Regionalni Plan Upravljanja Otpadom Za Opstine Timockog Regiona

Embed Size (px)

Citation preview

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine: Zajear, Boljevac, Bor, Kladovo, Majdanapek, Negotin, i Knjaevac

Novembar, 2009.

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

SadrajOPTI PODACI O PROJEKTU..............................................................................................................4 1. CILJEVI IZRADE REGIONALNOG PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM................................5 2. PODACI O REGIONU.........................................................................................................................8 2.1.Formiranjeregiona,teritorijaistanovnitvo...............................................................................................8 2.2.Podaciooptinama,teritorijaistanovnitvo ............................................................................................11 . 2.3.EkonomskaiprivrednaaktivnostRegiona.................................................................................................24 3. ANALIZA SADANJE PRAKSE UPRAVLJANJA OTPADOM..................................................39 3.1InstitucionalniokvirSubjektiiodgovornostiuupravljanjuotpadom.........................................................39 3.2InstitucionalniokvirNacionalnipropisiuoblastiupravljanjaotpadom ...................................................42 . 3.3InstitucionalniokvirPropisilokalnesamoupraveAnalizapostojeesituacije.......................................66 3.3.4Optinskiplanoviistrategijeuoblastiupravljanjaotpadom...................................................................77 3.4ZakonodavstvoEUuoblastiotpada............................................................................................................88 4. STANJE U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM U OPTINAMA REGIONA...................107 4.1Vrste,koliineisastavotpada...................................................................................................................116 4.2.Sakupljanjeotpadaitransport.................................................................................................................127 4.3Pokrivenostteritorijeopstineuslugamasakupljanjaotpada,...................................................................132 5. STRATEKI OKVIR I POTREBNE PROMENE........................................................................156 5.1.Procenaneophodneopremezasakupljanjeotpadazarealizacijuregionalnogplana............................158 5.2.Stratekiokvirbuduihcena....................................................................................................................160 5.3.Procenabuduihkoliinaisastavaotpada..............................................................................................161 5.4Gustinavrstogotpadakojiebitisakupljanuperiodupokrivenomovimplanom.................................164 5.5Proraunukupnekoliineotpadakojiebitisakupljen............................................................................165 5.6Kapacitetivekeksploatacijedeponije......................................................................................................167 5.7.Predlogorganizacionestrukturesistemaupravljanjaotpadom..............................................................170 5.8.Regionalnasanitarnadeponija,tehnologijadeponovanja,predlozimoguihzonazalokaciju...............176 5.8.1.Organizacijasanitarnedeponije............................................................................................................176 5.8.2.Tehnologijaizgradnjesanitarnedeponijeiradanadeponiji................................................................178 5.8.3.Predlogmoguihlokacijazaizgradnjudeponije...................................................................................179 5.9.Pretovarnestanicezalokalnosakupljanjeuoptini................................................................................182 5.10.ProstorniaspektRegionalnogplanaupravljanjaotpadom....................................................................186 5.10.1.Lokacijaregionalnedeponije..............................................................................................................186 5.10.2.Lokacijetransferstanica.....................................................................................................................188 5.11.Sistemrazdvajanjaireciklaeotpadaidrugeopcijetretmana .............................................................189 . 5.12.Komercijalniiindustrijskiotpad.............................................................................................................191 5.13.Posebnitokoviotpada...........................................................................................................................191 5.13.1.Elektronskiotpad................................................................................................................................192 5.13.2.Baterijeiakumulatori.........................................................................................................................192 5.13.3.Medicinskiotpad................................................................................................................................193 5.13.4.Optadnaulja,azbest,PCB...................................................................................................................193 5.13.5.Klanikiotpad.....................................................................................................................................194 5.13.6.Automobilskekoljke..........................................................................................................................194 5.13.7.Ambalaaiambalaniotpad...............................................................................................................194 5.13.8.Odlaganjeotpadnihguma..................................................................................................................194 5.14.Plansakupljanjaotpada(regioniopsluivanja,uestalost,vrstaikoliineotpada,tipvozila)..............195 5.15.Preporukezasanacijusmetlita.............................................................................................................199 5.16.Institucionalnereforme.........................................................................................................................203 6. NAJPRAKTINIJE OPCIJE ZA REGIONALNI OTPAD SA STANOVITA ZATITE IVOTNE SREDINE............................................................................................................................207 6.1.Porastkoliinakomunalnogotpada.........................................................................................................207 6.2.Prevencijanastajanjaotpada...................................................................................................................209 6.3.Reciklaa...................................................................................................................................................209 6.4.Kompostiranje..........................................................................................................................................210 6.4.1.Faktoriprisakupljanjubatenskogotpada...........................................................................................210 6.4.2.Faktoriusakupljanjukomunalnogotpada...........................................................................................211

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

6.5.Drugetehnologijeiskoritenjaotpada.....................................................................................................212 6.5.1.Mehanikobiolokitretmanotpada....................................................................................................216 6.5.2.Iskorienjedeponijskoggasa...............................................................................................................218 7. FINANSIJSKA ANALIZA I PROCENA TROKOVA.................................................................222 7.1.Investicionitrokoviregionalnedeponijeiprateihtrasferstanica........................................................225 7.2.Investicionitrokoviformiranjatransferstanice......................................................................................227 7.3.Finansijskaanalizaposlovanjaregionalnedeponijeitransferstanica.....................................................228 7.4.Procenaprihodaregionalnedeponijeitransferstanica..........................................................................231 7.5.PredlogstruktureiradaJavnihkomunalnihpreduzea...........................................................................234 7.6.Stepenivisinanaplatenaknadezaodnoenjeotpada............................................................................236 8. SOCIO-EKONOMSKI ASPEKTI...................................................................................................240 8.1.Razvijanjejavnesvesti..............................................................................................................................241 8.2.Ueejavnosti ........................................................................................................................................241 . 8.2.1.ZakonskaosnovazaukljuivanjejavnostiuRepubliciSrbiji................................................................243 8.2.2.Procesproceneuticajaiueajavnosti .............................................................................................244 . 8.3Nainukljuivanjamiljenjajavnostiuprocesproceneuticaja................................................................247 8.4.Finansijskemogunostioptinaikorisnika..............................................................................................247 9. RAZVOJ I IMPLEMENTACIJA REGIONALNOG PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM....250 9.1.Akcioniplan..............................................................................................................................................250 9.2.Praenjepromena....................................................................................................................................251 9.3.Finansiranjeregionalnogplana................................................................................................................251 ANEKS 1. ISTRANI RADOVI ZA DEPONIJU..............................................................................252 ANEKS 2 OSOBINE GEOTEKSTILA I FOLIJE.............................................................................256 ANEKS 3 IZGRADNJA SANITARNE DEPONIJE..........................................................................257 ANEKS 4. PRIMER KOMPLEKSA REGIONALE SANITARNE DEPONIJE U BJELJINE....258 ANEKS 5. LOKACIJA NOVE REGIONALNE DEPONIJE............................................................259

Regionalni plan upravljanja otpadom za Timoki region

Opti podaci o projektuNaziv projekta: Regionalni plan upravljanja otpadom za Timoki regiona (za optine: Kladovo, Majdanpek, Negotin, Bor, Zajear, Boljevac i Knjaevac.

Podaci o obradjivau projekta: Fakultet tehnikih nauka Departman za inenjerstvo zatite ivotne sredine Adresa: Trg Dositeja Obradovia 6, 21000 Novi Sad telefon: 021/485-2439 website:www.ftn.uns.ac.rs, izzs.uns.ac.rs e-mail: [email protected] Rukovodilac projekta: Doc. dr Goran Vuji Saradnici: mr Dejan Ubavin mr Branka Gvozdenac Zorica Vojnovi, MSc. mr Mirjana Stankovi Ivana Mihajlovi, MSc. Nemanja Stanisavljevi, MSc. Bojan Batini, MSc. Nikola Karanovi, MSc. Nikola Maodu, MSc.

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

1. Ciljevi izrade Regionalnog plana upravljanja otpadomRegionalni plan upravljanja otpadom e biti strateki dokument regiona koji e prezentovati trenutno stanje i definisati pravac, prioritete, dinamiku i nain reavanje problema upravljanja otpadom u svim optinama Timokog regiona, u skladu sa svim pozitivnim nacionalnim i EU zakonodavstvom iz oblasti upravljanja otpadom i iz oblasti zatite ivotne sredine. Svrha izrade plana je dugorono uspostavljanje odrivog sistema za regionalno upravljanje otpadom na nain koji ima minimalan tetni uticaj na ivotnu sredinu i zdravlje sadanjih i buduih generacija, uz racionalno korienje resursa i potovanje savremenih principa upravljanja otpadom, a uz koordinisano uee svih subjekata upravljanja otpadom republike vlasti, lokalnih vlasti optina uesnica, domainstava, privrednih i komercijalnih organizacija, nevladinih institucija, privatnog sektora i naravno svakog pojedinca. To podrazumeva definisanje najprihvatljivijih modela za postizanje pune kontrole nad svim tokovima otpada od nastajanja, razdvajanja, sakupljanja, transporta, tretmana i deponovanja. Sistem upravljanja treba da obezbedi smanjenje koliine otpada, izdvajanje korisnih komponenata iz otpada, i racionalno prikupljanje i odlaganje otpada, sagledavajui investiciona ulaganja, dinamiku aktivnosti i finansijsku i tehnoloku spremnost na prelazak na novi sistem rada. Regionalni plan upravljanja otpadom e naroito pomoi gradu Zajearu i njegovim regionalnim partnerima da: steknu potpuni uvid u sadanju situaciju u upravljanju otpadom u regionu definiu zajednike ciljeve u upravljanju otpadom u regionu u skladu sa domaim zakonodavstvom definiu optimalni sistem za upravljanje otpadom u regionu to ukljuuje i mogui izbor privatnog partnera na osnovu sprovedenog javnog tendera definiu metod i optimalne rokove za implementaciju regionalnog plana definiu ukupna finansijska ulaganja kao i finansijska ulaganja za prioritetne delove regionalnog plana koje je neophodno odmah implementirati. Regionalni plan upravljanja otpadom e dati odgovore na mnoga otvorena pitanja koja determiniu uspostavljanje potpuno novog sistema upravljanja otapadom, koji se zasniva na smernicama Nacionalne strategije upravljanja otpadom, evropskim standardima i zakonskim merama koji odreuju ovu oblast, a koje su obuhvacene sledecom tabelom: Opti ciljevi: Razvoj i jaanje regionalne strategije, saradnja i zajednike akcije u istraivanjima i realizaciji odrive regionalne strategije i plana upravljanja otpadom. Poboljanje 5

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

zatite ivotne sredine, usluga sakupljanja, tretmana i odlaganja otpada i poboljanje higijenskih i zdravstvenih uslova u optinama regiona. Specifini ciljevi: Izgradnja regionalnog sistema upravljanja Optinski vrsti otpad otpadom i izgradnja regionalne deponije za sanitarno odlaganje vrstog komunalnog otpada za sve stanovnike regiona. Proirenje sakupljanja otpada i na seoska naselja. Na ovaj nain e vei procenat stanovnika, minimum 80 % (naroito iz seoskih sredina) biti ukljuen u sistem komunalnih usluga sakupljanja otpada, ime bi bio otklonjen glavni uzrok nelegalnog deponovanja otpada. Redukcija otpada Smanjiti koliine otpada po stanovniku koje treba odloiti na deponiju, promocija recikliranja, selekcije i ponovnog korienja. Sakupljanje,selekcija, Razvijanje i poetak primene sistema za ponovno selekciju otpada na mestu nastanka, korienje/recikliranje ukljuujui odgovarajua tehnika reenja i ekonomske mehanizme za uee domainstava u novom sistemu sakupljanja otpada i njegovog sortiranja. Uvodjenje separacije specifinih materijala iz otpada (koriena PET ambalaa, plastika, papir, staklo, metali) do minimum 25% zapreminskih. Razvoj programa za sakupljanje neopasnog i opasnog otpada iz domainstava, programa za upravljanje industrijskim otpadom, programa za reciklau i ponovno korienje komunalnog otpada, programa za upravljanje biorazgradivim otpadom i ambalanim otpadom i dr. Nadzor i kontrola Uspostavljanje i razvoj kontinualnog nadgledanja porekla otpada (koliina i sastav otpada), sakupljanja i tretmana otpada i obezbeenje funkcionalne I aurirane baze podataka o otpadu na regionalnom nivou. Uticaj na ivotnu sredinu Znaajno poboljati kvalitet ivota i drutveno okruenje stanovnika regiona indirektno preko saniranja smetlita i smanjenja rizika po zdravlje ljudi. Spreiti zagaenje okoline, povrinskih i podzemnih voda i zemljita. Sredstva i oprema Nabavka odgovarajue opreme (kontejnera, vozila) za sakupljanje otpada, koja treba da odgovara regionalnim reenjima za sakupljanje i transport otpada. Sanacioni radovi: Uspostavljanje procedure pripreme projektne 6

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

dokumentacije i realizacija projekata sanacije, rekultivacije i zatvaranja postojeih optinskih deponija/smetlita koja predstavljaju veliku opasnost za ivotnu sredinu. Korekcija tarifa naplate sakupljanja i odnoenja otpada u cilju obezbeivanja odrivog sistema usluga sakupljanja i odlaganja otpada. Razvijanje sistema naplate komunalnih usluga prema ekonomskim i trinim mehanizmima. Uvoenje tarife za odlaganje otpada. Lokalna i regionalna primena Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o ambalai i ambalanom otpadu. Osigurati implementaciju prioritetnog projekta u saglasnosti sa Nacionalnom strategijom upravljanja otpadom za Republiku Srbiju iz 2003, sa Nacionalnom strategijom zivotne sredine (NES) iz 2005, i Nacionalnim ekoloskim akcionim planom(NEAP) za period 2006-2015; Obezbediti sprovoenje kratkoronih ciljeva u saglasnosti sa NEAP za period od 2006 2010, kao i srednjoronih ciljeva za period 20112015. Uspostavljanje i razvoj specijalnih programa obuke i jaanje kapaciteta menadmenta i zaposlenih u JKP. Uspostavljanje i razvoj programa i sistema informisanja, obrazovanja i poveanja uticaja javnog mnjenja. Saglasno aktivnostima na nacionalnom nivou, realizovati restrukturiranje i vlasniku transformaciju JKP prema profitno orijentisanim kompanijama za upravljanje otpadom. Definisanje, razvoj i sprovoenje mera za jaanje partnerstva izmeu javnih i privatnih preduzea u sektoru upravljanja otpadom. Stvaranje uslova za razvoj mikro i malih preduzea u ovoj oblasti.

Finansijski Instrumenti:

Zakonski instrumenti:

Obuka: Razvijanje javne svesti JavnoPrivatno partnerstvo

7

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

2. Podaci o Regionu2.1. Formiranje regiona, teritorija i stanovnitvoPrema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom u Republici Srbiji usvojenoj 2003. i Zakonu o upravljanja otpadom usvojenom 2009. godine kao najoptimalnije reenje za odlaganje otpada predlae se formiranje regionalnih sanitarnih deponija koje e obuhvatati oko 200.000 stanovnika. U tom smislu optina Zajear je jo pre pet godina, imajui u vidu centralni poloaj u Timokom regionu, pristupila preliminarnoj analizi potencijalnih lokacija za izgradnju Regionalne deponije na svojoj teritoriji, sa ciljem to breg i realnijeg dogovora i organizovanja optina Timoke krajine u realizaciji Nacionalne strategije i uspostavljanja regionalnog sistema upravljanja otpadom. Analizirana je sledea postojea dokumentacija: Izmene i dopune Generalnog plana Zajeara iz 2000. uraenog od JP Prostor; Predlog optinske Komisije za odreivanje lokacije gradske deponije u Zajearu iz 1994; Plan upravljanja otpadom na teritoriji optine Zajear uraen decembra 2004. od strane Unije ekologa, Beograd, ''Greenlimes'', Centra za hazard i ekoloki menadment; Situacioni plan postojee komunalne deponije ''Halovo'' uradjen decembra 2004. od strane Geodetskog Biroa ''Geoprojekt'', Zajear; Ekoloka studija deponije ''Halovo'' uraena u decembru 2004. od strane Instituta Kirilo Savi, Beograd; Glavni projekat sanacije i remedijacije deponije ''Halovo'', iz decembra 2004; Odluka SO Zajear od 4. oktobra 2006, o usvajanju predloga strune komisije da lokacija sanitarne deponije bude Halovo 2, KO Halovo. Sporazum o zajednikoj izgradnji i korienju sanitarne deponije na lokaciji Halovo 2, KO Halovo, Zajear i o osnivanju Odbora za koordinaciju saradnje, potpisan 25. aprila 2007 od strane svih optina uesnica regiona osim Majdanpeka: Zajear, Knjaevac, Sokobanja, Boljevac, Zajear, Negotin i Kladovo. Krajem 2005.godine Kancelarija programa za pomo optinama istone Srbije (PPOIS) pokrenula je aktivnosti u svim optinama oko dogovora odnosno konsenzusa za formiranje jedne Regionalne deponije za optine Borskog i Zajearskog upravnog okruga. U januaru 2006. na zajednikom sastanku Saveta Borskog i Zajearskog upravnog okruga, optina Zajear je dostavila predlog lokacije za regionalnu deponiju ''Halovo 2''. Drugih predloga nije bilo pa je septembra 2006. uraena struna verifikacija lokacije i 4. oktobra 2006. je dobijena skuptinska saglasnost za lokaciju regionalne deponije ''Halovo 2'' u optini Zajear. Odluke 6 skuptina optina: Knjaevac, Sokobanja, Boljevac, Zajear, Negotin i Kladovo su donete tokom 2007. 2006. godine je dopunjen i Situacioni plan lokacije Halovo i potpisan Sporazum o namerama za uspostavljanje regionalne saradnje upravljanja komunalnim vrstim otpadom u Borskom i Zajearskom upravnom okrugu i 8

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

dobijena saglasnost svih skuptina optina potpisnica. Formirano je Regionalno koordinaciono telo za upravljanje komunalnim vrstim otpadom u Borskom i Zajearskom upravnom okrugu (koje ine predsednici optina potpisnica Sporazuma, naelnici oba okruga, predstavnik Ministrstva nauke tj. Uprave za zatitu ivotne sredine i SKGO). U skladu sa smernicama Nacionalne strategije optine Zajearskog (sve optine: Boljevac, Zajear, Knjaevac i Sokobanja) i Borskog okruga (samo Bor, Kladovo i Negotin, dok Majdanpek nije) su 25. aprila 2007. potpisale Sporazum o zajednikoj izgradnji i korienju sanitarne deponije na lokaciji Halovo 2, KO Halovo, Zajear i o osnivanju Odbora za koordinaciju saradnje. Time su optine potpisnice Zajear (65.969), Boljevac (15.849), Knjaevac (37.172), Sokobanja (18.571), Negotin (43.418), Bor (55.817) i Kladovo (23.613), stvorile Timoki region za upravljanje otpadom koji ima vie od 200.000 stanovnika (tano 260.409) i samim tim zadovoljile prvi i osnovni uslov za formiranje jednog takvog Regiona za upravljanje komunalnim otpadom. U meuvremenu, 21. jula 2009, optina Sokobanja je donela odluku da pristupa Nikom regionu, odluka broj 011-20/2009, obavljeno u Slubenom listu optine Sokobanja - broj 14 od 22. jula 2009., tako da je sadanji ukupan broj Timokog regiona 241.838, zajedno sa optinom Majdanpek koja jo uvek nije donela odluku o pristupanju ovom regionu, ali je ovim planom obuhvaena jer se predpostavlja da e se pridriti ovom regionu. Tabela 1. Statistiki podaci o Timokom regionu broj stanovnika, izvor RZS SrbijeNaziv optine Zajear Boljevac Knjaevac Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno: Broj stanovnika (Census 2002) 65.969 15.849 37.172 43.418 55.817 23.613 23.703 265.541 Broj i % urbanog stanovnistva (Census 2002) 39.491, (59,86) 5.132, (32,38) 19.351, (52,06) 17.758, (40,90) 39.387, (70,56) 10.218, (43,27) 13.203, (55,70) 144.540 (54,43) Broj i % seoskog stanovnistva (Census 2002) 26.478, (40,14) 10.717, (67,62) 17.821, (47,94) 25.660, (59,10) 16.430, (29,44) 13.395, (56,73) 10.500, (44,30) 121.001, (45,57)

Tabela 2. Statistiki podaci o Timokom regionu uee stanovnika, Cenzus 2002.Naziv optine Zajear Boljevac Knjaevac Ucee stanovnika u %, (Census 2002) 24,84 5,97 14,00 Procenat urbanog stanovnistva, %, (Census 2002) 14,87 1,93 7,29 Procenat seoskog stanovnistva, %, (Census 2002) 9,97 4,04 6,71

9

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno: 16,35 21,02 8,89 8,93 100 6,69 14,83 3,85 4,97 54,43 9,66 6,19 5,04 3,96 45,57

Tabela 3. Statistiki podaci o Timokom regionu promene broja stanovnika izmeu poslednja dva popisaNaziv optine Zajear Boljevac Knjaevac Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno: Porast broja stanovnika u periodu 1991-2002, (Census 2002) Godinji prosek Indeks broja Godinji Ukupno na 1000 stanovnika prosek stanovnika 2002/1991 -5.107 -464 -6,8 92,8 -2.575 -234 -13,7 86,0 -6.379 -580 -14,4 85,4 -6.721 -611 -13,1 86,6 -3.607 -328 -5,7 93,9 -3.101 -282 -11,2 88,4 -3.249 -295 -11,6 87,9 -4.582 -417 -10.8 88.9

Tabela 4. Statistiki podaci o Timokom regionu broj domainstava i lanova domainstavaNaziv optine Zajear Boljevac Knjaevac Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno: Broj domainstava (Census 2002) 22.707 5.227 13.382 15.201 19.120 8.297 8.542 98.327 Prosean broj lanova 2.90 3.03 2.76 2.85 2.92 2.85 2,77 2.87

Tabela 5. Statistiki podaci o Timokom regionu povrina i broj naselja po optinamaNaziv optine Zajear Boljevac Knjaevac Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno: Povrina (km2) 1.068 827 1.202 1.093 856 629 932 6.607 Broj naselja 42 20 86 39 14 23 14 238 Gradska naselja 1 2 1 1 1 2 2 10 Ostala naselja 41 18 85 38 13 21 12 228 Gustina naseljenosti 62 19 31 40 65 38 25 40

10

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Tabela 6. Statistiki podaci o Timokom regionu duina i vrsta saobraajnicaNaziv optineUkupna duina puteva km Savremeni kolovoz km/%

MagistralniUkupna duina puteva km/% 99/20 38/14 33/7 89/20 13/4 64/25 123/30 459/17 Savremeni kolovoz km/% 99/26 38/23 33/8 89/25 13/5 64/47 123/53 459/24

RegionalniUkupna duina puteva km/% 210/41 108/40 185/38 143/31 192/54 49/19 92/22 979/36 Savremeni kolovoz km/% 172/45 65/40 160/39 112/32 175/68 40/29 91/39 815/42

LokalniUkupna duina puteva km/% 194/39 125/46 266/55 221/49 152/42 144/56 201/48 1303/47 Savremeni kolovoz km/% 109/29 61/37 220/53 149/43 71/27 32/24 19/8 661/34

Zajear Boljevac Knjaevac Negotin Bor Kladovo Majdanpek Ukupno:

503 380/76 271 164/61 484 413/85 453 350/77 357 259/73 257 136/53 416 233/56 2741 1935/71

2.2. Podaci o optinama, teritorija i stanovnitvo Optina Zajear Optina Zajear je centralna optina Zajearskog okruga koji obuhvata etiri optine: Zajear, Boljevac, Knjaevac i Sokobanja. Nalazi se u centralnom delu Timoke krajine i obuhvata Zajearsku kotlinu, istoni deo Crnoreke i severni deo Knjaevake kotline, kao i june delove Negotinske krajine. Teritorija optine je omeena: sa severa obroncima planine Deli Jovan, sa istoka i jugoistoka obroncima Stare planine, kojom ide dravna granica prema Bugarskoj, na jugu i jugozapadu Lasovakom planinom kao ogrankom planine Tupinice, a na zapadu Jeevicom i ograncima Velikog Kra. Optina Zajear obuhvata 42 naselja, grad Zajear (39.491 stanovnika) i 41 seosko naselje (26.478): Borovac (167), Brusnik (456), Velika Jasikova (988), Veliki Izvor (2.684), Veliki Jasenovac (370), Vraogrnac (1.340), Vratarnica (570), Vrbica (313), Gamzigrad (945), Glogovica (484), Gornja Bela Reka (185), Gradskovo (666), Grlite (857), Grljan (2.839), Duboane (455), Zagrae (241), Zvezdan (1.675), Jelanica (153), Klenovac (250), Koprivnica (532), Lasovo (358), Lenovac (204), Leskovac (128), Lubnica (1.052), Mala Jasikova (332), Mali Izvor (454), Mali Jasenovac (284), Marinovac (305), Metri (392), Nikolievo (833), Planinica (305), Prlita (142), Rgotina (1.721), Sala (962), Selaka (275), Tabakovac (208), Trnovac (474), Halovo (856), okonjar (173), ipikovo (511), ljivar (329). Izvor podataka je RZS Srbije (Census 2002). Optina zauzima povrinu od 1.068 km2, od ega je 63,7% poljoprivredno zemljite (podatak za 2007. godinu, RZS Srbije). Na tom prostoru ivi 65.969 stanovnika, prema popisu stanovnika iz 2002. godine (Census 2002). Broj domainstava je 22.707 a prosean broj lanova domainstva je 2,90. Gustina naseljenosti iznosi 62 stanovnika na km2 i najvea je u Zajearskom okrugu a druga po veliini u celoj Timokoj krajini. Od ukupnog broja stanovnika u gradu Zajearu ivi 39.491 stanovnika tj. 59,86%, a u ostalim naseljima (njih 41) ivi 26.478 stanovnika, tj.40,14%. Ukupan indeks rasta 11

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

broja stanovnika za period 2002/1991 je negativan za celu optinu, 92,8. Od svih naselja jedino grad Zajear i naselja Gamzigrad i Zvezdan imaju blago pozitivan rast. Zajearska optina se nalazi u kontinentalnom klimatskom pojasu sa umerenom kontinentalnom klimom. Letnji meseci su izuzetno arki sa dnevnim temperaturama koje dostiu i do 400C, dok su noi u proseku svee. Zime su blage i sa malo padavina, ali u pojedinim periodima temperatura silazi i preko 150C ispod nule. U Zajearskom basenu, koji pripada Crnom, Belom i Velikom Timoku i ija duina je oko 20 km, duvaju vetrovi slini koavi, najee severoistoni, dok povremeno duvaju vetrovi sa pravca Karpata i Stare planine. Vetrovi su najee u prolee i jesen. Grad se javlja retko. Ukupne padavine u proseku iznose 560mm tokom godine. Zajearsku optinu presecaju Crni i Beli Timok, koji se kod Vraogrnca spajaju u Veliki Timok. Ova tri Timoka ine osnovu renog sistema Timok, koji ini osnovu hidrografske mree ovog kraja. Pored njih, teritoriju optine presecaju manje reice kao to su Lubnika reka, Lenovaka reka, Gornja Bela Reka, Lasovaka reka, i dr. Vodostaj svih ovih reka je najvii u prolee, a najnii u letnjim mesecima. Reni sistem Timok ima izuzetan znaaj za ovaj kraj, ija plodna dolina je izuzetno pogodna za poljoprivredu. Na teritoriji optine nema prirodnih jezera, ali postoje tri vetaka (akumulaciona) jezera: Grliko, Rgotsko i jezero Sovinac. U optini su poznata dva termomineralna izvora: Gamzigradska Banja, koja je ujedno i uredjeno savremeno banjsko leilite, i Nikolievo, neuredjeno izvorite. U ovom kraju preovladavaju listopadne ume, rasprostranjene na padinama deli Jovana, Stare planine i na Tupunici. Poznata je park uma Kraljevica koja predstavlja ''plua grada'' Zajeara. Teritorija optine je izuzetno bogata raznovrsnom divljai. Geografski, administrativni, privredni, politiki i kulturni centar optine, Zajearskog okruga i Timokog regiona je grad Zajear. Grad se nalazi u Zajearskoj kotlini, na 11 km od granice sa Bugarskom, u medjureju i na sastavcima dveju reka, Crnog i Belog Timoka. Grad se takodje nalazi na raskrsnici magistralnih puteva: Parain Zajear - Kula, Parain Zajear Negotin Kladovo rumunska granica, Parain Zajear Knjaevac Ni i Negotin Zajear - Knjaevac Ni. Prema statistikim podacima iz 2007, ukupna duina magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u optini Zajear je 503 km od ega je 380 km (76%) sa savremenim kolovozom. Uee puteva magistralnog i regionalnog tipa je zadovoljavajue, 61%. Tri Rimska imperatora su rodjena u Zajearskom okrugu. U Gamzigradu se nalazi jedno od svetski najpoznatijih arheolokih nalazita, Feliks Romuliana, utvrdjena palata Rimskog imperatora Gaius Galerius Valerius Maxmimianus, iz kasnog treeg i ranog etvrtog veka nove ere, bogato nakitom, mozaicima, noviima, orudjem, orujem i drugim objektima iz tog 12

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

perioda. Na brdu pored utvrdjenja je sakralni kompleks gde su sahranjeni car Galerije i njegova majka Romula. Optina Boljevac U Istonoj Srbiji, u dolini Crnog Timoka u Timokoj krajini, izmeu planinskih venaca Kuajskih planina, Samanjca, Rtnja, Tumbe, Slemena i Tupinice prostire se planinska, nedovoljno razvijena, izrazito retko naseljena, depopulaciona, migraciona optina Boljevac. Prema podacima RZS Srbije za 2007. godinu od ukupne povrine od 827 km2, uee poljoprivrednog zemljita je 46,5 %, pod umama je 51 %, i dominiraju liari. Teren naselja je breuljkast, a nadmorska visina optine se kree od 260 do 1.600 metara. Optina Boljevac sa 15.849 stanovnika i gustinom od 19 stanovnika na km2 je najmanje naseljena optina u Zajearskom okrugu a i u celoj Timokoj Krajini i spada u red manje naseljenih optina u Republici. Ujedno je i najmanja optina u Zajearskom okrugu. Poslednjih par decenija u ovoj optini su intenzivna migraciona kretanja i negativne stope prirodnog prirataja te se ukupno stanovnitvo konstantno smanjuje. Sva naselja u optini, osim naselja Boljevac Selo, imaju negativan indeks rasta broja stanovnika za period 2002/1991. Ukupan indeks broja stanovnika je 86, to predstavlja jedan od najniih indeksa u celoj Timokoj krajini. Broj domainstava u optini iznosi 5.227 a broj lanova po domainstvu 3,03 (Census 2002). Prema Censusu 2002 optina Boljevac obuhvata 20 naselja od kojih su 2 gradska naselja, Boljevac (3.784), inae administrativni centar optine, i Bogovina (1.348), a ostalih 18 su seoska naselja: Baevica (409), Boljevac Selo (315), Valakonje (1.378), Vrbovac (190), Dobro Polje (415), Dobrujevac (236), Ilino (121), Jablanica (435), Krivi Vir (549), Lukovo (704), Mali Izvor (565), Mirovo (183), Osni (1.340), Podrogac (2.218), Rtanj (182), Rujite (470), Savinac (365), Sumrakovac (642), tako da je ukupan broj gradskog stanovnitva 5.132 a seoskog 10.7171. I pored dominirajuih planinskih predela podruje optine Boljevac je relativno dobro povezano drumskim saobraajnicama. Magistralni koridor Parain Zajear preseca optinu pravcem istok zapad, i preko prevoja Stolice (601 m) povezuje dolinu Timoka sa Pomoravljem, odnosno sa autoputem Beograd Ni. Preko prevoja Lukaina i Rainac, na ograncima Rtnja, Boljevac je povezan sa Soko Banjskom kotlinom, a preko venca Vlaka Kapa sa Knjaevakom regijom. Ukupna duina svih puteva u optini iznosi 271 km pri emu duina puteva sa savremenim kolovozom iznosi samo 164 km odnosno 61% (izvor podataka RZS Srbije za 2007. godinu). Putevi lokalnog tipa ine skoro polovinu svih puteva, 46%. Udaljenost gradskog naselja Boljevca do grada Zajeara je 39 km. Reljef u osnovi ima planinski karakter. Manji deo prostora optine, prema severo istoku, dolinom Crnog Timoka, zauzimaju niska pobrdja i povri, to 13

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

je i uzrokovalo bolju infrastrukturnu povezanost teritorije optine sa Zajearskom kotlinom i ostalim delovima Timokog basena. Dolina Crnog Timoka pravcem jugozapad severoistok, preseca optinu na dva dela, od kojih je severni deo vii i prostraniji, ali retko naseljen (6 naselja), dok je juniji nii, manji po povrini, ali naseljeniji (14 naselja). Ovaj kraj je poznat po brojnim vodotocima koji potiu iz jakih vrela: Vrelo Crnog Timoka u Krivom Viru, Vrelo Lozica i Buk, Lukovsko vrelo, Vrelo Radovanjske reke, Vrelo Groznievac, Vrelo Mirovitice i dr. Takodje, na krenjakim terenima Kuaja nalazi se vei broj podzemnih vodenih tokova, kao i poznata Bogovinska peina. Celokupan prostor optine Boljevac predstavlja pravi prirodni rezervat sa raznovrsnim biljnim (tzv. prirodna laboratorija) i ivotinjskim (lovna i riblja fauna) svetom. Ogromno umsko bogatstvo predstavlja pravi prirodni potencijal. Padine planine Rtanj, jedne od najlepih planina, bogate su raznovrsnim lekovitim biljem. Poseban raritet je rtanjski aj, endemska vrsta, u narodu poznata kao rtanjska ljubiica. Raste samo na planini Rtanj, i to u njegovom sredinjem pojasu. U podnoju planine Rtanj nalazi se, nekada rudarsko, a sada turistiko naselje Rtanj. Egzistiranju pravog bogatstva biljnih vrsta doprineo je raznovrsni pedoloki sastav zemljita. Geoloku strukturu zemljita ine kristalni kriljci, krenjaci, andeziti, laporci, peari, peskovi, gline, a jezerske vode su ispunjavale velike povrine Crnoreke kotline. Klima je uglavnom kontinentalna, sa toplim letima i otrim i dugim zimama. Srednje godinje vrednosti vlanosti vazduha kreu se oko 75%. Srednje godinje temperature kreu se oko 10,50C. Na teritoriji optine postoji nekoliko vrednih kulturno istorijskih spomenika: enski manastir Krepievac sa crkvom Svete Bogorodice iznad sela Jablanica, iz 1500. godine, polusrueni manastir Lapunja sa crkvom Svetog Nikole u ataru sela Krivi Vir, iz 1501. godine, crkva Lozica kod Krivog Vira, iz XIV veka, kao i crkva Svetog Ilije u Boljevcu iz XIX veka. Arheoloka nalazita iz praistorije se nalaze u Sumrakovcu, u Osniu, u ataru sela Savinac, na lokalitetu Bare, na lokalitetu Strmljana, kao i u ataru Savinca. Tragovi rudarenja iz antikog perioda se nalaze u ataru sela Lukova, u oblasti oko Zlota, Podgorca i Bogovine, u reonu Savinca i Osnia, i na pravcu Vrbovac Beevica Lasovo. Ostaci rimskih utvrdjenja kastela se nalaze irom optine, gradite kod Krivog Vira, iznad Lukova, kod sela Mirova, kod sela Savinca, kod sela Dobrujevca i najvee utvrdjenje je Latinski grad ili Veliko Gradite, severno od Jablanice.

14

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Optina Knjaevac Optina Knjaevac se nalazi u istonom delu Srbije, uz granicu sa Republikom Bugarskom i ulazi u sastav Timoke krajine. kao njena najjunija opina. Prema statistikim podacima za 2007. godinu optina se prostire na povrini od 1.202 km2 i po veliini je etvrta u Republici Srbiji. Preteni deo optine Knjaevac pripada brdsko planinskom podruju. U optini ivi 37.172 stanovnika, od ega 19.351 ivi u gradu Knjaevcu (Census 2002), koji predstavlja administrativni, privredni i kulturni centar optine. Po Censusu 2002 broj domainstava u optini iznosi 13.382 a prosean broj lanova po svakom domainstvu iznosi 2,76 to predstavlja najmanji broj lanova i u Zajearskom okrugu i u celoj Timokoj krajini. Prosena gustina naseljenosti je 31 stanovnik po km2, to je svrstava u retko naseljene optine. Indeks broja stanovnika za celu optinu iznosi 85,4 za period 2002/1991 i najnii je i u Zajearskom okrugu i u Timokoj krajini. Nema nijednog naselja sa pozitivnim rastom, ak se jedno selo, Repunica, potpuno ugasilo. Pored grada Knjaevca, optina Knjaevac obuhvata jo 35 seoskih naselja u kojima ivi 17.821 stanovnika:. Aldina Reka (12), Aldinac (26), Balanovac (328), Balinac (38), Balta Berilovac (187), Banjski Oreac (96), Beli Potok (243), Berinovac (172), Boinovac (26), Bulinovac (194), Buje (369), Valevac (281), Vasilj (757), Vidovac (45), Vina (424), Vitkovac (352), Vlako Polje (172), Vrtovac (218), Gabrovnica (10), Glogovac (73), Gornja Kamenica (377), Gornja Sokolovica (41), Gornje Zunie (475), Gradite (31), Grezna (329), Debelica (423), Dejanovac (27), Donja Kamenica (360), Donja Sokolovica (136), Donje Zunie (407), Drvnik (16), Drenovac (141), Dreinovac (88), lne (161), ukovac (114), Zorunovac (179), Zubetinac (191), Inovo (100), Jakovac (349), Jalovik Izvor (238), Janja (37), Jelanica (212), Kaliina (256), Kalna (553), Kandalica (52), Koelj (181), Krenta (137), Lepena (137), Lokva (69), Manjinac (122), Miljkovac (154), Minievo (828), Muibaba (110), Novo Korito (208), Oreac (335), Oljane (256), Papratna (13), Petrua (120), Podvis (369), Ponor (144), Potrkanje (83), Prievac (54), Ravna (252), Ravno Buje (28), Radievac (59), Rgote (319), Repunica (0), Svrljika Topla (112), Skrobnica (178), Slatina (124), Stanjinac (95), Staro Korito (51), Stogazovac (132), Tatrasnica (5), Trgovite (1953), Trnovac (227), utica (253), Crvenje (152), Crni Vrh (133), arbanovac (25), esti Gabar (173), tipina (531), titarac (61), trbac (246), uman Topla (77). Izvor podataka RZS Srbije, (Census 2002). Najvia taka na teritoriji optine je Midor na Staroj planini sa 2.169 m nadmorske visine, koji je ujedno i najvii vrh u Srbiji. Najnia taka je na 176 m nadmorske visine i nalazi se u knjaevakoj kotlini. Grad Knjaevac se nalazi na sastavu Trgovikog i Svrljikog Timoka koji zajedno ine Beli Timok. Ova reka tee na sever gde se kod Zajeara spaja sa Crnim Timokom i stvara reku Timok, po kojoj je i sama Timoka krajina dobila naziv. Od Zajeara je udaljen 46 km. 15

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Knjaevac je povezan saobraajnicama magistralnog, regionalnog i lokalnog tipa sa okolnim gradovima i optinama. Ukupna duina svih puteva u optini iznosi 484 km, od ega je ak 85% savremenog kolovoza (Izvor: RZS Srbije, 2007). Medjutim uee puteva lokalnog tipa je ak 55%. Klima je umerena i kontinentalna. Najtopliji mesec je juli sa srednjom temperaturom od 21,30C, dok je najhladniji januar sa srednjom temperaturom od -0,80C. Prosena koliina padavina je 590,8 mm/m2. U proseku ima 306 sunanih dana i 30 snenih tokom godine. Stara planina je od grada Knjaevca udaljena oko 50-60 km. Sneni pokriva na Staroj planini traje 4-6 meseci godinje. Na njoj se nalazi poznati turistiko - rekreativni centar Babin Zub sa planinarskim domom na visini od 1.580 m nadmorske visine, dok se sam vrh Babin Zub nalazi na visini od 1.780 m nadmorske visine. Do ovog centra se stie asfaltiranim putem koji se redovno odrava. Planinarski dom je otvoren cele godine i namenjen je sportistima, izletnicima, turistima, a koristi se i za odravane seminara. Termalni izvor Banjica (Rgoka banja) nalazi se na obali Svrljikog Timoka, izmedju sela Rgote i rudnika Tresibaba i Podvis, kod grada Knjaevca. Poznat je od davnina i smatran svetim mestom. Prvo kameno kupatilo je sagradjeno 1910. godine na mestu nekadanjeg rimskog kupatila. U blizini se nalaze ostaci nekadanje crkve i turskog kupatila. Po narodnom verovanju, ova lekovita voda, temperature 28,60C, lei reumu, iijas i neke nervne bolesti. Banja ima veoma povoljan poloaj. Osim prigradskog, klisursko kotlinskog i renog poloaja istie se jako pogodan saobraajni poloaj. Optina Negotin Optina Negotin se nalazi na istoku Srbije i administrativno pripada Borskom okrugu. Teritorija optine se danas geografski, uglavnom, poistoveuje sa Negotinskom krajinom, koja se nalazi na tromedji Srbije, Rumunije i Bugarske. Optina Negotin se prostire na 1.093 km2 (Izvor RZS Srbije za 2007). Prema Censusu 2002. u optini ivi 43.418 stanovnika. Prosena gustina naseljenosti optine je 40 stanovnik na km2. Indeks broja stanovnika u celoj optini je samo 86,6 za period 2002/1991 to predstavlja najnii indeks u Borskom regionu. Od svih naselja jedino grad Negotin ima pozitivan rast. Broj domainstava iznosi 15.201 a prosean broj lanova po domainstvu iznosi 2,85. Optina Negotin obuhvata 39 naselja, gradsko naselje Negotin sa 17,758 stanovnika i 38 seoskih naselja sa ukupno 25.660 stanovnika (Census 2002): Aleksandrovac (588), Braevac (533), Brestovac (355), Bukove (1.442), Veljkovo (206), Vidrovac (822), Vratna (316) Dupljane (564), Duanovac (882), Jabukovac (1.884), Jasenica (581), Karbulovo (520), 16

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Kobinica (1.355), Kovilovo (411), Mala Kamenica (392), Malajnica (683), Miloevo (517), Mihajlovac (718), Mokranje (710), Plavna (953), Popovica (487), Prahovo (1.506), Radujevac (1.540), Rajac (436), Reka (469), Rogljevo (183), Samarinovac (464), Sikole (838), Slatina (479), Smedovac (163), Srbovo (502), Tamni (349), Trnjane (479), Urovica (1.191), Crnomasnica (272), ubra (557), arkamen (374) i tubik (939). Optina Negotin se nalazi u ravnici, poznatoj pod imenom Negotinska nizija, koja se protee izmedju Timoka i Dunava na istoku do lune brdovite kose Vidrovac Badnjevo Bratujevac na zapadu. Iznad ove kose nastavlja se ravniarski plato sve do planina Deli Jovan i Stol, koje itavo ovo podruje prirodno odvajaju od centralne i zapadne Srbije. Sam grad Negotin je na oko 45 m iznad nivoa mora. Ovaj administrativni, privredni i kulturni centar optine, nalazi se blizu tromedje Srbije, Rumunije i Bugarske. Od Zajeara je udaljen 60 km. Negotinska nizija je sa zapadne i severne strane okruena planinama a otvorena sa istone i june strane to doprinosi specifinoj klimi optine. Negotin predstavlja najkontinentalniju oblast Srbije sa toplim letima i hladnim zimama. Tokom zime temperatura se sputa i do -300C, a leti se penju i do 400C u hladu. U zimskom periodu najee duva zapadni i severozapadni vetar. Poto dolazi preko Homoljskih planina uvek nailazi kao hladan vetar i donosi iznenadne i obilne padavine. Ovaj vetar je u narodu poznat kao ''gornjak'' i predstavlja najznaajniji vetar i u letnjem periodu. On je najbitniji za klimu Negotina i vreme vrlo esto zavisi od njega. Kad je tiho, Negotin je najhladniji u Srbiji i zato ima naziv srpski Sibir. Koava takodje esto duva tokom zime. Ona je hladan vetar, slabiji od gornjaka, ali izaziva viednevno padanje sitnog snega. Jo se javljaju i severac i jugo. Sneg je redovna pojava na teritoriji istone Srbije. U viim delovima sneni pokriva se obrazuje oko 15. novembra, a u niim oko 1. decembra. Ovaj deo istone Srbije ima najdue trajanje snenog pokrivaa. Kad oblanost sa kiom dodje sa Sredozemnog mora ili Atlantskog okeana Negotinska krajina dugo ostane bez snega, dok je centralna Srbija ve pokrivena snegom. Obrnuto, kad vlani i hladni talasi naidju sa istoka ili severoistoka, Negotinska krajina dobije sneni pokriva ranije od ostalih krajeva Srbije. Srednja godinja temperatura je 110C, prosean broj dana sa padavinama je 128 dana godinje, srednja godinja koliina padavina je 637,8 mm, prosean broj dana sa snenim padavinama je 28 dana godinje, prosean broj dana sa ledenom kiom je 2 dana godinje, prosean broj dana sa olujama je 25 dana godinje, prosean broj dana sa maglom je ak 99 dana godinje, a prosean broj dana sa smanjenom vidljivou je izrazito visok 102 dana godinje. Srednja godinja vlanost je takodje visoka, 81% ujutro a 60% uvee. Srednja brzina vetra je 17 km/h. Klima Negotinske krajine je pogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura poput vinove loze, bostana i pamuka, po emu je krajina i poznata. Ukupna duina magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u optini iznosi 453 km pri emu duina puteva sa savremenim kolovozom iznosi 350 km

17

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

odnosno 77% (izvor podataka RZS Srbije za 2007. godinu). Lokalni putevi ine takorei polovinu svih puteva, tj. 49%. Negotinska krajina je bila naseljena jo u kameno doba, o emu svedoe tragovi neolitskog oveka, pronadjeni na obali Dunava u selima Prahovo, Duanovac i Radujevac. Na 25 km zapadno od Negotina nalazi se kasnoantiki lokalitet Vrelo arkamen. Ovaj rezidencijalno memorijalni kompeks potie s kraja 3. i poetka 4. veka, iz perioda rimske vlasti tj. vladavine Galerije i Maksimina Daje. Sam kompleks carske palate se prostire na 25 ha. Drugi antiki lokalitet je rimski grad Ad Akvas, koji se nalazio na obali Dunava kod sela Prahova. i u vreme svog najveeg prosperiteta krajem 2. i poetkom 3. veka brojao oko 15 20 hiljada itelja. Pored Prahova nalazila se i velika luka u kojoj su pronadjeni ostaci rimskih ladja i nekoliko nadgrobnih spomenika. Na oko 3 km zapadno od Negotina nalazi se muki manastir Bukovo sa crkvom Svetog Nikole, podignut krajem XIII i poetkom XIV veka, u vreme kralja Milutina. U isto vreme je podignut i manastir Vratna u blizini sela Vratna, na reci Jabuci, kao i manastir Korogola kod sela Miloevo. Po narodnom predanje na mestu manastira Korogolaa je sahranjen Kraljevi Marko i njemu za duu je manastir i podignut. Optina Bor Optina Bor je optina u istonoj Srbiji u Borskom okrugu u Timokoj Krajini. Blizu je granice sa Bugarskom i Rumunijom. Borski okrug obuhvata etiri optine: Bor, Negotin, Kladovo i Majdanpek. Optina Bor sa svojih 856 km (izvor RZS Srbije za 2007) spada u prostranije optine u Srbiji. Prema Censusu 2002. godine, na teritoriji optine ivi 55.817 stanovnika u 14 naselja. Prosena gustina naseljenosti optine je 65 stanovnik na km2, to je najvea gustina naseljenosti i u Borskom okrugu i u Timokoj krajini. Indeks broja stanovnika u celoj optini je 93,9 za period 2002/1991 to predstavlja najvei indeks i u Borskom regionu i u Timokoj krajini. Medjutim nijedno naselje nema pozitivan rast. Broj domainstava iznosi 19.120 a prosean broj lanova po domainstvu iznosi 2,92. Optina Bor obuhvata grad Bor sa 39.387 stanovnika i 13 seoskih naselja sa 16.430 stanovnika (Census 2002): Brestovac (2.950), Buje (666), Gornjane (1.114), Donja Bela Reka (823), Zlot (3.757), Krivelj (1.316), Luka (612), Metovnica (1.331), Otrelj (654), Slatina (921), Tanda (360), Topla (100), arbanovac (1836.) Teritorija optine je preteno brdsko planinskog karaktera, okruena planinama Deli Jovan (1.135), Stol (1.156 m), Lisac, Veliki Kr (1.148 m) i Crni Vrh (1.043 m), sa delovima sliva Poreke reke i Timoka. Pod umama je 37,1% teritorije optine sa stanitima raznovrsne faune. Istiu se visovi Crnog vrha, Stola, lovite Dabunica, Zlotske peine sa izvanrednim 18

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

peinskim ukrasima, izvorima mineralne i lekovite vode. Zlotske peine se nalaze na 20 km od grada Bora, u predelima Kuajskih planina. Najvee medju njima su Lazareva peina i Vernjikica, medjusobno udaljene 1,5 km. Na teritoriji optine nema veih vodotoka. Manjim pritokama oblast gravitira ka dolinama Crnog i Velikog Timoka. Na 14 km od grada Bora, pregradjivanjem Brestovake reke 1959. godine, formirano je Borsko jezero znaajno za industrijsko napajanje i turizam. Jezero zahvata povrinu od oko 30 ha, a u jezero je akumulirano oko 12 miliona kubnih metara vode. Mineralne vode u okolini grada Bora koriene su jo u rimsko doba. Najznaajnija izvorita su u toku Brestovake reke gde se nalazi i poznata Brestovaka Banja. Klima je kontinentalna (istonoevropska). Prosena godinja koliina padavina je 688 mm, sneni pokriva se zadrava 60 dana, a srednja godinja temperatura je 10,20C. Zbog iroke otvorenosti prema Vlakoj niziji zapaaju se jaki klimatski uticaji sa istoka, te je vreme esto sasvim razliito od vremena u centralnoj Srbiji. Temperaturne amplitude i promene vremena znaju da budu veoma izraene. Zime su relativno duge sa trajanjem snenog pokrivaa 3-5 meseca i izraenom oblanou, dok period letnjih temperatura i sua traju do 3 meseca. Vlanost je dosta visoka (76%), naroito u gradu Boru, i posledica je velikih umskih kompleksa. Grad Bor je privredni, administrativni i kulturni centar okruga. Smeten je u susedstvu Homoljskih i Kuajskih planina, na prosenoj nadmorskoj visini 378m i prostire se u basenu Borske reke. To je rudarski i industrijski grad sa razvijenom obojenom metalurgijom. Poznat je kao sedite najveeg rudnika bakra i zlata u Evropi, ija eksploatacija je poela 1904. godine, ali je korien i u davnim antikim vremenima. Poznat je i po istorijskom i kulturnom nasledju. Razdaljina izmedju Bora i Zajeara iznosi 36 km. U Brestovakoj banji je konak kneza Miloa iz prve polovine XIX veka, kneev zamak sa izvorom tople vode, kao i dvorac Aleksandra Karadjordjevia iz 1856. godine. Ukupna duina magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u optini iznosi 357 km. Od toga je sa savremenim kolovozom 259 km odnosno 73% (izvor podataka RZS Srbije za 2007. godinu). To su uglavnom regionalni i lokalni putevi. Samo 13 km (4%) je magistralnog karaktera. Optina Kladovo Optina Kladovo je optina u istonoj Srbiji, u Borskom okrugu, u Timokoj Krajini. Prema Censusu 2002. godine, na teritoriji optine ivi 23.613 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 38 stanovnika na 1 km (RZS Srbije, 2007). Optina se nalazi na krajnjem severoistoku Srbije i zadnja je taka na istoku prema Bugarskoj i Rumuniji, a granii se i sa optinama Negotin i Majdanpek. Optina Kladovo je najmanja optina ne 19

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

samo u Borskom okrugu ve i u celoj Timokoj krajini. Povrinom od 629 km2 zahvata oblast Klju, koja je tako nazvana po velikom Dunavskom meandru, kao i delove erdapske klisure (Peka bara - Davidovac) i Negotinske krajine (Slatinska reka - Milutinovac). Optina Kladovo obuhvata 23 naselja, 2 gradska sa ukupno 10.218 stanovnika Kladovo (9.142) i Brza Palanka (1.076), i 21 seosko naselje sa ukupno 13.395 stanovnika (Census 2002): Vajuga (563), Velesnica (265), Velika Vrbica (996), Velika Kamenica (757), Grabovica (880), Davidovac (610), Kladunica (727), Korbovo (1.067), Kostol (1.053), Kupuzite (317), Ljubievac (458), Mala Vrbica (783), Manastirica (250), Milutinovac (186), Novi Sip (909), Petrovo Selo (129), Podvrka (1.143), Reka (278), Reica (45), Rtkovo (1.012), Tekija (967). Indeks broja stanovnika u optini Kladovo za period 2002/1991 je veoma nizak, 88,4. Jedino naselje koje ima pozitivan rast u tom periodu je selo Novi Sip iji indeks je ak 112,8. Broj domainstava iznosi 8.297 a prosean broj lanova po domainstvu iznosi 2,85 (Census 2002). Razgranata hidrografska mrea, sa Dunavom kao najveom i vodom najbogatijom rekom, ravniarsko terasasti tereni pored obale Dunava, brdsko planinski predeli sa nadmorskom visinom od 500 m i klisura Dunava koja je jedna od najlepih u Evropi, Mali i Veliki Kazan, su najvanije geografske karakteristke. Klima je kontinentalna, sa arkim, toplim letima sa malo padavina, i duga i hladna zima sa snegom od novembra. Vetrovi su esta pojava, i obino donose obilne i iznenadne padavine. Najznaanije obeleje optine Kladovo je Nacinalni park erdap. To je najlepi nacionalni park u Evropi, sa najstarijom geolokom istorijom i najduom kompozitnom dolinom u Evropi, sa etiri klisure (Golubaka klisura, Gospoin vir, Kazanska i Sipska klisura, od kojih su tri poslednje na teritoriji opine Kladovo), tri kotline, sa najveom, najduom i najstarijom vodenom probojnicom u Evropi u kojoj je Dunav najdublji i najui, najvei prirodnjaki i arheoloki muzej u prirodi Evrope, najstarije neolitsko naselje nastalo pre vie od 8000 godina, itd. Ukupna povrina Nacionalnog parka iznosi 636,08km2, a zatitnom zonom obuhvaeno je 939,68km2. Ovaj park je rezervat tercijarne flore, vegetacije i faune. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Od elemenata drevne flore tu su meja leska, koprivi, orah, jorgovan, srebrna lipa, maklen, medunac, a posebnu vrednost predstavljaju umske i bunaste zajednice. Najpoznatija edemska vrsta u erdapu je erdapska lala, koja postoji samo u erdapskoj klisuri. Na ovom prostoru se takoe mogu nai i reliktne vrste faune kao to su medved, ris, vuk, akal, suri orao, sova, uara, crna roda kao i mnotvo drugih vrsta. Lepenski Vir je naselje staro skoro 8000 godina, otkriveno na desnoj obali Dunava na 1005 km od ua u Crno more. Ono predstavlja jedan od najznaajnijih spomenika praistorijskog doba oveka, svetskog znaaja. To je

20

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

ujedno i prvi trag civilizacije na Djerdapskom prostoru. Nalazi se na teritoriji i optine Kladovo i optine Majdanpek Utvrdjenje Diana nalazi se na Karatasu i izgradjeno je za vreme cara Trajana u II veku. Diana je bila u funkciji kao fortifikacioni objekat za uvanje granice sve do VI veka. U isto vreme car Trajan, odnosno njegov uveni arhitekta Apolodor iz Damaska i rimski inenjerije, su izgradili velianstveni most preko Dunava, u najuem delu, za potrebe osvajanja Dakije. Most su razorila daka plemena u III veku. Tokom izgradnje kopnenog puta kroz Djerdapsku klisuru, graditelji su ostavili spomenike tom nesvakidanjem poduhvatu, poznate pod imenom ''Trajanove table'', koje su veliale pobedu ljudi nad vrtlozima Dunava i krevitim obroncima klisure. Administrativno, privredno i kulturno sredite optine je grad Kladovo. Kladovo se ubraja u starije gradove u Podunavlju, a nastanak naselja se vezuje za vojno civilni logor koji su podigli rimljani na granici, poznat pod imenom Zanes. Kada je logor razoren, Sloveni su na njegovim temeljima podigli svoje naselje Novi Grad iji ostaci se nalaze neposredno pre ulaska u savremeni grad idui Djerdapskom magistralom u pravcu od Donjeg Milanovca ka Kladovu. Na tom mestu Turci su, za vreme vladavine Mahmuda II u XVI veku, izgradili tvrdjavu Fetislam iz dve celine, Mali i Veliki grad, ime je Novi Grad izgubio slovenski karakter. Prema statistikim podacima za 2007, duina svih magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u optini Kladovo iznosi 257 km. Od toga je samo 53% (136 km) sa savremenim kolovozom to predstavlja najnie uee savremenih puteva u putnoj mrei u celom regionu - Timokoj krajini. Uee puteva lokalnog karaktera je jako veliko, ak 56% u ukupnoj duini svih puteva, to je ujedno i najvee uee lokalnih puteva u celoj Timokoj krajini. Optina Majdanpek Optina Majdanpek je optina u istonoj Srbiji, u Borskom okrugu, u Timokoj Krajini. Optina Majdanpek se prostire na 932 km, prema RZS Srbije za 2007. godinu, a prema Censusu 2002. godine, na teritoriji optine ivi 23.703 stanovnika. Granii se sa optinama Bor, Negotin, Kladovo, Golubac, Kuevo i agubica. Na severu se Dunavom granii sa Rumunijom to joj daje status pogranine optine. Prosena gustina naseljenosti optine iznosi 25 stanovnika po 1 km2, to je svrstava u najree naseljenu optinu u Borskom okrugu, a drugu po redu u Timokoj krajini odmah posle Boljevca. Ukupan indeks broja stanovnika za period 2002/1991 je negativan, 87,9, Trend opadanja broja stanovnika se nastavlja i dalje. Optina Majdanpek obuhvata 14 naselja, od toga 2 gradska, Majdanpek (10.071) i Donji Milanovac (3.132) to ukupno ini 13.203 stanovnika prema Censusu 2002. Broj stanovnika u seoskim naseljima iznosi 10.500. To su sledea naselja.: Boljetin (672), Vlaole (767), Golubinje (1.079), Debeli Lug 21

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

(458), Jasikovo (717), Klokoevac (711), Leskovo (431), Miro (406), Mosna(787), Rudna Glava (2.309), Topolnica (1.064), Crnajka (1.099). Broj domainstava iznosi 8.542, a prosean broj lanova po domainstvu je 2,77, to predstavlja najnii prosek u celoj Timokoj krajini. Kroz optinu Majdanpek prolazi magistralni put Majdanpek Poarevac, sa izlazom na auto put Beograd Ni. Teritorijom majdanpeke optine prolazi i erdapska magistrala, kao i putni pravac Majdanpek Bor Zajear. Ukupna duina magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u optini Mjdanpek, prema statistikim podacima za 2007. godinu, iznosi 416 km, od ega je 233 (56%) sa savremenim kolovozom. Uee puteva magistralnog i regionalnog karaktera u ukupnoj duini puteva je samo 52% ali su svi sa savremenim kolovozom. Optina je povezana sa ostalim delovima drave i eleznikom prugom Beograd Majdanpek Ni Negotin pristanite Prahovo. Dunav protie obodom optine Majdanpek u duini od 54km, a ovaj plovni put predstavlja deo koridora VII Rajna Majna Dunav Crno more. Administrativno, privredno i kulturno sredite optine je grad Majdanpek koji lei na 350 m n.v. On je poznat po rudniku bakra koji datira jo od ranog 17 veka. To je tipino rudarski grad, da nije rudnika, uska dolina Malog Peka, nepodesna za druge oblike tradicionalne privrede bila bi pusta, kao to je bivala uvek pusta kada je rudnik na due vreme prestajao sa radom. Rudarstvo u samom mestu traje, sa kraim ili duim prekidima, oko 7000 godina. Drugi grad, Donji Milanovac, lei na 75 m n.v. i poznat je kao centar JP ''Nacionalni park erdap''. Treina optine se nalazi u sklopu Nacionalnog parka erdap. Sa svojim planinskim vrletima, rekama, obalom Dunava, izuzetnom i retkom florom, faunom, predelima izuzetne vrednosti, predstavlja najznaajniju turistiku vrednost optine. Na podruju Nacionalnog parka registrovano je preko 50 umskih fitocineza, od ega 35 reliktnih, 70 vrsta sisara i preko 200 vrsta ptica, a uvodama je evidentirano preko 60 vrsta riba. Prostire se na oko 100 km uz Dunav, izmeu Golupca i Karataa. U erdapu je Dunav mestimino irok vie od 2 km, i uzan do 150 m. erdap je prirodno strateko mesto sa brojnim istorijskim spomenicima i arheolokim nalazitima. Rimljanima je Dunav predstavljao prirodnu odbrambenu prepreku koju su ojaali izgradnjom nekoliko utvrenja du erdapa koja su povezali rimskim drumom. Reljef optine je preteno brdsko planinski (76% optine), a ostali deo optine, 23%, je uglavnom nizijsko breuljkasog reljefa. Klima je kontinentalna sa prosenom godinjom temperaturom vazduha od 7,73OC, ali se ipak izdvajaju dve klimatske oblasti. Podruje oko Dunava ima umerenu klimu (Donji Milanovac je mesto u Srbiji sa najvie sunanih dana u godini). Leta su duga i topla, ali ne sa visokim temperaturama, jeseni su duge, a zime kratke sa puno snega. Brdsko planinski deo oko Majdanpeka je sa otrom klimom, dugim zimama i sa vie snenih padavina. Srednji broj mraznih dana godinje 100, a srednji broj tropskih dana je 22, prosena vlanost vazduha godinje je 78%, prosena koliina padavina godinje je

22

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

890 mm, prosean broj dana sa snegom godinje je 55, a sa maglom 48 a sa gradom 2, i sa snenim prekrivaem 79. Optina Majdanpek se nalazi u vodotoku tri reke, Dunava, Peka i Poreke reke. Brojnost i raznovrsnost ihtiofaune Dunava ogleda se u 58 stalno nastanjenih vrsta riba. Iznad navedenih reka i njihovih pritoka uzdiu se vrhovi Kuajskih planina, Miroa, Malog kra i Deli Jovana. U prirodne lepote optine se ubrajaju i kanjon Boljetinske reke, kanjrezervat prirode omrda, planina Starica, slapovi Belog izvora na oko 14 km od Majdanpeka, i dr. Rajkova peina, izuzetno znaajna speleoloka, geomorfoloka i turistika retkost, otvorena za turiste 1975. godine, je najdua peina u Srbiji. Nalazi se na 2-3 km od Majdanpeka, na izvoritu reke Mali Pek i pored vetakog jezera Veliki zaton. itava okolina izvorita Malog Peka je bogata meovitom umom bukve, javora i hrasta. Ulazni deo Rajkove peine bio je nastanjen jo u praistoriji. To je protona peina kroz koju protie Rajkova reka. Nakon izlaska iz peine ona se spaja sa Paskovom rekom, koja takoe istie iz peine i tako nastaje Mali Pek. Jo jedan spomenik prirode je prirodni kameni most, Valja Prerast, pod zatitom drave. Nalazi se na oko 12 km od Majdanpeka. Impozantni raspon prerasti iznosi 150 m, a irina njenog otvora pri dnu u visini renog korita 9,7 m. U pogledu kulturno istorijskog naslea, teritorija optine Majdanpek je jedna od najbogatijih u dananjoj Evropi. Ovde se nalaze arheoloki lokaliteti Vlasac, koji datira iz VII veka pre nove ere, gde je otkrivena prva kodirana poruka isklesana ljudskom rukom, Lepenski Vir, mesto gde je praistorijski ovek ostvario svoje neponovljive domete u oblasti plastine umetnosti i Rudna Glava, najstariji ouvani rudnik na planeti Zemlji, koji dokumentuje dramu izlaska oveka iz kamenog doba i prelaska u doba metala. Lepenski vir, arheoloko nalazite iz doba neolita, je pronaen na prostranoj dunavskoj terasi u klisuri Gospodnji vir, na istonoj strani Severnog Kuaja, u neposrednoj blizini Donjeg Milanovca, uz Dunav. Naselje je staro oko 8000 godina, sa kulturnim slojem od 3,5 m i 59 otkrivenih kua. To je vieslojno nalazite ribara iji slojevi potiu iz perioda 6700 4500 godina pre nove ere. Stanovnici Lepenskog vira su postavili temelje svoje autentine kulture tako to su planski gradili svoja naselja, izraivali monumentalne skulpture, pravili alate i sl. Blizina Dunava i bogate ume u zaleu naselja za njegove stanovnike su znaile izvor ivota. U slivu Poreke i ake reke vrila su se iskopavanja rude ranije nego u drugim delovima Evrope. U Rudnoj Glavi postoje materijalni tragovi stari 6000 godina koji ukazuju na iskopavanja rude na lokalitetu ''Okno''. Zlatonosna reka Pek sa svojim pritokama je privlaila ispirae zlata stvarajui legende o skrivenom blagu. Tradicionalni nain ispiranja zlata se i danas neguje u pojedinim selima. Majdanpeka domena, u blizini Debelog Luga, prigradskog naselja Majdanpeka, izuzetno vredno nauno kolsko ogledno dobro umarskog 23

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

fakulteta, legat kraljice Natalije Beogradskom univerzitetu iz 1903. godine, obuhvata preko 7000 ha izuzetno vrednog predela uma, livada, panjaka, rezervata prirode, flore, faune. Ceo predeo je izbrazdan rekama, potocima, od kojih mnogi imaju kanjonski izgled. U samom srcu Majdanpeke domene nalazi se prirodno izletite Danilovo vrelo, izvorite reke Filjeane. Od ostalih objekata kulturnog naslea znaajni su i sledei objekti iz 19. veka: crkva Svetog apostola Petra i Pavla u Majdanpeku, crkva Svetog Nikole u Donjem Milanovcu, Kapetan Miin konak i Tenkina kua u Donjem Milanovcu.

2.3. Ekonomska i privredna aktivnost RegionaZajear Ekonomski razvoj optine Zajear se zasniva na zanatima, poluindustrijskoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (poljoprivredno dobro-Agrokombinat ''Zajear'' AD, preduzee za poljoprivrednu proizvodnju ''Sala'' D.O.O.), prehrambenoj industriji (industrija mleka i mlenih proizvoda ''IMPAZ'', mlinsko-pekarsko preduzee ''itopromet'', industrija mesa i konzervi Timok), tekstilnoj industriji (DP Pegaz-tex, sada ne radi), industriji koe (DP ''Koa'', sada ne radi), industriji piva (AD Efes pivara Zajear), industriji nemetala (fabrika kristala ''Kristal-Zajear'' AD, fabrika porcelana DOO ''Porcelan'' Zajear) i metalnoj industriji (Fabrika kablova Zajear AD, Fabrika mernih transformatora DOO Zajear, Fabrika maina i procesne opreme ''Arsenije Spasi''), a posebno na eksploataciji uglja i kvarcnog peska. Podruje optine bogato je mineralima, metalima i ugljem. Na njihovom iskoriavanju aktivno rade tri rudnika: Rudnik lignita ''Lubnica'' ija godinja proizvodnja trenutno iznosi preko 56.000 tona lignita, Rudnik kamenog uglja (antracita) ''Vrka uka'' koji je jedini rudnik antracita u Srbiji ali ija proizvodnja (15.000 tona) je trenutno obustavljena, i Rudnik kvarcnog peska ''Srbokvarc'' (godinja proizvodnja 150.000-200.000 tona). Rudnici ''Lubnica'' i ''Vrka uka'' su deo JP za podzemnu eksploataciju uglja ''Resavica''. Proizvodnjom i distribucijom elektrine enrgije na podruju celog Zajearskog regiona bavi se nekoliko preduzea, koja posluju u sastavu JP ''Elektrotimok'', ije je sedite u gradu Zajearu. U okviru ''Elektrotimoka'' posluju dve hidrocentrale manje snage, hidrocentrala ''Gamzigrad'', koja ima status minielektrane muzeja, a neprekidno je u pogonu preko 90 godina, i hidrocentrala ''Sokovica'', koja godinje proizvodi oko 12 miliona kWh elektrine energije, kao i TE Zvezdan. Osvetljenost javnih povrina i u gradu i u selima je niskog stepena, oko 60 %. Od postojea tri akumulaciona jezera, jezera Grlite i Sovinac se koriste za vodosnabdevanje (Grlite za grad Zajear, a Sovinac za kombinat ''Sala'' D.O.O.), dok je Rgotsko jezero nastalo sakupljanjem vode u iskopima kvarcnog peska kod sela Rgotina. JKP ''Vodovod'' bavi se vodosnabdevanjem cele optine. I najudaljenija sela su povezana sa akumulacijom Grlite. Oko 70 % gradskih domainstava je prikljueno na kanalizacionu mreu dok u 24

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

selima nema kanalizacione mree. Otpadne vode se izlivaju u recepijent bez ikakvog prethodnog tretmana. Sistem daljinskog grejanja i distribuciju tople vode, pare i gasa vri JKP ''Toplana''. Na gradskom podruju postoji 5 toplana od kojih su dve lokalne. Optina ukupno ima osam JKP. JKP ''Kraljevica'' obavlja poslove sakupljanja, izvoenja i deponovanja smea, higijenizacije grada, odravanje gradskog groblja. JKP ''Sala'' prua sve vrste komunalnih usluga metanima Salaa. U oblasti gradjevinarstva proizvodnjom gradjevinarskog materijala se bave GP u drutvenoj svojini ''Timogradnja'' i Ciglana ''Sala'' AD. Takodje vie preduzea posluje u oblasti izgradnje visokogradnje i niskogradnje, instalacionih radova, hidrogradnje idr. Podruje optine presecaju eleznike pruge normalnog koloseka, koje imaju povoljnu gustinu u odnosu na povrinu optine. Ukupna duina otvorenih i staninih koloseka na podruju optine iznosi 90 km. Putnu mreu optine ini 99 km magistralnih, 210 km regionalnih i 194 km lokalnih puteva. Od toga je 76% sa savremenim kolovozom. Privatno preduzetnitvo je danas jedno od glavnih oslonaca razvoja optine. Od postojeih 2.200 privrednih subjekata, oko 1.700 su radnje a oko 500 su preduzea. Najvie ih je u podruju trgovine i ugostiteljstva i u autoprevoznikoj delatnosti, ali su zasupljeni i u svim sferama proizvodnje i usluga (zdravstvu, stomatologiji, veterini, informisanju i dr.). Znaajniji proizvodni privredni kapaciteti u privatnom vlasnitvu su: ''Lavica'' izradjuje sve proizvode od gume, kao i alate za izradu gumotehnike robe, ''Maring'' izradjuje specijalne maine, maine za obradu drveta i dr., DOO ''Elektrosolar'' izradjuje razliite tipove radijatora, porete i dr., zatim preduzea ''Termotehnika'', ''Energomont'', Zavariva'', Zavariva plus'', i ''Termoplast'' koja proizvode termoenergetsku opremu, ''Kosmaj'' i ''Perka'' koja proizvode proizvode od drveta, ''Elektro-Jovanovi'' proizvodi sve vrste transformatora, ''Mainac'' izradjuje iana pletiva, ''Gumoplast'' proizvodi sve vrste cirada, itd. U oblasti razvoja i unapredjenja poljoprivredne proizvodnje rade naune i veterinarske institucije, kao i veterinarske ustanove i apoteke, kao to su: Centar za poljoprivredna i tehnoloka istraivanja, koji se bavi fundamentalnim i primenjenim istraivanjima ali i proizvodnjom semenskog materijala, strnih ita, uljanih kultura i povrtarstva, veterinarski specijalistiki institut, koji se bavi razliitim veterinarskim uslugama (vrenje analiza namirnica ivotinjskog porekla, analiza stone hrane, sprovodjenje preventivnih akcija i akcije zatite zdravlja ivotinja), i Veterinarska stanica ''Zajear'', koja prua sve vrste veterinarskih usluga (preventivnu zatitu i leenje obolelih ivotinja, vetako osemenjivanje stoke, itd.). Usluge zdravstvene zatite stanovnitva na podruju optine Zajear obavljaju zdravstvene ustanove: Zdravstveni centar ''Zajear'', Zavod za 25

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

zatitu zdravlja ''Timok'' Zajear, Apotekarska ustanova ''Lek'' Zajear (ima est apotekarskih jedinica) i vie privatnih stomatolokih i lekarskih ordinacija kao i apoteka. U zdravstvu Zajeara radi oko 1.500 medicinskih radnika. Zdravstveni centar ''Zajear'' raspolae veim brojem savremenih aparata (skener, gama-kamera, ultra-zvuni aparati). Svoju delatnost obavlja preko Doma Zdravlja i Bolnice. Delatnosti slube opte medicine obavljaju se u dispanzeru opte medicine Doma zdravlja, sedam zdravstvenih stanica (etiri u gradu i tri u selima) i 37 zdravstvenih ambulanti u selima. Svi oni organizacijski se nalaze u sastavu Doma zdravlja. U okviru Doma zdravlja odredjene slube obezbedjuju usluge zdravstvene zatite stanovnika Zajearskog i Borskog okruga i to: nuklearna medicina, maksiofacijalna hirurgija, infektivno, neonatologija, deja hirurgija, dermatovenerologija, patologija idr. Bolnica prua specijalistike usluge kroz rad sledeih slubi: internistike, hirurke, uroloke, oftalmoloke, neuropsihijatrije, ortopedske, neonatoloke, nefroloke, nuklearne, ginekoloko - akuerske, transfuzije, anestezije, patologije, pedijatrije, deje hirurgije i dermatovenerologije. Opta bolnica raspolae kapacitetom od 535 postelja za potrebe stacionarnog leenja pacijenata. Zavod za javno zdravlje ''Timok'' obavlja socijalno - medicinsku i higijensko epidemioloku zdravstvenu delatnost na podruju optine Zajear, odnosno prua preventivne i dijagnostiko zdravstvene usluge iz oblasti zdravstvene zatite i odgovarajuih uih specijalnosti: socijalne medicine, epidemiologije, mikrobiologije, parazitologije i virusologije, higijene sa zatitom ivotne sredine, medicinske biohemije, toksikoloke hemije, sanitarne hemije, komunalne higijene, kolske higijene, higijene ishrane, ekotoksikologije. U Gamzigradskoj banji, koja se nalazi nedaleko od znaajnog arheolokog lokaliteta Gamzigrad, se nalazi ustanova Zavod za specijalizovanu rehabilitaciju ''Gamzigrad''. Zavod je osnovan za ambulantno polikliniku i dispanzersku zdravstvenu zatitu. Raspolae kapacitetom od 230 postelja, od ega 208 postelja u stacionaru Zavoda i 22 postelje u vilama, koje se koriste iskljuivo u letnjm mesecima. Zavod ima savremene aparate za dijagnostiku kao i biohemijsku laboratoriju koja je opremljena savremenim aparatima i obavlja sve biohemijske analize. Optina Zajear je sedite 37 osnovnih kola sa 4.976 uenika, 4 srednjih kola (gimnazija, medicinska, tehnika, mainska) sa 3.003 uenika, kao i vie kole za menadzment i prvog osnovanog privatnog fakulteta za menadzment Megatrend univerziteta (podaci iz 2003/2004). Zajear je poznat po muzikom rok festivalu Gitarijadi koja traje 40 godina. Zajear je sedite Eparhije Timoke SPC. Grad ima Saborni hram posveen Rodestvu Presvete Bogorodice iz 1834. godine. U optini u ataru sela Selaka postoji Manastir Suvodol, kao i Manastir Petra i Pavla u Grlitu.

26

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Turizam kao privredna grana je razvijen sve vie je u usponu. uvena je carska palata u Gamzigradu. Feliks Romuliana (Galerijeva palata) je bila prestonica rimskog imperatora Gaja Valerija Maksimilijana, s kraja III i poetkom IV veka. Gamzigrad se na osnovu otkrivenog materijala svrstava u red najreprezentativnijih rimskih gradova na Balkanu. Sam grad Zajear je poznat i po park umi ''Kraljevica''. Naroito je razvijen banjski turizam i delimino lovni turizam. Gamzigradska banja se nalazi na 11 km zapadno od Zajeara, uz magistralni put Zajear Beograd. Naselje je smeteno u renoj dolini Crnog Timoka na nadmorskoj visini od 160 m. Gamzigradska banja predstavlja centar za leenje ali i za odmor, rekreaciju, sport, lov i ribolov. Naselje je lepo uredjeno, sa puno zelenila i cvea, uredjenim parkovnim povrinama, uredjenim etalitem i kupalitem na obali reke. Nosioci turizma u Banji su DP ''Romulijana'' i Zavod za specijalizovanu rehabilitaciju. DP ''Romulijana'' raspolae sa hotelom ''Kastrum'', pet vila (''Sedi Gamza'', ''Timok'', ''Kraljevica'', ''Kopaonik'' i ''Zelengora''), i kafanom ''Lipov lad''. Akumulaciono jezero Sovinac se nalazi kod Salaa pored magistralnog puta Zajear Negotin. To je atraktivno izletite i kupalite. Na obali jezera se nalazi motel sa restoranom i auto-kamp. Jezero je bogato ribom pa je atraktivno i za ribolovce. Rgotsko jezero se nalazi kod sela Rgotina, 11 km udaljeno od Zajeara. Nastalo je na mestu vadjenja kvarcnog peska. oblinjeg rudnika ''Srbo-kvarc''. Jezero nema pritoka, ve vodu dobija iz podzemnih izvora. Dno jezera je peskovito. Dubina jezera je do 40 m. Jezero je najposeenije kupalite od strane Zajearaca. Boljevac Celokupan prostor optine Boljevac predstavlja pravi prirodni rezervat sa izuzetnim prirodnim lepotama i retkostima. Najznaajniji potencijali razvoja turizma su zdrava ivotna sredina sa istim vazduhom i pogodnom klimom, reljef sa klisurama, kanjonima, peinama, planina Rtanj sa prirodnim rezervatima, iste vode reka i brojna jaka i atraktivna vrela, umovite padine Kuajskih planina sa Bogovinskom peinom, bogata lovna i riblja fauna, jedinstveni biljni taksoni. Na planini Rtanj se nalazi deije odmaralite Rtanj. Od turistikih objekata poznata je i Bogovinska peina. Od industrije u optini Boljevac istiu se rudnik mrkog uglja Bogovina, fabrika IMT Agromehanika u Boljevcu ,za proizvodnju poljoprivredne mehanizacije, komunalnog i parkovskog programa, fabrika Euroaqua iz Krivog Vira za flairanje vode, ''Milenijun sport''-fabrika tekstila, ''Istpoint''fabrika peleta. Veliki deo stanovnitva se bavi poljoprivrednim aktivnostima. Procenat nezaposlenosti iznosi oko 6%, odnosno 10% radno sposobnog stanovnitva (2003). Usluge zdravstvene zatite stanovnitva na podruju optine Boljevac prua Dom Zdravlja u Boljevcu, zdravstvene stanice u Bogovini i Savincu, i ambulante u 16 sela. Veterinarske usluge prua Veterinarska stanica Boljevac. 27

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Optina ima tri osnovne matine kole sa 22 objekta sa 1.143 uenika i dve srednje kole (mainska, umarska i ekonomska struka i gimnazija opteg tipa) sa 238 uenika, kao i jednu predkolsku ustanovu. i kulturno obrazovni centar i centar za socijalni rad (podaci iz 2003/2004). Distribucijom elektrine enrgije na podruju optine bavise poslovnica Boljevac u sastavu Elektrotimok Zajear. Komunalnim uslugama bavi se JKP Usluge iz Boljevca koje obavlja poslove ienja grada, vodosnabdevanja, grejanja, odravanja zelene i stone pijace, javnu rasvetu i izvoenje smea.. Samo 46% domainstava se snabdeva vodom za pie pod odgovornou JKP. Sva ostala naselja imaju samostalne vodovode ili koriste bunare. U optini Boljevac, kao i u gradu Boljevcu koriste se iskljuivo septike jame i zloupotrbljavaju kini kolektori za odvod do lokalnih reica ili zemljita. Grejanje u zimskoj sezoni se obavlja u brojnim individualnim kotlarnicama. Optina je povezana sa drugim optinama sa 38 km magistralnih puteva, 108 km regionalnih i 125 km lokalnih puteva, ali samo 61% je sa savremenim kolovozom. Rastojanje od gradskog naselja Boljevca do grada Zajeara iznosi 39 km. Knjaevac Knjaevac je poznat kao voarsko - vinogradarski kraj zbog preteno brdovito planinske konfiguracije. Jo u doba Rimljana u ovom kraju se gajila vinova loza. Danas su najzastupljenije kulture vinova loza, vinja, ljiva i kupina. Najzastupljenije grane privrede, po kojima je grad poznat, su mainska industrija, industrija nametaja, tekstilna industrija, prehrambena industrija i industrija koe i obue. Industrijske kapacitete u optini Knjaevac predstavljaju fabrika sireva Dersi, PK Dervin, klanica Stokoimpeks, PP Venus, Desing prehrambena industrija, IMTfabrika motokultivatora, Podvis, ukom, Eko Star metalopreraivaka industrija, Falk East, Relaks, Kids Beba, ''Branka Dini''modna konfekcija, ''Leda''-fabrika obue, Lanteks, Azaro koarskotekstilna industrija, Tina-fabrika nametaja, ''SCS Plus drvnopreraivaka industrija. Stepen zaposlenosti stanovnitva se smanjuje. U strukturi privrede optine dominantno mesto i ulogu ima privatno vlasnitvo. Oko 80 % poljoprivrednih povrina je privatno vlasnitvo. Uee ugostiteljstva i turizma u strukturi zaposlenih i u stvaranju narodnog dohotka je samo oko 1,6%. Knjaevac ima znaajne prednosti i kvalitete u razvoju infrastrukture. Ima dovoljne koliine zdrave i kvalitetne vode za pie. Organizovano snabdevanje vodom iz sistema JKP obezbeeno je i u gradu i u 15 sela. Ostala naselja imaju sopstvene sisteme za snabdevanje vodom. Knjaevac je jedan od retkih gradova koji ima razdvojeni (separatni) sistem prikupljanja otpadnih voda, ali ni on nema tretman otpadnih voda ve se one direktno uputaju u recepijent (reku Timok). Izuzetno je visok stepen pokrivenosti javnom 28

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

rasvetom. Elektroenergetika uglavnom prati potrebe za elektrinom energijom. Samo oko 10 % grada je toplificirano tj oko 700 domainstava i 50 poslovnih objekata. Optina je osniva 3 JKP: JP Direkcija za razvoj, urbanizam i izgradnju optine, JKP Standard za oblasti vodosnabdevanja, kanalisanja i tretmana otpadnih voda, upravljanja vrstim otpadom i zelenim pijacama, kao i JKP Toplana za oblast sistema grejanja. Postoji i JP Babin Zub. Broj osnovnih kola je tri sa 23 objekta, jedna osnovna kola za uenike sa poremeajima u drutvenom ponaanju, i jedna osnovna muzika kola sa ukupno 2.524 uenika, a srednjih 4 sa 799 uenika (podaci iz 2003/2004). Ima i predkolsku ustanovu. Optina Knjaevac je povezan saobraajnicama sa okolnim gradovima i optinama ukupne duine 484 km, od ega je ak 85% savremenog kolovoza (Izvor: RZS Srbije, 2007). Medjutim magistralni putevi su duine od samo 33 km, regionalni 185 km, a lokalni ak 266 km, tako da je uee puteva lokalnog tipa ak 55%. Grad Knjaevac je od Zajeara udaljen 46 km. Za turizam kao privrednu granu od velikog znaaja su turistiko rekreativni centar Babin Zub na Staroj planini koja je od grada Knjaevca udaljena oko 50-60 km, i Rgoka banja, koja se nalazi na obali Svrljikog Timoka, izmedju sela Rgote i rudnika Tresibaba i Podvis, kod grada Knjaevca. Sneni pokriva na Staroj planini traje 4-6 meseci godinje. Planinarskim dom je na visini od 1.580 m nadmorske visine, dok se sam vrh Babin Zub nalazi na visini od 1.780 m nadmorske visine. Do ovog centra se stie asfaltiranim putem koji se redovno odrava. Planinarski dom je otvoren cele godine i namenjen je sportistima, izletnicima, turistima, a koristi se i za odravane seminara. Termalni izvor Banjica (odnosno Rgoka banja) je poznat od davnina i smatran svetim mestom. Prvo kameno kupatilo je sagradjeno 1910. godine na mestu nekadanjeg rimskog kupatila. U blizini se nalaze ostaci nekadanje crkve i turskog kupatila. Po narodnom verovanju, ova lekovita voda, temperature 28,60C, lei reumu, iijas i neke nervne bolesti. Banja ima veoma povoljan poloaj, uz selo Rgote, na samo 1 km od puta Ni Knjaevac Zajear. Osim prigradskog, klisursko kotlinskog i renog poloaja istie se jako pogodan saobraajni poloaj. Zdravstvenu zatitu prua Dom zdravlja sa zdravstvenim stanicama u Minievu, Kalni, tridesetak seoskih ambulanti i bolnicom, koja u svom odeljenju ima etiri odeljenja (deije, hirurgiju, ginekologiju i interno). Otvoreni olimpijski bazen ''Banjica'' nalazi se na 5km od Knjaevca jugozapadno od Timoka, i na desnoj obali Svrljikog Timoka. Snabdeva se termalnom vodom iz termalnog izvora Rgoka banja.

29

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

Negotin Privreda optine Negotin je u vrlo loem stanju. Veina preduzea je zabeleila pad obima proizvodnje kao i smanjenje iskorienosti kapaciteta. Udeo industrije u ukupnom drutvenom proizvodu stalno opada. I pored toga, optina Negotin uestvuje ak sa 59% u stvaranju nacionalnog dohotka Okruga Bor. Privrednu kartu optine Negotin karakterie poljoprivredna proizvodnja66,9%, proizvodnja elektrine energije (HE erdap II)- 2,13%, hemijska industrija (HI ''Prahovo'') i preraivaka industrija-1,48%, trgovina-16,30%, graevinarstvo-6,75%, hotelijerstvo i ugostiteljstvo-2,64%, saobraaj-2,89%, i dr. Mala privreda ima znaajan udeo u ukupnoj ekonomskoj delatnosti optine. Negotin ima 207 registrovanih preduzea, 904 radnje i 13 zemljorednikih zadruga, (RZS, 2003). Industrijska aktivnost u optini je na vrlo niskom nivou. Veliki broj industrijskih preduzea ne radi, mnoga su u procesu privatizacije, a i ona koja rade, ne rade punim proizvodnim kapacitetom. Industrijske kapacitete u optini Negotin predstavljaju AD Krajina Vino proivodnja vina, prirodnih rakija, jakih alkoholnih i bezalkoholnih pia, AD Negotinka Negotin proizvodnja i promet modne konfekcije, DP Mlekara Negotin proizvodnja konzumnog mleka i mlenih proizvoda, GP Negotinska tamparija bavi se uslugama iz oblasti grafike delatnosti, DP za proizvodnju sirovina iz otpadaka Papir servis Negotin, DP Poljotehna Negotin bavi se mlinsko-pekarskom proizvodnjom i trgovinom na veliko i malo, IHP Prahovo holding AD hemijska industrija, proizvodnja fosforne kiseline, ubriva, SPREE Telekom YU DOO Export Import Negotin, proizvodnja ice i ianih proizvoda, DOO IGM JUGO KAOLIN Zajear proizvodnja opekarskih proizvoda, HE erdap II proizvodnja elektrine energije. Hidroelektrana ''Djerdap II'' je izgradjena 80 km nizvodno od HE ''Djerdap I''. Objekat HEPS ''Djerdap II'' ini elektrana, brodska prevodnica, prelivna brana, neprelivna brana i put preko brane. Radno aktivno stanovnitvo se konstantno smanjuje bilo prirodnim putem bilo migracijom tako da ova optina postaje sve starija. Dve treine stanovnika ivi na selu, gde su mladi otili u inostranstvo, a ostalo je samo staro stanovnitvo koje nije u mogunosti da samo obrauje zemlju. Stanovnitvo sela oko Negotina uglavnom izdravaju lanovi porodice koji rade u zemljama Evropske unije, ali i u SAD, Kanadi i Australiji. Jedan od najznaajnijih prirodnih resursa u optini Negotin je reka Dunav koja protie na udaljenosti od oko 10 km od samog grada Negotina i predstavlja znaajnu evropsku saobraajnicu. Velika povrina poljoprivrednog zemljita izuzetnih karakteristika kao i adekvatni klimatski uslovi pogoduju razvoju svih ratarskih, povrtarskih, voarskih i vinogradarskih kultura. Naroito su znaajne vinogradarske 30

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

kulture po kojima je ovaj kraj bio poznat i u 19. veku. Sa 0,98 ha obradive zemlje po stanovniku, Negotinska krajina spada u podruja sa izuzetnim pogodnostima za razvoj poljoprivrede. umovitost optine Negotin iznosi oko 30% pa je umarstvo izraena privredna grana. Takoe i lov i ribolov. Grad Negotin nema reenu kanalizaciju pa se meaju esto pijaa i otpadna voda. Evidentan problem u optini predstavlja izmetanje deponije komunalnog otpada, kao i nepostojanje jedinstvenog sistema grejanja. Ukupna duina svih puteva u optini iznosi 453 km, od toga magistralnih puteva je 89 km, regionalnih 143 km a lokalnih puteva ak 221 km (46%), pri emu duina puteva sa savremenim kolovozom iznosi 350 km odnosno 77% (izvor podataka RZS Srbije za 2007. godinu). Lokalni putevi ine takorei polovinu svih puteva, tj. 49%. Grad Negotin je od Zajeara udaljen 60 km. Dva vrtia, 11 osnovnih kola u 44 objekata (tri gradske, sedam osmorazrednih seoskih, osnovna muzika i specijalna osnovna kola), etiri srednje kole (gimnazija, poljoprivredna, tehnika i muzika), i via kola za menadment sa oko 4.500 uenika ine obrazovnu mreu optine Negotin danas. Turizam u Negotinu je slabo razvijen. Za turizam Negotina od znaaja su objekat hidroelektrana ''Djerdap II'', kasnoantiki lokalitet Vrelo arkamen koji se nalazi na 25 km zapadno od Negotina i potie s kraja 3. i poetka 4. veka, iz perioda rimske vlasti tj. vladavine Galerije i Maksimina Daje, kao i rimski grad Ad Akvas, koji se nalazio na obali Dunava kod sela Prahova s kraja 2. i poetka 3. veka. Na oko 3 km zapadno od Negotina nalazi se muki manastir Bukovo sa crkvom Svetog Nikole, podignut krajem XIII i poetkom XIV veka, u vreme kralja Milutina. U isto vreme je podignut i manastir Vratna u blizini sela Vratna, na reci Jabuci, kao i manastir Korogola kod sela Miloevo. Po narodnom predanje na mestu manastira Korogolaa je sahranjen Kraljevi Marko i njemu za duu je manastir i podignut. Od kulturnih ustanova vani objekti su Muzej Krajine, Narodna biblioteka, Istorijski arhiv i Dom kulture ''Stevan Mokranjac''. Imajui u vidu veliki broj mesnih zajednica kao i njihovu rasprostranjenost odnosno udaljenost od sedita optine, Zdravstveni centar Negotin, odnosno Dom zdravlja ima devet organizovanih zdravstvenih stanica koje pokrivaju zdravstvenom zatitom dva ili vie naseljenih mesta i to: Braevac, Kobinica, Radujevac, Duanovac, Mihajlovac, Urovica, Jabukovac, tubik i Popovica. Bor Privreda optine Bor je monostrukturna, s obzirom da se dosadanji razvoj bazirao na razvoju rudarstva i metalurgije. Razvoj malih i srednjih preduzea i samostalnih radnji je u poslednjih nekoliko godina u blagom porastu, ali je struktura delatnosti koja se u njima obavlja neodgovarajua. Lokalnu 31

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

ekonomiju optine Bor u 2006. godini inilo je 482 preduzea, i 848 radnji, najvie u oblasti trgovine (oko 40%), preraivakih (20%) i uslunih delatnosti, poljoprivrede, saobraaja, gradjevinarstva. U ukupnoj strukturi nacionalnog dohotka ostvarenog u optini Bor najvei udeo ini preraivaka industrija (27%), zatim trgovina (25%), poljoprivreda (14%), saobraaj i veze (14%), ostale delatnosti (20%). MSP u Boru zapoljava priblino 35% ukupno zaposlenih u lokalnoj privredi, raspolae sa priblino 18% stalne imovine i oko 23% kapitala optinske privrede, pri emu ostvaruje preko 25% ukupnog prihoda. Optina je osniva 8 javnih preduzea, od kojih se pet neposredno bavi komunalnim odravanjem i ureenjem grada, dok su ostala tri servisnouslunog tipa. JKP Vodovod Bor obezbedjuje redovno vodosnabdevanje, Bogovina Bor se bavi izgradnjom i eksploatacijom regionalnog vodosistema Bogovina Bor za potrebe vodosnabdevanja optina Bor, Boljevac, Zajear, Negotin i Knjaevac, JKP 3. oktobar Bor vri izvoz i deponovanje smea, ienje javnih povrina, pranje ulica i trotoara, zimska sluba, pogrebne usluge i odravanje groblja, odravanje i podizanje zelenih povrina, a JKP Toplana Bor vri proizvodnju i distribuciju toplotne energije. Meutim, osnovu privrednih aktivnosti u optini Bor ini Rudarskotopioniarski bazen Bor, obzirom da ostvaruje ukupno najvee uee u bruto drutvenom proizvodu i upoljava gotovo 25% radno aktivnog stanovnitva na teritoriji optine. RTB Bor d.o.o. holding kompanija ima sedam glavnih proizvodno zavisnih preduzea: tri kompanije RBB, RBM i TIR se bave osnovnom delatnou holdinga - vadjenjem i preradom rude, a ostale etiri kompanije obavljaju sporedne delatnosti i to su Fabrika opreme i delova (FOD), Fabrika lak ice (FL), Institut za bakar i Jugotehna. Pored eksploatacije nalazita bakarne rude, metalurke prerade i proizvodnje blister i elektrolitskog bakra prateih metala izgradjeni su brojni preradjivaki kapaciteti u optini, a na njima je bazirana industrijska proizvodnja u drugim mestima u Srbiji. Do kraja 80-tih godina RTB Bor je bio najvei evropski gigant u oblasti obojene metalurgije i prerade bakra, a drugi u svetu, sa godinjom proizvodnjom od preko 100.000 tona katodnog bakra. Poslednjih 15 godina posluje sa velikim problemima i smanjenom proizvodnjom. U kompanijama RBB, RBM i TIR je zaposleno 4.500 radnika. Eksploatacija rude se danas odvija na tri mesta: Jama, Veliki Krivelj i Majdanpek. Ovo Preduzee je u postupku privatizacije. Svei kapital mu je neophodan radi obnove proizvodnje, ulaganja u tehnoloke kapacitete, saniranja posledica zagadjenja i spreavanja daljeg zagadjenja ivotne sredine i negativnog uticaja na drutveno okruenje. Pored RTB Bor d.o.o. holding znaajniji privredni subjekti na podruju optine Bor su: Fabrika opreme i delova D.O.O. Bor, Eurofil fabrika poliester folija D.O.O., Albo d.o.o. Bor za proizvodnju i ugradnju alu i PVC stolarije, Stani d.o.o. Bor za proizvodnju plastine ambalae i kozmetikih preparata za negu kose, lica i tela i opreme za frizerske salone, 32

Regionalni plan upravljanja otpadom za optine Timokog regiona

D.O.O. Djordjevi izrada ploastog nametaja i uredjenje enterijera, Xinaris HL DOO Zlot za proizvodnju stolica, D.O.O. Mitano izrada stilskog nametaja i uredjenje enterijera, D.O.O. Stojanovi-Vagner zavrmi radovi u gradjevinarstvu, D.O.O. Mlinolup trgovina prehrana i pekarstvo, A.D. Borpromet trgovina (prehrana, bela tehnika i odevanje), D.O.O. Bortravel preduzee za usluge u saobraaju, D.O.O. Grand inenjering metalurgija i prerada obojenih metala, D.O.O. Tehnopromet trgovina tehnike opreme, D.O.O. Simpek hemijska industrija i nemetali, D.O.O. VOJS trgovina (kiosci i duvanski proizvodi), D.O.O. Brest ugostiteljstvo i turizam, A.D. Srpska kruna, Brestovaka banja ugostiteljstvo i turizam, D.O.O. Lav trgovina (prehrana), Centroistok trgovinsko preduzee, Sloga gradjevinsko preduzee, Bakar tamparija. Na samom ulazu u grad Bor nalazi se jedan od najmodernijih i najveih sportskih kompleksa u Srbiji, Sportsko rekreaciono centar Mladost. Na putu Bor-Zajear preko Slatine gradi se industrijska zona povrine 16 ha, namenjena izgradnji 10-15 srednjih preduzea. Posledice rudarenja i stanje zagadjenosti zemljita, vode i vazduha, predstavljeju najznaajniji problem u optini Bor. U irokom krugu dejstva dima i otpadnih voda zagadjeni su zemlja, vazduh i vodotoci u stepenu koji prelazi maksimalno dozvoljene granice, a u okolini grada, u veoj meri, oteen je i biljni pokriva. P