28
REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA GEOGRAFSKI POLOŽAJ, HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ Doc.dr. S. Lozić Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA GEOGRAFSKI POLOŽAJ, HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ (1) Doc.dr. S. Lozić Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru

REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

REGIONALNA GEOGRAFIJA

SREDOZEMLJA

GEOGRAFSKI POLOŽAJ,

HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI

RAZVOJ

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

REGIONALNA GEOGRAFIJA

SREDOZEMLJA

GEOGRAFSKI POLOŽAJ,

HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ (1)

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

Page 2: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

ŠTO JE SREDOZEMLJE?

- prostor “u središtu svijeta”, tj. između većih kopnenih dijelova Zemlje

Sredozemlje = Mediteran

naziv latinskog porijekla: Mediteran = in medio terrae (lat. medius = srednji +

terra = zemlja)

Pojmove “Sredozemlje” ili “Mediteran” treba razlikovati od pojma “Sredozemno

more”, iako zajedno čine jedinstvenu geografsku cjelinu (životni prostor)

Page 3: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

• Sredozemlje ili Mediteran = Sredozemno more s okolnim prostorom Europe, Azije i

Afrike:

- koji je usmjeren prema njegovim obalama,

- u kojem se osjeća njegov utjecaj u klimatsko-vegetacijskom smislu;

- u kojem se osjećaju tragovi zajedničke prošlosti

- koji je obilježen sličnim načinom življenja.

• ova definicija nije idealna jer njome nisu određene granice Sredozemlja.

• njih je teško odrediti jer su se granice kulturnih utjecaja mijenjale tijekom povijesti i

jer je složeno utvrditi mjerila pripadnosti Sredozemlju; različiti kriteriji

Page 4: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

• Herodot - trojna razdioba prirodno jedinstvenog kopna na Europu, Aziju i

Libiju (Afriku) koja je uz određene izmjene granica ostala do danas.

• Sredozemno more: međukontinentsko more - po uzoru na Sredozemno

more ponegdje u literaturi može se naći da se i neka druga morska područja

nazivaju sredozemnima: npr. Američko sredozemlje, Australazijsko

sredozemlje, itd.

Page 5: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

• znanstvena literatura: ponekad se u klasifikaciji mora prema položaju razlikuju

rubna, sredozemna međukontinentska (eng. Intercontinental - Sjeverno ledeno

more ili Arktičko sredozemlje, Australazijsko s., Američko s., Crveno more i

Sredozemno more) i sredozemna unutarkontinentska (engl. Intracontinental -

Hudsonov zaljev, Sjeverno more, Arapsko-perzijski zaljev).

• Sredozemno more – u kulturnom smislu jedno i jedinstveno → Sredozemlje:

područje razvoja mnogih ranih civilizacija, naseljeno još od pretpovijesti.

Page 6: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

o nekad se smatralo da su granice Sredozemlja ondje gdje prestaju rasti masline i

primorski bor - takvo ograničenje je u prošlosti imalo realnije osnove

o suvremene prilike: značenje tog prostora proširilo se preko granice masline; na

brojnim mjestima (osobito uz riječne doline i značajnije prometnice) prešlo je čak

i vrhove visokog planinskog okvira (Pireneji, Alpe i Dinaridi u Europi; Tauridi u

Aziji i Atlas u Africi)

- teško je odrediti gdje

prestaju utjecaji

Sredozemnog mora →

onemogućavanje

preciznijeg određivanja

granica

- podaci o stanovništvu

i gospodarskim

značajkama – po

državama

Page 7: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

na sjevernim obalama europskog Sredozemlja: Španjolska, Francuska, Monako,

Italija, Malta, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Grčka

istočni azijski dio Sredozemlja: Turska, Cipar, Sirija, Libanon i Izrael

južna afrička obala: Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat

Crno more – s oceanografskog aspekta sastavni dio Sredozemnog mora;

geografska izdvojenost

Page 8: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

PREDANTIČKO I ANTIČKO RAZDOBLJE

• Sredozemno more imalo je iznimno dugotrajno spojno značenje za zemlje na

njegovim obalama – uloga poveznice između Europe (južne), Afrike (sjeverne) i Azije

(Bliski istok).

• od davnine je područje pomorskog dodira među ranim civilizacijama što su se razvile

na njegovim obalama

• jedno od najstarijih povijesnih životnih žarišta

• pisana povijest – počinje tijekom 1. tisućljeća p.n.e.; prisustvo čovjeka: od paleolita

(starije kameno doba, pleistocen) do holocena - 10 000 god. p.n.e.

“Romani Imperii Occidentalis et Orientalis Descriptio Geographica"

Published by Nicolas Sanson d'Abbeville. Paris. Ca. 1660.

Page 9: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

blago podneblje od davnine je poticalo naseljavanje obala Sredozemnog mora.

relativno mirno more i uglavnom postojani, no ne i prejaki vjetrovi omogućili su

razmjerno sigurnu plovidbu tijekom većeg dijela godine.

razvedene obale i mnogo otoka olakšavali su plovidbu i sigurno sidrenje.

najstarija civilizacija na obali Sredozemnog mora bila je egipatska (prije >2000

god. p.n.e.) i zatim nešto mlađa egejsko-kretska

Argonautica - Abraham Ortelius, c.1612

Page 10: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

na Kreti nastaje prva talasokratska

država - Minojska civilizacija (2700-2000

god. p.n.e.); utjecaj egipatske i

mezopotamske kulture; dominantna

djelatnost - pomorstvo.

s Krete se kultura širi na Peloponez gdje

se stvara Mikenska civilizacija (širi se

prema Maloj Aziji i Helespontu).

mikenski brodovi oko 1450. godine p.n.e.

nadziru trgovinu Sredozemnim morem.

Mycenaean Greece (1550-1060 BC)

The Minoan World (1900-1425 BC)

Page 11: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

• nakon cca 1200. god. p.n.e. Feničani preuzimaju nadzor na Sredozemnom moru.

• iz svojih gradova na levantskoj obali plovili su čitavim Sredozemljem, pa čak i

izvan njega.

• osnovali su brojne kolonije (Kartagu, Tanger, Malagu, Palermo i dr). Zahvaljujući

pomorstvu i razgranatoj trgovini vladali su Sredozemnim morem više od jednog

tisućljeća

• važan posrednik u razmjeni materijalnih i kulturnih dobara između istočnog i

zapadnog Sredozemlja

Overview Map of the Entire Mediterranean Cca 500 BC

Page 12: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

• većina grčkih kolonizacijskih pokreta javljaju se od 8. do 5. stoljeća prije Krista

- u tom je razdoblju na obalama Sredozemnog i Crnog mora osnovano oko 700

kolonija

• grčka kolonizacija – posljedica prenaseljenosti i siromaštva grčkog prostora

• ostaci helenske kulture i civilizacije na brojnim mjestima čine bitne elemente

suvremenog kulturnog krajolika, osobito u Grčkoj, južnoj Italiji (Graecia Magna –

Sicilija) i drugim grčkim kolonijama na Sredozemlju

Page 13: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Grčke i feničke kolonije na Siciliji

The Greek amphitheatre in Taormina (Sicily) was built

in the third century BC, and expanded by the Romans

Page 14: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Grčke i feničke kolonije na Iberskom poluotoku

Page 15: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

od 8. - 5. st. p.n.e. na Jadranu je bilo malo grčkih kolonija - samo na sadašnjoj

albanskoj obali (Orikos, Apollonija, Dyrrachium i Lissos), zajedno s važnim

trgovačkim naseljem Atenjana i Etruščana u Spini na sjeveru Jadrana, JZ od

Venecije. Sva su ova naselja osnovana u kasnijem dijelu arhajskog razdoblja (6.

stoljeće pr. Kr.).

za razliku od ostatka Sredozemlja i Crnog mora, Jadran je bio jedino slobodno

područje na zapadu gdje su se Grci mogli naseliti - 4. st. pr. Kr.

Page 16: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

plodnu, ravnu i bogatu, zapadnu

(talijansku) jadransku obalu

naseljavale su jake domorodačke

zajednice koje su trgovale s

Grcima.

nasuprot zapadnoj jadranskoj

obali, istočnu obalu tvore

uglavnom gole vapnenačke

planine – siromašna obala, osim

nekoliko područja.

ispred te razvedene obalne linije -

više od 1000 otoka

zaleđe kontroliraju domaća ilirska

plemena – trgovina s Grcima

središnje dalmatinsko područje -

pružalo je Grcima najpovoljniju

priliku za nastanjivanje

Page 17: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

razvoj vodećih ključnih uporišta

grčke talasokratske organizacije -

Pharos, Issa, Korkyra, Heracleia

(kasnije Tragurion), Epidauros,

Epetios, grčka Salona) – primarni

nastanak urbanih centara na

istočnoj obali Jadrana

velika kulturna uloga – difuzija

značajnih inovacija razvijenije

tehnike i organizacije

mediteranske poljoprivrede

(parcelacija, plodoredi,

terasiranje), ribarstva i pomorstva

Page 18: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Primjer: Grčko naseljavanje otoka Hvara

4. st. p.n.e.; izvor kolonizacije: otok Paros u Egejskom moru

razlozi: 1. reljef i tlo - najveće plodno područje među jadranskim otocima nalazi se

na otoku Hvaru. 2. klima - slična na oba otoka (na Hvaru je prosječna

temperatura 2 °C niža).

Hvar je dug otok i oko 100 km² veći od Parosa. Izuzevši središnje flišno područje

s oko 1200 ha obradive zemlje i područje oko današnjeg grada Hvara gdje ima

oko 150 ha obradive zemlje, ostatak otoka je kamenit, pokriven makijom i

crnogoricom, s tek nekoliko malih, plodnih udolina.

Page 19: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

intenzivnija arheološka istraživanja Starogradskog polja započeta su 1982.

godine i s prekidima traju do današnjih dana

novijim istraživanjima otkriveno je da pravilna raspodjela parcela (oko 906 x

182 m) unutar polja pripadaju starijem grčkom razdoblju, odnosno teritoriju

grčke kolonije Faros (Faroska hora)

Karta arheoloških nalazišta na zračnoj fotografiji Starogradskog polja: najveća koncentracija je na

području Starog Grada, gdje se nalazio antički grčki grad Faros

Page 20: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Starogradsko polje - proteže se istočno od početka uvale gdje je smješten Faros, u dužini od oko 6 km,

završavajući u uskoj uvali Vrboske. Prosječno je široko 2 km. Na jugu graniči s relat. visokim brdovitim područjem,

iz kojeg dotječe voda, a na sjeveru su niski, blagi brežuljci orijentirani prema obližnjem otoku Braču.

Page 21: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)
Page 22: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

u grčkim agrarnim kolonijama (a Faros je bio takva kolonija)→ parcelacija

poljoprivrednog zemljišta = hora

za koloniste to je bila ključna operacija koju je trebalo obaviti tijekom osnivanja.

Mreža parcela: uvijek geometrijska.

Faroska hora (kasnije rimski ager Pharensis) - na zračnim snimcima i na

katastarskim planovima uočljivo je da najjače međe s visokim terasama, i što je

posebno važno, mreža putova u polju, okružuju područja veličine oko 180x900 m

→ to su osnovne modularne jedinice grčke parcelacije Starogradskog polja.

Page 23: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

utvrđeno je da je parcelacija Faroske hore najbolje očuvana grčka podjela

zemljišta na Sredozemlju i Crnom Moru i to zahvaljujući suhozidima koji su

stalno kroz 2400 godina građeni i obnavljani

zahvaljujući tome, Starogradsko polje je u srpnju 2008. uvršteno u listu

UNESCO-a kao zaštićeni krajolik

Page 24: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

u antičkom periodu apsolutno dominantno značenje ima razdoblje rimske

imperijalne organizacije (1. st. p.n.e. – 5. st.)

osnove te organizacije: hijerarhijski raščlanjena urbana mreža, infrastruktura

(komunikacijski sustavi, vodovodi i dr.) i upravno-teritorijalna organizacija

Page 25: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

važnost gradova ali i agrarne kolonizacije osvojenih područja

vojnim veteranima Rimljani su u provincijama davali zemljišta na kojima su se

stalno naseljavali → asimilacija lokalnog stanovništva

Page 26: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

nastanak agera = najvrijednije agrarne površine, utemeljene na geodetskim

načelima → ortogonalna mreža, osnovne jedinice su centurije (veličina oko

50,4 ha ili 504 000 m2 )

kontrast: ageri ↔ područja tradicionalne ekstenzivne agropastoralne

ekonomije lokalnog stanovništva (dominacija stočarstva)

posljedica: redukcija stočarskih površina na nepovoljnija područja, povećani

intenzitet degradacije šumskih, šikarastih i kamenjarskih površina

npr. tršćanski, porečki, pulski, zadarski i salonitanski Ager – ostaci su i danas

vidljivi u parcelacijskoj strukturi

Page 27: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

Corinth (146-44 B.C.) – rimska podjela zemljišta

Page 28: REGIONALNA GEOGRAFIJA SREDOZEMLJA … Lozic/Sredozemlje 1.pdfactus (after the Augustan age, equivalent to 50.4 ha)

At Butrint (Albania), the

Romanisation of the region led to a

rearrangement of the hinterland,

and the introduction of new systems

of land division. The principal

division used by Roman land

surveyors was a ‘century’ (centuria),

commonly a square of 20 by 20

actus (after the Augustan age,

equivalent to 50.4 ha).

The fertile alluvial soils found within

the valley south of the city would

have been a valuable agricultural

resource.

Aerial photographs taken in 1943

show an intensive land-use history

within the valley, revealing a

complex network of field systems

and land divisions that span over

two millennia. Using these images,

it has been possible to trace

surviving remnants of the Roman

land divisions or centuriation.