.5Total 55 36.4 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 96 63.6 Total 151 100.0

  • 22

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 8b: RAZLOZI NAPUTANJA REDOVNOG KOLOVANJA (poniavanja od drugih)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih ovo je bio vaan i preteit

    razlog 3 2.0 6.0

    ovo je bio sporedan razlog 6 4.0 12.0ovo nije bio razlog 41 27.2 82.0Total 50 33.1 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 101 66.9 Total 151 100.0

    Razoaravajui je podatak da ak 56,1% ispitanika od 139 onih koji su dali odgovor na dato pitanje, uope ne razmilja o povratku djeteta u kolu. Najvei broj ispitanika smatra, da im da bi ponovo ukljuili svoju djecu u redovno obrazovanje, mogu pomoi socijalni radnici, 41% ispitanih, 28,2% ispitanih smatra da bi to mogla biti drava, 21,4% za takvo to smatra nadlenom i monom opinu, neto manji procenat NVO-e, rodbinu i sl.

    TABELA 9: POVRATAK DJETETA U KOLU

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih DA 61 40.4 43.9

    NE 78 51.7 56.1Total 139 92.1 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 12 7.9 Total 151 100.0

    Da se mnogo ne osvremo na injenicu da mnoga djeca iz neobjanjivih razloga naputaju redovno obrazovanje i da za to nikoga i nije previe briga ukazuje podatak da 33,3% od 117 ispitanika/ca koji su dali odgovor, tvrdi da niko nije reagovao na to da je njihovo dijete prestalo da redovno dolazi na nastavu. U 47,9% sluajeva kola je zvala roditelje na razgovor, a u 30,8% sluajeva to su uinili socijalni radnici. Neto manji udio u ovome ima i NVO, gdje se navodi da je u 26,5% sluajeva tim porodicama probleme pravila neka od nevladinih organizacija. Na slino pitanje, koje je nastojalo dobiti podatak ta se dogodilo to je dijete napustilo kolu, 47,1% ispitanika/ca tvrdi da niko nije traio nita, odnosno da po tom pitanju nisu trpjeli nikakve sankcije, 44,9% ispitanih pozvano je u kolu, a njih 29% u Centar za socijalni rad.

  • 23

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 10: PROBLEMI ZBOG DJETETOVA NAPUTANJA KOLE (niko nije traio nita)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora

    bez onih koji nisu

    odgovorili na pitanje

    Broj upisanih Nije nitko 39 25.8 100.0Broj odgovora koji nedostaju 112 74.2 Total 151 100.0

    TABELA 10a: PROBLEMI ZBOG DJETETOVA NAPUTANJA KOLE (kola)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih kola 56 37.1 100.0Broj odgovora koji nedostaju 95 62.9 Total 151 100.0

    TABELA 10b: PROBLEMI ZBOG DJETETOVA NAPUTANJA KOLE (socijalni radnici)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih Socijalni radnici 36 23.8 100.0Broj odgovora koji nedostaju 115 76.2 Total 151 100.0

    Na osnovu daljih podataka moemo ustvrditi da reakcije kole i Centra za socijalni rad u odreenoj mjeri po ovom pitanju i nisu ba pravovremene, jer 44,7% ispitanika/ca tvrdi da su u kolu pozvani 1-2 mjeseca nakon naputanja, a ak 14,5% tvrdi da je prolo ak i godinu dana od djetetovog naputanja kole, a da su u isti bili pozvani roditelji. Centar za socijalni rad uglavnom reaguje 2-3 mjeseca nakon to dijete napusti kolu, pa 48,7% roditelja tvrdi da je nakon tog vremenskog perioda pozvano u isti. Bez imalo sumnje moemo ustvrditi da su ovi podaci pokazatelji, da su gore navedene injenice jedni od kljunih faktora koje moemo uvezati sa situacijom jako poraznog broja postotka romske djece koja se ne koluju. Osim informativnih razgovora koji se u mnogim sluajevima i ne obave, nikakve druge sankcije ne trpi bilo ko, zbog ove, prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju (lan 3), obaveze svakog djeteta, graanina Bosne i Hercegovine, starosti od 6-15 godina.

  • 24

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 11: POZVANI U KOLU

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih manje od 1 mjeseca 17 11.3 22.4

    1 -2 mjeseci 34 22.5 44.72-3 mjeseca 10 6.6 13.23-4 mjeseca 1 0.7 1.34-6 mjeseci 1 0.7 1.36-12 mjeseci 2 1.3 2.6vie od 1 godine 11 7.3 14.5Total 76 50.3 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 75 49.7 Total 151 100.0

    TABELA 11a: POZVANI U CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

    uestalost pojavljivanja

    odgovora %

    postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili na

    pitanje Broj upisanih manje od 1 mj. 1 0.7 2.6

    1 -2 mjeseca 14 9.3 35.92-3 mjeseca 19 12.6 48.73-4 mjeseca 2 1.3 5.14-6 mjeseci 1 0.7 2.66-12 mjeseci 1 0.7 2.6vie od 1 godine 1 0.7 2.6Total 39 25.8 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 112 74.2 Total 151 100.0

    Odgovornost svih nas, za ovaj problem je nepobitna, meutim smatramo da je najvea obaveza na nadlenim organima, koji treba da se postaraju da se krenje Zakonom donesenih odredbi sankcionie na najadekvatniji mogui nain. Takoer, isti treba da se postaraju da djeci iz socijalno ugroenih porodica obezbijede uslove da bi mogli da ravnopravno sudjeluju u redovnom obrazovanju i na taj nain da se doprinese smanjenju stope neobrazovanog i nepismenog stanovnitva Bosne i Hercegovine, to je naravno opi interes svih nas. Zasigurno da je obezbjeivanje uslova za socijalno ugroene porodice mnogo preporuljivije rjeenje jer na pitanje, da li su spremni da plate za vandredni nastavak kolovanja djeteta 95% ispitanika tvrdi da nije, u najveem broju upravo zbog nedostatka materijalnih sredstava.

  • 25

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    U narednom dijelu ankete obavljani su razgovori sa djecom, izmeu ostalog sa ciljem da se uporede stavovi djece i roditelja po ovom pitanju. Kao to je oekivano mnoga djeca bi eljela da redovno pohaaju kolu, meutim nemaju uslova za to: prisiljeni su da zarauju, da se brinu o mlaoj brai i sestrama, oevi im ne dozvoljavaju da se koluju, i niz drugih razloga je to mnoga djeca ostaju uskraena za najljepi dio ovjeijeg ivota, kolovanje. Meutim, ne moemo pobiti injenicu da ima i onih koji su svojevoljno napustili kolu, jer nisu eljeli ili mogli da ue, jer se nisu slagali sa kolskim kolegama, ili su pak eljeli zasnovati vlastitu porodicu i prioritet im je da brinu o njoj, a ne da se koluju. 74,7% roditelja pristalo je da im djeca budu ispitana na datu temu, tako da se na odreeni nain moglo doi do usporedbe izmeu odgovora koji su dali roditelji i onih koji su dala djeca. Nailazimo na podatak da u 76,4% sluajeva muka djeca prema tvrdnji djece ispitanika ne pohaaju kolu, dok je procenat enske djece koja ne sudjeluju u redovnom obrazovanju 76,8%. Ponekada, zbog izoliranosti romskih zajednica deava da djeca jako malo ili gotovo nikako ne poznaju slubeni jezik, u naem sluaju bosanski, pa prilikom ostvarivanja bilo kakvih vlastitih prava, pa izmeu ostalog i prava na kolovanje, susreu se sa razliitim problemima. Meutim, na sreu takvi sluajevi su rijetkost, pa tako na pitanje o kvaliteti poznavanja jezika na kojem se sprovodilo kolovanje (bosanski), 37% ispitanika, tvrdi da je njihovo poznavanje istog dobro, 33,3% vrlo dobro, mali procenat 2,8% tvrdi da njihovo znanje nije dovoljno bilo da prati nastavu i 2,8% isitih tvrdi da slubeni jezik Bosne i Hercegovine ne poznaje i ne govori. U narednom dijelu anketne moemo da uvidimo da se u priblinoj mjeri odgovori roditelja i djece slau, pa tako i ovdje uviamo da je najvei procenat djece koja izostaju iz redovnog obrazovanja iz starosne skupine 15-17 godina, kako muke, tako i enske, njih 82%, odnosno 90,6%. Neke od razloga zato je ba iz ove starosne skupine najvei broj djece napustilo kolovanje ve smo navodili, a neke od njih u narednom tekstu emo i navesti, gdje se djecu ispitanike pitalo koji su to razlozi njihova naputanja kole. Stavovi djece, jako su slini stavovima roditelja. Najvei broj ispitanih tvrdi da su najvaniji razlozi njihova naputanja kole loi uvjeti stanovanja i to njih 40,3%, neposjedovanje svega to je potrebno za kolu 42,3% , a dalje se niu i drugi razlozi kao to su loe ocjene (10%), pritisak roditelja (10,3%), sklapanja braka (16,3%), zapoljavanja i zarade (17%), itd. Kao i svakom djetetu i romskoj djeci svakako da je najljepi i najdrai dio kolovanja, druenje sa vrnjacima. Tako na pitanje, ta ti se najvie dopadalo u koli, 50% ispitanih dalo odgovor da im se najvie dopadalo upravo druenje sa vrnjacima, zatim raznovrsnost sadraja (51,1%), osjeaj da znaju vie od drugih (51,1%), odnos roditelja prema njima (47,8%), itd. Kao i sva druga djeca i romska uivaju u druenjima, priredbama, uenju novih sadraja. Vole da daju svoj doprinos unaprjeenju nastavnog procesa, da pomognu svojim drugovima, da se osjeaju jednako vrijedno i korisno kao i drugi.

  • 26

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 12: DRUENJE SA VRNJACIMA

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih 1 3 2.0 3.8

    3 17 11.3 21.84 19 12.6 24.45 39 25.8 50.0Total 78 51.7 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 73 48.3 Total 151 100.0

    TABELA 12a: OSJEAJ DA ZNAM VIE OD DRUGIH VRNJAKA

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih 1 4 2.6 8.5

    2 7 4.6 14.93 5 3.3 10.64 23 15.2 48.95 8 5.3 17.0Total 47 31.1 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 104 68.9 Total 151 100.0

    TABELA 12b: ODNOS RODITELJA PREMA MENI

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih 1 3 2.0 6.5

    3 9 6.0 19.64 12 7.9 26.15 22 14.6 47.8Total 46 30.5 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 105 69.5 Total 151 100.0

    Surove ivotne prilike, nebriga odgovornih, pasivnost oevidaca ine da ova djeca ostaju uskraena za adekvatan razvoj vlastitih linosti i njihova intelekta, za bezbrinu djeiju radost, za dobru ivotnu perspektivu i bivaju osueni, kao i veina njihovih prethodnika, na skupljanje sekundarnih sirovina, trgovinu na buvljim i zelenim pijacama, na pronju, a nekada i niz neprilagoenih oblika ponaanja u najgorem sluaju delinkevtnih, pa u kasnijoj dobi i krivinih. Malo truda nadlenih, malo naeg zajednikog zalaganja, zasigurno da bi doprinijeli prevecniji niza navedenih, ne ba lijepih pojava u naem drutvu.

  • 27

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Obzirom da znatan broj romske djece potie iz porodica gdje obrazovanost roditelja i nije ba na zavidnom nivo, prinuena su da se sama snalaze u procesu kolovanja, i rijetko im ima ko da pomogne oko zadaa i uenja. Takvi sluajevi nisu prisutni samo kod romske populacije, meutim i pored toga, kolski sistem Bosne i Hercegovine jo uvijek nije obezbijedio prilike da svaka kola ima kolskog asistenta koji bi takvoj djeci pomagao, da bi mogla normalno da prate nastavni proces i adekvatno uzmaju uee u istom. Tako 87,9% ispitanika tvrdi da u njihovoj koli nema pedagokog asistenta, a manji broj djece navodi da su jednom sedmino imali pomo od pedagokog asistenta (22,2%), ponekad njih 36,4%, a 79,2% ispitanika tvrdi da ak i ne zna ta je to pedagoki asistent.

    TABELA 13: U MOJOJ KOLI NE POSTOJI PEDAGOKI ASISTENT

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih DA 4 2.6 12.1

    NE 29 19.2 87.9Total 33 21.9 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 118 78.1 Total 151 100.0

    TABELA 13a: NE ZNAM TA JE TO PEDAGOKI ASISTENT

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu odgovorili

    na pitanje Broj upisanih DA 11 7.3 20.8

    NE 42 27.8 79.2Total 53 35.1 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 98 64.9 Total 151 100.0

    Rezultati narednog pitanja ukazuju na injenicu da su ipak roditelji ti koji su najvie podravali djecu da nastave da idu u kolu, njih 46,9%. Takoer, prijatelji i vrnjaci u ovom smislu zauzimaju znaajno mjesto, njih 14,3% te socijalni radnici 15,2%. Koliko su akteri nastavnog procesa u bilo kom smislu, nemarni prema problematici koju tretira nae istraivanje ukazuju sljedei podaci. Na pitanje, ko je razgovarao sa djetetom o tome koliko je vano da nastavi sa kolovanjem 50% ispitanih tvrdi da nastavnici/e uope nisu razgovarali sa njima na datu temu. Nadalje nailazimo na podatak koji kae da su to inili razrednici/e samo jedan puta u koli u 50% sluajeva, 21,6% ispitanika/ca navodi da su to inili pedagozi vie puta u njihovoj kui ili na ulici, socijalni radnici/e u 24,3% sluajeva jednom u Centru za socijalni rad, te neko drugi u 46,7% sluajeva vie puta u njihovoj kui ili na ulici.

  • 28

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 14: KO TE JE PORAVAO DA NASTAVI KOLU (roditelji)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu

    odgovorili na pitanjeBroj upisanih Uopce se ne slazem 3 2.0 3.7

    Uglavnom se ne slazem 8 5.3 9.9

    Ne mogu se odluciti 7 4.6 8.6Uglavnom se slazem 25 16.6 30.9

    U potpunosti se slazem 38 25.2 46.9

    Total 81 53.6 100.0Broj odgovora koji nedostaju 70 46.4 Total 151 100.0

    TABELA 14a: KO TE JE PORAVAO DA NASTAVI KOLU (nastavnici)

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu

    odgovorili na pitanjeBroj upisanih Uopce se ne slazem 7 4.6 21.9

    Uglavnom se ne slazem 5 3.3 15.6

    Ne mogu se odluciti 8 5.3 25.0Uglavnom se slazem 9 6.0 28.1

    U potpunosti se slazem 3 2.0 9.4

    Total 32 21.2 100.0Broj odgovora koji nedostaju 119 78.8 Total 151 100.0

    Neadekvatno upranjeno slobodno vrijeme nerijetko dovodi do situacije da djeca trae alternativne naine popunjavanja istog, koji u veini sluajeva znaju biti ne ba konstruktivni. Takvo provoenje slobodnog vremena dovodi do manifestacije raznih oblika neprilagoenih ponaanja, to postaje ne samo lini i porodini problem pojedinca, nego i problem cjeokupne zajednice. Konzumiranje psihoaktivnih supstanci, prosjaenje, krae, prostitucija te drugi oblici asocijalnih oblika ponaanja mogu se prevenirati, ako djeci omoguimo uslove za primjereno upranjavanje vremena, i ako im ne ostavimo prostor dosadi i tim alternativnim upotpunjenima slobodnog vremena. Obezbijediti adekvatne uslove roditeljima da mogu djecu da alju u kolu, sigurno e situaciju u romskim zajednicama po pitanju obrazovanja uiniti znatno boljom i perspektivnijom. Zaista je alosno da djeca uzrasta od 13, 14 godina ve rade na deponijama, skupljaju eljezo i kartone i na taj nain sebi i svojim porodicama obezbijede uslove za puko preivljavanje.

  • 29

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Umjesto da sjede u kolskim klupama, oni dane provode pomaui svojim roditeljima u njihovim tekim poslovima; 75% djevojica u starosnoj dobi od 10-12 godina tvrdi da nakon naputanja kole vrijeme provodi najvie pomaui roditeljima, neto manji procent, 73,7% istih starosne dobi od 12-14 godina na isti nain provodi vrijeme. Kada su u pitanju djeaci, rezulatati su slini; najvei procenat provodi vrijeme pomaui roditeljima, dok ovi mlae starosne dobi, od 7-9 i od 10-12 godina tvrdi da ne radi nita korisno, njih 63,6%, odnosno 45,5%. Takoer, nailazimo na zanimljiv podatak da ak 48,1% ispitanica starosne dobi od 15-17 godina tvrdi da vrijeme provodi brinui o vlastitoj porodici. TABELA 15: TKO JE RAZGOVARAO S TOBOM O NASTAVKU KOLOVANJA Tko je razgovarao sa tobom o tome zato je vano da nastavi sa kolovanjem? Broj upisanih 93

    Broj odgovora koji nedostaju 58

    ne uope jednom u koli jednom u centru za

    socijalni rad vie puta u koli i centru

    za socijalni rad Prijatelji - Vrnjaci 20.0% (9) 17.8% (8) 0.0% (0) 0.0% (0)

    Razrednk/ica 25.0% (5) 50.0%(10) 0.0% (0) 10.0% (2) Nastavnici 50.0% (10) 25.0% (5) 5.0% (1) 5.0% (1) Pedagog 32.1% (9) 17.9% (5) 0.0% (0) 14.3% (4)

    Socijalni radnici 21.6% (8) 13.5% (5) 24.3% (9) 10.8% (4)

    Netko drugi 20.0% (6) 0.0% (0) 0.0% (0)

    6.7% (2)

    vie puta su me zvali da dodjem ali nisam otiao/la

    samo jednom u mojoj kui

    vie puta u mojoj kui ili na ulici Odgovora

    0.0% (0) 13.3% (6) 48.9% (22) 455.0% (1) 0.0% (0) 10.0% (2) 200.0% (0) 0.0% (0) 20.0% (4) 20

    10.7% (3) 3.6% (1) 21.4% (6) 282.7% (1) 5.4% (2) 21.6% (8) 370.0% (0) 26.7% (8) 46.7% (14) 30

    Posmatrajui ove podatke dolazimo do zakljuka o nizu problema koji takoer egzistiraju u romskim zajednicama, kao to su rana udaja, maloljetnika trudnoa, eksploatacija djece, trgovina ljudima, nasilje u porodici, i niz drugih. Na prvi pogled moe se initi da ovi problemi nemaju nikakve veze sa problemom obrazovanja kojim se u ovom sluaju bavimo. Meutim, ukoliko uemo u dublju analizu moemo izvesti zakljuak da je zapravo obrazovanje, odnosno neobrazovanje zaetnik svih gore pomenutih problema. Ukoliko se odreena populacija ne obrazuje, ostaje liena mnogobrojnih informacija, poznavanja vlastitih prava i naina ostvarenja isith, poznavanja zakonskih odredbi, deavanja u drutvu i uea u redovnim drutvenim tokovima, to naravno samo podstie cvjetanje svih oblika krenja ljudskih prava, ak i onih osnovnih romske populacije, a naroito djece i ena. Zabrinjavajue je da od 104 ispitanika/ce koji su dali odgovor na pitanje da li bi nastavio/la kolovanje, njih 36,9% tvrdi da ne bi nastavilo kolovanje. Meutim nije zanemariv podatak da ipak njih 63,1% ipak eli da nastavi sa redovnim ili vandrednim kolovanjem.

  • 30

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 16: DA LI BISTE NASTAVILI KOLOVANJE?

    uestalost pojavljivanja

    odgovora % postotak

    % postotak odgovora bez onih koji nisu

    odgovorili na pitanjeBroj upisanih odgovora DA 65 43.0 63.1

    NE 38 25.2 36.9Total 103 68.2 100.0

    Broj odgovora koji nedostaju 48 31.8 Total 151 100.0

    Zakljuujemo da je znatan procenat djece zainteresovan za uee u redovnom obrazovnom sistemu, ali prilike u kojima ive im to ne dozvoljavaju. Stoga, na nama je svima da se potrudimo da ovoj djeci obezbjedimo uslove i mogunosti za bolji i sretniji ivot i ljepu i svjetliju budunost.

    Institucije

    Kada su u pitanju institucije Bosne i Hercegovine, anketirani su sljedei: opinski odjeli za ope poslove (13,3%), opinski odjeli za obrazovanje (13,3%), Centar za socijalni rad (66,7%) i policija (6,7%). U prvom dijelu ankete nastojalo se doi do opih podataka (lini podaci ispitanika) kao to su, drava u kojoj ivi, nacionalna pripadnost, funkcija koju ispitanik obavlja u datoj instituciji, te koliko dugo je na toj poziciji. Kroz anketu nastojalo doi do podataka koliko su institucije i njihovi uposlenici angaovani na problemu odustajanja romske djece od redovnog obrazovanja. Na samom poetku sureemo se sa pitanjem, koje ispituje na koji nain je ispitanik ukljuen u dati problem. 16 ispitanika/ca daje odgovor na gore pomenuto pitanje i njih 88,9% samo je informirano o tome. Odreeni broj ispitanika/ca uzima uee u radu sa roditeljima romske djece, njih 42,9%, dok 62,5% ispitanih uestvuje u programima i projektima koji tretiraju unaprjeenje obrazovanja romske djece.

  • 31

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 17: NAIN NA KOJI SE BAVITE ODUSTAJANJEM RAE DJECE OD KOLE Nain koji nain se bavite odustajanjem Romske (RAE) djece od kolovanja ? DA NE

    Broj odgovora

    Samo sam informiran/a o tome 88.9% (8) 11.1% (1) 9 lan/ica sam odbora koji se bavi time 0.0% (0) 100.0% (6) 6 Izravno radim sa roditeljima RAE po svim pitanjima 42.9% (3) 57.1% (4) 7 Nadzirem programe za unapreenje ivota RAE populacije 0.0% (0) 100.0% (6) 6 Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja djece 16.7% (1) 83.3% (5) 6 Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja odraslih 0.0% (0) 100.0% (6) 6 Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja RAE djece 28.6% (2) 71.4% (5) 7 Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja djece 62.5% (5) 37.5% (3) 8 Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja odraslih 28.6% (2) 71.4% (5) 7 Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja RAE djece 50.0% (4) 50.0% (4) 8

    Kada su u pitanju stavovi uposlenika/ca institucija, prema pitanju uzroka naputanja redovnog obrazovanja od strane romske djece, koje su pristale na saradnju i ispunile upitnik, veina istih smatra da je pritisak roditelja jedan od kljunih faktora (43,8%), loi uvjeti stanovanja (57,1%) i nemogunost pribavljanja svega potrebnog za kolu (50%). Takoer, znatan procenat ispitanika/ca (50%) smatra da je jedan od bitnih razloga naputanja kole i zapoljavanje i zarada na osnovu djece (50%). Osim toga, veina ispitanih smatra da su porodice iz kojih potiu djeca koja naputaju kolu siromane (56,3%), da imaju ispodprosjena primanja bilo redovna ili neredovna, 50% ispitanih odnosno 46,2%.

    TABELA 18: IMOVINSKO STANJE PORODICA DJECE KOJA NAPUTAJU KOLU?

    Kakvo je prema vaoj procjeni imovinsko stanje RAE djece koja napuste kolovanje?

    Uope se ne

    slaem

    Uglavnom se ne

    slaem

    Ne mogu se

    odluiti Uglavnom

    se slaem

    U potpunosti se

    slaem Broj odgovora

    siromatvo 6.3% (1)

    12.5% (2)

    0.0% (0)

    56.3% (9)

    25.0% (4) 16

    imaju ispodprosjena redovna primanja

    0.0% (0)

    25.0% (3)

    0.0% (0)

    50.0% (6)

    25.0% (3) 12

    imaju ispodprosjena neredovna primanja

    30.8% (4)

    15.4% (2)

    0.0% (0)

    46.2% (6)

    7.7% (1) 13

    imaju iznadprosjena primanja

    54.5% (6)

    27.3% (3) 18.2% (2)

    0.0% (0)

    0.0% (0) 11

    imuna obitelj-porodica

    54.5% (6)

    18.2% (2) 27.3% (3)

    0.0% (0)

    0.0% (0) 11

  • 32

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Kako u Bosni i Hercegovini ne postoje programi koji se provode na romskom jeziku, veina ispitanika/ca daje odgovor da takvi programi kod nas ne postoje odnosno, gotovo njih 100%, a isti sluaj je i sa pitanjem koje tretira temu postojanja pedagokih asistenata za pomo romskoj djeci. Na pitanje o zastupljenosti programa koji podrazumijeva rad sa roditeljima djece koja naputaju redovno kolovanje unutar institucija u kojima ispitanici/e obavljaju odreene funkcije, moemo konstatovati da gotovo nijedna od njih nema takve programe, jer susreemo sljedee odgovore: da nema takav program uglavnom se slae njih 62,5%, da to nije posao u njihovoj nadlenosti u potpunosti se slae njih 25%. Takoer, kada su u pitanju programi koji podrazumijevaju rad sa romskom djecom po pitanju unaprjeenja tolerancije i nenasilja, da nema takav program uglavnom se slae 42,9% ispitanika, da to nije posao u njihovoj nadlenosti 44,4%, a samo 10% ispitanika tvrdi da provode takav program. Vrei uvid u ove rezultate moemo da primijetimo da jedan od uzronika problema koji tretiramo ovim istraivanjem, odnosno problem odustajanja romske djece od redovnog kolovanja, lei u injenici da niko ne smatra da je taj problem njihova nadlenost ili pak krivica. Niko ne smatra da je potrebno da bilo ta uradi po tom pitanju, jer je to posao nekoga drugoga. Smatramo da je krajnje vrijeme da se miljenja promijene, i da svi ponemo da uzimamo uee u rjeavanju problema koji je krivica i dunost svih nas. Porazna je i injenica da ak 77,8% ispitanika/ca tvrdi da nema evidenciju o broju romske djece koja odustaju od kolovanja, a 72,7% ispitanih smatra da to uope nije posao koji je u njihovoj nadlenosti, a i ukoliko vode evidenciju ona u velikom broju sluajeva (83,3%) nije dostupna javnosti. Samo 55,6% ispitanih smatra da su obavezni da reaguju ako im kola prijavi sluaj, odnosno za samo taj procenat ispitanih, to je u opisu njihovih poslova i nadlenosti. 50% ispitanih je obavezno da istrai sluaj i ispita roditelje, a isti procenat ispitanika smatra da su obavezni pratiti ta se dalje dogodilo sa djetetom.

    TABELA 19: EVIDENCIJA O NAPUTANJU KOLOVANJA ROMSKE DJECE

    Postojanje evidencij koja se odnosi na pojavu odustajanja romske djece od kolovanja, u vaoj ustanovi/instituciji ? DA NE

    Broj odgovora

    nemamo nikakvu evidenciju djece koja odustaju od kolovanja 63.6% (7) 36.4% (4) 11nemamo evidenciju romskedjece koja odustaju od kolovanja 77.8% (7) 22.2% (2) 9imamo evidenciju ukupnog broja djece koja su odustala od kolovanja 25.0% (2) 75.0% (6) 8imamo evidenciju ali ne za romsku djecu, ne odvajamo ih etnikim kriterijima 25.0% (2) 75.0% (6) 8 to nije posao koji je u naoj nadlenosti 72.7% (8) 27.3% (3) 11

  • 33

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Uzimajui u obzir zakonske akte, smatramo da je potrebno da se institucije malo vie pozabave svojim obavezama spram istih, i u tom kontekstu spram djece ija budunost zavisi od toga, da li emo raditi svoj posao i izvriti ono to nas prema Zakonu Federacije BiH sljeduje. Osvrui se na preporuke koje su u sklopu upitnika dali ispitanici/e, moemo konstatovati da su one gotove jednake kod svih. Preporuke su se odnosile na roditelje, kole, nadlene organe, Centre za socijalni rad i druge relevantne aktere ovog procesa. Od 10 datih preporuka roditeljima, njih 8 odnosi se na to da djecu upisuju u kolu i podravaju ih u tome. Kada su u pitanju druge preporuke, vezano uz programe koji se eventualno sprovode u institucijama, i druga pitanja na koja je trebalo da se da opisni odgovor, nekolicina ispitanika/ca isti nije dala, tako da emo iz navedenih preporuka i odgovora izvesti samo generalni zakljuak. Veina ispitanih smatra da bi pomo pedagokog asistenta za romsku djecu bila od velike koristi, u to boljem i kvalitetnijem odvijanju nastavnog procesa, meutim prepreka za angamanom strunih lica jeste nedostatak finansijskih sredstava, slaba saradnja svih aktera obrazovnog procesa, nestrunost kadra te nepoznavanje jezika (romskog) kao i nezainteresovanost djece. Kao to je i oekivano predstavnici/e institucija krive roditelje, jer olahko odustaju od kolovanja svoje djece, jer se izvlae na siromatvo, jer nisu zaintersovani za saradnju. Stigmatizaciju, diskriminaciju i netoleranciju ve smo ranije pominjali, meutim obzirom da je ona usko vezana uz problem kojim se mi u ovom istraivanju bavimo, kroz sve upitnike provlae se pitanja vezana uz tu temtiku. Tako, pozitivna injenica je da odreeni broj institucija, kola kao i nevladinih organizacija sprovodi programe koji kroz svoje sadraje nastoje unaprijediti toleranicju meu razliitim, te smanjiti stopu diskriminacije i stigmatizacije, te njene negativne posljedice svesti na minimum. Programi obuhvataju znatan broj djece i provode se ve dui niz godina (u nekim od institucija posljednjih 5 godina). Meutim pomalo je razoaravajue da predstavnici institucija nisu upoznati sa zakonskim aktima koji tretiraju dati problem. Kako smo u ranijem tekstu naveli, Zakonom su propisane kazne koje sljeduju roditelje, staratelje ili trea lica koja se brinu o djetetu u sluaju da djeca odustanu od kolovanja, pa zauuju konstatacije ispitanih da je problem odustajanja od redovnog obrazovanja u zakosnkim propisima i sankcijama, ili u sistemu obrazovanja?! Moemo zakljuiti da nije problem u zakonskim aktima, niti u sankcijama odnosno postojanju ili nepostojanju istih, nego je problem u nesprovoenju datih zakona i sankcija, i nemarnosti nadlenih organa prema ovoj problematici. Kako su i raniji rezultati pokazali, kola i Centar za socijalni rad obave informativne razgovore, a za dalje korake niko nije spreman. Ne ukljuuju se ni policija, ni pravosudni organi niti bilo ko drugi ko bi na odreeni nain, mogao kazniti roditelje odnosno staratelje, jer djetetu uskrauje osnovna ljudska prava. Naravno, veliku ulogu u svemu ovome igra i kola i nastavniko osoblje, pa se od strane ispitanih preporuuje da se ne pravi diskriminacija meu djecom, da se prijavljuje problem na vrijeme i da se razgovara sa djecom. Jedna od znaajnjih preporuka koja je upuena nadlenim organima je da se obezbjedi besplatno kolovanje, odnosno da se djeci podijele besplatni udbenici i kolski pribor. Ovu preporuku smo izdvojili, jer svjesni smo injenice da danas, naalost, ak i oni sa prosjenim kunim budetima teko mogu da obezbijede djeci sve to im je potrebno da bi dostojno i normalno pratila kolske asove. Ne moemo oekivati od djece koja u kolu dolaze gladna, neadekvatno obuena, bez pribora i knjiga da budu aktivan i uspjean sudionik nastavnog procesa.

  • 34

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Ne moemo ni oekivati da djeca sa radou dolaze u kolu ako su poniavana i ismijavana od strane druge djece, ako su podcjenjivana od strane nastavnika, i ako nisu podravana od roditelja. Stoga, potrebno je da se obezbijede adekvatni uvjeti na svim poljima, da bismo imali potencijal da ovaj problem razrijeimo odnosno smanjimo na minimum.

    kole

    Kada su u pitanju kole koje su obuhvaene reginalnim projektom Istraivanje u oblastima politike participacije Romkinja i obrazovanja romske djece", struktura ispitanika je sljedea: uitelji (23,1%), nastavnici (7,7%), pedagozi (30,8%), direktori( 30,8%), defektolozi (7,7%). Kao i u ranijim segmetnima istraivanja, u uvodnom dijelu su pitanja o linim podacima, nacionalne pripdanosti, ulozi u koli i sl. U narednom dijelu istraivanja tretiraju se pitanja uea kole u programima unaprjeenja obrazovanja romske djece, i koji se bave tematikom odustajanja romske djece od kolovanja. Tako se susreemo sa injenicom da je 87,5% ispitanika(8), samo informirano o tome. 53,8% ispitanih direktno se bavi tom tematikom, 40% uestvuje u programima drugih za unaprjeenje obrazovanja djece iz reda romske populacije, dok znatan broj uposlenika uope se ne bavi datom temom, niti pokazuje odreeni interes za istu. TABELA 20: NA KOJI NAIN SE BAVITE PROBLEMATIKOM ISTRAIVANJA

    Nain koji nain se bavite odustajanjem romske (RAE) djece od kolovanja ? DA NE Broj odgovora Samo sam informiran/a o tome 87.5% (7) 12.5% (1) 8lan/ica sam odbora koji se bavi time 0.0% (0) 100.0% (8) 8Izravno radim sa roditeljima RAE po svim pitanjima 53.8% (7) 46.2% (6) 13Nadzirem programe za unapreenje ivota RAE populacije 0.0% (0) 100.0% (7) 7Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja djece 53.8% (7) 46.2% (6) 13Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja odraslih 11.1% (1) 88.9% (8) 9Izravno provodim programe za unapreenje obrazovanja RAE djece 20.0% (2) 80.0% (8) 10Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja djece 40.0% (4) 60.0% (6) 10Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja odraslih11.1% (1) 88.9% (8) 9Sudjelujem u programima drugih za unapreenje obrazovanja RAE djece 40.0% (4) 60.0% (6) 10

  • 35

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Kao i u prethodnim segmentima istraivanja, veina ispitanika iz ove kategorije (60%), slae se da su najei razlozi odustajanja romske djece od kolovanja loi uvjeti stanovanja. Vanim uzrocima ove pojave kolsko osoblje smatra i pritisak roditelja (33,3%+33,3%), trudnou i raanje djeteta (21,4%), zapoljavanje i zaradu (42,9%), injenicu da djeci niko ne pomae oko zadaa (33,3%), te i to da ih roditelji dovoljno nisu tjerali u kolu (20 odnosno 40%). Takoer, i po pitanju materijalnog statusa porodica iz kojih potiu djeca koja naputaju kolu, slini su stavovi kao i kod prethodnika. 53,3% odnosno 54,5% ispitanika smatra da te porodice imaju ispodprosjena redovna odnosno neredovna primanja.

    TABELA 21: IMOVINSKO STANJE PORODICA DJECE KOJA NAPUTAJU KOLU

    Kakvo je prema vaoj procjeni imovinsko stanje RAE djece koja napuste kolovanje?

    Uope se neslaem

    Uglavnom se ne

    slaem Ne mogu se

    odluiti Uglavnom se slaem

    U potpunostise slaem

    siromatvo 6.7% (1) 6.7% (1) 6.7% (1) 40.0% (6) 40.0% (6) Imaju ispod prosjena neredovna primanja 6.7% (1) 13.3% (2) 0.0% (0) 53.3% (8) 26.7% (4) Imaju ispod prosjena neredovna primanja 9.1% (1) 0.0% (0) 9.1% (1) 54.5% (6) 27.3% (3) imaju ispod iznadprosjena primanja 38.5% (5) 38.5% (5) 23.1% (3) 0.0% (0) 0.0% (0) imuna obitelj 50.0% (7) 35.7% (5) 14.3% (2) 0.0% (0) 0.0% (0)

    Kada su u pitanju programi koji se sprovode na maternjem jeziku romske djece, 73,3% ispitanih tvrdi da u naim bh kolama nema takvih programa, odnosno da se u njihovoj koli takvi programi ne sprovode. Takoer, jedna od injenica koja ukazuje na nebrigu kolskog sistema prema djeci koja nisu kompetentna da se na najbolji mogui nain uklope u redovni kolski sistem, i kojima je potrebna mala pomo da bi bez problema funkcionisali u istom, je nepostojanje pedagokih asistenata za pomo romskoj djeci, to tvrdi 92,9% ispitanih. Takoer, znatan broj ispitanih tvrdi da nema ni bilo kakvog oblika rada sa roditeljima djece koja odustaju od redovnog obrazovanja (61,5%). Manji procenat (38,5%) tvrdi da imaju odreene programe koje implementiraju u svom radu. 50% ispitanika tvrdi da u svojim kolama sprovodi programe koji unaprjeuju toleranciju i nenasilje meu djecom, to se moe smatrati pozitivnom injenicom.

  • 36

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    TABELA 22: PROGRAMI ZA POMO RAE DJECI U NASTAVNOM PROCESU

    Postojanje programa, asistenata/kinja za pomo RAE djeci u obrazovno/odgojnom procesu u kolama u kojima RAE djeca odustaju od kolovanja? DA NE

    Broj odgovora

    nemamo pedagoke asistente za inkluziju RAE djece u kolama 92.9% (13) 7.1% (1) 14

    Nemamo pedagoke asistente za inkluziju RAE djece u kolama u kojima ima manje od 10 % RAE djece 100.0% (13) 0.0% (0) 13 imamo pedagoke asistente za inkluziju RAE djece u kolama u kojima ima vie od 10 % RAE djece 0.0% (0) 100.0% (13) 13 pedagoke asistente za inkluziju RAE djece tek uvodimo u kolu 0.0% (0) 100.0% (11) 11

    TABELA 23: PROGRAMI ZA UNAPRJEENJE TOLERANCIJE MEU DJECOM Postojanje programa, u vaoj ustanovi/instituciji, usmjerenih na rad sa vrnjacima radi unapredjenja tolerancije, nediskriminacije, vrnjakog nasilja?

    Uope se ne

    slaem

    Uglavnom se ne

    slaem

    Ne mogu se

    odluiti

    Uglavnom se

    slaem

    U potpunostise slaem

    nema takvog programa uope u kolama 78.6% (11) 7.1% (1) 7.1% (1) 7.1% (1) 0.0% (0) to nije posao koji je u naoj nadlenosti 71.4% (10) 21.4% (3) 0.0% (0) 7.1% (1) 0.0% (0) razmiljamo o uvoenju slinog programa 7.7% (1) 30.8% (4) 7.7% (1) 38.5% (5) 15.4% (2) provodimo takav program 0.0% (0) 7.1% (1) 0.0% (0) 42.9% (6) 50.0% (7) to radi netko drugi a mi samo odobravamo 71.4% (10) 14.3% (2) 14.3% (2) 0.0% (0) 0.0% (0)

    Kada je u pitanju postojanje evidencije o romskoj djeci koja naputaju kolovanje 64,3% ispitanika tvrdi da imaju takvu evidenciju, a 35,7% ispitanika tvrdi da ima evidenciju ali da djecu ne odvajaju prema etnikoj pripadnosti. 50% ispitanih tvrdi da je njihova evidencija dostupna javnosti, a 50% njih tvrdi da te podatke proslijeuju nadlenima odnosno Ministarstvu obrazovanja i po potrebi Centru za socijalni rad. Prema tvrdnjama ispitanih dunost kole u sluaju naputanja iste od strane djeteta, je da istrae sluaj i obave razgovor sa roditeljima (72,7%) te da prijave sluaj Centru za socijalni rad (69,2%). Slino ispitanicima iz prethodne grupe, i predstavnici kola koji su uzeli uee u anketi nisu odgovorili na neka od pitanja. Meutim na pitanja na koje su dali svoje odgovore i sugestije, uglavnom su svi jednakih razmiljanja i iskustava.

  • 37

    Rodna dimenzija uzroka odustajanja ROMSKE djece od obaveznog

    kolovanja u zemljama regije - BiH

    Tako, kada su u pitanju prepreke na koje nailaze, u radu sa romskom djecom, istiu da je jedan od znaajnih problema nezainteresovanost roditelja za saradnju sa kolom i nastavnicima, dok su kada je u pitanju saradnja sa nadlenim akterima miljenja podijeljena. Tako, neki smatraju da je saradnja zadovoljavajua i imaju takvo iskustvo, dok drugi ispitanici smatraju da je saradnja loa i da je klju problema neuvezanost svih aktera nastavnog procesa te naravno, nedostatak finansijskih sredstava. Nadalje, kad je rije o programima koji se sprovode u cilju smanjenja diskriminacije, poveanja tolerancije i uvaavanja razliitosti, veina ispitanika tvrdi da se takvi programi ve 3 godine u kontinuitetu sprovode u njihovim kolama. Takoer, svi koji ga implementiraju, to ine na nivou cijele kole, a neke kole rade ga u sklopu stalnih