of 39 /39
Red riječi u hrvatskom standardnom jeziku (na primjeru enklitika u Novom Listu) Žužić, Eva Undergraduate thesis / Završni rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:256609 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-10 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository

Red riječi u hrvatskom standardnom jeziku (na primjeru

  • Author
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Red riječi u hrvatskom standardnom jeziku (na primjeru

Red rijei u hrvatskom standardnom jeziku (na primjeru enklitika u Novom Listu)
ui, Eva
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveuilište u Rijeci, Filozofski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:256609
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository
(ZAVRŠNI RAD)
Rijeka, 2020.
ZAVRŠNI RAD
Mentor: doc. dr. sc. Anastazija Vlasteli
Rijeka, 2020.
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam završni rad naslova Red rijei u hrvatskom
standardnom jeziku (na primjeru enklitika u Novom listu) izradila samostalno
pod mentorstvom doc. dr. sc. Anastazije Vlasteli.
U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraivakoga rada i
koristila literaturu koja je navedena na kraju završnoga rada. Tue spoznaje,
stavove, zakljuke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajui
navela u diplomskom radu na uobiajen nain citirala sam i povezala s
korištenim bibliografskim jedinicama.
3.1. FUNKCIONALNI STILOVI ...................................................................... 7
4.1. NOVINSKI NASLOVI ............................................................................... 9
6. O REDU RIJEI U HRVATSKOM STANDARDNOM JEZIKU .............. 12
6.1. NEOBILJEENI I OBILJEENI RED RIJEI ....................................... 14
6.2. O REDU ENKLITIKA ............................................................................. 16
7. ZAKLJUAK ............................................................................................... 27
11. NASLOV I KLJUNE RIJEI (na engleskom jeziku)………………….....34
1
standardnom jeziku. Korpus je za analizu iz novinarsko-publicistikog stila, na
temelju kojeg e se provesti analiza dosljednosti primjene pravila propisanih u
gramatikama, jezinim savjetnicima i ostalim jezinim prirunicima.
U suvremenoj se literaturi navodi da je u hrvatskom standardnom jeziku
„red rijei (je) uglavnom slobodan i slui izraavanju stilskih tanina“. (Katii
2002: 523.) Sukladno tomu zakljuuje se da je red rijei jedna od glavnih
odrednica naina izraavanja i stila. Dakle, redom rijei mogu se razlikovati
funkcionalni stilovi, kojih u hrvatskom standardnom jeziku, tradicionalno,
brojimo ukupno pet.
U radu se kree od pretpostavke da novinarsko-publicistiki stil nastoji
uskladiti red rijei s onim propisanim u normi. Ipak, smatra se da u ovome stilu
postoje odreena odstupanja od pravilnog redoslijeda rijei, za koje se
pretpostavlja da nastaju pod utjecajem razgovornog stila. Upravo zato ovaj rad
prouava mogua odstupanja u redoslijedu rijei u reenici, a posebice u
redoslijedu enklitika ne bi li se ustvrdilo što predstavlja najvei problem u
pozicioniranju enklitika u novinarsko-publicistikom stilu.
2
2. METODOLOGIJA
Tema je ovoga završnog rada red rijei u hrvatskom standardnom jeziku, s
posebnim osvrtom na red enklitika. Uporaba enklitika prouavat e se u
novinarsko-publicistikom stilu, konkretno, na primjeru elektronikog izdanja
dnevnika Novi list.
Cilj je rada na temelju primjera novinskih lanaka Novoga lista objavljenih
tijekom srpnja i kolovoza 2020. godine istraiti red rijei u ovim novinama, što
je doprinos istovrsnim istraivanjima u okviru novinarsko-publicistikoga stila. 1
U najveem se dijelu rada daje pregled znanstvene i strune literature o
redu rijei u hrvatskom standardnom jeziku, osobito o mjestu enklitike.
Teorijski je dio rada dopunjen primjerima dobivenim analizom korpusa.
Kao korpus istraivanja posluila je rubrika Novog lista Film objavljivana od 9.
srpnja 2020. do 19. kolovoza 2020. godine, koje potpisuju etvorica autora.
Na temelju rezultata analize enklitika u novinskim lancima uputit e se na neke
od uestalijih odstupanja u poretku enklitika od onih propisanih normom.
Osnovnu literaturu o redu rijei ine suvremene gramatike u hrvatskoga
standardnog jezika: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilišta
Josipa Silia i Ive Pranjkovia (2007), Gramatika hrvatskoga jezika Eugenije
Bari i sur. (1990), Gramatika hrvatskoga jezika Stjepka Teaka i Stjepana
Babia (1992), Hrvatska školska gramatika Lane Hudeek i Milice Mihaljevi
(2017), Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika Radoslava Katiia (2002),
Praktina hrvatska gramatika Dragutina Ragua (1997), jezini savjetnik
Hrvatski jezini savjetnik Sande Ham i sur. (2014) te Hrvatski pravopis Instituta
1 Ovdje mislimo na monografije nastale prije 10-ak godina Jezik medija – publicistiki funkcionalni
stil (2009) autorica Lane Hudeek i Mihaljevi Milice te Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika (2007)
autora Josipa Silia, ali i na niz istraivanja hrvatskoga jezika u suvremenoj periodici.
3
za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2013). Dakako, korišteni su i drugi prirunici
hrvatskoga jezika te znanstveni lanci relevantni za redoslijed rijei u reenici,
koji su navedeni u popisu literature na kraju rada.
4
Standardni jezik ope je prihvaeno sredstvo sporazumijevanja u
odreenom društvu. To je oblik jezika koji ispunjava sve potrebe odreene
jezine zajednice; tako je on jezik razliitih umjetnosti, od umjetnosti
knjievnosti do kazališta, a osim navedenog, standardni je jezik ujedno i jezik
razliitih medija, ali i znanosti, dravnih ustanova i drugog. Naziv knjievni jezik
sve se eše zamjenjuje nazivom standardni jezik jer knjievni jezik upuuje
samo na jednu njegovu uporabnu svrhu.
Dalibor Brozovi (1970), jedan od najveih hrvatskih jezikoslovaca, istie
kako je upravo jednoznanost naziva standardni jezik ono što ga ini boljim
nazivom od naziva knjievni jezik. Takoer, u nazivu standardni jezik iskljuene
su mogue konotacije o vanosti knjievne komponente za standardni jezik.
Usprkos tomu što se Brozovi izjašnjava kao protivnik pomodne
angloamerikanizacije hrvatskog jezika, ovaj angloameriki termin prihvaa iz
jednostavnog razloga što smatra da je on bolji od dotada ustaljenoga europskog
naziva. Stvarajui pod utjecajem Praške lingvistike škole, Brozovi u knjizi
Standardni jezik (1970: 128) daje sljedeu definiciju standardnoga jezika:
„Bitno je za definiciju standardnog jezika da je on autonoman vid jezika, uvijek
normiran i funkcionalno polivalentan, koji nastaje pošto se jedna etnika ili
nacionalna formacija, ukljuivši se u internacionalnu civilizaciju, pone u njoj
sluiti svojim idiomom, koji je dotad funkcionirao samo za potrebe etnike
civilizacije.“ Hrvatski standardni jezik temelji se na novoštokavskoj i ijekavskoj
osnovici, izboru i ureenju latininoga pisma, izgradnji vrijedne umjetnike
knjievnosti, snanoj filološkoj aktivnosti, gramatikom normiranju i
utemeljenju grada Zagreba kao filološkog središta. Uz sve navedeno najvaniji
je temelj jezine standardnosti ope prihvaena uporaba hrvatskoga jezika.
5
Kao što i samo njegovo ime sugerira, jedno je osnovnih obiljeja
hrvatskoga standardnoga jezika injenica jest normiranost 2 . Drugim rijeima,
njegova je uporaba ureena strogo odreenim pravilima koja odreuju znaenja
rijei, izgovor, pravopis pisanje i dr. Pravilna je uporaba hrvatskoga
standardnoga jezika propisana u normativnim prirunicima. U normativne
prirunike ukljuujemo pravopise, gramatike, rjenike i jezine savjetnike.
Svaki od normativnih prirunika propisuje vlastitu normu. Tako pravopis
propisuje pravopisnu ili ortografsku normu, gramatika gramatiku normu,
rjenik rjeniku normu, a jezini savjetnik propisuje pravogovornu ili
ortoepsku normu.
Pravopisnom normom propisuju se pravila o pravilnom pisanju.
Gramatika norma bavi se pravilima o glasovima i vrstama reenica, ali i svim
jezinim jedinicama koje spadaju izmeu navedenih kategorija. Drugim
rijeima, ona propisuje fonološku normu, morfološku normu i sintaktiku
normu. Pravogovorna ili ortoepska norma postavlja pravila ispravnog izgovora i
naglaska, dok se leksika norma odnosi na pravila o uporabi rijei.
Od ostalih obiljeja standardnoga jezika izdvaja se funkcionalnost.
Funkcionalnost ukazuje na višestruku uporabnu svrhu standardnoga jezika.
Odlikuje se posjedovanjem nekoliko raznovrsnih stilova: knjievnoumjetniki
stil, znanstveni stil, novinarsko-publicistiki stil i administrativni stil, stoga se za
njega kae da je polifunkcionalan. Njegova je polifunkcionalnost odreena
potrebama zajednice koja se njime koristi.
Uz normiranost i funkcionalnost jedna je od glavnih odlika standardnoga jezika
stabilnost u vremenu i prostoru, koja upuuje na njegovu uporabu na odreenom
2 Norma je skup pravila ili uope osobina po kojima se ureuje jezik kakve manje ili više homogene
govorne zajednice, koje pripadnici te zajednice smatraju obvezatnim i kojih se pridravaju u govorenju
i pisanju, posebno javnom. (Hrvatska enciklopedija, 2020.)
6
prostoru unato injenici da u jezik neprestano ulaze nove rijei, dok druge
izlaze iz uporabe.
3.1. FUNKCIONALNI STILOVI
Kao što je ve spomenuto, hrvatski je standardni jezik, poput svakoga
drugoga standardnog jezika, polifunkcionalan; njegovo je imanentno svojstvo
prilagoditi se društvenim potrebama i funkcionirati na koliko god razina društvo
zahtjeva. Hrvatski standardni jezik funkcionira na razini pet razliitih stilova 3 od
kojih svakih ima svoje posebnosti, ali i pravila. To znai da unato tomu što su
razliiti stilovi dio standardnoga jezika, pravila jednog stila ne vrijede za drugi
stil. Takoer, Sili i Pranjkovi (2007: 375) naglašavaju da „gdje postoje
pravila, postoji i mogunost sukoba s njima“. Naješi je uzrok „sukoba“
nepoznavanje pravila vlastitoga jezika govornika hrvatskoga standardnoga
jezika, kao i nepoznavanja pravila i razlika izmeu stilova zbog ega dolazi do
pogrešne uporabe odreenog stila.
Zbog same prirode znanosti kao takve i injenice da je ona voena
iskljuivo logikom, znanstveni je stil izuzetno objektivan, pa je odreen naelom
apstraktnosti i naelom objektivnosti. Kao potpuna suprotnost znanstvenom
stilu, javlja se izriito subjektivan knjievnoumjetniki stil. Vrlo je teško
pristupiti knjievnoumjetnikom stilu sa stajališta standardnoga jezika s obzirom
na to da normativna pravila odreenog jezika za umjetnika ne vrijede jer
ograniavaju njegovu umjetniku slobodu. Kao znatno manje odreen
normativnim pravilima javlja se i razgovorni stil, meutim, i on ima svoja
pravila, a kao njegova posebnost navode se geste i mimike. Administrativni je
stil vrlo jednostavan, jasan i stilski neobiljeeni (Sili, Pranjkovi 2007). O
novinarsko-publicistikom stilu bit e rijei u sljedeem poglavlju.
3 Rije je o tradicionalnoj podjeli na funkcionalne stilove. Suvremene civilizacijske potrebe i oblici
komunikacije (sms, e-pošta, blog, vlog, poruke na društvenim mreama i sl.) pokazuju potrebu za
redefiniranjem ove podjele na funkcionalne stilove.
8
podruje pisane, slušane i gledane informacije. Sili i Pranjkovi (2007)
napominju kako postoji i hibrid knjievnosti i novinarstva, koji poznajemo kao
knjievno novinarstvo, a u kojemu se miješaju knjievne teme sa stilom i
nainom obraivanja svojstvenim novinarstvu.
novinarskim se tekstovima informativne, popularizatorske, prosvjetiteljske i
pedagoške funkcije (npr. anketa, intervju, komentar, kronika, recenzija,
reportaa i vijest (Sili, Pranjkovi 2007)) koriste stilski neobiljeena jezina
sredstva. S druge strane, propagandni, agitativni i zabavni novinarski tekstovi
(npr. esej, feljton, groteska, humoreska, kozerija, kratka pria, lakrdija,
nekrolog, pamflet, panegirik i perisflaa (Sili, Pranjkovi 2007)) obiljeeni su
emocionalno ekspresivnim nainom izraavanja. Stilska se obiljeenost
odreenoga novinarskoga teksta ostvaruje i uporabom stilskih sredstava, poput
poredbe, metafore, metonimije, alegorije i drugih.
Temelj je tekstova koji pripadaju ovom stilu kontekstualizirana reenica,
iskaz, ije je znaenje nuno odreeno reenicama kojima je okruena. Unato
tomu što uobiajeni redoslijed rijei u reenici nalae da obavijesni predikat
dolazi poslije obavijesnog subjekta, u novinarskom se stilu nerijetko obavijesni
predikat smješta ispred obavijesnog subjekta ime se postie snaniji uinak na
itatelja.
9
Novinski su naslovi jedno od vanih obiljeja novinarsko-publicistikog
stila, po emu se ovaj stil razlikuje od svih drugih stilova. Novinski su naslovi
kljuni dijelovi novinskih lanaka. Za njih Lana Hudeek (2006: 297) navodi da
je „funkcija (je) novinskog naslova da privue pozornost itatelja te da ga
saeto, zanimljivo i inteligentno upozori na glavnu misao lanka koji slijedi.“
Drugim rijeima, upravo o novinskom naslovu ovisi privlaenje itateljeve
pozornosti. Josip Sili (2006: 89) tom injenicom objašnjava zašto su novinski
lanci napisani „posebnim pismom, na posebnu (udarnu) mjestu, s kljunim
rijeima, s rijeima ekspresivna znaenja, s karakteristinim reeninim i
interpunkcijskim znakovima itd.“.
Novinski se naslovi prema sadraju dijele na nominalne, informativne i
reklamne naslove. Osnovna je znaajka nominalnoga novinskoga naslova
imenovanje sadraja, stoga ovakvi naslovi imaju velik broj imenica i pridjeva,
dok su glagoli prisutni u nešto manjem broju i u potpunosti su osloboeni
indikatora vremena i radnje. Upravo suprotno tomu, u informativnim novinskim
lancima najzastupljeniji su glagoli, glagolski oblici, glagolska vremena, upitne
rijei. (Sili, 2006). Uz to, posebno mjesto u ovoj vrsti novinskog naslova imaju
reenini znakovi, od kojih se posebno istie upitnik. Josip Sili (2006) uoava
kako se upitnik, ili koji drugi reenini znak, nerijetko izostavlja stoji li u
naslovu upitna rije (ili koja druga rije koja upuuje na odreeni reenini
znak), npr.
Emocije lijeite hranom? (NL, 29. srpnja 2020.),
Kako što due odrati dobru 'kemiju tijela' (NL, 25. srpnja 2020.).
10
sredstvima i razliitim nainima iskazivanja poticajnosti. (Sili, 2006). Tako su
oni nerijetko napisani u imperativu te se u njima nalaze usklinici, upitnici,
crtice, dvotoke i drugi interpunkcijski znakovi. (Sili, 2006). Primjer je
reklamna novinska naslova:
Trebate skinuti do 6 kila u 7 dana? Navalite na jaja i postignite vitku liniju!
(NL, 25. srpnja 2020.)
U novinarskom je stilu, dakle, od velike vanosti ostaviti dojam na itatelja.
To se djelomino ini ve samim novinskim naslovom, ija i jest osnovna
funkcija zainteresirati itatelja. Jednom kada se novinskim naslovom privue
itateljeva pozornost, novinski se lanak koristi raznim sredstvima kako bi
ostvario snaan dojam na itatelja, od kojih je jedno redoslijed rijei u reenici,
središnja tema ovoga završnoga rada.
11
5. GOVORENI I PISANI JEZIK
Jezik se ostvaruje na govorenoj i pisanoj razini, no njihove se razlike
mogu uoiti na nekoliko razina. Primjerice, na gramatikoj je razini govoreni
jezik, dakako, puno slobodniji od pisanog jezika, koji podlijee pravopisnim,
gramatikim i stilistikim normama. Sukladno tomu, govoreni jezik krasi velika
razina spontanog izraavanja, dok u pisanom jeziku izostaje spontanosti. Pisani
je jezik, naelno, manje redundantan jer su koliina nepotrebnih i ve
spomenutih informacija pokušava svesti na najmanju razinu. Takoer, pisani
jezik zbog svoje prirode „ima bogatiji rjenik ili leksiku raznolikost te koristi
više apstraktnih termina“. (Drieman, 1962; Halliday, 1985; Biber, 1988). Oba
jezika krase posebni izrazi koji se mogu pojaviti iskljuivo u pisanom ili
govorenom jeziku.
Pisani se jezik izraava iskljuivo pismom, stoga se za njega kae da je
jednomedijski. S druge strane, govoreni je jezik multimedijski jer osim
akustikih vrednota (intonacija, pauza, reenini tempo) govoreni jezik krase i
vizualne vrednote, mimika i gesta. Uz to, klju je razumijevanja govorenog
jezika stvarni kontekst.
Pravila koja vrijede za pisani jezik ne moraju nuno vrijediti za govoreni
jezik. Meutim, vano je napomenuti kako razgovorni stil ne funkcionira samo
na razini govorenog ve i pisanog jezika. Pod razgovornim se stilom u pisanom
jeziku smatraju nešto manje slubeni oblici pisane komunikacije, npr. poruke i
bilješke (Sili, 2006).
JEZIKU
U gramatici hrvatskoga jezika Stjepka Teaka i Stjepana Babia (1992:
76) rije se definira kao „glas ili skup glasova koji ima neko znaenje“. Rijei se
meusobno slau u reenice, kojima se u prvome redu bavi sintaksa, koje se
potom slau u tekst.
Podrazumijeva se da se rijei u reenice slau po odreenom redu.
Razliiti autori razliito definiraju pojam red rijei. Tako e prema Bari i sur.
(1990: 391) on oznaavati „(redo)slijed rijei, raspored rijei u reenici“, dok e
Teak i Babi (1992: 244) pod istim pojmom smatrati „pravila nizanja“ po
kojima se rijei niu u reenicu. Bari i sur. (1990) naglašavaju kako je upravo
ovo svojstvo reenice obiljeje reenice kao govorne i kao jezine jedinice te
govore o odnosu teme i reme kao o kljunom odnosu za postavljanje pravila
redoslijeda rijei u standardnom hrvatskom jeziku pri emu je istaknuto da u
neobiljeenome redu tema 4 nuno prethodi remi. Sili i Pranjkovi u svojoj se
gramatici (2007) takoer bave odnosom teme i reme. Slau se s injenicom da
tema, koju nazivaju i obavijesnim subjektom, a koja proizlazi iz konteksta, u
neobiljeenom redoslijedu mora prethoditi remi ili obavijesnom predikatu.
Posebno poglavlje autori posveuju redoslijedu sintaktikih jedinica. U
spomenutom poglavlju naglašavaju da se reenica, kada je promatrana kao
gramatika jedinica, dijeli se na sintaktike jedinice (subjekt, objekt, predikat,
prilona oznaka, atribut, apozicija). Dvojica autora detaljno opisuju redoslijed
slaganja sintaktikih jedinica, koji e se ukratko izloiti u sljedeem poglavlju.
4 Tema je obavijest poznata iz onoga što je napisano ili izgovoreno, dok je rema nova obavijest.
13
Kao što je ve spomenuto, sintagma red rijei u razliitim se gramatikama
razliito tumai. Katkada se polazi od gramatikog, a katkada od gramatikog i
komunikacijskog gledišta. Tako Lana Hudeek i Milica Mihaljevi u Hrvatskoj
školskoj gramatici (2017) redoslijed rijei u reenici definiraju s gramatikog
gledišta, pa ga opisuju kao „relativno slobodan“ i iz toga razloga spominju kako
su u hrvatskom standardnom jeziku prihvatljive sve navedene reenice:
Majka napravi veeru. 5
Ipak, autorice navode kako je neobiljeeni gramatiki red rijei subjekt-
predikat-objekt, stoga veina navedenih primjera ne bi našla svoje mjesto u
stilski neobiljeenom tekstu.
Unato pojedinim razlikama u terminologiji izmeu odreenih gramatika
autori se slau u vezi s postojanjem razliitoga reda rijei u reenici. Dok Bari i
sur. (1990) navode tri razliite vrste reda rijei (stilski obiljeen, stilski
neobiljeen i obvezan red rijei), Teak i Babi (1992) spominju dvije
mogunosti, obian ili gramatiki red rijei i obrnut, govorniki ili prigodni red
rijei.
14
Uobiajeni, odnosno stilski neobiljeen red rijei u hrvatskom je
standardnom jeziku subjekt-predikat-objekt, npr. Ana (S) + piše (P) + pismo
(O). Ako je u reenici i neizravni objekt, redoslijed rijei bit e subjekt-predikat-
izravni objekt-neizravni objekt, npr. Ana (S) + šalje (P) + pismo (IO) + Emi
(NO). Prilone e oznake, s obzirom na sadraj koji se njima izrie, mijenjati
svoje mjesto u reenici. Tako e prilone oznake naina doi ispred predikata,
dok e se ostale prilone oznake nai iza predikata i slagati po sljedeem
redoslijedu: prilone oznake mjesta, prilone oznake vremena, prilone oznake
uzroka i prilone oznake sredstva, npr. Ivan (S) + e rado (PON) + deurati (P)
+ u knjinici (POM) + subotom (POV) + zbog odluke (POU) + radi studenta
(POS). (Sili, Pranjkovi, 2007) Atribut i apozicija nai e svoje mjesto ispred
imenice koju opisuju ili poblie oznauju. U sluaju da se u reenici nae
nekoliko atributa, oni se slau po tono odreenom redoslijedu, pa e atribut
najopenitijeg znaenja nai svoje mjesto ispred svih ostalih atributa. Posljednji
e atribut u nizu biti atribut najueg znaenja. Prema Siliu i Pranjkoviu (2007)
neobiljeenim se redom atributi slau na sljedei nain: pridjev relativna
znaenja, pridjev posvojna znaenja, pridjev razlikovna znaenja, pridjev
kvalitativna znaenja (npr. Sve su Anine stare crvene haljine uprljane). Takoer,
nae li se u reenici niz atributa, postoji odreeno pravilo o pisanju zareza koje
je nuno slijediti. U Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje (2013) stoji kako se zarez piše izmeu onih pridjevskih atributa
koji meusobno neovisno upuuju na pojedinu imensku rije, npr. Ana je bila
brza, spretna djevojka. Zarez igra veliku ulogu jer moe u potpunosti izmijeniti
znaenje reenice, stoga sljedee dvije reenice prenose, ovisno o zarezu,
potpuno razliite obavijesti:
Kupili su pravu goransku, drvenu kuicu.
Kupili su pravu goransku drvenu kuicu.
Prva reenica stavlja naglasak na drvenu grau prave goranske kuice, dok se u
drugoj reenici svi pridjevi jednako odnose na imenicu.
Budui da je mogue atribut izrei u obliku imenice, pridjeva, imenice u
kosome padeu, prijedloga i imenice s pridjevom, Sili i Pranjkovi (2007)
navode kako je mogue atribut nai i iza imenice koje poblie oznaavaju.
Prema Teaku i Babiu (1992) obrnut, govorniki ili prigodni, drugim
rijeima obiljeeni red rijei, karakteristian je za poetski jezik. Njime se na
prvo mjesto u reenici postavlja onaj sintaktiki lan koji se eli istai. Gotovo
sve vrste rijei mogu stajati na prvom mjestu u reenici. Bari i sur. (1990)
smatraju kako se pod stilskim obiljeenim redoslijedom u reenici ubrajaju i
itavi izrazi umetnuti u reenice, npr.:
Oni su se, pod krinkom noi, domogli njegova automobila
Za razliku od Bari i sur. (1990) Teak i Babi (1992) ne spominju
kategoriju obaveznog reda rijei. Oni, s druge strane, zaseban dio poglavlja o
redu rijei posveuju redoslijedu prijedloga, veznika i enklitika. Stoga se podjele
spomenutih autora donekle i preklapaju jer Bari i sur. (1990) pod pojmom
obaveznog reda rijei smatraju nain slaganja nenaglasnica.
16
6.2. O REDU ENKLITIKA
S obzirom se na naglasak u hrvatskom jeziku razlikuju dvije vrste rijei,
naglašene i nenaglašene rijei (Sili, Pranjkovi 2007). Naglašene rijei
nazivamo i tonikim rijeima. Sukladno tome, nenaglašene rijei nazivamo
atonikim rijeima. 6 Atonike su rijei su one rijei koje se zbog svoje prirode,
odnosno neposjedovanja vlastitoga naglaska, izgovaraju simultano s tonikim
rijeima. Tako, tonike i atonike rijei zajedno tvore jednu naglasnu cjelinu. U
hrvatskom jeziku razlikujemo dvije vrste atonikih rijei. Prve su prislonjenice,
prednaglasnice ili proklitike. Prema Teaku i Babiu (1992: 72) „proklitika je
rije bez svoga naglaska koja se nalazi ispred naglasnice i izgovara se s njom
kao jedna naglasna cjelina“. Tonike rijei ili nenaglasnice izgovaraju se s
naglašenim rijeima i time tvore naglasnu cjelinu. Drugim rijeima, enklitike i
proklitike izgovaraju se zajedno s naglašenim rijeima što rezultira stvaranjem
naglasne cjeline. Reenice se, dakle, mogu podijeliti u naglasne cjeline, a
ukupan e broj naglasnih cjelina ovisiti o broju naglašenih rijei u reenici, npr.:
Djèk je | ìšao | ù šklu, | a djevòjica | grd. (Hrvatska školska
gramatika, 2017:10)
Vdio ga je | u kínu | kako gld | flm. (Hrvatska školska gramatika,
2017:10)
Drugu vrstu atonikih rijei ine naslonjenice, zanaglasnice ili enklitike,
koje se, kao što i samo njihovo ime govori, naslanjaju na rije koja im prethodi.
Za razliku od proklitika, koje katkada mogu biti naglašene, enklitike su
iskljuivo nenaglašene.
6 U odreenim se gramatikama pojavljuje naziv klitika koji neki jezikoslovci dre u suvremenoj
jezikoslovnoj literaturi dre dvojbenim.
17
Gramatike se ponešto razlikuju i s obzirom na gramatiko nazivlje za rijei
bez naglaska.
Tablica 1. Nazivlje za rijei bez naglaska u suvremenim hrvatskim gramatikama
AUTOR I GRAMATIKA RIJE BEZ
NAGLASKA
Gramatika hrvatskog
knjievnog jezika
klitika/ atonika
Gramatika hrvatskog jezika
enklitike. U zamjenike enklitike spadaju nenaglašeni oblici linih zamjenica u
genitivnom obliku (me, te, ga, je, nas, vas, ih), dativnom obliku (mi, ti, mu, joj,
nam, vam, im) i akuzativnom obliku (me, te, ga (nj), ju (je), nju, vas, ih). Nae li
se u istoj reenici nekoliko zamjenikih enklitika, zamjenice se niu prema
padenom obliku: na prvom e se mjestu nai zamjeniki enklitiki oblik u
dativu, slijedit e ga obliku u genitivu i naposljetku oblik u akuzativu.
18
Primjeri su zamjenikih enklitika potvreni u korpusu npr.:
„Izuzetno sam sretan što smo i pored svih poteškoa koje su nas sve
pogodile uspješno organizirali jubilarno 10. izdanje Fantastic Zagreba, a
posebno me veseli što je naša vjerna publika i ove teške godine pohodila
projekcije premijernih naslova i kultnih klasika u velikom broju”, rekao
je. (NL, 19. srpnja 2020.)
„ini mi se da su današnje generacije i te kako svjesne što se dogaa
našem prirodnom staništu nemarnošu ovjeka, a upravo ivotinje su te
koje najviše ispaštaju zbog njegova djelovanja“, rekla je Jolie. (NL, 19.
kolovoza 2020.)
Angelina je za jednu britansku tiskovinu izjavila kako se odluila na
ovakav korak, nakon što ju je ker Shiloh zamolila da proita istoimenu
knjigu autorice Katherine Alice Applegate, oduševljena njenom radnjom,
likovima i porukom. (NL, 19. kolovoza 2020.)
U ovu se grupu enklitika još ubrajaju nenaglašeni oblici posvojno-povratnih
zamjenica u genitivnom obliku (se), dativnom obliku (si) i akuzativnom obliku
(se).
Pritom se i sam pita je li Danielovo maskiranje u sveenika bilo junakov
bijeg od sebe samog, ili istinska duhovna transformacija u svijetu u kojem
praštanje nije nimalo laka stvar.(NL, 28. srpnja 2020.)
Glagolske enklitike ine nenaglašeni oblici glagola biti i htjeti (sam, si, je,
smo, ste, su / u, eš, e, emo, ete, e). Glagolsku skupinu enklitika tvore i
nenaglašeni oblici aorista glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi), npr.:
19
festivalskih dana i s nestrpljenjem išekujemo 11. izdanje”, poruio je.
(NL, 19. srpnja 2020.)
Njegov „pogani“ rjenik blii hip-hop rimama, transformirat e ga u neku
vrstu karizmatika. (NL, 28. srpnja 2020.)
Zato je najrazornija scena Yangova komada ona u kojoj djeak u vojnoj
akademiji pita uitelja: „Što bih trebao uiniti?“. (NL, 19. srpnja 2020.)
S obzirom na mjesto glagolske enklitike postoje dvije osnovne tendencije. Prva
se odnosi na smještanje enklitike iza prve rijei u reenici koja ima vlastiti
naglasak. Teak i Babi (1992) naglašavaju da nije pogrešno glagolskom
enklitikom rastaviti one sintagme koje su meusobno povezane snanim vezama
sronosti. Drugim rijeima, s obzirom na pravilo pozicioniranja enklitika na
drugo mjesto u reenici, one imaju mo razdvojiti atribute i apozicije od rijei
koje poblie oznauju. Ipak, analizom je korpusa utvreno da se enklitika rijetko
smješta na drugo mjesto u reenici, odnosno neposredno nakon prve naglašene
rijei, kako gramatike nalau. Neki su od rijetkih primjera smještanja enklitike
na drugo mjesto prve naglasne cjeline sljedei:
Svakakvih je noviteta u svom radu Art-kino doivjelo ove neobine 2020.
godine. (NL, 28. srpnja 2020.)
Dobra je vijest da njegovo ovogodišnje izdanje zamjenjuje Brdo filmova
nekim drugim manjim lokacijama u sklopu hrvatske „turneje“ koja bi
trebala obuhvatiti dvadesetak gradova, ukljuivši i tri termina u Art-kinu
pod zvijezdama. (NL, 15. srpnja 2020.)
20
Mnogo se prijavljenih filmova svih rodova bavilo aktualnim problemima
od nasilja i tolerancije do pandemije i lockdowna, a Ana ordi uvjerena
je da su selektori „odabrali najbolje od najboljih”.( NL, 22. srpnja 2020.)
Druga je mogunost smještanje enklitike na drugo mjesto druge naglasne
cjeline. Odabrani korpus potvruje da se autori radije povode ovim pravilom. O
navedenoj tezi svjedoe primjeri iz korpusa.
Posljednji film španjolsko-ileanska je povijesna drama Bijelo na bijelom.
(NL, 28. srpnja 2020.)
Za vedar ton zasluan je nastavak Kultnih komedija koje za kraj
programa uvaju dva bisera krimi-kominog anra: pljakaški krimi
uvrnutog humora, britanski Zdrpi i briši (2000.) (NL, 28. srpnja 2020.)
Tom prigodom odluilo je odati poast ovom glazbeno-filmskom velikanu
(…). (NL, 28. srpnja 2020.)
Posebnu skupinu enklitika tvori estica li koja spada pod vezniko-upitne
enklitike, npr.:
Pritom se i sam pita je li Danielovo maskiranje u sveenika bilo junakov
bijeg od sebe samog, ili istinska duhovna transformacija u svijetu u kojem
praštanje nije nimalo laka stvar. (NL, 28. srpnja 2020.)
Hoe li Francov „Nuevo orden“ biti prikazan na Mostri? (NL, 10.
kolovoza 2020.)
„ (…) Je li tvoj ivot uistinu tvoj?”, pojašnjava Štaka. (NL, 6. kolovoza
2020.)
21
Iz navedenih je reenica vidljivo kako su u korpusu potvrene reenice u kojima
se glagolska enklitika je nae uz vezniku enklitiku na poetku reenice. U tom
sluaju glagolski enklitiki oblik više nije nenaglašena rije, odnosno prestaje
biti enklitian. Tada se veznika enklitika li smješta iza glagolskoga
enklitikoga oblika kao iza prve naglasne cjeline. Takoer, analizom je
potvreno kako je u ovome korpusu uporaba veznike enklitike li u novinarsko-
publicistikom stilu rijetka, ali u skladu s normom. 7
Nae li se u istoj reenici nae nekoliko enklitikih oblika, oni se
smještaju po tono odreenom redoslijedu. U tom sluaju prednost pred svim
drugim enklitikama ima veznika enklitika li ili glagolska enklitika. Tonije, svi
oblici glagola biti koji spadaju u skupinu enklitika, a koji sudjeluju u tvorbi
kondicionala (bih, bi, bi, bismo, biste, bi). Iznimka je od navedenog pravila
glagolski enklitiki oblik je. Naime, prema pravilima propisanima u
gramatikama, on stoji poslije zamjenikih enklitika.
Uporaba je navedenih pravila potvrena u korpusu:
„(…) uju li te oni? Voli li te vlastiti mu? (…)“ pojašnjava Štaka. (NL,
6. kolovoza 2020.)
Njegov »pogani« rjenik blii hip-hop rimama, transformirat e ga u neku
vrstu karizmatika. (NL, 28. srpnja 2020.)
Bez obzira na neuobiajene okolnosti u kojima se festival priprema, na
natjeaj za prijave filmova pristiglo ih je oko 90, meu kojima i najviše do
7 U lanku Da li, je li i li – normativni status i raspodjela (2007) Lana Hudeek i Luka Vukojevi
raspravljaju o normativnom statusu estinih (veznikih) skupina da li, je li te estice i veznika li. U
velikom broju jezinih prirunika stoji kako skupinu da li valja zamijeniti skupinom je li. Meutim,
autori ovog lanka smatraju kako to nije u skladu sa standardnim jezikom jer je estina skupina je li
ili „zastarjela ili pripada razgovornomu stilu” (Hudeek, Vukojevi 2007), kao što je to sluaj u
reenici Je li kuha ruak?. Sukladno tomu, nae li se estina skupina je li na poeku reenice, za tu se
reenicu smatra da pripada razgovornom stilu. Stoga autori predlau da se estina skupina da li
zamjenjuje esticom li s predmetnutim predikatom, odnosno savjetuju da se reenica Da li kuha
ruak? zamjenjuje reenicom Kuha li ruak?.
22
sad, više od 10, s podruja Primorsko-goranske upanije.( NL, 25. srpnja
2020.)
Takoer, u gramatikama i jezinim prirunicima preporua se da se
glagolska enklitika je zanemari nae li se neposredno nakon zamjenike
enklitike se, što je i potvreno sljedeim primjerima:
Jedno je zaštititi se protiv COVIDA-19 pranjem ruku i nošenjem maski u
prodavaonicama i gradskom prijevozu, u što se autor ovog teksta mogao
uvjeriti prošle subote u Trstu (…). (NL, 15. srpnja 2020.)
Ona obuhvaa tek osam komada, meu kojima se spominje i „Mare“
Andree Štake, kojem se dogodila svjetska premijera u sklopu
ovogodišnjeg Berlinalea, uz doks ure Gavrana „Jednom od nas“. (NL,
10. kolovoza 2020.)
Ovogodišnji festival trebao se odrati od 26. travnja do 2. svibnja, no
zbog situacije s pandemijom zbog koje je i ovogodišnje izdanje festivala
online, odravanje festivala pomaknuto je na 26. lipanj, s trajanjem do 4.
srpnja ove godine. (NL, 22. srpnja 2020.)
Nadalje, ako se glagolske enklitike nau u zavisno sloenim reenicama,
smjestit e se neposredno nakon priloga, odnosno neposredno nakon upitnih i
odnosnih zamjenica, npr.:
Srpanjski dani Zagrebu bili su u znaku Fantastic Zagreb Film Festivala
koji je projekcijom filma „The Rocky Horror Picture Show” slubeno
zatvorio svoje deseto izdanje, no na Ljetnoj pozornici Tuškanac bit e
mogue vidjeti još dva filma, u ponedjeljak i utorak. (NL, 24.srpnja 2020.)
23
„Izuzetno sam sretan što smo i pored svih poteškoa koje su nas sve
pogodile uspješno organizirali jubilarno 10. izdanje Fantastic Zagreba, a
posebno me veseli što je naša vjerna publika i ove teške godine pohodila
projekcije premijernih naslova i kultnih klasika u velikom broju”, rekao
je. (NL, 19. srpnja 2020.)
Diretor SFF-a Mirsad Purivatra kazao je kako je ovo po svemu neobino
izdanje SFF-a istaknuvši kako je pandemija pokazala koliko je kultura
ranjiva u trenucima krize ali i kako je vano odrati je na ivotu i u takvim
okolnostima.(NL, 15. kolovoza 2020.)
Navedeno pravilo vrijedi za sve glagolske enklitike oblike, ali i za zamjenike
enklitike.
Osnovno je pravilo da „enklitike nikada ne mogu doi iza zareza, zagrade,
uklopljene reenice, nabrajanja, due stanke i sl.“ (Teak, Babi 1992). Naime,
to je iz razloga što ovi reenini znakovi oznaavaju stanku, pa u tom sluaju
reenice glase ovako:
Legenda filmske glazbe, skladatelj Ennio Morricone, nedavno je
zaslueno otišao u legendu. (NL, 28. sprnja 2020.)
Njegov „pogani“ rjenik blii hip-hop rimama, transformirat e ga u neku
vrstu karizmatika. (NL, 28. sprnja 2020.)
„Dio je programskog pravca Doba moi Rijeke 2020 – EPK”, kazao je
Bernard Koludrovi iz RIJEKE 2020. (NL, 28. srpnja 2020.)
Unato tomu što, kako je reeno, za veinu rijei stoji da je njihov
redoslijed u reenici razmjerno slobodan, za enklitike spomenuto pravilo ne
vrijedi. Štoviše, za redoslijed enklitika postoje pravila koja se u standardnom
24
jeziku neupitno moraju slijediti. Tako, zanemarimo li upitne reenice, enklitike
nikada ne zauzimaju prvo mjesto u reenici. Razlog je tomu upravo injenica da
su nenaglašene, stoga se moraju vezati uz neku drugu, naglašenu rije. Osim što
ne mogu stajati na poetku reenice, enklitike ne mogu stajati iza veznika i, a.
Takoer, ne mogu stajati iza nijene estice. (Bari i sur., 1990). S druge strane,
enklitike je mogue pronai iza veznika pa, i, te, što se potvruje sljedeim
primjerima iz korpusa:
Motovun Film Festival zbog epidemiološke situacije ove se godine ne
odrava u uobiajenom obliku te su organizatori odluili festival povesti
na put od etrdesetak dana tijekom kojih e gostovati u nizu gradova,
najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu. (NL, 24.
srpnja. 2020.)
Organizatori LFF istiu da e pratiti epidemiološku situaciju do festivala,
te ga za posjetitelje uiniti sigurnim, sukladno svim preporukama
lokalnog i nacionalnog stoera civilne zaštite.(NL, 25. srpnja 2020.)
Sarajevo ve tjednima biljei dvoznamenkast, i a ponekad i
troznamenkasti broj novozaranih koronavirusom na dnevnoj bazi. (NL,
5. kolovoza 2020.)
S obzirom na pravilo po kojem enklitike dolaze na mjesto iza prve
naglašene rijei u reenici, mogue je i osobna imena rastaviti enklitikom. U
nekim gramatikama ipak stoji kako su takve reenice stilski obiljeene, odnosno
da red rijei u njima nije neutralan. Oekivano, u korpusu nije pronaen nijedan
primjer uporabe navedenog pravila, npr.:
25
Michel Franco, roen 1979. godine u Mexico Cityju, stavio je meksiku
kinematografiju u središte svjetske panje. (NL, 14. srpnja 2020.)
Angelina Jolie majka je šestero djece. (NL, 19. kolovoza 2020.)
Jennifer Grey, partnerica Patricka Swayzea u romantinoj drami
„Prljavi ples” pojavit e se u nastavku tog klasika iz 1987., objavio je u
petak filmski studio. (NL, 7. kolovoza 2020.)
Pod utjecajem govorenoga jezika enklitike katkada svoje mjesto nalaze na
mjestima neusklaenima s normom pisanoga jezika, što svjedoe i sljedei
primjeri:
Karlovac, Privatna umjetnika gimnazija iz Zagreba, te Škola likovnih
umjetnosti iz Splita. (NL, 22. srpnja 2020.)
Najvea ovogodišnja novost je suradnja Liburnia Film Festivala s
programom Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture i poseban
meunarodni program naslovljen „Stanje pripravnosti“, a ukljuuje šest
meunarodnih dokumentarnih filmova. (NL, 25. srpnja 2020.)
Cilj festivala je transnacionalnošu sedme umjetnosti pribliiti kulturu
istoka Europi, odnosno prikazati najnovije azijske filmske novitete u
Europi koji veinom nisu dostupni. (NL, 22. srpnja 2020.)
Takoer, postoje primjeri u kojima se enklitika u potpunosti ispušta, a
naješe je to sluaj u novinskim naslovima zbog same njihove prirode i
funkcije. Navedeno je u skladu s primjerima iz korpusa:
26
glagolske, zamjenike i vezniko-upitne enklitike. Odreenim se pravilima, koja
su propisana u gramatikama i jezinim prirunicima, enklitike slau u reenice.
Ipak, u korpusu su potvrena odstupanja od navedenih pravila. Takva se
odstupanja objašnjavaju prodorom govorenoga jezika u novinarsko-publicistiki
stil.
27
posebnim naglaskom na poloaju enklitika u odreenom korpusu središnja je
tema ovoga rada. Sukladno tome, primjeri iz korpusa stavljeni su u suodnos s
pravilima po kojima se enklitike redaju u hrvatskom standardnom jeziku.
Prouavanjem se pravila slaganja rijei u reenici i osnovnim obiljejima
novinarsko-publicistikog stila moe zakljuiti da se pravila pravilnog poloaja
enklitika u navedenom korpusu, koji pripada novinarsko-publicistikom stilu,
naelno poštuju.
U hrvatskome standardnome jeziku postoje dvije osnovne tendencije
smještanja glagolskih enklitika. One se mogu smjestiti na drugo mjesto prve
naglasne cjeline ili drugo mjesto druge naglasne cjeline. Analizom korpusa,
utvreno je da se glagolski enklitiki oblici uglavnom smještaju neposredno iza
prve naglašene rijei u drugoj naglasnoj cjelini što i dalje ne izlazi iz okvira
pravilnog redoslijeda enklitika u reenici. Nešto se rjee glagolska enklitika
smješta na drugo mjesto prve naglasne cjeline u reenici. Iako je odstupanje od
ovog pravila rijetko, primjeri iz korpusa potvruju da ga ima. Enklitikom se
smiju rastavljati osobna imena, ali nikako ne smije doi iza interpunkcijskih
znakova koji oznaavaju kakvu stanku, što je analizom i potvreno.
Primjerima iz korpusa potvreno je kako se enklitika u zavisnosloenim
reenicama smješta nakon veznika, odnosno neposredno nakon upitnih i
odnosnih zamjenica. Uobiajeni redoslijed u kojem enklitika li ili glagolski
oblik za tvorbu kondicionala prethode svim drugim enklitikama u korpusu je
primijenjen. Nadalje, u novinskim se naslovima, zbog njihove saetosti,
28
enklitike esto ispuštaju. Zakljuuje se da do pogrešnog smještanja enklitika
vrlo vjerojatno dolazi pod utjecajem govorenog jezika.
Analizom je korpusa, takoer, zakljueno da u korpusu prevladavaju
glagolske enklitike te se upravo u njihovom redoslijedu najviše griješi.
Zamjenike su enklitike gotovo uvijek u pravilnoj uporabi, a veznike enklitike
li u odabranom korpusu gotovo da i nije bilo.
Na temelju svega spomenutog zakljuuje se da je jezik u promatranu
korpusu usklaen normom. Drugim rijeima, enklitike su smještene na za to
normom utvreno mjesto. Analiza je ovog korpusa, dakle, potvrdila da se
pravila standardnoga jezika u novinarsko-publicistikome stilu slijede.
Meutim, analizom je potvren i prodor govorenoga jezika, pod ijim se
utjecajem ovaj stil ipak ponekad udaljava od pravila pravilnoga redoslijeda rijei
u reenici.
4. Novi list. https://www.novilist.hr/scena/ovogodisnje-online-izdanje-far-
east-film-festival/. 22. srpnja 2020.
5. Novi list. https://www.novilist.hr/scena/film/na-four-river-film-festival-
stigle-prijave-mladih-autora-iz-99-zemalja/. 22. srpnja 2020.
6. Novi list. https://www.novilist.hr/scena/film/predstavljen-program-
1. Bari, E. i dr. (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.
2. Brozovi, D. (1970). Standardni jezik. Teorija, usporedbe, geneza,
povijest, suvremena zbilja. Zagreb: Matica hrvatska.
3. Drieman, G. H. (1962). Differences between written and spoken
language: An exploratory study. Acta Psychologica 20. 78–100.
4. Guberina, P. Govoreni jezik i pisani jezik. Stilistika. Preuzeto 25.
srpnja 2020. s https://stilistika.org/ii-govorni-jezik-i-pisani-jezik
5. Ham, S. i dr. (2014). Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Školska
knjiga.
6. Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje.
Zagreb: Institut za hrvatski jezika i jezikoslovlje.
8. Hudeek, L., Mihaljevi, M. (2009). Jezik medija: publicistiki
funkcionalni stil.Zagreb: Hrvatska sveuilišna naklada.
9. Hudeek,L., Vukojevi, L. (2007) Da li, je li i li – normativni status i
raspodjela. Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl. 217–234.
10. Hudeek, L. (2006). Jezine znaajke novinskih naslova u: Jezik i
mediji – jedan jezik: više svjetova. Zagreb; Split, Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku – HDPL. 297-303.
Nakladni zavod Globus.
12. Mati, A., Oluji, M. (2017).Govorni i pisani jezik odraslih: koliko se
razlikuju?. 33–52.
jezikoslovni asopis. 31-38.
32
14. Pogaj Hadi, V. (2001). Automatizirani red rijei u hrvatskom i
slovenskom jeziku. Drugi hrvatski slavistiki kongres. Zbornik radova I,
Osijek . 577–585.
Medicinska naklada.
17. Sili, J., Pranjkovi, I. (2007). Gramatika hrvatskoga jezika: za
gimnazije i visoka uilišta. Zagreb: Školska knjiga.
18. Teak, S., Babi, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb:
Školska knjiga.
10. SAETAK I KLJUNE RIJEI (na hrvatskom jeziku)
Tema je ovoga završnoga rada red rijei u hrvatskome standardnome jeziku.
U radu se naglasak stavlja na redoslijed enklitika u novinarsko-
publicistikome stilu. Polazei od definicije hrvatskoga standardnoga jezika,
prouava se jedno od njegovih osnovnih obiljeja – polifunkcionalnost.
Takoer, upuuje se i na razlike u nazivlju te opise reda rijei u relevantnim
suvremenim hrvatskim gramatikama. Središnji je dio ovoga rada posveen
pravilima pravilnog redoslijeda enklitika, a primjena se pravila pokazuje na
primjerima iz korpusa.
rijei, enklitika, hrvatski jezik
11. NASLOV I KLJUNE RIJEI (na engleskom jeziku)
Word order in standard Croatian language (based on the use of
enclitics in the newspaper Novi list)
KEY WORDS: journalistic style; word order; unstressed words;
enclitic