Reforma nastave historije u Bosni i Hercegovini

Reforma nastave historijeu Bosni i Hercegovini

Modernizacija udžbenika historije u BiH: od uklanjanja uvredljivog sadržaja

iz udžbenika u toku 1999. godine do nove generacije udžbenika u školskoj 2007./2008. godini

Autori: Dr. Heike Karge Mr. Katarina Batarilo InstitutzameđunarodnoistraživanjeudžbenikaGeorgEckert Braunschweig,Njemačka

Juli2008.godine

2

Ova analiza je objavljena zahvaljujući finansijskoj podršci Misije OSCE-a u Bosni iHercegovini. Stavovima i načinom predstavljanja materijala u ovoj publikaciji nikakonijeiznesenomišljenjaMisijeOSCE-auBosniiHercegoviniupogledusadržaja.Stavovii mišljenja izneseni u ovoj publikaciji isključivo su stavovi i mišljenja autora te nepredstavljajuineodražavajuslužbenistavilipolitikudjelovanjaMisijeOSCE-auBosnii Hercegovini. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini niti daje garanciju, predstavku iliobavezu,biloizričituilidasepodrazumijeva,nitipreuzimabilokakvupravnuobavezu,bilodirektnoiliindirektno,iliodgovornostzakvalitet,tačnost,kompletnost,prikladnostilikorištenjepodataka,tekstovaiostalihstavkisadržanihuovojpublikaciji.

3

Sadržaj

KRATAK PREGLED ......................................................................................... 5

SLIJEDKVALITETAUUDŽBENICIMAHISTORIJE ...................................................... 5POŽELJANKVALITETZAUDŽBENIKEHISTORIJE ..................................................... 6UDŽBENICIHISTORIJESASTAJALIŠTANASTAVNIKA ............................................... 7

PRVI DIO – PROCES REFORME UDŽBENIKA HISTORIJE I PODUČAVANJA HISTORIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ......... 9 HRONOLOŠKIPREGLED ............................................................................... 10 Korištena literatura .......................................................................... 12

DRUGI DIO - INTERVENIRANJE, USVAJANJE I PROFESIONALIZAM – DINAMIKA PISANJA UDŽBENIKA HISTORIJE U BOSNI I HERCEGOVINI .................................................... 13 Uvod ................................................................................................... 14 I UVOZUDŽBENIKA,NJIHOVOUSVAJANJEIPISANJE:1992.–2008. ............. 15 Tokom rata ...................................................................................... 15 Nakon rata ....................................................................................... 15 Republika Srpska .............................................................................. 15 KantonishrvatskomvećinomuFederacijiBiH ...................................... 16 KantonisbošnjačkomvećinomuFederacijiBiH .................................... 16

IIUTJECAJPOJEDINAČNIHAUTORAUDŽBENIKAIIZDAVAČKIHPODUZEĆA ...... 17 Upotreba pisma ................................................................................ 18

IIIZNAČAJNACIONALNEHISTORIJE–JELIBIHPOLAZIŠTE? .......................... 18 Naglasak:historijaHrvata .................................................................. 18 Naglasak:odsrpske/jugoslavenskekahistorijiJužnihSlavenaiSrbauBiH 19 Naglasak:izmeđubošnjačkeibosanskehistorije ................................... 20

IVPODUČAVANJEORATOVIMA20.STOLJEĆA ............................................... 22 Zaključak ......................................................................................... 24

TREĆI DIO – STUDIJA O KORIŠTENJU UDŽBENIKA HISTORIJE U BOSNI I HERCEGOVINI .................................................... 25

KRATKI PREGLED ....................................................................................... 26 OPĆICILJITEMESTUDIJE .......................................................................... 26 REZULTATI ANKETE .................................................................................... 27

I Uzorak ................................................................................................. 27 II Komentarinastavnikanaraduzkorištenjeudžbenikaunastavi ................... 29

Udžbenicikojisukorišteniuškolskoj2007./2008.–odgovorinastavnika .............. 29

Procesodabiraudžbenika ............................................................................... 29

Kriterijizaodlukuoudžbenicima .....................................................................30

Udžbenicizanacionalnomješovitaodjeljenja ....................................................30

Različitinastavnimaterijalizasateikonkretninačinikorištenjaudžbenika ............ 32

Udžbenicihistorijekaoglavnioslonacunastavi .................................................33

Bavljenjekontroverznimpitanjimauzpomoćudžbenika ..................................... 33

Udžbenikiregionalnahistorija ........................................................................34



4

III MišljenjenastavnikaoudžbenicimahistorijeuBiH ..................................... 34 Promjenekojenastavnicipredlažuzanoveudžbenike ........................................35

PodučavanjeoratuuBosniiHercegovinikaotemiuudžbenicima........................ 36

Mišljenjanastavnikaotemamaizperiodaod1992.do1995.godine, kojebitrebalebitiobuhvaćeneuudžbenicima ...................................................36 Zaključak .....................................................................................................37

Uvođenjemultiperspektivnostikaohistorijsko-metodološkogsredstvau udžbenikezaVrazred ............................................................................ 39 PrimjenamultiperspektivnostiuudžbenicimazaVIrazredosnovneškole ...... 40 NaglašavanjeprirodehistorijskogznanjauudžbenicimazaVIrazred osnovne škole ....................................................................................... 40 Ujednačeniirafiniraniprikazi .................................................................. 41

DODATAK9–LISTAUDŽBENIKAZADRUGIDIO: INTERVENIRANJE,USVAJANJEIPROFESIONALIZAM– DINAMIKAPISANJAUDŽBENIKAHISTORIJEUBOSNIIHERCEGOVINI . 46

Dodatak10–Tabeleudžbenikakorištenihuškolskoj2007./2008.godini ...... 48 Dodatak11–UpitnikokorištenjuudžbenikahistorijeuBiH ........................ 52

SOCIODEMOGRAFSKIPODACI ............................................................................ 53

5


Kratak pregled

Uprkos činjenici da je, prije više od petnaest godina, Bosna i Hercegovina (BiH)postala nezavisna, međunarodno priznata država, udžbenici historije u BiH, općenitogovoreći, još uvijek nisu usklađeni s modernim evropskim standardima. U ovompregledu opisana su ključna dešavanja, s naglaskom na proteklo desetljeće. Ovaj jeprojekt proistekao iz ankete, provedene među 184 nastavnika historije iz cijele BiHkoju su, početkom2008. godine, zajednički proveliMisijaOSCE-a u BiH i Institut zameđunarodno istraživanje udžbenika Georg Eckert, sa sjedištem u Braunschweigu, uNjemačkoj.UPrvomdijelu analizedat jehronološkipregledprocesa reforme,koji seodnosinaudžbenikeinastavuhistorijeuBiH.UDrugomdijelupredstavljenajeanalizaodabranihudžbenikahistorije,korištenihuosnovnimškolamauBiHodpočetkaškolske2000./2001.godinedokraja2007./2008.godine.Zbogtogajeosnovniciljistražitijesuliudžbenicihistorije,koji suodobrenizaškolsku2007./2008.godinuuBiH,uskladusa standardima utvrđenim uSmjernicama za pisanje i ocjenu udžbenika historije zaosnovneisrednješkoleuBiH.Uanalizujeuvrštenoipoređenje odabranihudžbenikahistorije za osnovne škole, koji su bili u upotrebi nakon 2000. godine, pa sve dopočetkaškolske2007./2008.godine.Posebnojenaglašenopitanjejeliuudžbenicimahistorije, BiH prihvaćena kao glavno polazište, s obzirom na to kako zahtjev da seistakne BiH kao glavno polazište, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Smjernica i preporukaizMemorandumaorazumijevanju.

UzadnjemdijeludatajestudijaokorištenjuudžbenikahistorijeuBiH,sarezultatimaianalizomanketeprovedenemeđunastavnicimahistorije.

Slijed kvaliteta u udžbenicima historije

Smjernicesu imaleučinaknaudžbenikehistorije izdateuIstočnomSarajevu1, iakouograničenojmjeri.VizualniizgledudžbenikajepoboljšaniizdatjevećibrojudžbenikaautoraizBiH.Tako,uškolskoj2007./2008.godini,koristisesamojedanudžbenik(zaVII razred) autora iz Beograda. Međutim, taj udžbenik napisan je za Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj i objavljen je u Istočnom Sarajevu.OstalenoveudžbenikenapisalesugrupeautoraizBiH.Štosetičedidaktičkogkvaliteta,novaserijaudžbenika,uizdanjuizdavačkekućeuIstočnomSarajevu,takođerpokazujeodređenaimpresivnapoboljšanja.Takonoviudžbenicidanasimajukraćetekstove,višeilustrativnogmaterijalaihistorijskihkaratai,sveukupno,preglednijisuizanastavnikei za učenike. Ta poboljšanja,međutim, ne prati uvijek suštinska promjena ili revizijasamog sadržaja, što znači da je, i nakon izdavanja Smjernica, dominantan fokusudžbenika–usmislunacionalnehistorije–idaljenahistorijiSrbijeiSrba.

Ovaj pregled, također, jasno pokazuje da je u udžbenicima historije, napisanim zatržištaukantonimashrvatskomvećinomuFederacijiBosne iHercegovine,najmanjedošlo do izmjena u smislu pisanja i izdavanja udžbenika. Smjernice nisu imale apsolutnonikakavučinaknaudžbenikezaNastavniplan iprogramzadevetogodišnjeosnovneškolenahrvatskom jezikuuBiH.ObrazovnevlastiuMostaru (nastavniplani program na hrvatskom jeziku) su, do 2000. godine, odobravale udžbenike izdate uZagrebu, bez bilo kakvog prilagođavanja teksta udžbenika uslovima u BiH. Nakon2000. godine, nadležna tijela nudila su tek nešto prilagođene udžbenike. I danas suu upotrebi adaptirane verzije udžbenika pisanih u Zagrebu i izdatih u Mostaru. NatržištuudžbenikauBiH,2006.godine,pojavilisuseprviudžbenicihistorije,kojesuucijelostinapisaliautoriizHercegovine.Štosetičesadržaja,međutim,samimpisanjemiizdavanjemudžbenikauBiH,nijeriješenproblemkojijezajedničkizasveanaliziraneudžbenikezanastavniplaniprogramnahrvatskomjeziku.Analiziraniudžbenicijasno

1 ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaRepublikeSrpske.


6

pokazujuda„nacionalnahistorija”nijeizjednačenashistorijomBiH,negosahistorijomHrvatske iHrvata.Ovoseodnosinasveanaliziraneudžbenike,uključujući inajnovijiudžbenik, izdatu2006./2007.godini.Svakiudžbenik tijesnoseoslanjanaudžbenikeuvezeneizZagreba.

Još prije završetka rata u BiH, u pretežno bošnjačkim sredinama,2 došlo je doobjavljivanja novih udžbenika historije. U smislu sadržaja, kvaliteta i stavovaautora, u udžbenicima od prije 2002. godine (kao što je slučaj i kod drugih narodauBiH)osjetio seutjecaj ratnogperiodaod1992.do1995.godine ibivših standardauobrazovanju.Međutim,2003.godinedošlo jedoprvihpoboljšanja,spojavomnoveizdavačke kuće (Sarajevo Publishing). Ovaj izdavač – kao i druge izdavačke kuće, uodređenojmjeri–počeojemoderniziratikonvencionalnotržišteudžbenikauFederacijiBosneiHercegovine(FederacijaBiH)novim,vizualnoatraktivnimizgledomudžbenika.Osim toga, javile su se i nove grupe autora, koje su prve pokušale integriratimultiperspektivnostuudžbenikehistorije,napisanenabosanskomjeziku(udžbenicizaOkvirni nastavni plan i program za obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje uFederacijiBiH).Tadašnjiproces reformeudžbenikauBiHdoprinio je takvojpromjeni,kojasedogodilaprijenegoštosedogodilanatržištuudžbenikauRepubliciSrpskoj,ilina tržištuudžbenikaukantonimashrvatskomvećinomuFederacijiBiH.Kaorezultattih promjena, do 2007. godine, udžbenici napisani na bosanskom jeziku oslikavali suraznovrsne metodološke pristupe i perspektive. Prema Smjernicama, udžbenici uBiH moraju se približiti „evropskim standardima”. Nekoliko analiziranih udžbenikahistorije(alinesviudžbenici),kojisunapisaniuskladusOkvirnim nastavnim planom i programom za obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH,uvelikosusepribližilitimevropskimstandardima–štosenemožerećizaanaliziraneudžbenikehistorijeizdateuMostaruiIstočnomSarajevu.

Poželjan kvalitet za udžbenike historije

Analizomudžbenikaianketomprovedenommeđunastavnicima,jasnojeiskazanahitnapotreba za unapređenjem kvaliteta već postojećeg sadržaja u udžbenicima historije,posebnohistorijeDrugogsvjetskogrataihistorijeJugoslavije,alijetakođeristaknutoda raspad Jugoslavije i ratovi koji su uslijedili, nisu predstavljeni u udžbenicima.Nastavnici iz cijele BiH – uključujući i one nastavnike od kojih se ne zahtijeva daučenike podučavaju o historijskom periodu nakon 1992. godine – navode velikepoteškoće prilikom obrade nekoliko posljednjih desetljeća historije BiH, tj. periodaod 1980. godine do danas. Istovremeno, većina (oko 53 posto)3 nastavnika koji suodgovorili napitanje, jasno izražava stajališteda jeuudžbenicimahistorijepotrebnoobraditiratuBiH,kojijetrajaood1992.do1995.godine.

Nakraju,odgovoripokazujudajeucijelojBiHteškopodučavatioperiodimasukoba,aliiomnogimperiodimazajedničkehistorije, bezobziranatoradi liseoosmanlijskom,habsburškomili jugoslavenskomhistorijskomperiodu.Analizaudžbenikapokazujeda,nastava,nakojojseobrađujuperiodizajedničkehistorije,idaljećebitiizuzetnoteškaizanastavnikeizaučenike,svedoksenacionalnahistorijashvatatako,dase:• Svi udžbenici historije za Nastavni plan i program za devetogodišnje osnovne

školenahrvatskomjezikuuBiHodnosenahistorijuHrvata;• SviudžbenicihistorijezaNastavniplan iprogramzaosnovnuškoluuRepublici

SrpskojpretežnoodnosenahistorijuSrba;idase• Neki (ali ne svi) udžbenici historije za Okvirni nastavni plan i program za

obaveznodevetogodišnjeosnovnoobrazovanjeuFederacijiBiHpretežnoodnosenahistorijuBošnjaka.

2 Nazivi naroda koriste se za zajednice koje predstavljaju nacionalnu većinu, a ne apsolutnujednonacionalnugrupu.

3 VidiPodučavanje o nedavnom ratu, kao temi u udžbenicima, stranica 39, kao iMišljenja nastavnika otemamaizperiodaod1992.do1995.godine,kojebitrebalebitiobuhvaćeneuudžbenicima,stranica39.


7

Udžbenici historije sa stajališta nastavnika

Cilj ankete provedene među nastavnicima historije bio je prikupiti što više detaljnihinformacija o korištenju udžbenika historije u nastavi širom BiH, posebno nakonprimjene nove generacije udžbenika u školskoj 2007./2008. godini. Anketiraninastavnici (184) podučavaju u osnovnim i srednjim školama, i iz različitih su škola.Među ispitanicimasu inovinastavnici,kao inastavnicikojipodučavajuuBiHvišeod15 godina. Osim toga, nastavnici dolaze iz svih dijelova BiH, iz oba entiteta i BrčkodistriktaBiH (Brčkodistrikt). Iako jeuzorak reprezentativan zaBosnu iHercegovinu,mora se naglasiti da je anketa koncipirana tako da bude israživačkog karaktera i darezultati pokazuju stavove nastavnika o tim udžbenicima historije. Zbog toga, nijemogućeizvestinitijedanzajedničkizaključakzasvenastavnikehistorijeuBiH.

Kojise,zapravo,udžbenicikoristeunastavihistorijeuškolskoj2007./2008.godini?

Podaci pokazuju da se još uvijek koriste stari udžbenici, s tim što veći procentanketiranih nastavnika, koji izvode nastavu na hrvatskom jeziku, koristi starijeudžbenike, u odnosu na nastavnike koji nastavu izvode na srpskom ili bosanskomjeziku.Odgovoriovedvijegrupenastavnika,kojipodučavajunasrpskomibosanskomjeziku, uglavnom ukazuju na korištenje novih udžbenika, izdatih 2007. godine,dok nastavnici u Brčko distriktu koriste starije verzije udžbenika. Nastavnici, kojipodučavaju na hrvatskom jeziku, koriste udžbenike iz 2003., 2005. i 2006. godine.Kao što su naveli, koriste starije udžbenike zato što se radi o najskupljim takvimudžbenicimauBiH, te se zato rjeđe zamjenjujunovim,posebnoukoliko se sadržaji iprikazi znatnonemijenjaju iz godineugodinu.Zbog toga, korištenje starijih izdanjaudžbenikanahrvatskomjezikuusrednjimškolamaimafinansijskoobjašnjene–njihovtiraž je mali. Udžbenici za srednje škole (gimnaziju) također su starija izdanja i uRepublici Srpskoj. Tu se još uvijek čeka na reforme općeg srednjeg obrazovanja, tj.gimnazije.

Više od polovine anketiranih nastavnika izjavilo je da udžbenike mogu birati. Drugapolovinanastavnika,najvjerovatnijeoniizRepublikeSrpske,nemogubiratiudžbenike.Objašnjenje semože naći u zvaničnoj udžbeničkoj politici: u Republici Srpskoj se zajedan razred izdaje i odobrava samo jedan udžbenik; u Federaciji BiH zvanično suodobrenatriudžbenika.

Nastavnici su izjavili da udžbenikmogu odabrati sami ili skupa sa svojim kolegama,ili da se takva odluka donosi na višem nivou, tj. na nivou pedagoškog zavoda iliministarstva obrazovanja. U tom slučaju, nastavnicima se često nudi samo jedan,umjesto tri udžbenika, a konsultacije s nastavnicima vode se samo u rijetkimslučajevima.

Što se tiče kriterija za odabir udžbenika, nastavnici navode sadržaj kao jedan odnajvažnijih kriterija, ali također spominju i kvalitetna didaktička sredstva, kao imultiperspektivanpristup.Krozsadržajkaokriterijodražavasepridržavanjenastavnogplana i programa,dok se visoko rangiranje kriterijamultiperspektivnosti i adekvatnihdidaktičkih sredstava može pozitivno ocijeniti. Nastavnici su, izgleda, prihvatilistandardeiprincipemodernogpodučavanjahistorije.

Obrazovnastranaudžbenika imavažnuuloguuanketiranojgrupinastavnikahistorijeuBiH imožesesmatratiglavnomupripremisatahistorije.Zbog toga je jakovažnoanalizirati kako su u udžbenicima obrađena kontroverzna pitanja ili historija regije.Udžbenici takođermorajubiti prilagođeni i zaupotrebuuodjeljenjimakojapohađajuučenicirazličitihnacionalnosti.

Više od polovine anketiranih nastavnika izjavilo je da rade u nacionalno mješovitimodjeljenjima, iako je procent učenika drugih nacionalnosti veoma mali u većininjihovih odjeljenja. Ipak, veliki broj nastavnika pozitivno je odgovorio na pitanjeo prilagođenosti udžbenika svim učenicima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.Osim toga, nastavnici su izjavili da nemaju problema s podučavanjem u nacionalno


8

mješovitim odjeljenjima – neki nastavnici izjavili su da bi željeli podučavati uodjeljenjimasčakvećimbrojemučenika,kojisurazličitenacionalnepripadnosti.

Mišljenje anketirane grupe nastavnika podijeljeno je oko pristupa kontroverznimpitanjima u udžbenicima – neki su izjavili da udžbenici koje koriste pružaju dovoljnupodršku,doksedrugistimneslažu.Iznenađujućejedajevišeodpolovinenastavnikaizjavilo da je u udžbenicima na ujednačen način prikazana historija u regiji, dok sesamomala grupa nastavnika s tim ne slaže. Prva grupa navela je da udžbenici višenesadrže„uvredljivsadržaj” idasusada,zbog tečinjenice,objektivni.Drugagrupasmatradatešketeme,kaoštosurazniratovivođeniu20.stoljeću,nisupredstavljenena zadovoljavajući način, ili smatraju da su mržnja i razlike u udžbenicimaprenaglašeni,umjestoisticanjameđusobnihsličnosti.

Na kraju, nastavnici su odgovorili na pitanje o uključivanju teme o nedavnom ratuu BiH u udžbenike: oko 53 posto nastavnika jasno navodi da rat u BiH od 1992. do1995. godine treba biti obrađenu udžbenicimahistorije.Naveli su „posljedice rata” i„razaranje kulturnih i historijskih spomenika” kao najinteresantnije teme, koje bitrebale biti uvrštene u udžbenike. Ipak, jedna trećina nastavnika ne slaže se s ovimmišljenjem, dok je druga,manja grupa, nesigurna u svojemišljenje. Nesiguran stavokopitanjakakoobradititemenedavnogratavjerovatnoproizilaziizdilemeskojomsenastavnici iučenicisvakodnevnosusreću.Međutim,unajvećemdijeluBiH,vjerovatnozbog preporuke Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, ovaj rat ipak nije temaizučavanjauzvaničnimnastavnimplanovimiprogramima.4

Sumirajući mišljenje nastavnika historije o udžbenicima u upotrebi u školskoj2007./2008.godini,gotovopolovinaanketiranihnastavnika izjavila jedasuudžbenicibolji od udžbenika koje su ranije koristili, a također postoji i otprilike jednako velikagrupaanketiranihnastavnika,kojasmatradasuudžbenicigotovoidentičniudžbenicimaiz prethodnih školskih godina. Nastavnici, koji koriste udžbenike u Republici Srpskoj,primijetili sunajveći pomak i uglavnomsu zadovoljni novimudžbenicima.Nastavnici,koji koriste udžbenike napisane za Okvirni nastavni plan i program za obavezno devetogodišnjeosnovnoobrazovanjeuFederacijiBosneiHercegovine,imajunegativnomišljenjeonovimudžbenicimazaškolsku2007./2008.godinu.Nevidevelikupromjenuunovimudžbenicima,izbogtogasurazočarani.Kaoštotopokazujeanalizaudžbenika,tržišteudžbenikanapisanihnabosanskomjezikuponudiloje,2003.godine,dalekovišinivokvalitetaudžbenika,negotržištauMostaruiBanjojLuci.Nastavnici,kojipredajuna bosanskom jeziku, nadaju se daljnjim i dubljim promjenama nabolje, s obziromnatodasenastavniplaniprogramtrebamijenjati,kakobisepribližioSmjernicama.Nastavnici, koji koriste udžbenike na hrvatskom jeziku, imaju podijeljenamišljenja –nekisuzadovoljniudžbenicima,doksunekiopetrazočarani.Ovopodijeljenomišljenjeoudžbenicimanahrvatskom jezikumože se smatrati pozitivnim, s obziromna todanekinastavniciipakimajukritičkipristupudžbenicima.

4 U svojoj ‘Preporuci 1454 (2000.) Obrazovanje u Bosni i Hercegovini’ (april 2000.), Parlamentarnaskupština Vijeća Evrope zagovarala je da se privremeno obustavi podučavanje o periodu od 1992.do 1995. godine u BiH, sve dok historičari u BiH – uz podrškumeđunarodnih stručnjaka – ne utvrdezajedničkipristupizučavanjuovogperiodauškoli.

1Proces reforme

udžbenika historije i podučavanja historije u

Bosni i Hercegovini

- HRONOLOŠKIPREGLED

1 Reforma nastave historijeu Bosni i Hercegovini

10

Hronološki pregled

Proces revizije udžbenika u Bosni iHercegovini pokrenut je početkom1998. godine, na osnovu Sporazuma oreviziji udžbenika za „nacionalnu grupupredmeta” (18. maj 1998. godine).Materijal, uvršten u udžbenike historijeu Republici Srpskoj5 1997. godine,objavljen je u štampi, što je privuklopažnju šire javnosti na preprekeobrazovanju, s kojima se suočavalapovratnička populacija. Uspostavljena jeMeđuentitetska komisija za udžbenike,radi utvrđivanja, eventualno uvredljivogsadržaja u udžbenicima u upotrebi,i, ukoliko se pokaže potrebnim,predlaganja izmjena (Pingel 2006.).Komisija nije objavila preporuke zaudžbenike na početku nove školskegodine, zbog kratkog vremenskog roka.U međuvremenu je Sarajevska radnagrupa za pitanja obrazovanja, formirana1.marta1998.godine,učijemsastavusubili predstavnici međunarodne zajednice,angažirani na pitanjima obrazovanja,te predstavnici obrazovnih vlasti izSarajeva, završila pregled udžbenika uokviru Sarajevske deklaracije6 (februar1998.) i utvrdila koji su udžbenici, kojisu u upotrebi na području Sarajeva,takvi, da svojim sadržajem doprinosenacionalnoj mržnji i netrpeljivosti. Grupaje objavila zaključke pregleda udžbenikaujunu1998.godine,stimdanijeodmahpoduzeta niti jedna mjera. ZaključciRadne grupe su, u oktobru iste godine,„procurili”uštampu,štojeizazvaloburnereakcije (Low-Beer, 2001.). Međutim,preporukadaseneutralizirajezikkojimsuudžbenici pisani, postepeno je odolijevalatim teškoćama, i na kraju potpunoprevladala(Pingel,2006.).

Nove sporazume o udžbenicima, kojise koriste u Federaciji BiH i RepubliciSrpskoj, podržali su svi ministriobrazovanja prije početka školske

1999./2000. godine. Sporazum o uklanjanju spornog materijala izudžbenika koji će se koristiti u Bosnii Hercegovini u školskoj 1999./2000.godini potpisan je u Mostaru, u julu1999. godine. Sporazumom je određenaopsežna revizija udžbenika i „eventualnoutvrđivanje postojanja antidejtonskih,uvredljivih ili kontroverznih tekstova”.S obzirom na to da nije bilo vremenaza provedbu toga, niti za izradu novihudžbenika, ministri obrazovanja su, uaugustu 1999. godine, u Banjoj Lucipotpisali drugi sporazum, kojim supotvrdili prvi sporazum i uspostaviliusuglašenuproceduru:1.Sporni materijal, koji je utvrdiomeđunarodni tim stručnjaka, bitće ili uklonjen ili, ako ga trebaprokomentirati, označen pečatom.„Materijal, koji će biti uklonjen, bitće izbrisan precrtavanjem crnimflomasterom u udžbeniku. Materijal,koji će biti prokomentiran, bit ćeoznačenpečatomnadatojstranici.”

2.Pečat, koji se stavlja radi označavanjasadržaja koji se komentira, sadržisljedeći tekst, napisan na jednom odslužbenih jezikauBiH:„Sljedećipasussadrži materijal, čija istinitost nijeutvrđena, ili koji može biti uvredljivili pogrešno protumačen. Ovajmaterijal trenutno se nalazi u procesupregledanja.”7

Službenici Ureda visokog predstavnikau Bosni i Hercegovini (OHR) bili suzaduženi da vrše, nasumice, provjeruprecrtanih,ilipasusaoznačenihpečatima,u udžbenicima. Uklanjanje eventualnouvredljivog materijala iz udžbenika,prije početka školske 1999./2000.godine, postavljeno je kao jedan odminimuma kriterija za pristupanje Bosnei Hercegovine Vijeću Evrope (Pingel,2006.).8 Proces precrtavanja uvredljivogmaterijalauudžbenicimatrajaojesvedokraja1999.godine.

5 „Dodatak” (autorRankoPejić)uzudžbenikehistorije zaVIII razred,ukojima jeobrađenahistorija20.stoljeća, bio je dodat uz udžbenik uvezen iz Beograda 1997. godine i bio je u upotrebi sve do 2000.godine.

6 Sarajevsku deklaraciju inicirala je međunarodna zajednica u februaru 1998. godine, a namjera je bilapotaknuti povratak izbjeglica u Sarajevo. Deklaracijom je određeno formiranje radnih grupa za pitanjanastavnog sadržaja. Radne grupe, koje će raditi na nastavnom sadržaju i ocjeni udžbenika, trebali suimenovatizvaničniciusektoruobrazovanjauSarajevu.

7 Preuzeto iprevedeno iz:Low-Beer,Ann,Politics, school textbooksandcultural identity.Thestruggle inBosniaandHercegovina,Paradigm2(2001.),3

8 GR-EDS(99)46,1.septembar1999.godine:ProgressineducationinBosniaandHerzegovina(prim.prev.NapredakuoblastiobrazovanjauBosni iHercegovini). InformacijupripremilaDirekcijazaobrazovanje,kulturuisportVijećaEvrope.

1Reforma nastave historijeu Bosni i Hercegovini

11

Na sastanku ministara obrazovanja, umaju 2000. godine, postignut je okvirnidogovor o usklađivanju tri paralelnasistema obrazovanja. Pokrenut jemehanizam koordinacije, koji se sastojaoodministarstavaobrazovanja,pedagoškihzavoda i međunarodnih organizacija.Osnovni zadaci koordinacijskih odborabili su: razmijeniti informacije opromjenama u nastavnim planovima iprogramima, promovirati priznavanjesvjedočanstava i regulirati integracijuučenika iz povratničkih i manjinskihzajednica (Batarilo/Lenhart, 2007.). Udodatnoj izjavi i sporazumu, nadležniorgani dogovorili su se da se spornimaterijal, koji može biti uvredljiv zadjecu povratnike, konstitutivni narod inacionalne manjine, ukloni iz udžbenika,iz pratećeg radnog materijala i iz drugeliterature. Također je odlučeno da, odjuna 2002. godine, neće biti dozvoljenokorištenje udžbenika iz grupe nacionalnihpredmeta, koji su napisani i štampaniizvanBiH(Torsti,2003.).

U svojoj Preporuci 1454 (2000.),Obrazovanje u Bosni i Hercegovini (april2000.), Parlamentarna skupština VijećaEvrope zagovarala je da se privremenoobustavipodučavanjeoperioduod1992.do1995.godineuBiH,svedokhistoričariu BiH – uz podršku međunarodnihstručnjaka – ne utvrde zajednički pristupizučavanjuovogperiodaunastavi.

Na Jahorini, kod Sarajeva, 14. decembra2001. godine potpisan je novi sporazumopregleduudžbenika.Premasporazumu,entitetski ministri obrazovanja uspostavitće dvije entitetske komisije za provjeruudžbenika. S obzirom na to da je uudžbenicima još uvijek bio sadržaj kojije bio definiran kao uvredljiv, revizijaudžbenika morala je krenuti ispočetka.Federalno ministarstvo obrazovanja,nauke, kulture i sporta i Ministarstvoprosvjete i kulture Republike Srpskepotpisali su, 3. januara 2002. godine,sporazumeorevizijiudžbenika.

Međunarodna zajednica je, u julu istegodine, dodijelila OSCE-u nadležnostza reformu obrazovanja. Komisija zaprovjeru udžbenika djeluje unutar okviraPrivremenogsporazumao zadovoljavanjuposebnih potreba i prava djecepovratnika (5. mart 2002.) i s Odboromza koordinaciju provedbe Privremenog sporazuma (Pingel2006.).

Memorandumorazumijevanjuoponovnojuspostavi Međuentitetske komisije zaprovjeru udžbenika Bosne i Hercegovine,potpisanje5.marta2003.godine.

Parlament BiH usvojio je, u junu 2003.godine, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni iHercegovini na državnom nivou. Zakondaje osnov za zajednički standardkvaliteta na cijelom teritoriju BiH ipostavlja uvjete za zajedničku jezgru nastavnih planova i programa,9 devetogodišnje obavezno osnovnoobrazovanje i odgoj, formiranjevijeća roditelja i vijeća učenika i većuautonomijuškola.10

Memorandumorazumijevanjudistribuiranje u maju 2004. godine, kako bi seformirale komisije za izradu smjernicaza udžbenike historije i geografije, kojebi dovele do ujednačene, komparativnezastupljenosti, korištenja elementamultiperspektivnosti, zasnovane narazličitim tumačenjima (Pingel 2006.).Do početka 2004. godine uspostavljenesu dvije komisije – po jedna za svakipredmet. U njihovom sastavu bili supo jedan Srbin, jedan Bošnjak i jedanHrvat i iz Federacije BiH i RepublikeSrpske, te jedan predstavnik nacionalnihmanjina, koji je određen na državnomnivou. Komisija za provjeru udžbenikasastala se četiri puta, u periodu od junado septembra 2004. godine, i utvrdila jedetaljne preporuke za autore udžbenikapod nazivom: Preporuke za pisanjeudžbenika historije i geografije u BiHi iskustva u susjednim državama. O preporukama su razgovarali svi ministri

9 Zajednička jezgra nastavnih planova i programa obavezujuća je za oba entiteta, sve kantonei za Brčko distrikt BiH i formulirana je na sastanku svihministara obrazovanja, kojim su predsjedavalipredstavnici međunarodne zajednice, u augustu 2003. godine. Tadašnja Konferencija ministaraobrazovanjauBiHsastalasetriputa,uperioduodapriladojuna2003.godine,uporedilasvenastavneprograme i izdvojila ono što im je bilo zajedničko. Zajednička jezgra nastavnih planova i programa zahistoriju gotovo je isključivo ograničena na međunarodne događaje i ostavlja historiju naroda BiH upotpunostinastavnimplanovimaiprogramimakantonaientiteta(Pingel2006.).

10 www.oscebih.org

1 Reforma nastave historijeu Bosni i Hercegovini

12

obrazovanjanaInstitutuzameđunarodnoistraživanjeudžbenikaGeorgEckert(GEI),na dvodnevnom sastanku održanom ufebruaru 2005. godine (Braunschweig,Njemačka). Svi ministri obrazovanja– osim ministra prosvjete iz RepublikeSrpske – potpisali su, do jula 2005.godine, završni dokument. Ministarprosvjete i kultureRepublikeSrpske ovajdokument konačno je potpisao 2006.godine iSmjernice za pisanje i ocjenu udžbenika historije za osnovne i srednje škole u BiH objavljene su uSlužbenom glasniku BiH, broj: 05/07, ujanuaru2007.godine.

Smjernice su postale sastavni dioosnovnih dokumenata za tender11 za izradu novih udžbenika historije zaškolsku 2007./2008. godinu. MisijaOSCE-a u BiH, Vijeće Evrope i GEI, uzpodrškuorgananadležnihzaobrazovanje,organizirali su, tokom 2007. godine,nekoliko seminara za autore udžbenika irecenzente.UmnogimškolamanacijelomteritorijuBiH,useptembru2007.godine,primijenjeni su novi udžbenici, manje-više u skladu sa Smjernicama. Urađenje,izdatiuškoledistribuiranPriručnikzanastavnike12 za podučavanje savremenehistorije u školama. Kroz Priručnik,nastavnici su upoznati sa metodološkimi konceptualnim promjenama, nastalimu podučavanju historije u Evropi uproteklimgodinama.PrekoMisijeOSCE-auBiHiVijećaEvrope,tokom2008.godineorganiziran jenizseminarazanastavnikehistorije o korištenju novih udžbenikahistorijeiPriručnikazanastavnike.

Korištena literatura

• Batarilo, Katarina / Lenhart, Volker,The Education System in Bosnia andHerzegovina, (prim.prev. Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini), u The Education Systems of Europe (prim.prev. Obrazovni sistemi u Evropi),Hörner W. et al. (Eds.), Springer,2007.

• Low-Beer, Ann, Politics, schooltextbooks and cultural identity. Thestruggle in Bosnia and Herzegovina (prim.prev. Politika, školski udžbenicii kulturološki identitet. Borba u Bosnii Hercegovini), Paradigm 2 (2001.),3. Vidi: http://faculty.ed.uiuc.edu/westbury/Paradigm.

• Torsti, Pilvi, Divergent Stories,Convergent Attitudes. AStudy on thePresenceofHistory,HistoryTextbooksandtheThinkingofYouthinPost-WarBosnia and Herzegovina (prim.prev.Različite priče, isti stavovi / Rad naudžbenicima historije i o razmišljanjumladih u poslijeratnoj Bosni iHercegovini).Helsinki:Taifuuni,2003.

• Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.Vidi:http://www.oscebih.org.

• ParlamentarnaskupštinaVijećaEvrope(2000.):Preporuka1454.ObrazovanjeuBosniiHercegovini.

• Pingel,Falk,EinigungaufeinMinimuman Gemeinsamkeit: Schulbuchrevisionin Bosnien und Herzegowina (prim.prev.Dogovorominimumuzadodirnetačke: revizija školskih udžbenika uBosni i Hercegovini), Geschichte inWissenschaft und Unterricht (prim.prev.Historijaunauci iobrazovanju),Heft,9.septembar2006.

11 Tender jeobjaviloFederalnoministarstvoobrazovanja inauke,dok jeuRepubliciSrpskojpostupakbiozatvorenzajavnost–provedenjeinterno,ukoordinacijiMinistarstvaprosvjeteikultureRepublikeSrpske.

12 PriručnikzanastavnikeobjavilojeVijećeEvrope,nakonobukenastavnikau2006./2007.godini. http://www.coe.ba/pdf/Prirucnik_istorija_prelom.pdf

2 Interveniranje,

usvajanje i profesionalizam – dinamika pisanja

udžbenika historije u Bosni i Hercegovini

- UVOZUDŽBENIKA,NJIHOVOUSVAJANJEIPISANJE:1992.–2008.

- UTJECAJPOJEDINAČNIHAUTORAUDŽBENIKAIIZDAVAČKIHPODUZEĆA

- ZNAČAJNACIONALNEHISTORIJE–JELIBIHPOLAZIŠTE?

- PODUČAVANJEORATOVIMA20.STOLJEĆA


14

2Uvod

Raspad Jugoslavije snažno se odraziona pisanje udžbenika u svim državamanasljednicama, pa tako i BiH. Izdavanjeudžbenika historije i dalje dovodi dopodjela, čak više od petnaest godinaotkako je BiH postala nezavisna,međunarodno priznata država. U ovomdijeludajemopregledključnihdogađanja,s naglaskom na proteklih osam godina.Opći pregled, u donjem dijelu teksta,popraćen je i analizom odabranihudžbenika historije u upotrebi u BiH, odpočetka školske 2000./2001. do krajaškolske2007./2008.godine.

Detaljno je pregledano 48 udžbenikahistorije u upotrebi u osnovnim školama(V/VI i VIII/IX razred); međutim, ciljove analize nije izrada sveobuhvatnestudije13 o svakom odabranom udžbenikupojedinačno, nego sumiranje osnovnihkarakteristika i tendencija udžbenikahistorije, koji su pretežno u upotrebi ukantonima u Federaciji BiH i u RepubliciSrpskoj. Najveći naglasak stavljen je napitanje je li historija BiH prihvaćena kaoglavna polazna tačka u udžbenicima.Zahtjev da se naglasi BiH kao glavnapolazna tačka predstavlja jedan odglavnih ciljeva Smjernica za pisanje iocjenu udžbenika historije za osnovnei srednje škole u BiH i preporuka izMemoranduma o razumijevanju.14 Zbogtoga je pitanje BiH, kao glavne polaznetačke, u analiziranim udžbenicimadetaljno obrađeno. Osim toga, ukratkoćemo prikazati i nekoliko izvanrednihprimjera iz udžbenika, koji efikasnouvode nove metodologije, kao što jeto multiperspektivnost, ili koji se ističusvojim ujednačenim i promišljenimtekstovima.

Na kraju, analiza udžbenika bit ćedovedena u vezu s OSCE/GEI upitnikom,koji jedostavljennastavnicimahistorijeuBiH početkom 2008. godine (a sastavilesugaautoriceovog izvještaja,usuradnjis Glavnim uredom Misije OSCE-a uSarajevu). Zbog toga naglašavamo

tri pitanja, koja su usko vezana zaanalizu udžbenika: prvo, do koje mjeresu nastavnici zadovoljni udžbenicimahistorije, koje su koristili u školskoj2007./2008.godini(tj.nakonSmjernica);drugo, kako nastavnici podučavajunastavne jedinice, koje je u nastaviteško obraditi, uz udžbenike koje imajuna raspolaganju; i treće, je li potrebnorat u BiH (1992.-1995.) uvrstiti u noveudžbenikehistorije.

Napomena

Zbog efikasnosti, tokom pregledanapravljena je razlika među tri glavnegrupeudžbenikauBiH:• Udžbenici koji se koriste za Okvirni

nastavni plan i program za obavezno devetogodišnjeosnovnoobrazovanjeuFederacijiBiH(uupotrebiukantonimasvećinskimbošnjačkimstanovništvomuFederacijiBiH);

• Udžbenici koji se koriste za Nastavni plan i program za devetogodišnjeosnovne škole na hrvatskom jezikuu BiH (u upotrebi u kantonima svećinskim hrvatskim stanovništvom uFederacijiBiH);

• Udžbenici koji se koriste za Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj (u upotrebi uRepublici Srpskoj, entitetu s pretežnovećinskimsrpskimstanovništvom).

Ovo, kako to izričito naglašava osobakoja je izvršila pregled udžbenika, nepodrazumijeva da je korištenje ove trigrupe udžbenika isključivo ograničenona teritorije, navedene u gornjem dijeluteksta. Međutim, takvo razgraničenjeodraz je većinskog naroda u kantonu,odnosno entitetu u BiH, u kojem jeodređeni udžbenik odobren, kao idominacijunarodačijipripadnicibrojčanopreovladavaju u školama u kojima se tiudžbenicikoriste.15

Svi udžbenici koje je izdao Zavodza udžbenike i nastavna sredstva uIstočnomSarajevuzbog toga senazivaju„udžbenicima napisanim na srpskomjeziku”.

13 CjelovitijastudijaudžbenikahistorijezaVIIIrazreddatajeuDrugomdijeluovogizvještaja,podnazivom:Historija20.stoljećauudžbenicimaBosneiHercegovine:Analizaudžbenikahistorijezazavršnerazredeosnovneškole,april2008.godine.

14 Vidistav1.2(ciljeviSmjernica),takođeristav2.4Općihsmjernica.15 Uz bitan izuzetak Brčko distrikta BiH, u kojem učenici i nastavnici tokom nastave, u učionici, koriste

udžbenikesvatrinastavnaplanaiprograma.


15

2Svi udžbenici izdati u Mostaru, odnosnoZagrebu, nazivaju se „udžbenicimanapisanimnahrvatskomjeziku”.

Svi udžbenici izdati u Sarajevu i Tuzli udaljnjem tekstunazivaju se „udžbenicimanapisanimnabosanskomjeziku”.

I. Uvoz udžbenika, njihovo usvajanje i pisanje: 1992. – 2008.

Tokom rata

Rat u BiH ostavio je snažan trag naizučavanje historije u BiH. Prvo, nekadujedinjeni sistem obrazovanja raspao sei zamijenila su ga tri paralelna sistemaobrazovanja,16 podijeljena po etničkojliniji. U smislu odobravanja i izdavanjaudžbenika historije u toku rata, ovajperiod obilježen je uvozom udžbenikahistorije iz SR Jugoslavije, odnosnoRepublike Srbije i Republike Hrvatske,paralelno s izradom novih udžbenikahistorije na teritoriju tadašnje RepublikeBosneiHercegovine.17

Uvoz udžbenika iz susjednih država, bezikakvogprilagođavanja,dešavaoseutomperioduudijelovimaBiH,gdjesuHrvati iSrbi bili većinski narod. Hrvatski i srpskiorgani u BiH, nadležni za obrazovanje,jednostavno su preuzimali planove iprogrameodsvojih„matičnihdržava”.

Nakon rata

Republika Srpska

Prvi udžbenici uvezeni u RepublikuSrpsku, a prerađeni konkretno za BiH,pojavili su se na tržištu 1997. godine.Dodatak za udžbenik historije, (udžbenikhistorije 20. stoljeća za VIII razred,autora Ranka Pejića) bio je dopunaudžbenika uvezenog iz Beograda.18 OvajDodatakkorištenjeuškolamauRepubliciSrpskoj u sljedeće dvije školske godine,uključujućiiškolsku1999./2000.godinu.

Većina udžbenika historije u upotrebi uRepublici Srpskoj je, od 2000. godine,izdata u BiH (u Republici Srpskoj), iakonjihov sadržaj nije automatski odražavaobosanskohercegovačku historiju. Velikibroj tih istih udžbenika, uvezenih izBeograda, štampani su kao izdanjeizdavačkekućeuIstočnomSarajevu.Nekiudžbenicihistorijetakođersubilinapisanii izdati u Republici Srpskoj, a sadržajse, obično, nije posebno razlikovao odudžbenikanapisanihuBeogradu.

Smjernice su se odrazile, iako samo uograničenoj mjeri, na kvalitet udžbenikahistorije u Republici Srpskoj. Tokomškolske 2007./2008. godine u upotrebije bio samo jedan udžbenik (za VIIrazred), čiji je autor iz Beograda.Međutim,udžbenikjenapisanzaNastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj i izdat je u IstočnomSarajevu. Sve druge nove udžbenikenapisale su grupe autora iz BiH. Što setiče didaktičkog kvaliteta, nova serijaudžbenika u izdanju izdavačke kuće uIstočnom Sarajevu također, u određenojmjeri, pokazuje impresivan napredak.19 Zbog toga, novi udžbenici imaju kraćetekstove, više ilustrativnog materijalai historijskih karata, što udžbenike činipristupačnijim inastavnicima iučenicima.Taj napredak, međutim, nije obavezno

16 Zapravo, postoji i više od tri – neki nastavni planovi i programi u kantonima s bošnjačkom većinomdonekle se razlikuju. Međutim, moguće je utvrditi tri osnovna pravca, koja imaju utjecaja i na inačezasebansistemobrazovanjauBrčkodistriktuBiH.

17 Obratitepažnjuinačinjenicudasuupraksinastavnici,posebnotokomrata,koristiliidruge,konkretno,starijeudžbenikehistorije, odudžbenikakoje suodobrila resornaministarstvaobrazovanja, često zbognjihoveograničenedostupnosti.

18 MirkoMirčetić,Politikauudžbenicima. Dodatakpoglaviučenika.BanjaLuka,9.oktobar1997.godine.(AIM),http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199710/71009-009-pubs-sar.htm

19Naprimjer, svi udžbenici historije za osnovnu školu danas se štampaju u savremenom, jedinstvenomformatu,izgledaprivlačnogzaučenikezbogdinamičnihvizualnihprikaza,grafikonaidrugogilustrativnogmaterijala,tekratkihautorskihtekstova.


16

2pratila radikalna promjena, niti revizijasadržaja (vidi Značenje nacionalnehistorije).

Kantoni s hrvatskom većinom u Federaciji BiH

Ovim pregledom jasno se pokazuje dasu udžbenici historije, napisani za tržištau kantonima s hrvatskom većinom uFederaciji BiH, najmanje izmijenjeni kadje riječ o pisanju i izdavanju udžbenika.Sve do 2000. godine, hrvatski organisa sjedištem u Mostaru, odobravalisu zagrebačka izdanja udžbenika, bezikakvog prilagođavanja sadržaja uslovimau BiH.

Prilagođavanje udžbenika bosansko-hercegovačkim uslovima počelo je od2001. godine, kada je imenu autoraiz Zagreba dodato ime hercegovačkogkoautora, te izdavanjem udžbenika uMostaru.Dodatni sadržaj,koji seodnosiona bosanskohercegovačku historiju,bio je neznatan. Posljednji udžbenik,koji je neznatno izmijenjen u smislubosanskohercegovačkih prilika, bio jeudžbenik iz 2003. godine za VIII razredosnovneškole.

Na tržištu udžbenika u BiH pojavilisu se, 2006. godine, prvi udžbenicihistorije, koje su napisali hrvatski autori(iz Hercegovine). Prilagođene verzijezagrebačkih izdanja udžbenika kojisu izlazili u Mostaru, također su bili uupotrebi. Međutim, što se tiče sadržaja,pisanja i izdavanja udžbenika u samojBiH,nijeriješenproblemsvihanaliziranihudžbenika na hrvatskom jeziku: tiudžbenici u BiH pružaju jasne dokaze da„nacionalna historija” nije izjednačenas historijom BiH, nego sa historijomHrvatske i Hrvata. Ovo se odnosi nasve analizirane udžbenike, uključujućii posljednji udžbenik, koji je objavljen2006./2007.godine, isvionikoncepcijskislijedeudžbenikeuvezeneizZagreba.

Kantoni s bošnjačkom većinomu Federaciji BiH

Još tokom rata u BiH, bošnjački organi,nadležnizaobrazovanje,počelisuizdavatinove udžbenike historije. U smislusadržaja, kvaliteta i stavova autora, uudžbenicima od prije 2002. godine (kaošto je slučaj i kod drugih naroda u BiH),osjetioseutjecajratnogperiodaod1992.do 1995. godine i bivših standarda uobrazovanju.

Međutim, 2003. godine, s pojavom noveizdavačke kuće (Sarajevo Publishing)primijećeno je poboljšanje udžbenika.Ovaj izdavač – i u određenoj mjeri idrugeizdavačkekuće–počeojemijenjatizastarjelo tržište udžbenika napisanihna bosanskom jeziku, novim, vizualnoprivlačnim izgledima. Osim toga, pojavilesu se i nove grupe autora koji su,barem djelomično, pokušali u udžbenikeintegrirati element multiperspektivnosti.Ova poboljšanja, koja su se javilana tržištu udžbenika u kantonimas bošnjačkom većinom u FederacijiBiH, prije nego što su se pojavila natržištu udžbenika u Republici Srpskojili u kantonima s hrvatskom većinomu Federaciji BiH, bila su pod utjecajemtadašnjeg procesa reforme udžbenika udržavi.

Udžbenici,napisaninabosanskom jeziku,pokazivali su, do 2007. godine, raznemetodološke pristupe i perspektive.20 Raznovrsnost odobrenih udžbenikahistorije za školsku 2007./2008. godinu,na neki način, odraz je pluralizacijepredstavljanja historije, o kojoj se danasu javnosti BiH diskutira i koja se čestoosporava.

20 Naprimjer,vidiDodatak4–Primjeriizudžbenika.


17

2

21 AutoriHadžiabdićiDervišagićpišuzaizdavačkopreduzećeBosanskaknjigaizTuzle,od2006.22 Štose tiče tržištaudžbenikaukantonimasbošnjačkomvećinomuFederacijiBiH,došlo jedozaokreta

2003.godine,sprvomverzijomSmjernica.23 Od 184 nastavnika koja su odgovorila na upitnik, šest (6) nastavnika navelo je da koriste udžbenik

autora Valente, četiri (4) nastavnika koriste, osim udžbenika autora Valente, također i udžbenike satržišta udžbenika u kantonima s bošnjačkom većinomu Federaciji BiH (za ostale razrede), a preostaladva(2)nastavnikakoriste,osimudžbenikaautoraValente,iudžbenikesatržištaudžbenikaukantonimas hrvatskom većinomu Federaciji BiH (za ostale razrede). Svi su ocijenili udžbenik pozitivnim i tri (3)nastavnikasuzaudžbenikautoraValenteizjavilidajenajboljiudžbenikhistorijeuškolskoj2007./2008.godini.

24 Grupaautora:MiraŠobot,BrankaŠtrbaciEsadZahović.

II Utjecaj pojedinačnih autora udžbenika i izdavačkih poduzeća

Svaki od autora udžbenika, poreddrugih elemenata, dao je svoj doprinospoboljšanju i kontinuitetu u sferi pisanjaudžbenika.

Autori udžbenika, bez obzira iz koje sudržaveu regiji,akoji suudžbenikepisalijoš osamdesetih godina prošlog stoljeća,za vrijeme bivše Jugoslavije, dominiralisu tržištemudžbenikahistorije uBiH svedo početka 2000.-tih godine. Kao što jeveć navedeno, u to vrijeme obrazovniorgani u Republici Srpskoj i u kantonimas hrvatskom većinom u Federaciji BiH,uvozili su udžbenike iz susjednih država– iz SR Jugoslavije (Srbije), odnosnoHrvatske.Iakonekiodtih„starijih”autorapišu udžbenike čak i danas (naprimjer,Makek,Matković,Ganibegović),taizdanjaprateinovijaizdanjaautora,kojisupočelipisati udžbenike početkom devedesetihgodina prošlog stoljeća (naprimjer, Pejić,Mihaljčić).

Na tržištu se, početkom 2000. godine,javljaju potpuno novi autori udžbenika.Taj fenomen najbolje se vidi kod autorakoji su počeli pisati (veoma često kaogrupaautora)zanovuizdavačkukućupodnazivom Sarajevo Publishing (naprimjer,Šehić, Kurtović, Brkljača, Hadžiabdić,Dervišagić21). Pojavom još jedneizdavačke kuće, 2007. godine, Bosanskariječ, na tržištu se javlja još veći brojnovih autora, koji su objavili izvanredneudžbenike historije (naprimjer, Valenta,Forić,A.Isaković).

Među Bošnjacima je najveća grupa„autora udžbenika”, što djelomičnoproizilazi iz činjenice da zakon uFederaciji BiH dozvoljava pluralitet natržištu udžbenika, tj. odobravanje po triudžbenika za svaki razred. Međutim, za

Hrvate u Federaciji BiH, koji bi, tehničkigovoreći, trebali uživati isto pravo,ovaj zakon nema isti uticaj u smislupluralizacije udžbenika. Raniji udžbeniciautora iz Hrvatske, koji su izdavani uZagrebu,rađenisuu„koautorstvu”sBiH.Jedan udžbenik postoji od 2006. godine,čijijejediniautorHrvatizBiH(Miloš).

Čini se da Hrvati u BiH nemaju stručankadrovski potencijal, koji bi iskoristiopluralno tržište udžbenika. U samojHrvatskoj, postojeće pluralno tržišteudžbenikadovelojedorazlikeukvalitetuudžbenika historije, ali nepostojanjetakve razlike i kvaliteta tržišta udžbenikau kantonima s hrvatskom većinom uFederacijiBiH,možebitiodraznedostatkapolitičke volje da se za tu sredinuunaprijedeudžbenici.

Najvećapromjena kod autorauRepubliciSrpskoj javila se 2007. godine,22 nakon što su zvanično usvojene Smjernice.Gotovo sve udžbenike historije danaspišu grupe autora iz Republike Srpske.ZakonskomregulativomRepublikeSrpskedozvoljen je samo jedan udžbenik zasvaki razred, a sve udžbenike izdajesamo jedna izdavačka kuća, Zavod zaudžbenikeinastavnasredstva uIstočnomSarajevu. Ova izdavačka kuća danasizdaje udžbenike u seriji sa jedinstvenimizgledom, koji nudi moderne vizualneelemente i donekle savremen didaktičkioblikisadržaj.

UcijelojBiH,svegadvaudžbenika,izdata2007. godine, odstupaju od „nacionalnoobojenih” tržišta udžbenika u BiH. UFederaciji BiH u upotrebi je udžbenik zaVIII razred, autora Leonarda Valente, iveoma ga cijene nastavnici, koji nastavuizvodenabosanskomihrvatskomjeziku–kaoštotopokazujuodgovorinaupitnik.23

U Republici Srpskoj prva nacionalnomješovita grupa autora udžbenikahistorije objavila je udžbenik historije zastručne škole.24 Takva mješovita grupa


18

2još uvijek nije formirana za udžbenikeza osnovnu školu, ali su nastavnici25 u Republici Srpskoj, koji koriste tajudžbenik, jako zadovoljni tim izdanjem.To može biti dokaz sve većeg iskorakaiz sistema obrazovanja i udžbenikaorijentiranih isključivo na nacionalnupripadnost.

Upotreba pisma

Dok su udžbenici, objavljeni u RepubliciSrpskoj, konstantno štampani samoćirilicom,udžbeniciobjavljeniuMostaru(iu Zagrebu, svakako), štampani su samolatinicom. Svi udžbenici na bosanskomjeziku, koji su objavljeni 2007. godine,štampani su i latinicom i ćirilicom. Uprethodnim godinama neki udžbenicipisani na bosanskom jeziku, objavljenisu na oba pisma, ali se čini da je tekod 2007. godine, u praksi, izdavanjeudžbenika na oba pisma prihvaćeno kaoopćepravilo.

III Značaj nacionalne historije – je li BiH polazište?

U svim analiziranim udžbenicimahistorije izražava se jasno, ali različitorazumijevanje „nacionalne historije”. Bitće potrebno još puno vremena, kako bisepostiglozajedničko imultiperspektivnoshvatanjehistorijeBiH.

Naglasak: historija Hrvata

Udžbenici,napisaninahrvatskomjezikuuBiH, pružaju jasan dokaz da „nacionalnahistorija” nije izjednačena s historijomBiH, nego s historijom Hrvatske iHrvata.Ovo se odnosi na sve analiziraneudžbenike, kao i na najnovije udžbenike,izdate 2006./2007. godine, koji setijesnooslanjajunaudžbenikeuvezene izZagreba.

Svi analizirani udžbenici odražavajuneku vrstu „posjedničkog stava” premaprošlosti i sadašnjosti BiH. Ne samo dase potpoglavlja o historiji BiH najvišebave historijom Hrvata u BiH, nego se ihistorija Hrvatske konstantno uvrštava.Osimtoga,određeneprisvojnezamjenice,kaonaprimjer: „naša domovina” ili „našagruda”, koje su konstantno prisutne uautorskom tekstu, uvijek se odnose naHrvatsku – što ne iznenađuje, s obziromna to da je većina udžbenika originalnonapisana i izdata u Zagrebu. Sugestijevanjskih stručnih recenzenata26 o ovomproblemu, autori još od 2001. godineignoriraju, kao i odbori za odobravanjeudžbenika, ili susugestijesamo formalnoali ne i suštinski prihvaćene. Jedanekstreman,alislikovitprimjerjeMakekovudžbenik, objavljen 2001., 2003. i 2006.godine.27 Sva tri udžbenika apsolutno suidentična,osimnaslovazadnjegpoglavlja.U izdanjima iz 2003. i 2006. godine,prijašnji naslov (iz 2001.) Hrvatska od14. do kraja 18 stoljeća28 zamijenjen jenaslovomBosna iHercegovina iHrvatskaod 14. do kraja 18 stoljeća29, čime nijepromijenjensadržajtekstapoglavlja.

25 UpitnikoupotrebiudžbenikahistorijeuBiH.26 Autoricaovog izvještajapronašla je sugestije recenzenatau sljedećemudžbeniku: IvkaPavičić, Franko

Mirošević, Tihomir Zovko, Povijest 5. Školska naklada, Mostar, 2001. U recenziji se, između ostalog,navodi: „Udžbenik je potrebno revidirati, s obzirom na to da je fokus stavljen na Hrvatsku, a ne naBosnu iHercegovinu.Akose teritorijeHrvatske iBiHspominjuukontekstuarheološkihnalazišta,ondajepotrebnopredstaviti idrugebalkanskedržave, ili jepotrebnorazdvojitiHrvatsku iBiH....nastranici7–zatamnitislikuuništenogMostara;nastranici24,25,50,51–revidiratireferencenaHrvatsku,kaonaprimjer, „naša gruda” (prisvojne zamjenice). Nijedna sugestija nije ispoštovana u drugom izdanjuudžbenika(IvkaPavičić,FrankoMirošević,TihomirZovko,Povijest5.Školskanaklada,Mostar,2003).Istovaži izaudžbenikautora:IvanaDukića,KrešimiraErdelje,AndrijeNikića,IgoraStojakovića,Povijest7.Školskanaklada,Mostar,2001.Urecenzijise,izmeđuostalog,navodi:„UdžbenikseodnosinaHrvatskuuperiodu/periodimaodsredine18.dosredine19.stoljeća,dokjeBiHuvrštenaudijeloveudžbenikakojisebavepodručjemBalkana.NeospornojedajeudžbeniknamijenjenškolskomsistemuuHrvatskojkojinijeprihvatljivuBiH,sobziromnačinjenicudaučenicitrebajuučitiprvohistorijusvojedržave,atekondahistorijususjeda.Sugeriranojereizdavanjeudžbenika,tedaseprilagodiškolskomsistemuuBiH.”Drugoizdanjeudžbenika(2003.)odštampanojebezikakvihizmjena,isugestijenisuprihvaćene.

27 IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVIrazredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2006.;IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVIrazredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2003.;IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVIrazredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2001.

28 ibid29 ibid.


19

2Čak i udžbenici historije autora Miloša(autora izBiH), koji obrađujuneštomaloviše historije BiH, nego drugi udžbenici,prate dominantnu liniju historijeHrvatske.30 Osim toga, udžbenici sadržeagresivan antisrpski prizvuk (prije svegaudžbenik za VIII razred), koji nestajeiz nekoliko visokokvalitetnih udžbenikahistorije,objavljenihuZagrebu.

Štakažunastavnici?

Nastavnici historije iz kantona shrvatskom većinom u FederacijiBiH31 čine se svjesnim tihproblema, posebno s obziromna činjenicu da mnogi međunjima,možda, znaju da je kvalitetudžbenika pisanog u Hrvatskojdaleko bolji od kvaliteta udžbenikahistorije izdatih u Mostaru.Nastavnici, koji podučavaju nahrvatskom jeziku u BiH, dalekosu manje zadovoljni udžbenicimahistorije po kojima rade, negonjihove kolege u Republici Srpskojsvojim, kao što to pokazujuodgovorinapitanjaizupitnika[vidiDodatak1].

Neizbježan je zaključak da su nastavnicihistorije u kantonima s hrvatskomvećinom u Federaciji BiH uvelikopodijeljeni u pogledu mišljenja okvalitetu udžbenika historije, po kojimasada rade. Ovaj zaključak i porukanastavnika, kao i analiza udžbenika,trebaju biti dovoljan razlog za organe

uMostaru i u drugim kantonima, koji sunadležni za obrazovanje na hrvatskomjeziku, da prihvate i usvoje nove pravcepisanja udžbenika, koje je već prihvatilavećina njihovih kolega, prije svega oni uSarajevu, ali donekle i kolege u BanjojLuci.

Naglasak: od srpske/jugoslavenske ka historiji Južnih Slavena i Srba u BiH

Udžbenici historije, izdati u IstočnomSarajevu za školsku 2007./2008.godinu, mnogo više se pozivaju nalokalnu i historiju BiH, kad je riječ ojužnoslavenskoj i nacionalnoj historiji,nego udžbenici napisani na hrvatskomjeziku. Ipak, u svim analiziranimudžbenicima, težište, u smislunacionalnehistorije, jasno je stavljeno na srpskunacionalnu historiju.32 Riječi u naslovima„srpska” ili „jugoslavenska” historijapromijenjene su u historija „JužnihSlavena” ili „Balkana”. Ovo bi mogaobiti pokušaj da se predoči regionalnii bosanskohercegovački pogled nanacionalnu historiju, a ne samojugoslavensko-srpsko viđenje. Ipak,težište u smislu nacionalne i regionalnehistorije pretežno je stavljeno na srpskuhistoriju.

Novi udžbenik za VIII razred osnovneškole autora Vujadinović/ Kuprešanin/Nagradić (2007.) je izvanredan.33 Udžbenik sadrži razne reference na BiHi lokalnu historiju. Osim toga, tekstoviautora su ujednačeni i sadržajno bogati.

30 MiljenkoMiloš: Povijest Staroga vijeka: Udžbenik povijesti za V razred osnovne škole. Znanje,Mostar,2006. Udžbenik ima vizualno privlačan izgled. Ipak, što se tiče sadržaja, udžbenik tijesno slijedi svoje„prethodnice”autora:Pavičić/Mirošević/Zovko(2001. i2003.).StavpremaprihvatanjuhistorijeBiHkaoglavnepolazne tačke,doneklesepromijeniouudžbenikuautoraMiloša (koji,bezobzira,ostaje tijesnopovezansnacionalnomhistorijomHrvata),naprimjer,dokPavičić(2001.)konstantnodajekonstatacijeipostavljapitanja,kaonaprimjer:„Kojailirskaplemenapočetkom1.tisućljećapr.KristaživenapodručjudanašnjeHrvatske?” ili„Kojesugrčkekolonijenanašempodručju?”(stranica88),asličnekonstatacijei pitanjauMiloševomudžbenikuglase: „Analiziraj povijesni zemljovid i odredi rasprostranjenost ilirskihplemenanatludanašnjeHrvatskeiBosneiHercegovine”(stranica134).

31 Važnojeprimijetitida,upoređenjusnastavnicimakojipodučavajupremaNastavnom planu i programu za osnovnu školu u Republici Srpskoj i prema Okvirnom nastavnom planu i programu za obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH, nastavnici, koji podučavaju prema Nastavnom planu i programu za devetogodišnje osnovne škole na hrvatskom jeziku u BiH, češće koriste izdanjaudžbenikaobjavljenapriješkolske2006./2007.ili2007./2008.godine.

32 Štojasnopokazuje,naprimjer,udžbenikRadetaMihaljčića.Istorija7zaVIIrazredosnovneškole.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,IstočnoSarajevo,2007.,upoređenjusprethodnimudžbenikom:RadeMihaljčić.IstorijazaVIrazredosnovneškole.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo, 2001.Čitajući teudžbenike,gotovodazaboravitedasunamijenjeniučenicimauBiH.Nasloviu izdanjuiz2001.glase:„Srpskezemlje”,„srpskinarod”,itd.Izdanjeiz2007.vizualnojeidjelomičnometodološkidaleko privlačnije, a sadržaj je gotovo isti. Naslovi u izdanju iz 2007. godine promijenjeni su, baremdjelomično,uhistorija/zemljeJužnihSlavenaiSrba,aupotpoglavljima,kaoiprije,naglašenajesrpskanacionalnahistorija.

33 ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,GordanaNagradić,IstorijazaVIIIrazredosnovneškole.ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaIstočnoSarajevo,2007.(prvoizdanje).


20

2Cilj im je podučiti, a ne, kao što je točesto slučaj, samo dokazati utemeljenjenacionalnogidentiteta(vidiDodatak4).

NoviudžbenikzaIXrazredosnovneškoleautora Tešića/Gavrića i Pejića (2007.)najmanjejeimpresivanizvišeaspekata.34 Iakose,kaoiusvimdrugimudžbenicimaobjavljenim u Istočnom Sarajevu 2007.godine, i u ovom udžbeniku više pozivana historiju BiH, zadnjim poglavljima,u kojima je obrađena historija Drugogsvjetskog rata igodine iza rata,umanjenje cjelokupan kvalitet udžbenika. Pejić,koji je udžbenik napisao skupa s drugimautorima2007. godine, istaknuo je svojegledištena tokdogađanjau svomprvomudžbeniku historije, objavljenom 2000.godine (kao i u Dodatku, objavljenom2007. godine). Pejić je, izgleda, jediniautor završnih poglavlja udžbenika iz2007. godine, zato što taj udžbeniksadrži gotovo identičnu reprodukciju onihprethodnihargumenata,dokjeizuzetaktošto su lekcije o „agresijiNATOsavezanaJugoslaviju”izočiglednihrazlogauvrštenetekukasnijimizdanjimaudžbenika.35


Prema rezultatima ankete provedene među nastavnicimahistorije u BiH, nastavnici kojipodučavaju na srpskom jeziku[vidiDodatak 2] najzadovoljniji sunovimudžbenicima.

Ovakav stepen iskazanog zadovoljstvameđu nastavnicima koji podučavajuna srpskom jeziku, a koji su odgovorilina upitnik, vjerovatno je nastao zbogdidaktički osavremenjenog i vizualnoprivlačnog izgleda svih novih udžbenikau upotrebi u Republici Srpskoj u ovojškolskoj godini. Iako su sadržaj iporuka udžbenika često jednaki onimaiz prethodnih izdanja, novi udžbeniciimaju kraće tekstove, više ilustrativnogmaterijala i historijskih karata, što ihčini pristupačnijim i za nastavnike i zaučenike. Također je bitno napomenuti daodređenibrojnastavnikanijedaoodgovornaovopitanje.

Naglasak: između bošnjačke i bosanske historije

U udžbenicima napisanim na bosanskomjeziku, u domenu nacionalne historije,jasno je da se težište stavlja nahistorijuBiH, s obzirom na to da se ne mogupozivati na „nacionalnu domovinu” izvanBiH, za razliku od udžbenika napisanihna hrvatskom ili srpskom jeziku; ali,koji su aspekti historije BiH obuhvaćeni?Konkretnije, je li u prikazu historijeBiH stavljen naglasak na historiju svatri konstitutivna naroda (i manjina) ilipretežno na historiju Bošnjaka? Pitanjeje, također, je li historija BiH i njenihnaroda predstavljena na integriran načinili su historije naroda koji žive u BiHpredstavljeneodvojeno?

Unekimanaliziranimudžbenicimavidise,od 2000. godine, zaokret od bošnjačkeka bosanskohercegovačkoj historiji,drugim riječima, od pretežno bošnjačkogpogleda na historiju BiH, ka pogledukojimsenastojeuvrstitirazličitinacionalnipogledi.Uudžbenicimaobjavljenim2000.i 2001. godine osjeća se utjecaj ratnogperiodaod1992.do1995.godineibivšihstandarda u obrazovanju, ali također sevidi usmjerenost na historiju Bošnjaka,a ne historiju BiH. Ti prvi udžbenicisadrže implicitni i ponekad eksplicitniantisrpskiprizvuk,krozkojiseukazujenadjelovanje nedavnih sukoba (prije svega,djelovanjerataod1992.do1995.).

Kretanje ka „usklađivanju” historijeBiH javlja se 2003. godine, drugimriječima, dominantan ton udžbenikanapisanih na bosanskom jeziku, dalekoje više orijentiran na osnovno historijskoiskustvo mirnog suživota u BiH. To jeposebno evidentno u udžbenicima za VIi VII razred osnovne škole, u kojima jeobrađen period od Srednjeg vijeka, dopočetka 20. stoljeća. Međutim, ponekadseovommetodomvišealudiranaprividno„be-ha-iziranje” historijskih perspektiva,s obzirom na to da udžbenici opisujuviše historija, ali odvojeno jednu oddruge. Iako su historije Srba i Hrvata uBiH prikazane na ujednačen i neutralannačin, one su ipak odvojene, „paralelne

34 S.Tešić,S.Gavrić,R.Pejić.IstorijazaIXrazredosnovneškole.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva.IstočnoSarajevo,2007.

35 Više informacija vidi u priloženoj studiji o udžbenicima historije za VIII razred (u Republici Srpskoj IXrazred)osnovneškoleuBiH,izaprila2008.godine,autoriceHeikeKarge.


21

2historije”.Štojejošvažnije,oviudžbenicistavljaju veći naglasak na historiju izbošnjačkeperspektive,ikvantitativno,iusmislu stajališta autora kada procjenjujuodređenedogađaje.36

Nekoliko udžbenika historije, napisanihna bosanskom jeziku, od 2003. godine,također sadrži kritične stavove premabosanskohercegovačkoj historiji s multi-perspektivnim, komparativnim prist-upima, u kojima se koristi moderanpristup historiografiji. Otvaranjem novihizdavačkih kuća (Sarajevo Publishing,Bosanska riječ) i pojavomnovihmladih isposobnihautora,natržištusepojavljujuizvanredni udžbenici - udžbenici za VIIIrazred autora Valente (2007.) i Šehića(2003., 2007.), udžbenici za VI razredautora A. Isaković (2007.) i Kurtovića(2003.) ili udžbenici za V razred autoraForića (2007.) i Brkljače (2003.).37 Oviudžbenici jako su uspješni, s obzirom natodasuprihvaćenimetodološkikriterijiizSmjernica[vidiDodatak4].

Važno je naglasiti da se većinapoboljšanja javila na tržištu udžbenikau kantonima s bošnjačkom većinom uFederaciji BiH – osim udžbenika za VIIIrazred osnovne škole – i prije zvaničnogusvajanja Smjernica, tj. 2003./2004.godine. Zato je uticaj Smjernica manjeočigledan nego, naprimjer, na tržištuudžbenika u Republici Srpskoj 2007.godine. Postoji nekoliko visokokvalitetnihudžbenika, koje je objavilo izdavačkopoduzeće Sarajevo Publishing tokom2003. godine (Kurtović, Brkljača, Šehić),anjihovareizdanjaiz2007.godinesadrženeke manje izmjene (naprimjer, tekstovio manjinama ili regionalnoj historiji). U

ovim udžbenicima, bez obzira na to štosuobjavljeni prije nego što suSmjernicezvanično potpisane 2006. godine,primijenjena je prva verzija Smjernica iz 2004.godine.


Ipak, potrebno je naglasiti dasu, u poređenju s nastavnicima,koji koriste udžbenike napisanena srpskom, odnosno hrvatskomjeziku, nastavnici, koji koristeudžbenike napisane na bosanskomjeziku, najmanje zadovoljni novimudžbenicima[vidiDodatak3].

Tako je tržište udžbenika u kantonimas bošnjačkom većinom u Federaciji BiHbilokvalitetnije2003.godineod tržištauMostaru i Banjoj Luci. Naime, nastavnicikoji podučavaju na bosanskom jeziku,iako cijene te udžbenike, očekuju daljnjei dublje promjene. To što su nastavnici,koji koriste udžbenike historije napisanenabosanskomjeziku,njimanezadovoljni,nije zbog toga što su ovi udžbenici lošijiod udžbenika napisanih na hrvatskomili srpskom jeziku. Mnogi udžbenicihistorije napisani na bosanskom jezikusuizvanredni,štosenemožerećizabilokoji udžbenik izdat u Mostaru, a možese konstatirati samo za neke udžbenikeizdateuIstočnomSarajevu.Najjačirazlogzanezadovoljstvo,kojesunastavnici,kojikoristeudžbenikenapisanenabosanskomjeziku izrazili, jeste njihovo razočarenjetime štoSmjernice nisu do sada u većojmjeri utjecale na daljnje pomake ukvalitetuonihudžbenikakojisuvećtada,2003. godine, barem djelomično, bili

36 Za primjer vidi Arifa Isaković,Historija/Povijest zaVII razred osnovne škole.Bosanska riječ. Sarajevo,2007. i HadžijaHadžiabidić/EdisDervišagić, Historija. Udžbenik za VII razred osnovne škole.Bosanska knjiga, Tuzla, 2007. Autori oba udžbenika suzdržavaju se od korištenja multiperspektivnih prikaza,ali nastoje naglasiti obavezne, zajedničke elemente historije BiH za sve narode koji u njoj žive.Konstatacijamapoput:„Takoseprožimanjemislamskog,pravoslavnog,katoličkogi jevrejskogkulturnogutjecaja stvorila etnička kulturna osnova, na kojoj počiva današnje bosanskohercegovačko društvo.” (Hadžiabidić/Dervišagić,stranica184,okulturološkojhistorijiBosneiHercegovinespočetka19.stoljeća)ili „Podrška vjerskih lidera katoličkog i pravoslavnog stanovništva u Bosni utjecala je na uključivanjeu Pokret katolika i pravoslavaca, čime je on dobio općenarodni karakter. (A. Isaković, stranica 112, opokretu za autonomiju u Bosni i Hercegovini početkom 19. stoljeća nastoje se istaknuti zajedničkohistorijskoiskustvo,aliustvarnojrealizaciji,udžbenicineispunjavajuovuperspektivuzbognaglašavanjahistorijeBošnjaka.)

37 LeonardValenta.Historija–PovijestzaVIIIrazredosnovneškole.Bosanskariječ.Sarajevo,2007.; ZijadŠehić, Zvjezdana Marčić-Matošović, Alma Leka. Historija. Istorija. Povijest. Udžbenik sa historijskomčitankom za VIII razred osnovne škole. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2007.; Zijad Šehić, ZvjezdanaMarčić-Matošović,Historija.Istorija.Povijest.UdžbenikzaVIIIrazredosnovneškole.SarajevoPublishing,Sarajevo, 2003.; Arifa Isaković, Historija – Povijest za VI razred osnovne škole sa radnim listovima.Bosanska riječ, Sarajevo, 2007.; Esad Kurtović, Salmedin Mesihović, Samir Hajrulahović, Historija 6,Udžbenik za VI razred osnovne škole, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003.; Melisa Forić, Historija –PovijestzaVrazredosnovneškolesaradnimlistovima,Bosanskariječ,Sarajevo,2007.; SekaBrkljača,VahidaBašalić,SalmedinMesihović,Historija5,UdžbenikzaVrazredosnovneškole,SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.


22

2dobrog kvaliteta. Očekivanja nastavnika,koji koriste udžbenike historije napisanena bosanskom jeziku, bila su velika, alisu ostala neispunjena. Međutim, ovajnastavniplaniprogramidaljesemijenja,kako bi u potpunosti bio usklađen saSmjernicama. Treba vjerovati da će taočekivanjanakrajubitiispunjena.

IV Podučavanje o ratovima 20. stoljeća

Za nastavnike historije u Bosni iHercegovini, podučavanje o nedavnomratu danas predstavlja jednu od oblastikoju je teško predavati. Kao što topokazuje analiza udžbenika historije(Prvi dio), rat od 1992. do 1995. godineobrađen je u aktualnim udžbenicimahistorije: a) veoma kratko, ali ipakuz jednostrane komentare (udžbenicihistorijenasrpskomjeziku);b)detaljnije,ali daleko od ujednačenog prikaza(udžbenicihistorijenahrvatskomjeziku);ili c) uopće nije obuhvaćen38 (noviudžbenicihistorijenapisaninabosanskomjeziku).

Poredeći udžbenike koji su se koristiliu školskoj 2007./2008. godini sa ranijekorištenim udžbenicima historije, jasnojeda,ustvari, nemapomakaunastavi usmislu postizanja suglasnosti oko ovogosjetljivogperioda.

Pristup ovome postoji, ali nije ujednačenu udžbenicima napisanim na srpskomi hrvatskom jeziku, u kojima su većopisani ratovi, koji su uslijedili nakonraspada Jugoslavije. Isto važi i zaudžbenike napisane na bosanskom jezikui objavljene prije 2003. godine. U samojednom udžbeniku na bosanskom jeziku,od 2003. godine, još uvijek je postojaotekstoratuuBiH,itonanepromijenjen,neujednačen način.39 U svim drugimudžbenicima na bosanskom jeziku,od 2003. godine, taj period se više nespominje.

Kada se uporede ovi rezultati sodgovorima nastavnika na upitnik,moguće je izvući daljnje zaključke.Prvo, nespominjanje rata od 1992. do1995. godine u učionici, niti je moguće,niti poželjno. Drugo, nastavnici se bojepodučavati o ovom periodu, zbog jošuvijek nedovoljne podrške, kako ukvantitativnom, tako i u kvalitativnomsmislu.


Nastavnici u BiH danas imajupodijeljenomišljenjeotometreba li rat od 1992. do 1995. godine biti obrađen u udžbenicima, s timdavećinanjihtvrdidarattreba obraditi[vidiDodatak5].

Odgovori na upitnik ukazuju nahitnu potrebu za izradom novih nastavnih materijala, koji bi pomogli nastavnicima i učenicima pri obrađivanju ovog perioda.

Od nastavnika se tražilo da, izmeđuostalog, navedu nastavne jedinice o nacionalnoj historiji u udžbenicima koje je teško podučavati.40 Jako jeinteresantno, ali nimalo iznenađujuće, dapodučavanjeonedavnomratupredstavljajednu od nastavnih jedinica koje jenajtežepredavati(17,5posto).

Osim toga, 13,5 posto nastavnika naveloje da je raspad Jugoslavije, koji je utijesnojvezisratomkojijeuslijedionakontoga,najtežizapodučavanjeprikorištenjupostojećih udžbenika. To znači da oko 31posto svih nastavnika uviđa da teškoćeproizilaze iz udžbenika, koje koriste kadaobrađuju kraj Jugoslavije i rat/ratovenakon toga, tj. periodod1980.do1995.godinedodanas[vidiDodatak6].

Nastavnici, koji koriste udžbenike nasrpskom i hrvatskom jeziku, morajupodučavati gradivo o periodu od 1992.do1995.godinepremasvojimnastavnimplanovima i programima za historiju, alinastavnici koji rade prema Okvirnom nastavnom planu i programu za obavezno

38 UskladuspreporukomVijećaEvropeoprivremenomobustavljanjupodučavanjaoratnimgodinama,kaougornjemdijeluteksta.

39 Muhamed Ganibegović, Historija-Povijest za VIII razred osnovne škole (3. izdanje). IP Svjetlost d.d.,Sarajevo,2006

40 Od nastavnika je traženo da navedu dvije nastavne jedinke po svom izboru. Od 184 nastavnika, 125nastavnikaodgovorilojenaovopitanje,alisunavelisamojednu,umjestodvijenastavnejedinice.


23

2devetogodišnje osnovno obrazovanje uFederaciji BiH ne moraju obrađivati ovajperiod. Period rata, zbog toga, nije dionovihudžbenika,napisanihnabosanskomjeziku.

Ipak, nastavnici koji podučavaju uskladu s Okvirnim nastavnim planom i programom za obavezno devetogodišnjeosnovno obrazovanje u Federaciji BiHaludiraju na podučavanje o ratnomperiodu i direktno i indirektno.Nastavnicisu često navodili sljedeće: „raspadJugoslavije” ili „BiH kao samostalna isuverena država 1992. godine”, kaonastavne jedinice koje im stvarajupoteškoće, ali također su dali i odgovorekoji se direktno odnose na rat, kaonaprimjer: „BiH u posljednjem desetljeću20. stoljeća” ili jednostavno „1992.-1995.”, ili „nastavne jedinice u kojimaje obrađen period od 1992.”. Jedannastavnik, koji koristi udžbenike nabosanskom jeziku, naveo je „one nastavnejedinicekojeniautorudžbenikanije jasnoobjasnio,negoprepisaoobičnefraze”. Nastavnici, koji podučavajuna bosanskom jeziku, suočavaju ses problemom – nastalim u javnostiili situaciji u učionici – podučavanjao periodu koji, niti je dio njihovog

nastavnog plana i programa, nitiudžbenikakojekoriste.

Zanimljivo je da od svih nastavnika,koji su odgovorili na ovo pitanje (125nastavnika), jasna većina (59,5 posto ili74nastavnika) navodi da je podučavanjeo ratovima u 20. stoljeću (Prvi svjetskirat, Drugi svjetski rat, i rat od 1992.do 1995.) teško. Nastavnici osnovnihškola u BiH obično podučavaju o svimhistorijskimperiodima,odprahistorije,pasvedonovijegdoba,tejezatotakovisokiprocenatposebnovažan[vidiDodatak7].

Jednostavno izbacivanje nastavnihjedinica iz udžbenika, koje stvarajupoteškoće, nije rješenje. Postoje i drugenastavne jedinice koje su teške zanastavnike historije u BiH, a koje se,također, uz noviju historiju, moraju uzetiu obzir. Osim već navedenih perioda,nastavnici smatraju i sljedeće periodeteškimzapodučavanje:Ranisrednjivijek– prije dolaska Osmanlija (17 posto),osmanlijskiperiod(16posto)iperiodprveJugoslavije u međuratnom periodu (16posto) ili period Habsburške monarhije(13posto)iSFRJ–svedo1980.godine–(13posto).

Grafikon 1:Nastavnejediniceteškezaobradu


24

2Zaključak

Rezultati analize udžbenika i mišljenjanastavnika ukazuju na potrebu za većimkvalitetomudžbenika,posebnoupogleduhistorije Drugog svjetskog rata i nakonnjega. Osim toga, postoji definitivnapotreba za prikazivanjem u udžbenicimaraspada Jugoslavije i ratova koji suuslijedilinakontoga.

Nastavnici širom BiH, uz one nastavnikekoji nemaju obavezu podučavati učenikeoperiodubosanskohercegovačkehistorijenakon 1992. godine, navode ozbiljnepoteškoće u vezi s obradom periodaod 1980. godine, do današnjeg dana,u kontekstu bosanskohercegovačkehistorije.Kaoštojevećnavedeno,ovoseposebno odnosi na nastavnike, koji rades udžbenicima napisanim na bosanskomjeziku.

Kaoštoodgovorinaupitnikotkrivaju,višeod polovine anketiranih nastavnika većradiunacionalnomješovitimodjeljenjima.Određene situacije moguće su kada suučenicivećpohađalinastavuporazličitomnastavnomplanu iprogramuzahistoriju.Zbog toga, nastavnici u cijeloj BiHmoraju prihvatiti izazov podučavanjao kontroverznom periodu zadnja tridesetljećauBiH.

Odgovori dalje otkrivaju da gotovo i nepostoji period nacionalne historije (osim,možda, perioda dolaska slavenskihplemena na Balkan) koji nije težak zapodučavanje, uz postojeće udžbenikehistorijeuBiH.OvonepodrazumijevadadanašnjiudžbenicihistorijeuBiHopćenitone obrađuju ove historijske periode.Nastavnici mogu, iz ličnih razloga, višeili manje voljeti određene periode, ali,kao što to odgovori jasno pokazuju,

periodisukoba i rata,kao imnogiperiodi„zajedničke” historije, bez obzira na toradi li se o osmanlijskoj ili habsburškojvladavini, ilipakSFRJ,veomasuteškizapodučavanjeucijelojBiH.

S obzirom na to da su rezultati analizeudžbenika pokazali da različiti udžbenicioslikavaju različita značenja nacionalnehistorije, ne bi trebalo biti iznenađujućeto što nastavnici smatraju da su mnogeteme teške za podučavanje. Nastavana kojoj se obrađuju periodi zajedničkehistorije, i dalje će predstavljati teškoćui za nastavnike i za učenike sve dok senacionalnahistorijashvata:• tako da se svi udžbenici historije

za Nastavni plan i program za devetogodišnje osnovne škole nahrvatskom jeziku u BiH odnose nahistorijuHrvata;

• kao pretežno srpska historija uudžbenicima za Nastavni plan i programzaosnovnuškoluuRepubliciSrpskoj;i

• tako da se neki (ali ne svi) udžbenicihistorije za Okvirni nastavni plan i program za obavezno devetogodišnjeosnovno obrazovanje u Federaciji BiH pretežnoodnosenahistorijuBošnjaka.

Na kraju, kao što je to već navedeno, umnogeudžbenikenapisanenabosanskomjeziku daleko više su uvrštavani prikazi,koji su u skladu s modernim evropskimstandardima za udžbenike, nego uudžbenike na hrvatskom, i većinuudžbenika na srpskom jeziku. Udžbenicihistorije, napisani na bosanskom jeziku,sadrže prikaz historije BiH, kojim senastojioslikatikontroverzan,alizajedničkikarakterhistorijeBiH.

3 Studija o korištenju

udžbenika historije u Bosni i Hercegovini

- KRATKI PREGLED- OPĆICILJITEMESTUDIJE- REZULTATI ANKETE- I Uzorak- II Komentarinastavnikanaraduz korištenjeudžbenikaunastavi- III Mišljenjenastavnikaoudžbenicima historijeuBiH

- Uvođenjemultiperspektivnostikaohistorijsko-metodološkogsredstvau

udžbenikezaVrazred- PrimjenamultiperspektivnostiuudžbenicimazaVIrazredosnovneškole

- NaglašavanjeprirodehistorijskogznanjauudžbenicimazaVIrazred

osnovne škole- Ujednačeniirafiniraniprikazi


26

3Kratki pregled

U posljednji dio ove studije uvrštena je ianketa, provedena među 184 nastavnikahistorije na cijelom teritoriju BiH,istraživačkog karaktera, pa se zato, naosnovu rezultata ankete, ne mogu izvućizaključci koji bi važili za sve nastavnikehistorije u BiH. Rezultati, međutim,otkrivaju dosta toga o anketiranimnastavnicima.Odnastavnikajetraženodanavedu kako koriste sadašnje udžbenikeu nastavi i rezultati pokazuju da suudžbenici za većinu nastavnika veomabitni za planiranje nastavnog sata. Odnastavnikasetakođertražilodaodgovorenaraznapitanja,međunjimainapitanjao stručnim kvalifikacijama i iskustvuu nastavi, o načinu na koji učestvujuu odabiru udžbenika, o nacionalnojzastupljenosti učenika u odjeljenjui o njihovom mišljenju o revizijamaudžbenika, od uvođenja Smjernica zapisanje i ocjenu udžbenika historije zaosnovneisrednješkoleuBiH.

Uzorak čini raznolik spektar anketiranihnastavnika,stimdaanketiraninastavnicitakođer imaju inekesličnosti.Nastavnici,koji su odgovorili na upitnik, rade uosnovnim i srednjim školama širom BiH.Nepostojevećerazlikemeđuispitanicimapo osnovu iskustva u podučavanjuhistorije iučestalostipohađanjaseminaraza nastavnike u zadnje tri godine.Većina nastavnika stekla je akademskozvanje osamdesetih godina, ili nakon1995. godine. U nacionalno mješovitimodjeljenjima radi 63 posto nastavnika,dok34postonastavnikaradiunacionalnohomogenim odjeljenjima. Velika grupanastavnika, međutim, izrazila je želju daradiunacionalnomješovitimodjeljenjimai, uglavnom, ne vidi problem ako seu odjeljenju nalaze i učenici različitihnacionalnosti.

Rezultati istraživanja pokazuju damnoge anketirane nastavnike brinuudžbenici koje koriste u nastavi.Nastavnici su naveli sadržaj udžbenika,vanjski izgled prilagođen korisnicima,uvrštavanje didaktičkih sredstavai multiperspektivnost, kao bitne

karakteristike za odabir udžbenika,iako proces odabira udžbenika nijeisti za svakog nastavnika. Čak 52posto nastavnika odgovorilo je da sumogli odabrati udžbenike za sebe, dokje veliki broj nastavnika u RepubliciSrpskoj i Federaciji BiH, izjavio da suza njih udžbenike birala ministarstvaobrazovanja, pedagoški zavodi ilistručni aktivi nastavnika predmetnenastave. Neki nastavnici smatraju dasadašnji udžbenici daju ujednačen ipromišljen pogled na historiju u regiji,dok tek neznatna većina njih i dalje nijesigurna, iliseneslažestimdaudžbenicipružaju dovoljnu podršku podučavanjukontroverznih historijskih tema. Gotovojedna trećina nastavnika smatra da ratod 1992. do 1995. godine ne treba bitiuvršten u udžbenike. Nastavnici, kojikoristeudžbenikenapisanenabosanskomjeziku, nezadovoljni su zbog toga štoizdavači unose tek manje izmjene; ipak,kao što je navedeno u Drugom dijelu,kvalitetudžbenikanabosanskomjeziku,uodnosunaudžbenikehistorijenasrpskomili hrvatskom jeziku, definitivno je bolji.Udžbenici izdati u Istočnom Sarajevu unajvećoj su mjeri poboljšani i nastavnicikoji koriste takve udžbenike uglavnomsu i dalje zadovoljni novim udžbenicima.Na kraju, nastavnici koji podučavaju nahrvatskom jeziku i dalje imaju podijeljenstavokonovihudžbenika.

Opći cilj i teme studije

Cilj ovog dijela studije bio je prikupitidetaljnije informacije o korištenjuudžbenika historije u nastavi u cijelojBiH. Nastavnicima je postavljeno pitanjeu vezi s raznim aspektima udžbenika.Bilo je potrebno u razmatranje uzetivažne kriterije za odabir nastavnikaza anketiranje.41 Prvo, trebalo jeizabrati nastavnike i osnovnih i srednjihškola. Nastavnici su, također, trebalipredstavljati razne vrste škola ipodučavati u različitim razredima. Osimtoga, nastavnici su trebali dolaziti iz svihregija BiH, što znači iz oba entiteta, kaoi iz Brčko distrikta. Iako je uzorak (184

41 GEItimipredstavniciOSCE-ovogOdjelazaobrazovanjeuSarajevu,razmatralisuovekriterije, inakonnjihovogusaglašavanja,uputili ihregionalnimslužbenicimaOSCE-azaobrazovanje,kojisuupitnikdaljedostavilinastavnicima.


27

3nastavnika) reprezentativan za Bosnui Hercegovinu, potrebno je naglasiti daje anketa koncipirana kao istraživanjei da rezultati pokazuju tek primarnetendencije. Zbog toganijemoguće izvućiopći zaključak za svenastavnikehistorijeu BiH.

Od anketiranih nastavnika prikupljene susljedećeinformacije:42

• Primijenjeni i poželjni kriteriji pribiranjuudžbenika;

• Prilagođenost raspoloživih, odnosnoodabranih udžbenika odjeljenjima smješovitimnacionalnimsastavom;

• Poželjne ili manje poželjne nastavnejedinice;

• Pogodnost udžbenika za podučavanjenamultiperspektivannačin;

• Pogodnost udžbenika za podučavanjehistorijeuregiji;

• Pomak u kvalitetu udžbenika iargumentiranost;

• Elementi udžbenika koje bi bilopoželjnopromijeniti;

• Podučavanje o ratuna satuhistorije iuudžbenicima.

Rezultati ankete

I. Uzorak

Grafikon 2: Nacionalnadistribucijauzorka

Grafikon 3:Premapodručju

Grafikon 4:Premarodu

Grafikon 5:Premavrstiškole

42 VidiDodatak11–UpitnikokorištenjuudžbenikahistorijeuBiH.


28

3Osim toga, raspoloživi podaci pokazujuda14od184odabrananastavnikaradiu„dviješkolepodjednimkrovom.”43 Oko 21 posto nastavnika radi u četverogodišnjimstručnimsrednjimškolamaioko13postonastavnikaradiugimnaziji.

Dužinaiskustvaupodučavanjuhistorije:

Mnogi anketirani nastavnici (44 posto)podučavaju historiju više od 15 godinai zato imaju iskustvo u podučavanjuhistorijejoš izsistemaSFRJ(isastarijimgeneracijama udžbenika i nastavnimmetodama). Ostatak anketiranihnastavnika veoma je mlad i počelisu podučavati historiju u školskoj2002./2003.godiniilikasnije.

Grafikon 6:Dužinaiskustvaupodučavanjuhistorije

Zvanjenastavnikahistorije:stepenobrazovanja

Nastavnici su stekli zvanje nastavnikau raznim vremenskim periodima –uglavnom osamdesetih godina prošlogstoljeća(oko39posto) iuperiodunakonrata (oko 36 posto). To se uglavnomodnosinadvijenajvećegrupenastavnika,sa više od 15 godina, ili do 5 godinaiskustva u nastavi. Manja grupa (oko9 posto) pripada starijoj generacijinastavnika, koji su stekli stručnu spremunastavnika šezdesetih ili sedamdesetihgodina prošlog stoljeća. Druga grupaanketiranih nastavnika (oko 11 posto)stekla je zvanje nastavnika u perioduod 1990. do 1995. godine, a čak 5nastavnika (2,7 posto) izjavilo je danemajustručnuspremuuoblastihistorije(međutim, svega dva nastavnika imajustručnuspremuusasvimdrugojoblasti).

Grafikon 7:Zvanjenastavnikahistorije–stepenobrazovanja

Edukacijanastavnikahistorije

Jedna trećina nastavnika (oko 32 posto),u posljednje tri godine, prisustvovala jeseminarima za nastavnike historije višeod tri puta. Druga, najveća grupa (oko24 posto), prisustvovala je tri puta uistomvremenskomperiodu,iliuprosjeku,jednomgodišnje.

Grafikon 8: Učestalostpohađanjaseminarazanastavnikehistorijeuposljednjetrigodine

43 To su škole koje su potpuno podijeljene prema nastavnim planovima i programima i nacionalnojpripadnosti.Veomamalibrojnastavnikapodučavaučenikeuobješkole.


29

3II. Komentari nastavnika na rad

uz korištenje udžbenika u nastavi

Udžbenici koji su korišteni u školskoj 2007./2008. – odgovori nastavnika44

Prema odgovorima anketiranihnastavnika, još uvijek se koriste stariudžbenici, s tim što je veći procenatanketiranih nastavnika, koji radeprema nastavnom planu i programu nahrvatskom jeziku u BiH i koji koristestarije udžbenike, u poređenju sanastavnicima, koji predaju prema drugimnastavnimplanovimaiprogramimauBiH.• Udžbenici na hrvatskom jeziku iz

2003.,2005.i2006.godinegotovosuisti u smislu sadržaja i prikaza; zatonastavnici,kojiradepremanastavnomplanuiprogramunahrvatskomjezikuu BiH, koriste starije udžbenike, jerse sadržaj nije suštinski mijenjao.Udžbenici na hrvatskom jezikuuglavnom su i najskuplji udžbeniciu BiH, tako da nastavnici ne tražeod svojih učenika da kupuju noveudžbenike.

• Nastavnici koji rade po programuu Republici Srpskoj koristili su istare i nove udžbenike u školskoj2007./2008. godini. Stariji udžbeniciposebnosekoristeugimnaziji.45

• Nastavnici, koji rade po okvirnomprogramu u Federaciji BiH, koristeuglavnom nove udžbenike u školskoj2007./2008. godini, s tim da postoji igrupa nastavnika koji koriste starijeudžbenike iz 2003. godine, kojise nisu puno mijenjali u nekolikozadnjih godina (naprimjer, udžbenikHadžiabdića, kao i udžbenik u izdanjuizdavačkih poduzeća SarajevoPublishing,Svjetlost,Bosanskaknjiga).

• SvinastavniciizBrčkodistriktakoristeudžbenike iz dvije ili više grupa (bilona srpskom, hrvatskom ili bosanskomjeziku), s tim da su to uglavnomstarijeverzijeudžbenika.

Proces odabira udžbenika

Mogućnostizanastavnikedabirajuizmeđurazličitihudžbenikahistorije

Više od polovine anketiranih nastavnika(oko 52 posto) navelo je da su mogli birati međuraznimudžbenicimahistorijeza školsku 2007./2008. godinu.Ostali suizjavili da nisu mogli birati udžbenik kojikoriste(oko47postonastavnika).

Nastavnici, koji nisu mogli utjecati naodabir udžbenika, odgovorili su da jeMinistarstvo obrazovanja46 uglavnomodlučivalo o tome koji će se udžbenicikoristiti (65 nastavnika, uglavnom izRepublike Srpske). U Federaciji BiH,26 nastavnika navelo je da su takveodluke donosili pedagoški zavodi,odnosno ministarstva i stručni aktivi.47 Dva nastavnika navela su da je direktorodabraoudžbenike.Nekinastavnicinavelisu da im je bio ponuđen samo jedanudžbenik,anetri.48

Nastavnici, koji nisu bili u poziciji dabiraju udžbenik, također su izjavili da snjima nisu obavljene konsultacije (oko55 posto nastavnika), ili da su s njimaobavljene samo kratke konsultacije (36posto nastavnika) u pogledu njihovogmišljenja o odabiru udžbenika. Svegaoko 7 posto nastavnika, koji nisu moglisami birati udžbenike, naveli su da sumogliučestvovatiuodabiru idasumoglidati mišljenje o udžbenicima. Činjenicada od više od polovine nastavnika nijetraženo mišljenje tokom procesa odabiraudžbenika, pokazuje da su odlukeo udžbenicima donosili ministarstvoobrazovanjailipedagoškizavod.

Ono što je još važnije, gotovo 80 posto nastavnika, koji nisu imali utjecaja na proces izbora udžbenika, udžbenik nije vidjelo prije nego što im je rečeno da ga koriste. Samo oko19 posto nastavnika imalo je mogućnostvidjetiodabraniudžbenikprijenegoštosugapočelikoristitiunastavi.

44 DetaljnalistaiučestalostkorištenjaudžbenikazaV,VI,VIIiVIIIrazreddatajeuDodatku10.45 Reformanastavnogplanaiprogramazaosnovneistručneškolejeutoku,stimdaistiprocesjošuvijek

nijepočeozagimnazije.46 „MinistarstvoprosvjeteikultureRepublikeSrpske,rješenjembroj:07.2-5619/07,od24.8.2007.godine;

07.2-4817-2/07,od23.7.2007.godine;07.2-5990/07,od3.9.2007.godine.”47 „Stručniaktiv,alizaVIrazredponuđenzaškolsku2007./2008.samo1.izd.odMiljenkaMiloša–Znanje,

Mostar.”48 UFederacijiBiHtrisuudžbenikazajedanrazredzvaničnoodobrenazaškolsku2007./2008.godinu.


30

3U grupi anketiranih nastavnika, višeod polovine nastavnika navelo je da suimali mogućnost birati udžbenike kojekoriste. Od toga, 48 nastavnika (49,5posto) navelo je da su odluku donijelisami, dok je druga polovina donijelaodlukuuokvirudrugihgrupa,kaoštosuministarstvaobrazovanja(jedannastavniknaveo je da se radilo više o instrukcijinego o zajedničkoj odluci49), pedagoškizavodiistručniaktivi.Nekolikonastavnikanavelo jeda suodlukudonijeli zajednosdirektorom, a jedan nastavnik odgovorioje da je odluku donio u konsultacijama sautoromudžbenika.

Grafikon 9:Mogućnostdanastavniksamodabereudžbenikiliusastavusavjetodavnogodbora

Kriteriji za odluku o udžbenicima

Od nastavnika, koji su mogli biratiudžbenike, traženo je da navedu kriterijekoje smatraju najbitnijim za svojuodluku. Među šest ponuđenih kriterija,sadržaj udžbenika smatra se najbitnijim– oko 96 posto nastavnika smatra daje sadržaj veoma bitan ili bitan. Drugi,prema mišljenju nastavnika, najvažnijistandard je izgled udžbenika. Udžbenicitakođermorajusadržavatidobrorazvijenadidaktička sredstva, a tekst trebaobuhvatatirazneperspektiveoodređenimhistorijskim događajima. Gotovo jedna

polovinaanketiranihnastavnikatakođerjenavela da je lakše koristiti udžbenik, kojijeunastavivećkorišten,tecijenu.

Istraživanjejenastavnicimadalomogućnostda izraze vlastite kriterije za odabirudžbenika. Od velikog broja različitihodgovora, značajni su sljedeći kriteriji:kompatibilnost s nastavnim planovima iprogramima50 (10 odgovora), greške usadržaju udžbenika51, jezik, promoviranjehistorijskog učenja, dostupnost udžbenika,objektivnost, dovoljno vremena danastavnici donesu odluku, te kvalitetudžbenika.

Grafikon 10: Rangiranje veoma bitnih ilibitnih kriterija za odluku oizboruudžbenika

Udžbenici za nacionalno mješovita odjeljenja

Tabela u donjem dijelu teksta pokazujeda više od polovine (oko 63 posto)anketiranih nastavnika radi u nacionalnomješovitim odjeljenjima, ali većinatih nastavnika navodi da je procenatučenika drugačije nacionalnosti uodnosu na većinu učenika u njihovimodjeljenjima, veoma mali. Jedna trećina(oko 34 posto) radi u nacionalnohomogenim odjeljenjima. Čak i akovećina nastavnika ima ispod 5 postonacionalnomješovitihodjeljenja,relativnovelika grupa navela je da nastoje nasve učenike gledati jednako i čak ih jeviše navelo da žele raditi u nacionalno

49 „NaputakMinistarstvabezkonzultacijanastavnika.”50 „Usklađenost sa Nastavnim planom i programom za USK i odobrenje za korištenje od nadležnog

Ministarstvaobrazovanja.”51 „Imalismovrlomalovremenadaseupoznamosanovimudžbenicima.Izborjebiona„brzinu”.Tektokom

školske 2007./2008. koristeći iste, uočili smo mnoge nedostatke - materijalne greške, nejasne slike,karte,nedorečenostutekstu,isl.”


31

3mješovitim odjeljenjima,52 obrazlažući danacionalnost njihovihučenika zanjih nijebitna.53 Većina nastavnika naglasila je danacionalnomješovitaodjeljenjazanjihnepredstavljajunikakavproblem.54

Grafikon 11: Brojnastavnikakojiradesučenicimačijajenacionalnostdrugačijaodnacionalnostivećineučenikauodjeljenju

Grafikon 12: Prilagođenostudžbenikazapodučavanjeunacionalnomješovitimodjeljenjima

Veliki broj nastavnika (oko 76 posto)pozitivno je odgovorio na pitanje oprilagođenosti udžbenika svim učenicima,bez obzira na nacionalnu pripadnost.Odgovori se mogu svrstati premasljedećimgrupama:Grupa 1: Dobra prilagođenost (opće-

nitno dobro mišljenje, nitijedan udžbenik nije navedenkaoneprilagođen)= 29 posto,naprimjer: „Nacionalna historijaje prilagođena svim učenicima,bez obzira na nacionalnupripadnost.”

Grupa 2: Nema uvredljivih sadržaja = 46 posto,naprimjer:„Udžbeniknema uvredljivih sadržaja pobilokomosnovu.”

Grupa 3: Objektivna i zbog toga dobra = 7 posto, naprimjer:„Potvrđenečinjenice.”

Grupa 4: Nije loše, iako bi moglo biti bolje, naprimjer: „Udžbenicisu prilagođeni za korištenje unastavi, ali nema kontroverznihelemenata u udžbeniku” =2 posto, naprimjer: „Jedandio gradiva, oko 20%, nijesagledan sa više strana, tj.nije potkrijepljen određenimdokazima,dok80%jeste.”

Grupa 5: Nema mržnje, ali = oko 4 posto. Udžbenici ne sadržeelemente mržnje, ali imajunegativno ograničenje, na-primjer, zastarjela didaktičkasredstva ili premalo informacijao drugima, tako da nastavniciponekad primijete da serazumijevanje učenika razlikujeodonoguudžbeniku.

Grupa 6: Nedovoljna = oko 17 posto,naprimjer: „Udžbenici za V i VIrazredsudobri,aliudžbenicizaVIIiVIIIrazrednisuprilagođeniza učenike različite nacionalnepripadnostiuistomodjeljenju.”

52 „Radim u školi gdje je zastupljena jedna narodnost, a volio bih da ima i drugih narodnosti, osimmuslimana,sigurnodabihbiotolerantanipremadrugima,jersuuBosnisvedoovogrataživjelevjerskezajednicejednauzdruguinikonikomenijesmetao.”„Voliobihdaradim,jerbezpripadnikasvihnacijanemabudućnosti.”

53 „Zbog nacionalne šarolikosti nema nikakvih problema i čini se da su mladi puno tolerantniji po tompitanju.”

54 „U nekim odjeljenjima imamo učenike različite nacionalnosti i sa njima radimo isto kao i s ostalimučenicima. Predajem iste nastavne sadržaje, postavljam ista nastavna pitanja, imam iste kriterijumeprilikomocenjivanja,nemamapsolutnonikakvihproblema.”


32

3Naprimjer:- dvaudžbenika izRepublikeSrpske (IVrazred gimnazije, IX razred osnovneškole)

- četiri udžbenika na bosanskom jeziku(VIII razred u izdanju izdavačkogpoduzeća Sarajevo Publishing, IVrazred gimnazije i V i VII razredosnovneškole)

- jedan nastavnik koji radi premanastavnom planu i programu nahrvatskom jeziku u BiH naveo je dasuudžbenici zaV,VI i VII razred loši,ali da je udžbenik autora LeonardaValente dobro prilagođen nacionalnomješovitimodjeljenjima.

Različiti nastavni materijali za sate i konkretni načini korištenja udžbenika

Materijalizapripremusatahistorije

Tabela u donjem dijelu teksta pokazujerazličite materijale, koje nastavnicikoriste u pripremi nastave. Anketiraninastavnici uglavnom koriste udžbenikkoji je naveden u istraživanju. Osimtoga, nastavnici historije koriste stručnuliteraturuiličlankezapripremusata.Neki

člancinavedenisuutabeliopriručnicimazanastavnike(vidiniže).

Osim „zvaničnih udžbenika”, takođerse koriste i drugi materijali, kao što suprimarni izvori i dokumentirana građa,čakiako20postoanketiranihnastavnikanije dalo odgovor na pitanje koliko čestokoriste primarne izvore. Nastavnicištampu koriste često (27 posto) iliponekad (40 posto), kao materijal zapripremusata.Nakraju,okojednetrećinenastavnika često koristi priručnike zanastavnike.

Grafikon 13: Rangiranje:materijalikojenastavnicikoristeupripremisata

Tabela 1:Priručnicizanastavnike,kojekoristeanketiraninastavnici

Hadžiabdić/Dervišagić,PriručnikzanastavnikeodVdoVIIIrazreda 13LuisaBlack,PriručnikzanastavnikehistorijeuBiH 10Raznipriručnicizanastavnikeizsusjednihdržava 12IzHrvatske IvkaPavičić-Školskaknjiga,Zagreb; IvanDukić,FrankoMirošević-Školskaknjiga,Zagreb Priručniciizdavačkihkuća,Školskaknjiga,Profil,Meridijan,Alfa IzSrbije NastavamoderneistorijejugoistočneEvrope,Beograd,2005. JelisavetaDražić,Priručnikizistorije Historijskečitanke 15IstorijskačitankazaVIrazred,1988. IstorijskačitankazaVIrazred,izdanjeMinistarstvaprosvjeteinaukeRepublikeSrbije Općipriručnicizarazličiterazrede/nivoebezspominjanjanaslova 17Didaktičko-metodološkivodiči(kaoikarte,historijskiatlasi,itd.) 5Enciklopedija 5PriručnicizanastavnikeuBosniiHercegovini 3Arifa Isaković,Historija–PovijestzaVIIrazredosnovneškole Leonard Valenta, Historija–Povijest za VIIIrazredosnovneškole Druganaučnaliteratura,kaoštosuhistorijskerevije IstorijanarodaJugoslavije;IstorijasrednjovekovneBosne Jugoslovenskiistorijskičasopis,1999. Nastavaistorije(časopis) Istorijauosnovnimškolama(zbornikradova) V.Ćorović,IstorijaSrba S.Stanojević,IstorijaSrba AnaPešikanAvramović,Trebalideciistorija? Drugo 17


33

3Udžbenici historije kao glavni oslonac u nastavi

S obzirom na to da udžbenik imanajvažnijuuloguzanastavnikeuprocesupripreme nastavnog sata, udžbenik jenajvažnijimaterijalnasatu.Znatnavećinanastavnika(oko71posto)navelajedajeudžbenik, u velikoj mjeri, glavni oslonacu nastavi. Otprilike jedna četvrtinanastavnika koristi udžbenik umjereno, aza malu grupu nastavnika (oko 3 posto)udžbenik je veoma rijetko glavni oslonacunastavi.

Grafikon 14: Udžbenikhistorijekaoglavnioslonacunastavi

Udžbenike većinom koriste nastavnicikao materijal za zadaću. Približno jednatrećina nastavnika koristi udžbenik zainteraktivanradsučenicima,uzkorištenjezadataka i izvora iz udžbenika. Manjagrupa nastavnika (oko 21 posto) čitaiz udžbenika u odjeljenju i oko 11 postoučenicima zadaje domaću zadaću uzpomoćudžbenika.

Grafikon 15: Kakonastavnicikoristeudžbenike

Pitanje otvorenog tipa nastavnicimaje dalo mogućnost da navedu i drugeprimjere funkcija udžbenika. Potrebno jenaglasiti da su navedeni „aktivni” dijeloviudžbenika za promoviranje interaktivnogučenja(vidjetiispod).

Druginačinikorištenjaudžbenika,kojesunastavnicinaveli:• Interaktivno učenje kroz ilustrativnematerijale, izvore i zadatke izudžbenika

• Uvođenje udžbenika, kao osnovnogmaterijalazaanalizu

• Prezentiranje dodatne literature, kaododatkauzudžbenike

• Upotreba interneta, kao dodatnogmedijauzudžbenik

• Ispravljanje grešaka u udžbenikuzajednosučenicima

Bavljenje kontroverznim pitanjima uz pomoć udžbenika

Više od jedne trećine nastavnika (oko36 posto) dijeli mišljenje da noviudžbenici pružaju dovoljno podrške zapodučavanje o kontroverznim pitanjima,dok sličan broj nastavnika (oko 35posto) nije siguran je li uz udžbenikmoguće lako obraditi kontroverznapitanja. Razlog za ovakvu situacijumožebiti nesigurnost ili nedostatak znanja otome kako u udžbenicimamogu, ustvari,biti prezentirana kontroverzna pitanja.Oko 22 posto nastavnika navodi da se uudžbenicima ne obrađuju kontroverznapitanjanaodgovarajućinačin.

Grafikon 16: Mišljenjenastavnikaoadekvatnostiudžbenikazapodučavanjeokontroverznimpitanjima


34

3Udžbenik i regionalna historija

Anketirani nastavnici izrazili su veomapozitivno mišljenje o prezentiranjuhistorije u regiji u korištenimudžbenicima. Oko 66 posto nastavnikapotvrdilo je da udžbenici koje koriste,prikazuju regionalnu historiju. Oko 10postonastavnikanijeseusuglasilosovimmišljenjem, a oko 22 posto nastavnikanijebilosigurno.

Grafikon 17: Mišljenje nastavnika o tomepomažu li korišteni udžbeniciu pružanju ujednačenog ipromišljenogprikazahistorijeuregiji

Neki nastavnici (oko 11 posto), koji sunaveli da udžbenik ne pruža ujednačenprikazhistorijeuregiji,navelisusljedećerazloge: • Ujednačen prikaz moguć je jedinoprekododatneliteratureimaterijala.55

• Udžbenik s ujednačenim prikazomnije moguć, zbog postojećih političkihokolnosti.

• Loš jeprikazkonkretnihtema,kaoštojeDrugisvjetskirat.

• Preveliknaglasakstavljasenamržnjuirazlike.56

Druga grupa nastavnika (19 nastavnika)pozitivno se izrazila o udžbenicima upogledu ujednačenosti prikaza. Navelisudanovi udžbenici dajuprikazhistorije

u regiji na adekvatniji i realniji57 način.Udžbenici su objektivni58 i ne sadrže višeuvredljiv sadržaj.59 Neki nastavnici čaksu naveli i da novi udžbenici pokazujumultiperspektivnost.

III. Mišljenje nastavnika o udžbenicima historije u BiH

Od nastavnika historije zatraženo je daiskažu svoje mišljenje o novoj generacijiudžbenika, u poređenju s udžbenicimakoje su ranije koristili. Oko polovinenastavnika (45 posto) izjavilo je da sunoviudžbeniciboljiodprethodnih.Druga,najvećagrupanastavnika(oko41posto),navela je da su udžbenici gotovo isti ida ne uviđaju bilo kakvo poboljšanje.Ovo drugo mišljenje moglo bi doći odgrupe nastavnika koji koriste udžbenikekoji se nisu znatno mijenjali u proteklimgodinama (kao što su to udžbenicihistorije na hrvatskom ili udžbenici nabosanskom jeziku autora Hadžiabdića/Dervišagića). Tek mala grupa, od oko3 posto nastavnika, navela je da suudžbenici lošiji i oko 4 posto nastavnikabilojenesigurnouovomrangiranju.

Grafikon 18: Mišljenje nastavnika o tomejesu li udžbenici historije, kojekoriste ove školske godine,bolji ili lošiji od udžbenikakoje su koristili prošle školskegodine

55 „Akoželimučenicimapružititakavprikazhistorije,tonemogupomoćuudžbenika,negopomoćudodatnihizvora.”

56 „Ponavljam, previše je ratova, sukoba i mržnje, a premalo onoga što nas veže i što nam je svimazajedničko i u interesu. A ima, bilo je i treba biti više primjera onog humanog u ljudima, koje smozaboraviliilinamnedajutražiti.”

57 „Udžbenicikojekoristimobrađujuistorijatsvihdržavainarodaregiona.”58 „Udžbenicikojekoristimsuobjektivni,potkrijepljeni izvorimaičinjenicama,prematome,pomažumida

učenikeupoznamsastvarnimdogađajimaizprošlostinašihnaroda.”59 „Čitajućiudžbenikelakojezapazitidanema„zapaljivog”teksta.”


35

3Od ukupno 166 odgovora, izdvojeno jepet različitih grupa, zbog kojih nastavnicismatrajudasuudžbeniciboljiililošiji:a)Razočarani,zatoštosuudžbeniciisti;60

b)Pozitivni,zatoštosu,udidaktičkom smislu,udžbenicibolji;61

c)Uglavnom pozitivni;62

d)Pozitivni, ali nekisuudžbenicibolji,ili neketemeuudžbenicima subolje;

e)Loši ili manjkavi.

Što se tiče razlika u odgovorimanastavnika, koji predaju prema različitimnastavnim planovima i programima,mogu se izvesti sljedeći zaključci:nastavnici, koji koriste udžbenike nasrpskom jeziku, uglavnom su zadovoljninovimudžbenicima (61 posto anketiranihnastavnika); ipak, jedna četvrtina njih(24 posto) navodi da su novi udžbenicimanjkavi. Mnogi nastavnici, koji koristeudžbenike na bosanskom jeziku, nisuzadovoljni novim udžbenicima kojekoriste (44 posto nastavnika) i navodeda su udžbenici isti kao i prethodnegodine (38 posto nastavnika). Tek malagrupa nastavnika, koja koristi udžbenikena bosanskom jeziku (oko 18 posto),zadovoljnajenovimudžbenicimahistorijeuodnosunaprethodneudžbenike.

Nastavnici, koji koriste udžbenike nahrvatskomjeziku,gotovosuravnomjernopodijeljeni u tri grupe: više od jedne

trećine nastavnika (oko 38 posto) jerazočarano, druga trećina (oko 35 postonastavnika) je zadovoljna „novim”udžbenicima, uglavnom u didaktičkomsmislu; iposljednjatrećina(oko27postonastavnika) uglavnom je zadovoljnaudžbenicima koji se koriste u školskoj2007./2008.godini.

Ukratko,nastavnici,kojikoristeudžbenikenapisane na srpskom jeziku, uočavajunajveće poboljšanje i uglavnom suzadovoljninovimudžbenikom.Nastavnici,koji koriste udžbenike na bosanskomjeziku, imaju veoma negativno mišljenjeo novim udžbenicima, zato što ne videvelikupromjenuunovimudžbenicima, tesuzatorazočarani.Nastavnici,kojikoristeudžbenike na hrvatskom jeziku, imajupodijeljenomišljenje–nekisuzadovoljni,a neki su razočarani udžbenicima. Ovopodijeljeno mišljenje o udžbenicimana hrvatskom jeziku može se smatratipozitivnim, s obzirom na to da nekinastavnici imaju relativno izražen kritičkistavpremaovimudžbenicima.

Promjene koje nastavnici predlažu za nove udžbenike

Pod pretpostavkom da mogu imatiutjecaja na izradu novih udžbenika, odnastavnika je zatraženo da kažu koje bipromjene smatrali najvažnijima u radus tim udžbenicima. Njihove sugestijepredstavljenesuusljedećojtabeli:

Grafikon 19: Elementikojejevažnoiliveomavažnomijenjatiunovimudžbenicima

60 30%nastavnika(50odgovora,uključujućiiodgovorpode).61 46%nastavnika(76odgovora,uključujućiiodgovorpodd).62 18%nastavnika(30odgovora).


36

3Podučavanje o ratu u Bosni i Hercegovini kao temi u udžbenicima

Nastavnici u BiH danas su priličnopodijeljeniokopitanjaotometreba li ratod 1992. do1995. godine biti obrađenu udžbenicima, ali je većina iskazalamišljenje da rat, obavezno, treba bitiobrađen. Od 184 nastavnika, koja suodgovorila na upitnik, svih 184 dalo jemišljenje na ovo pitanje, što znači da jepitanje izazvalovelikupažnjunastavnika.Od cijelog uzorka, 53 posto izrazilo jejasno stajalište da rat u BiH od 1992.do 1995. godine treba biti obrađen uudžbenicima historije. Za razliku odnjihovog mišljenja, oko jedne trećinenastavnikaizjavilajedaratne treba bitidiogradiva.Manjagrupanastavnika(oko17posto)nije sigurnaokoovogpitanja isamo jedan nastavnik nije uopće imaomišljenjeoovompitanju.

Grafikon 20: Mišljenjeopotrebiuključivanjaperiodaod1992.do1995.godineuudžbenike

Mišljenja nastavnika o temama iz perioda od 1992. do 1995. godine, koje bi trebale biti obuhvaćene u udžbenicima

Kada im je postavljeno pitanje u vezi spodučavanjem i uvrštavanjem konkretnihtema iz perioda od 1992. do 1995.

godine u udžbenike, nastavnici bi najviševoljeli uvrstiti teme: „Posljedice rata”i „Razaranje kulturnih i historijskihspomenika”.Tema:„Vojniaspekthistorije”manje je poželjna među nastavnicima,tek33postosmatrada je ta temabitna.Rangiranjedrugihpitanjamože se vidjetiizsljedećetabele:

Grafikon 21: Rangiranjetemaizrata,kojebisvakakotrebalouvrstiti(važneiliveomavažne)


37

3Zaključak

Rezultati studije o udžbenicima historijepokazuju da su, pored novih udžbenikaizdatih u školskoj 2007./2008. godini,još uvijek u upotrebi i stari udžbenici.Veći je procenat anketiranih nastavnikakoji podučavaju prema nastavnomplanu i programu na hrvatskom jezikuu BiH i koji koriste starije udžbenike, upoređenju sa nastavnicima koji predajuprema drugim nastavnim planovima iprogramima u BiH. Što se tiče procesaodabira,dioanketiranihnastavnikanijeumogućnostiodabratiudžbenik.Ovagrupanajvjerovatnije je iz Republike Srpske, sobziromnatodasesamojedanudžbenikizdaje za svaki razred. Druga grupanastavnika, pretpostavljamo iz FederacijeBiH,navelajedasusamidonijeliodluku,zajedno s kolegama, ili da su odlukudonijele institucije na višem nivou, kaošto je pedagoški zavod. U tom slučajunastavnicisuizrazilinegativanstavprematome što su pedagoški zavodi predstavilijedan,umjestotriodobrenaudžbenika.

Sadržaj udžbenika nastavnici su navelikaonajvažnijikriterijzaodabirudžbenika,ali to su i didaktička sredstva, kao inastojanja da se kroz udžbenike ponudimultiperspektivnost.Ovi kriterijimogu sesmatratiposebnopozitivnim.

Udžbeniciimajuvažnuuloguuanketiranojgrupi nastavnika historije u BiH, kaoosnovno sredstvo pripreme nastavnogsata i podučavanja historije. Zbog togaje od velikog značaja način na kojisu kontroverzna pitanja ili regionalnahistorija obrađeni u udžbenicima. Grupaanketiranih nastavnika ima podijeljenomišljenje oko kontroverznih pitanja –neki navode da je udžbenik koji koristeod pomoći, ali se drugi ne slažu s tomkonstatacijom.

Iznenađujuće je da više od polovinenastavnika navodi da udžbenici takođerpružajuujednačenprikazhistorijeuregiji(tekmalagrupasesovimmišljenjemneslaže). Prva grupa navodi da udžbenicivišenesadržeuvredljiv sadržaj i zato su

objektivni, dok druga grupa, kao razlogenavodi nezadovoljavajući prikaz „teških”tema ili naglasak na mržnju i razlike,umjestonasličnosti.

Uovomkontekstuvažnojeprovjeritistavilimišljenjenastavnikaonačinunakojiseu udžbenicima pristupa tematskoj cjelini:ratod1992.do1995.godineuBiH-oko53 posto anketiranih nastavnika izraziloje jasno stajalište da ova tema trebabitiuvrštenauudžbenikehistorije.Nastavnicismatraju da su teme: „Posljedice rata”i „Razaranje kulturnih i historijskihspomenika” najinteresantnije teme, kojebitrebalebitiuvršteneuudžbenike.

Ipak, jedna trećina nastavnika nedijeli ovo mišljenje i manja grupa nijesigurna. Razlog za nesigurnost po ovompitanju u udžbenicima možda je dilemada se nastavnici i učenici, praktično,svakodnevno susreću s temama rata od1992. do 1995. godine. U većem dijeluBiH,ovatematskajedinicanijeuvrštenauzvaničnenastavneplanoveiprograme.63

Sumirajućimišljenjenastavnikahistorijeoudžbenicimakojisekoristeutokuškolske2007./2008. godine, gotovo polovinaanketiranih nastavnika (45 posto) navelaje da su udžbenici bolji od udžbenikakojesuranijekoristili.Druga,većagrupaanketiranih nastavnika (oko 41 posto),međutim, smatra da su udžbenici gotovoisti, kao i udžbenici koji su se koristiliprethodne školske godine, te zato nisuuvidjeli nikakve značajne pomake nipromjene.

Sobziromnatodaseradiopilot-anketi,nije moguće izvući opće zaključke zasve nastavnike historije, niti opće javnomišljenje, niti se rezultati mogu (nitiće se) dovesti u vezu s nacionalnimidentitetomnastavnika.

Međutim, pilot-anketa, provedena međunastavnicima historije u BiH, možepredstavljati nagovještaj mišljenjanastavnika, tj. kako, u 2008. godini,razmišljaju o novoj generaciji udžbenikahistorijeuBiH.

63 U skladu s preporukama Vijeća Evrope o privremenom obustavljanju podučavanja o ratnim godinama,citiranimugornjemdijeluteksta.


38

3Dodatak 1 – U kojoj mjeri su nastavnici, koji koriste

udžbenike historije na hrvatskom jeziku, zadovoljni udžbenicima historije u 2007./2008. godini

Stepen zadovoljstva Broj nastavnika

Razočaran 10

Uglavnompozitivanstav,uzrezerve 7

Potpunozadovoljan 9

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenahrvatskomjeziku 31

Od 31 nastavnika, koji koristi udžbenike historije napisane na hrvatskom jeziku,26 nastavnika izrazilo je mišljenje o tome koliko su (ne)zadovoljni udžbenicima,koje su koristili tokom školske godine (2007./2008.). Od tog broja, 10 nastavnikaostalo je distancirano, izražavajući razočarenje udžbenicima koje koriste, uglavnomzbog činjenice (koju su naveli nastavnici) da su udžbenici koje koriste u toj školskojgodini, isti kao i udžbenici koje su ranije koristili. U poređenju s tim, 9 nastavnikaje u potpunosti zadovoljno udžbenicima koji se sada koriste u nastavi. Međutim,7 nastavnika, koji su izrazili uglavnom pozitivan stav, imalo je ozbiljne rezerve oudžbenicima,koje,uvjetno,ocjenjujukao„pozitivnepodsadašnjimokolnostima”.64

Dodatak 2 – U kojoj mjeri su nastavnici, koji koriste udžbenike historije na srpskom jeziku, zadovoljni udžbenicima historije u 2007./2008. godini


Razočaran 15


Potpunozadovoljan 37

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenasrpskomjeziku 70

Od 70 nastavnika, koji koriste udžbenike na srpskom jeziku, i koji su odgovorili naupitnik,61nastavnikodgovorio jenapitanjeotomejesu linoviudžbenicibolji, lošijiili isti kao i udžbenici izdati prije njih. Više od polovine (37 nastavnika, 61 posto)imalo je pozitivnomišljenje o novim udžbenicima; 15 nastavnika (24,5 posto) imaloje negativno mišljenje o novim udžbenicima, uglavnom zbog dojma nastavnika dasu promjene u udžbenicima u 2007./2008. godini bile samo površne i da, ustvari,udžbenici nisu mnogo promijenjeni; 9 nastavnika cijeni nove udžbenike, ali imaju iozbiljnerezerve,uglavnomupogledukvalitetajednogjedinogudžbenika.

64 Naglašavamodajeznačajnodaovadvanastavnika,ukantonimashrvatskomvećinomuFederacijiBiH,kojaradepoudžbenikuautoraValente,visokomocjenomocjenjujutajudžbenik.


39

3Dodatak 3 – U kojoj mjeri su nastavnici, koji koriste

udžbenike historije na bosanskom jeziku, zadovoljni udžbenicima historije u 2007./2008. godini


Razočaran 35


Potpunozadovoljan 30

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenabosanskomjeziku 85

Od 79 nastavnika koji rade prema ovim udžbenicima i koji su odgovorili na ovopitanje, 35 nastavnika (44 posto) izrazilo je nezadovoljstvo udžbenicima koje koristeuškolskoj2007./2008.godini–prijesvegazbognjihovogpreovladavajućegdojmada,u većini udžbenika koji su objavljeni 2007. godine, ima tekmalo izmjena ili pomaka(uz izuzetak udžbenika za VIII razred autora Valente, koji je objavljen 2007. godineu prvom izdanju). Istovremeno, 30 nastavnika (38 posto) veoma je zadovoljnoudžbenicima koje koriste u toj školskoj godini i 14 nastavnika (18 posto) imalo je,uvjetno,pozitivanstav(uzozbiljnaograničenja).

Dodatak 4 – Primjeri iz udžbenika

Uovomdijelunalazisenekolikoprimjera izodabranihudžbenika,kojimoguposlužitikao model „najboljih primjera iz prakse”. Zbog toga, udžbenici za VIII razred (i uRepublici Srpskoj za IX razred) nisu obuhvaćeni, zato što smo se na njih osvrnuli uprvomdijelu analize udžbenika.65 Postoji vidna neujednačenost u citatima, s obziromna to da je većina preuzeta iz udžbenika napisanih na bosanskom jeziku, uz svegajedanprimjerpreuzet izudžbenikanasrpskomjeziku,doknemaniti jednogprimjeraiz udžbenika napisanih na hrvatskom jeziku. Razlog je to što su predstavljeni isključivo izvanredni primjeri modernih pasusa i, s obzirom na situaciju, takvi primjeri uopće ne postoje u udžbenicima na hrvatskom jeziku, koji su u upotrebi u Federaciji BiH, a tek u vrlo maloj mjeri u udžbenicima u Republici Srpskoj.

Uvođenje multiperspektivnosti kao historijsko-metodološkog sredstva u udžbenike za V razred

Osnovno obrazovanje iz historije u Federaciji BiH počinje u V razredu, a u RepubliciSrpskojuVIrazredu.UdžbenicihistorijezaNastavni plan i program za osnovnu školu uRepubliciSrpskoj(VIrazred)izaNastavniplaniprogramzadevetogodišnjeosnovneškole na hrvatskom jeziku u BiH (V razred) ne sadrže nikakvu uvodnu (ili bilo kojudrugu)napomenuoprirodihistorije,kaopregledvišestrukihiponekadsuprotstavljenihviđenjarazvojadogađaja.

Sdrugestrane,uvodnenapomenepostojeunekolikoudžbenikanabosanskomjezikuzaV razred osnovne škole.Najbolji primjerimogu se naći u udžbeniku grupe autoraBrkljačaidrugi,2003.godine,odnosnoudžbenikuautoriceForić,2007.godine:

65 „Historija20.stoljećauudžbenicimaBosneiHercegovine:Analizaudžbenikahistorijezazavršnerazredeosnoveškole”,april2008.


40

3Izmetodološkiorijentiranoguvodnogpoglavlja:

SekaBrkljača,VahidaBašalić,SalmedinMesihović;Historija5.Udžbenikzapetirazredosnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.

Kakosevidinekidogađaj?Različiteinterpretacije(stranica28):

„... Postoje neslaganja u pogledu onoga što se desilo i zašto se desilo, kaoi u samom značaju događaja. I dva historičaramogu isti materijal tumačiti narazličitenačine.Istečinjenicečestomogubitiuprilograzličitihtumačenja.Čestosuinformacijeidokazikojisudostupnihistoričarudalekoodpotpunih,štootvarajoš većemogućnosti za različita tumačenja. U okolnostima kada različiti prikazijednog te istog događaja održavaju različite uglove gledanja pojedinih ljudi ilihistoričara,neradiseuvijekotomedajednaodtihverzijamorabititačna.Neke,amožda i sve,mogu stajati kao tačne, jer održavaju različita iskustva ljudi. Unekimsituacijama,jasnijuisveobuhvatnijuslikuonogaštosedesilo,dobilibismoako bismo sagledali različite uglove gledanja. To bi bilo kao djelovi slagalice, ilikockicemozaika,pričeonekomdogađaju.”

Izmetodološkiorijentiranoguvodnogpoglavlja:

Melisa Forić: Historija – Povijest za 5. razred osnovne škole sa radnim listovima.Bosanskariječ,Sarajevo,2007.

Kakosevidinekidogađaj.Različitaobjašnjenja. (stranica24i25)

„...Takoiuhistorijskojnauci:postojinekolikoviđenjaistogdogađaja.Uzavisnostiod toga je li neko direktni učesnik ili samo svjedok događaja, nastaju izvorii istine koji se u njima prezentiraju. Tako pojedini događaji dobijaju nekolikointerpretacija.Dvahistoričaramoguimatidvarazličitatumačenjaistogdogađaja.Onimogubitislični,aliipotpunosuprotni…Zbogtogapričeoprošlostinikadnisukonačne...”

Primjena multiperspektivnosti u udžbenicima za VI razred osnovne škole

Multiperspektivnost je primijenjena u prikazima u nekoliko udžbenika za VI razredosnovneškole,uztijesnuorijentacijunamodernestandardehistoriografije.Vidiprimjernastavnejedinkeo„Crkvibosanskoj”uudžbenikuA.Isaković,2007.:

Arifa Isaković: Historija – Povijest za 6. razred osnovne škole sa radnim listovima.Bosanskariječ,Sarajevo,2007.(stranica133,134)

„...OkarakteruCrkvebosanskeunaucipostojedvasuprotnamišljenja:jedno,jedajeonapripadaladualističkompokretu,rasprostranjenomnavelikomprostoruodMaleAzije,prekoBalkanaiItalijedojužneFrancuskeisrednjeEvrope;drugo,daonanepredstavljadualističkusektunegokršćanskuinstitucijukojaseodvojilaodRimaizadržalasvojatradicionalnashvatanjainačinživota.

KatoličkaiPravoslavnacrkvasmatralesuCrkvubosanskuheretičkom,alizanjenesljedbenikenisu imale jedinstvennaziv. Tako seu historijskim izvorima susrećurazličiti nazivi za bosanske heretike: manihejci, patareni, bogumili, kutugeri ibabuni.”

Naglašavanje prirode historijskog znanja u udžbenicima za VI razred osnovne škole

Unekimudžbenicima,čitaocimajeobjašnjeno,preciznijenegoudrugimudžbenicima,dajesticanjeznanjaizhistorijekonstantaniotvorenproces.UdžbenikautoraKurtovićai drugih, iz 2003. godine, (vidi citat u donjem dijelu teksta) ubjedljivo oslikava ovajtežak proces sticanja historijskog znanja na primjeru Crkve bosanske. Osim toga,u udžbeniku se, na uvjerljiv način, govori o različitim shvatanjima i pojmovnim


41

3određenjimanaziva,kaoštosu,naprimjer:„bosanski”i„BosnaiHercegovina”:

Esad Kurtović, Salmedin Mesihović, Samir Hajrulahović: Historija 6. Udžbenik za VIrazredosnovneškole.SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.(stranica153)

„ZagonetkaCrkvabosanska:OsnovnazagonetkasrednjovjekovneBosnejeCrkvabosanska.Malibrojizvoraistraživačimajenedovoljandabisemnogenejasnoćezadovoljavajuće objasnile. Literatura o Crkvi bosanskoj je ogromna, a zbograzličitihpristupairezultataiteškosaglediva.”

Upoznavanjeučenikasrazličitimpojmovnimodređenjimanaziva„bosanski”urazličitimperiodima(stranica142):

„Stanovnici srednjovjekovneBosnenazivanisupremadržaviukojojsuživjeli–Bošnjanima,Bosancima.Tojenazivkojiunovomvijekuiusavremenomdobuimadrugačijepojmovnoodređenje”,uzpitanje„Zašto jepogrešno ilinepreciznoreći:BosnaiHercegovinausrednjemvijeku?”

Ujednačeni i rafinirani prikazi

Kao što je već navedeno, novi udžbenik za VIII razred osnovne škole u RepubliciSrpskoj impresivan je zbog svog ujednačenog i temeljnog (ali ipak ne imultiperspektivnog) prikaza. Primjerima iz udžbenika obuhvaćene su jedinice oreformskom periodu kasnogOsmanlijskog carstva i njegove posljedice po Bosnu.66 Uudžbeniku iz 2007. godine (za razliku od prethodnih udžbenika u Republici Srpskoj iudžbenika napisanih na hrvatskom jeziku, koji su još uvijek u upotrebi) ne samo dase spominjepokret zaautonomijuHusein-kapetanaGradaščevićapočetkom tridesetihgodina 19. stoljeća, nego se o tome vodi i ujednačena i promišljena rasprava, oosnovnimidejamapokreta,motivima,injegovimprotivnicima.67Uovomudžbeniku,zarazlikuoddrugih,nijeoslikan„muslimansko-hrišćanskisukob”,negosenaglašavadasusesukobiutovrijemeuglavnomvodilizbogneriješenogpitanjaagrarnereforme.68

Ovaj primjer, iakomanje važan u historiografiji i nastavi u socijalističkoj Jugoslaviji,važan je sobziromna toda jepokret zaautonomijuspočetka tridesetihgodina19.stoljeća postao glavni bošnjački „lieu de memoire” [prim. prev.mjesto sjećanja] –važna historijska tema za Bošnjake u BiH nakon sticanja neovisnosti. Istovremeno,u udžbenicima historije u Republici Srpskoj, taj historijski pokret nije čak bio nispomenut,svedonedavno,ačaknidanassenespominjeuudžbenicimanahrvatskomjeziku.

Ujednačena i promišljena raspravaoovompokretu, dataunovomudžbeniku zaVIIIrazredosnovneškole,napisanomnasrpskomjeziku,navodinamogućnostukazivanjana sve bosanskohercegovačke poglede na historiju, bez odricanja ili uzdržavanja odonogaštojebiloilijevažnoza„ostale”.

66 ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,GordanaNagradić:IstorijazaVIIIrazredosnovneškole.ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaIstočnoSarajevo,2007.(stranica164-167i105-108).

67 Autori,nakonraspraveopokretuzaautonomiju,naglašavajuelementetolerancijeiekonomskognapretkau tom periodu. Što se tiče Ali-paše Rizvanbegovića iz Stoca, protivnika pokreta za autonomiju, autorinavode: „Bio je tolerantan prema pravoslavnom i katoličkom stanovništvu” (stranica 165), spominjućitakođerda jeuveo,naprimjer,sistemenavodnjavanjauHercegovinu(stranica166).Nakrajupoglavljaautori navode historijske izvore, između ostalog, izjave Matije Mažuranića, hrvatskog pjesnika, koji jesredinom19.stoljećaproputovaoBosnu.

68 Vidi, naprimjer, izjave kao što su: „Zavisno seljaštvo (raju) činilo je i muslimansko i hrišćanskostanovništvo.Kasnijesupojmomrajabili obuhvaćeni isključivohrišćani.Krizakoja jezahvatilaCarstvojoš u XVII i XVIII stoljeću, neprestani ratovi, nametanje novih poreza, zloupotrebe vlasti, stalno supogoršavalipoložaj raje”(stranica164). Ili,onekojeseodnosenaseljačkebuneuBosniu tokuPrvogsrpskogustanka:„Uosnovisvihpobunaizovogikasnijegvremenanalaziloseneriješenoagrarnopitanje”(stranica 165), što je u prethodnim udžbenicma dovedeno u vezi s „nacionalnim buđenjem” srpskihseljakauBosni.


42

3Dodatak 5 – Mišljenje nastavnika o tome treba li ratni

period od 1992. do 1995. godine biti obuhvaćen u udžbenicima historije u BiH

Mišljenja nastavnika Broj nastavnika

Izraženo u % (zaokruženo na

najbližu vrijednost)

TrebabitiobuhvaćenuudžbenicimahistorijeuBiH 97 52,5

NetrebabitiobuhvaćenuudžbenicimahistorijeuBiH 54 29,5

Nisamsiguran 32 17,5

Nemammišljenjeotome 1 0,5

Ukupanbrojnastavnikakojisuodgovorilinaovopitanje 184 100,0

Od184nastavnikakojisuodgovorilinaupitnik,svisuiskazalisvojemišljenjeoovompitanju(uključujućiinastavnika(0,5posto)kojiseizjasnioda„nemamišljenje”oovompitanju).Čak je52,5postonastavnika izjavilodaratuBiHod1992.do1995.treba bitiobuhvaćenuudžbenicimahistorije.Sdrugestrane,29,5postonastavnikanavelojedaratne treba bitiobuhvaćen.Okoovogpitanja,32nastavnika(17,5posto)nisubilasigurna.

Dodatak 6 – Mišljenje svih 125 nastavnika koji su odgovorili na pitanje o nastavnim jedinicama koje stvaraju poteškoće: ratni period od 1992. do 1995. godine i raspad Jugoslavije

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće: ratni period od 1992. do 1995. godine

i raspad Jugoslavije

Broj nastavnika



Ratniperiodod1992.do1995.godine 22 17,5

RaspadJugoslavije 17 13,5

Zbirodgovora 39 31


43

3Dodatak 7 – Mišljenje svih 125 nastavnika koji

su odgovorili na pitanje o nastavnim jedinicama koje stvaraju poteškoće:

ratovi u 20. stoljeću

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće: ratovi u 20. stoljeću

Broj nastavnika



Ratniperiodod1992.do1995.godine 22 17,5

Drugisvjetskirat 46 37,0

Prvisvjetskirat 6 5,0

Zbirodgovora 74 59,5

Apsolutna većina odgovora odnosi se na podučavanje o Drugom svjetskom ratu (37posto),dokseratniperiodod1992.do1995.godineizdvajakaodrugatemaporedu(17,5posto).Istotako,5postonastavnikanavelojegradivooPrvomsvjetskomratuuBiH,kaonastavnujedinicukojastvarapoteškoće.

Dodatak 8 – Mišljenja svih 125 nastavnika koji su odgovorili na pitanja o tome koje su to nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće, prikazana od najviše do najniže vrijednosti

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće, prikazane od najviše do najniže vrijednosti

Broj nastavnika



Drugisvjetskirat 46 37

Ratod1992.do1995.godine 22 17,5

Ranisrednjivijek 21 17

Osmanlijskocarstvo 20 16

PrvaJugoslavija(periodizmeđudvasvjetskarata) 20 16

RaspadJugoslavije 17 13,5

PeriodHabsburškemonarhije 16 13

SFRJ(do1980.) 16 13

Prvisvjetskirat 6 5

Zbirodgovora 18469

69 Broj184odgovoraneodgovorabrojunastavnikakoji suodgovorili naovopitanje (125), sobziromnatodasu,kako jenavedenougornjemdijelu teksta,nekinastavnici,koji sudaliodgovor,naveli jednu,umjestodvijenastavnejedinicekojeimstvarajupoteškoće.

4 Dodatak

- DODATAK9

- DODATAK10

- DODATAK11


46

4

VIII razred (Republika Srpska: u 2007. godini IX razred)

• Zijad Šehić, Zvjezdana Marčić-Matošević, Alma Leka. Historija.Istorija. Povijest. Udžbenik sahistorijskom čitankom za VIII razredosnovne škole. Sarajevo Publishing,Sarajevo,2007.

• Zijad Šehić, Zvjezdana Marčić-Matošević, Historija. Istorija. Povijest.UdžbenikzaVIIIrazredosnovneškole. SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.

• LeonardValenta.Historija–PovijestzaVIII razred osnovne škole. Bosanska riječ,Sarajevo,2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Alen Mulić, Vahidin Mehić. Historija.Istorija. Povijest 8, Udžbenik za VIIIrazred osnovne škole. Bosanska knjiga,Tuzla,2007.

• Muhamed Ganibegović. Historija –Povijest za VIII razred osnovne škole(treće izdanje). IP „Svjetlost” d.d.Sarajevo,2006.

• Muhamed Ganibegović, Historija zaVIII razred osnovne škole. Svjetlost,Zavod za udžbenike i nastavnasredstva,Sarajevo,2003.

• Muhamed Ganibegović, EnesDurmišević, Muhidin Pelešić, Historijaza VIII razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo,2001.

• Hrvoje Matković, Božo Goluža, IvicaŠarac. Povijest 8. Udžbenik za VIIIrazred osnovne škole (treće izdanje). Školska naklada, Mostar, 2006.(takođerodobreniza2007./2008.).

• Hrvoje Matković, Povijest 8, UdžbenikzaVIII razred osnovne škole. Školskaknjiga, Zagreb, 2002. (treće izdanje,prviputobjavljen2000.).

• MiljenkoMiloš, Povijest Novoga doba.Udžbenik povijesti za VIII razredosnovne škole. Znanje, Mostar, 2006.(takođerodobreniza2007./2008.).

• S. Tešić, S. Gavrić, R. Pejić. Istorijaza IX razred osnovne škole. Zavod zaudžbenikeinastavnasredstva,IstočnoSarajevo,2007.

• Dr. Ranko Pejić. Istorija za IX razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Istočno Sarajevo,2006.

• Ranko Pejić, Istorija za VIII razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva Republike Srpske,SrpskoSarajevo,2000.

VII razred (Republika Srpska: u 2007. godini VIII razred)

• ArifaIsaković,Historija-PovijestzaVIIrazred osnovne škole. Bosanska riječ,Sarajevo,2007.

• Hadžija Hadžiabdić/Edis Dervišagić,Historija, Udžbenik za VII razredosnovne škole.Bosanskaknjiga,Tuzla,2007.

• Edin Radušić, Aladin Husić, VehidSmriko, Historija 7, udžbenik sahistorijskom čitankom za VII razredosnovne škole. Sarajevo Publishing,Sarajevo,2007.

• Edin Radušić, Aladin Husić, VehidSmriko, Historija 7, udžbenik zaVII razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.

• Fahrudin Isaković, Enes Pelidija,Historija za VII razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo,2003.

• Ibrahim Tepić, Fahrudin Isaković,Historija za VII razred osnovne škole. IP Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo,2000.

• Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, AndrijaNikić, Igor Stojaković, Povijest 7. Školskanaklada,Mostar,2003.(drugoizdanje).

• Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, AndrijaNikić, Igor Stojaković, Povijest 7. Školskanaklada,Mostar,2001.

• ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,Gordana Nagradić, Istorija za VIII

Dodatak 9 – Lista udžbenika za Drugi dio: Interveniranje, usvajanje i profesionalizam – dinamika pisanja udžbenika historije u Bosni i Hercegovini


47

4razred osnovne škole. Zavod zaudžbenikeinastavnasredstva,IstočnoSarajevo,2007.(prvoizdanje).

• Milutin Perović, Borislav Stanojlović,Milo Strugar, Istorija za VII razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva Republike Srpske,SrpskoSarajevo,2001.

• Milutin Perović, Milo Strugar, Istorijaza VII razred osnovne škole. devetoizdanje,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,Beograd,2000.

VI razred (Republika Srpska: u 2007. godini VII razred)

• Arifa Isaković, Historija – Povijest zaVI razred osnovne škole sa radnimlistovima. Bosanska riječ, Sarajevo,2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Alen Mulić, Vahidin Mehić, HistorijaUdžbenik za VI razred osnovne škole. Bosanskaknjiga,Tuzla,2007.

• Esad Kurtović, Salmedin Mesihović,Samir Hajrulahović. Historija 6,Udžbenik za VI razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.

• EnverImamović,HistorijazaVIrazredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo,2003.

• Enes Pelidija, Fahrudin Isaković,Historija za VI razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo,2001.

• IvoMakek, Andrija Nikić, Povijest 6 -Udžbenik za VI razred osnovne škole. Izd.Školskanaklada,Mostar,2006.

• Ivo Makek, Andrija Nikić, Povijest6 - Udžbenik za VI razred osnovneškole. Izd. Školska naklada, Mostar,2003.,drugoizdanje(prviputodobren2001.).

• IvoMakek, Andrija Nikić, Povijest 6 -Udžbenik za VI razred osnovne škole. Izd.Školskanaklada,Mostar,2001.

• RadeMihaljčić.Istorija7zaVIIrazredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Istočno Sarajevo,2007.

• Rade Mihaljčić, Istorija za VI razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Srpsko Sarajevo,2001.

V razred (Republika Srpska: u 2007. godini VI razred)

• Melisa Forić, Historija – Povijest zaV razred osnovne škole sa radnimlistovima. Bosanska riječ, Sarajevo,2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Historija, Udžbenik za V razredosnovne škole.Bosanskaknjiga,Tuzla,2007.

• Muhamed Ganibegović, Historija zaV razred osnovne škole. Svjetlost,Sarajevo,2007.

• Seka Brkljača, Vahida Bašalić,Salmedin Mesihović, Historija 5,Udžbenik za V razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo,2003.

• Enver Imamović,HistorijazaV razredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo,2003.

• Enver Imamović,HistorijazaV razredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo,2000.

• Stjepan Bekavac, Marija Bradvica,MiroslavRožić,Povijest5,UdžbenikzaV razred osnovne škole. Alfa, Mostar,2007.

• MiljenkoMiloš:PovijestStarogavijeka:UdžbenikpovijestizaVrazredosnovneškole.Znanje,Mostar,2006.

• IvkaPavičić,FrankoMirošević,TihomirZovko, Povijest 5. Školska naklada,Mostar,2003.(drugoizdanje).

• IvkaPavičić,FrankoMirošević,TihomirZovko, Povijest 5. Školska naklada,Mostar,2001.

• Đorđe Nijemčević, Sonja Milović,Istorija za VI razred osnovne škole. Zavod za udžbenike i nastavnasredstva,IstočnoSarajevo,2007.

• Ranko Pejić, Istorija za VI razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Istočno Sarajevo,2006.

• Ranko Pejić, Istorija za V razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Srpsko Sarajevo,2001.

• Lazar Rakić, Istorija za V razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Beograd,2000.


48

4 Dodatak 10 – Tabele udžbenika korištenih u školskoj 2007./2008. godini

Napomena: Distribucija udžbenika koji se koriste u nastavi historije odnosi se naanketiranenastavnikeinijereprezentativnazacijeluBiH.

Tabela 1: Učestalost korištenja udžbenika historije za V razred u školskoj 2007./2008. godini

Autor Godina izdavanja Učestalost

Hadžiabdić(etal) 2004. 02





Isaković nijenavedena 01

Miloš 2006. 04

Miloš 2008. 01

Nikić/Makek 2001. 01

Nikić(etal) 2003. 01

Forić 2007. 01

Ganibegović 2007. 02

Kurtović nijenavedena 01

Nijemčević/Milović 2006. 01

Imamović nijenavedena 03

Cerovski/Lovrinović 2006. 05

Valentić/Zovko/Bubanj 2001. 01

Bekavac/Bradvica 2007. 02

Pavičić/Mirošević/Zovko 2004. 01

Basalić/Mesihović 2007. 01

Stanojlović/Pašalić 2007. 01


49

4Tabela 2: Učestalost korištenja udžbenika historije za VI razred u školskoj 2007./2008. godini


Hadžiabdić/Dervišagić 2007. 31


Nijemčević/Milović 2007. 30

ArifaIsaković 2007. 03

Kurtović(etal) 2007. 09

Miloš 2007. 05

Makek/Nikić(etal) 2006. 04

RankoPejić nijenavedena 01

Dukić-Erdelja-Nikić-Stojaković-Školskanaklada 2001. 02

ŽeljkoBrdal,MargitaMadunić,NikolaLovrinović,Tragomprošlosti6,2007. 2007. 02

E.Pelidija,F.Isaković,Historija,Sarajevo2001.; 2001. 01

RadeMihaljčić 2004. 01



Mijatović/Mirošević/Nikić/Sanjek 2001. 01


50

4 Tabela 3: Učestalost korištenja udžbenika historije za VII razred u školskoj 2007./2008. godini





Vujadinović/Kuprešanin 2007. 02

Radušić/Husić 2003. 01

Radušić/Husić 2007. 12

Isaković/Pelidija 2001. 01



Miloš 2007. 05

Mihaljčić 2002. 01



Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković, 2001. 02

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković 2003. 03

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković, 2004. 02

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković 2005. 02

Jurković/Mirošević 2001. 01

Matković(etal) 2003. 01

Ganibegović nijenavedena 01

bezautora-BanjaLuka 2007. 01


51

4Tabela 4: Učestalost korištenja udžbenika historije za VIII razred u školskoj 2007./2008. godini



ZijadŠehić(etal) 2007. 13



ZijadŠehić/Kovačević nijenavedena 01

Petrović/Stanojević/Strugar 2005. 02

Miloš 2007. 06

Miloš 2006. 01





Radušić/Husić nijenavedena 01

Ganibegović(etal) 2001. 04

Valenta 2007. 04

Valenta 2008. 01

Vujadinović/Kuprešanin/Nagradić 2007. 33

Pejić(etal) 2007. 03



Dukić-Erdelja-Nikić-Stojaković-Školskanaklada nijenavedena 01


52

4 Dodatak 11 – Upitnik o korištenju udžbenika historije u BiH

Upitnik o korištenju udžbenika historije u Bosni i Hercegovini

Poštovaninastavniče!

Ovaj upitnik pripremio je Institut za međunarodno istraživanje udžbenikaGeorg Eckert iz Braunschweiga (Njemačka), uz podršku Odjela i službenika zaobrazovanje Misije OSCE-a u Sarajevu. Upitnik će biti podijeljen nastavnicimahistorije,(oko200upitnika),ucijelojBosniiHercegovini.OsobljeInstitutaGeorgEckert i Misije OSCE-a pripremilo je ovaj upitnik, kako bi se dobile detaljnijeinformacijeokorištenjuudžbenikahistorijeu školamauBiH.Najviše zbog togasmo zainteresirani za Vaše lično mišljenje o udžbenicima koje svakodnevnokoristiteuškoli.Željelibismodanapitanjaodgovoriteštodetaljnije.

Imajtenaumudaćesvipodaci izupitnikaostatianonimni,abitćekorištenizaanalizukojuće raditi InstitutGeorgEckert.Analizaćebitidio šireg izvještajaostanjuuvezisapisanjemikorištenjemudžbenikahistorijeuBiH.

Izvještaj će biti dostavljen nadležnim obrazovnim vlastima u BiH, polovinom2008.godine.

ZahvaljujemoVamnasuradnji!


53

4I. Sociodemografski podaci

1. Navedite spol

Muški .....................................................................................................................o

Ženski ....................................................................................................................o

2. Navedite vrstu škole u kojoj radite (ako je potrebno, navedite više od jedne):

a) Osnovna škola o

b) Stručna četverogodišnja škola o

c) Stručna trogodišnja škola o

d) Gimnazija o

e) Ostale škole o

3. Od kada predajete historiju u školi?

a) Od školske 2007./2008. godine o

b) Posljednjih pet godina (2002./2003.) o

c) Posljednjih 10 godina (1997./1998.) o

d) Posljednjih 15 godina (1992./1993.) o

e) Više od 15 godina (prije školske 1992./1993. godine) o

4. Kada ste stekli zvanje nastavnika historije?

a) U periodu od 1960. do 1970. godine o

b) Do 1980. godine o

c) U periodu od 1990. do 1995. godine o

d) Nakon 1995. godine o

f) Nisam stekao zvanje nastavnika historije, nego ................................................................................................................... o

5. Koliko puta ste, u posljednje tri godine (od 2005.), učestvovalinaseminarimazanastavnikezapredmethistorija?

a) Nijednom ........................................................................................................o

b) Jednom ...........................................................................................................o

c) Dva puta .........................................................................................................o

d) Tri puta ............................................................................................................o

e) Više puta ........................................................................................................o


54

4 II. Korištenje udžbenika u učionici

1. Kojiudžbenik(e)koristitezapredavanjeuovojškolskojgodini?Zasvakiudžbeniknaveditenaziv,imeautora,idatumizdavanjaudžbenikazasvakirazred,akopredajeteurazličitimrazredima!

Osnovna škola:

a) Peti razred:

b) Šesti razred:

c) Sedmi razred:

d) Osmi razred:

f) Deveti razred:

Srednja škola:

g) Prvi razred:

h) Drugi razred:

i) Treći razred:

j) Četvrti razred:

2. Da li steuovojškolskojgodinimoglibirati izmeđuvišeudžbenikahistorijeunekimodrazredaukojimapredajete?

Da .........................................................................o à pređite na pitanje br. 6 a+b

Ne ..............................o à odgovorite na sljedeća pitanja, počevši od pitanja br. 3

3. Kojedonioodlukuupogleduizboraudžbenikakojisadakoristite?


55

44. DaliVasjeneko,bilokada,pitaozamišljenjeuvezisodabranimudžbenikom?

Da, detaljno ...........................................................................................................o

Da, ukratko ............................................................................................................o

Ne, nikada .............................................................................................................o

5. DalistevidjeliudžbenikprijenegoštoVamjerečenodaćetegakoristiti?

Da ..........................................................................................................................o

Ne ..........................................................................................................................o

6. a) Dalistesamostalnobiraliudžbenik,ilistegabiraliusvojstvučlananekog savjetodavnog tijela?

1. Odluku sam donio(la) samostalno .........................................................................o

2. Odluku sam donio(la) zajedno sa ..........................................................................o

(Navedite naziv ovog savjetodavnog tijela)

6. b) Akostemoglibiratiudžbenikkojikoristiteuovojškolskojgodini,premakojem kriterijusteseodlučilizatajudžbenik (naskaliocijenitivažnostprimjenjivanihkriterija)?

Veoma važno

VažnoSrednje važno

Od male važnosti

Nevažno

1. Cjelokupan sadržaj udžbenika (a) o o o o o

2. Forma udžbenika prilagođena učeniku/i preglednost udžbenika

o o o o o

3. Cijena udžbenika o o o o o

4. Uvrštenost različitih viđenja o određenim historijskim događajima

o o o o o

5. Dobro izrađena didaktička sredstva (tj. interesantni zadaci, nastavna pomagala, itd.)

o o o o o

6. Lakše korištenje udžbenika koji je i ranije upotrebljavan

o o o o o

7. Ostali kriteriji, tj: o o o o o

Napitanja6 a) i 6 b)trebajuodgovaratisamo nastavnici koji su ove godine imalipriliku birati između različitih udžbenikahistorije!


56

4 7. Daliraditesučenicimakojisurazličitenacionalnepripadnosti

odvećineostalihučenikaurazredu?

Da, do 15% učenika ..............................................................................................o

Da, do 30% učenika ..............................................................................................o

Da, više od 30% učenika .......................................................................................o

Ne ..........................................................................................................................o

Ako želite, dodajte komentar:

8. Da li je, po Vašemmišljenju, udžbenik koji koristite, pogodan za nastavu u nacionalnomješovitomodjeljenju(odgovoritibezobziradalijeodjeljenjeukomepredajetemješovitoponacionalnomosnovu).

a) Veoma pogodan ....................................................................................................o

b) Pogodan ................................................................................................................o

c) Srednje pogodan ...................................................................................................o

d) Slabo pogodan ......................................................................................................o

e) Neodgovarajući .....................................................................................................o

Zašto? Dodajte komentare kojima potkrepljujete vaše rangiranje:

9. Naveditekojimaterialkoristitekodpripremezanastavu!

Nikada Rijetko Ponekad Često Uvijek

a) Udžbenike koje ste već naveli o o o o o

b) Neke druge udžbenike o o o o o

c) Priručnik za nastavnike:

Navedite naziv:___________________________ _______________________________________ o o o o o

d) Naučne knjige/članke o o o o o

e) Štampu (novine, itd.) o o o o o

f) Druge materijale/dokumentiranu građu, primarne izvore (memoare, itd.)

o o o o o


57

410. Uprosjeku,ukojojmjeriVamjeudžbenikhistorijeglavni oslonac za nastavu?

a) U velikoj mjeri ..................................................................................................o

b) Srednje ............................................................................................................o

c) Minimalno ........................................................................................................o

d) Nikako ............................................................................................................o

11. Naveditekakokoristiteudžbenikusvomrazredu! (akojepotrebno,zaokružitevišeodjednogodgovora):

a) Čitate kratke dijelove teksta učenicima tokom sata .......................................o

b) Učenici čitaju kratke dijelove teksta tokom sata ..............................................o

c) Koristite više zadataka i izvora, didaktičkih materijala i vježbi iz udžbenika ...o

d) Učenici koriste udžbenik za rad kod kuće .......................................................o

e) Kao izvor koji pomaže kod predavanja i vježbi o određenoj temi ...................o

Drugo: ......................................................................................................................o


58

4

12. Koje nastavne jedinke iz nacionalne historije najviše volite predavati? Navedite,štojemogućekonkretnije,dvijenastavnejedinkekojenajviše volite predavati (konkretan period, oblast, naziv nastavne jedinke).

Nastavna jedinka 1:

Nastavna jedinka 2:

13. Zaštovolitepredavatiovenastavnejedinke?Objasnitekratko,ištojemogućekonkretnije:

14. KojesuVamnastavnejedinkeiznacionalnehistorijenajtežezapredavanje? Navedite, što je moguće konkretnije, dvije nastavne jedinke koje Vam zadaju najvišeproblema(konkretanperiod,područje,nazivnastavnejedinke).

Nastavna jedinka 1:

Nastavna jedinka 2:

15. Objasnitekratko,ištokonkretnije,zaštoVampredavanjeovihnastavnihjedinkipredstavljapoteškoću.

Sada bismo Vam željeli postaviti nekoliko pitanja o tome šta volite predavati, kao i o oblastima koje Vam je teško predavati. Za nas je najvažnije da dobijemo informaciju da li i kako udžbenik (udžbenici) koji koristite u radu utječe na davanje prednosti u podučavanju određenih historijskih tema ili stvara poteškoće u radu, Vama lično, odnosno Vašim učenicima.


59

416. Postojenekeepohe i temeusvjetskoj inacionalnojhistorijikojesukontroverznijeod

ostalih.ŠtaViličnomisliteosljedećojkonstataciji:„Udžbenik(ci)kojikoristimovegodinepomažemikadapredajemkontroverzneteme.”

a) Uopće se ne slažem .......................................................................................o

b) Ne slažem .......................................................................................................o

c) Nisam siguran .................................................................................................o

d) Slažem se .......................................................................................................o

f) Potpuno se slažem ..........................................................................................o

17. Kratko objasnite Vaše mišljenje, navodeći jedan konkretan primjer iz udžbenika, kojikoristiteunastavioveškolskegodine!

18. Štamisliteosljedećojkonstataciji:„Udžbenik(ci)kojikoristimpomažemi,kaonastavniku,dapružimuravnoteženipromišljenprikazhistorijeuregiji.”

a) Uopće se ne slažem ........................................................................................o

b) Ne slažem se…......................……. .................................................................o

c) Nisam siguran .................................................................................................o

d) Slažem se .......................................................................................................o

e) Potpuno se slažem ..........................................................................................o

Ako želite, dodajte komentar:


60

4 III. Vaše mišljenje o udžbenicima historije u BiH

1. PremaVašemmišljenju,dalisuudžbenicihistorijekojekoristiteovegodineboljiililošijiodudžbenikakojestekoristiliprošleškolskegodine?

a) Bolji........................................................................................................................o

b) Lošiji ......................................................................................................................o

c) Niti bolji niti lošiji (gotovo isti).................................................................................o

d) Potpuno isti udžbenik kao prošle godine…......................……. .............................o

e) Nisam siguran .......................................................................................................o

2. Kratkoobjasnite,ištojemogućekonkretnije,zaštomislitedasunoviudžbenicibolji/lošijiod,ili(gotovo)istikaostariudžbenici!

3. Navedite,akosesjećate,nazivinekolikobibliografskihpodataka(autor,datumizdavanja,zakojirazred)udžbenikahistorijekojije,poVašemmišljenju,najboljiudžbenikhistorijekojiste ikada koristiliusvojojkarijerinastavnikauBiH.Takođerobjasnitezaštomislitedajetonajboljiudžbenikkojisteikadakoristili.

4. a) PoVašemličnommišljenju,kojijenajboljiudžbenikhistorijeuovojškolskojgodini? Naveditedatuminekebibliografskepodatke(autor,datumizdavanja,zakojirazred).

4.b) Zaštomislitedajeovajudžbeniksadanajbolji?


61

45. KadabisteVi,kaonastavnik,mogliutjecatinaizradunovihudžbenikahistorijeunarednom

periodu,kojebistepromjenesmatralinajvažnijimuradusatimudžbenikomuškoli?

Veoma važno

Važno Srednje važno

Od male važnosti

Nevažno

1. Cijena udžbenika o o o o o

2. Dužina tekstova i usklađenost s uzrastom o o o o o

3. Uvrštenost zadataka, vježbi, izvora sa bibliografskim karakteristikama i drugih didaktičkih sredstava o o o o o

4. Uvrštenost različitih gledišta o nekom historijskom događaju o o o o o

5. Uravnoteženo prikazivanje političkih, društvenih, vojnih i kulturoloških aspekata historije o o o o o

6. Uključivanje i rasprava o kontroverznim temama o o o o o

7. Udžbenik koji u potpunosti prati nastavni plan i program o o o o o

6. Štamisliteosljedećojkonstataciji: „UdžbeniciuBiHtrebajuobuhvatatiperiodod1992.do1995.godine.”

1. Uopće se ne slažem ..............................................................................................o

2. Ne slažem se…......................……. .......................................................................o

3. Nisam siguran .......................................................................................................o

4. Slažem se .............................................................................................................o

5. U potpunosti se slažem .........................................................................................o


62

4 7. PoVašemmišljenju,kojetemeizovogperiodatrebauvrstitiuudžbenike?

Veoma važno

Važno Srednje važno

Malo važno

Nevažno

1. Politički aspekt historije o o o o o

2. Vojni aspekt historije o o o o o

3. Svakodnevni život u ratu o o o o o

4. Sredstva informiranja o o o o o

5. Izbjeglice o o o o o

6. Razaranje kulturnih i historijskih spomenika o o o o o

7. Obrazovanje i školstvo tokom rata o o o o o

8. Posljedice rata o o o o o

9. Svijet o nama o o o o o

Dodajte bilo koji komentar ili razmišljanje o udžbenicima historije u BiH, uključujući VašekomentarenajavnudiskusijuoudžbenicimahistorijeuBiHumedijima(bezobziranaudžbenikkojisadakoristite,iliuvezisnjim)!

Zahvaljujemo na uloženom trudu! Veoma cijenimo Vaš doprinos.

Documents

Reforma nastave historije u Bosni i Hercegovini