87
preporuke za podršku razvoja kapaciteta socijalnih preduzeća u Srbiji

razvoja kapaciteta socijalnih preduzećaarhiva.emins.org/uploads/useruploads/knjige/11-socijalna-preduzeca.pdf · jalne oblasti i uspešno upravljanje aktivnostima koje se u njoj

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

pre po ru ke za po dr škurazvoja kapaciteta

so ci jal nih pred­u­ze­ćau Srbiji

Beograd, 2011.

pre po ru ke za po dr škurazvoja kapaciteta

so ci jal nih pred­u­ze­ćau Srbiji

SADRŽAJ

I O PRO JEK TU 5

1. Uvod 82. Ana li za sta nja 9

2.1. Od re đe nje so ci jal nog pred u zet ni štva 92.2. So ci jal no pred u zet ni štvo u Sr bi ji 12

3. Prav ni okvir 184. Fi nan sij ska po dr ška raz vo ju so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji 21

4.1. Evrop ska is ku stva 214.2. Do stup ni iz vo ri fi nan si ra nja so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji 23

5. Una pre đe nje ljud skog ka pi ta la za so ci jal no pred u zet ni štvo u Sr bi ji 265.1. So ci jal na funk ci ja so ci jal nih pred u zet ni ka 265.2. Kva li fi ka ci je so ci jal nog pred u zet ni ka 295.3. Do stup nost obu ka za me nadž ment u jav nom sek to ru 31

II ZA KLJUČ CI I PRE PO RU KE 35

III PRI LO ZI: KON CEPT I PRAK SA SO CI JAL NIH PRED U ZE ĆA U EVRO PI 43

Pri log 1: Pre gled mo gu ćih iz vo ra fi nan si ra nja so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji, Ža kli na Sto ja no vić 43Pri log 2: Ita li jan sko is ku stvo, Kar lo Bor za ga 50Pri log 3: So ci jal na eko no mi ja u Polj skoj – no vi na či ni za pre va zi la že nje so ci jal ne is klju če no sti, Bar ba ra Sa dov ska 76

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

5

I­­O­pRO­Jek­tu

Pu bli ka ci ja „Pre po ru ke za po dr šku raz vo ja ka pa ci te ta so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji“ re zul tat je ra da u okvi ru pro jek ta „Po dr ška evrop skim in te gra ci ja ma kroz pro mo ci ju al ter na tiv ne eko no mi je i so ci jal ne ko he zi je u Re pu bli ci Sr bi ji“, ko ji od 2008. go di ne spro vo di Evrop ski po kret u Sr bi ji (EPuS) uz po dr šku Me­đu na rod nog cen tra „Olof Pal me.” U pro te kle tri go di ne, naj zna čaj ni ji re zul tat ove ak tiv no sti je ste sve ve ća pri sut nost poj ma so ci jal nog pred u zet ni štva u do­ma ćoj jav no sti. Osim to ga i prak tič ni ob li ci pri me ne po slo va nja ko ji se mo gu svr sta ti u sek tor al ter na tiv ne eko no mi je po sta li su pre po zna tlji vi u struč noj jav no sti či me su stvo re ne osno ve za raz voj i pro mo ci ju ovog kon cep ta u Sr bi ji.

Ak tu el na si tu a ci ja u Sr bi ji po ve ća va in te re so va nje lju di za no ve ob li ke or­ga ni zo va nja, po seb no usled po tre be za re ša va njem pro ble ma na sta lih u pro­ce su tran zi ci je i kao po sle di ca kri ze. Pro mo ci ja al ter na tiv ne eko no mi je pred­sta vlja do bar na čin pru ža nja po dr ške evrop skim in te gra ci ja ma u če mu glav nu ulo gu ima ju or ga ni za ci je gra đan skog dru štva. Umre ža va njem sa ne ko li ci nom do ma ćih i ino stra nih or ga ni za ci ja i ko o pe ra ti va EPuS se ak tiv no uklju čio u pro­ces ma pi ra nja po sto je ćih ob li ka so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji, utvr đi va nja po ten ci ja la za da lji raz voj i pro mo ci je ovog kon cep ta ra di stva ra nja po volj nog dru štve nog i prav nog okru že nja za nje gov raz voj.

Kao re zul tat jav nog za go va ra nja or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva to kom 2010. go di ne, ter min „so ci jal no pred u zet ni štvo“, ko ji se od no si na do bro volj ne or­ga ni za ci je ko je pod ra zu me va ju pred u zet nič ke ak tiv no sti, ali i so ci jal ne ci lje ve ka da pru ža ju mo guć nost za po šlja va nja i re ha bi li ta ci je ugro že nih gru pa, (pro)na šao je svo je me sto i u za ko no dav stvu Re pu bli ke Sr bi je, kao sa stav ni deo Za ko na o pro fe si o nal noj re ha bi li ta ci ji i za po šlja va nju oso ba sa in va li di te tom. Ta ko đe, pred lo gom na cr ta no vog Za ko na o za dru ga ma u ko me se uvo di po jam „so ci jal nih za dru ga“, pred vi đe no je da ovaj ob lik pred u zet ni štva bu de bli že de fi ni san u pod za kon skim ak ti ma ili po seb nom za ko nu. Na taj na čin, Mi ni­star stvo eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja, kao pred la gač za ko na i Mi ni star stvo ra da i so ci jal ne po li ti ke Re pu bli ke Sr bi je, u skla du sa svo jom nad le žno šću, pre­po zna li su so ci jal no pred u zet ni štvo kao efi ka san in stru ment za uklju či va nje

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

6

mar gi na li zo va nih gru pa sta nov ni štva na tr ži šte ra da i pru ža nje efi ka sni jih uslu ga so ci jal ne za šti te ali i oda lo priznanje do sa da šnjem ra du or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva u ovoj obla sti.

To kom 2010. go di ne, ko ja je na ni vou Evrop ske uni je po te kla u zna ku bor be pro tiv si ro ma štva i so ci jal ne is klju če no sti odr ža no je ne ko li ko va žnih do ga đa ja u okvi ru spro vo đe nja pro jek ta „Po dr ška evrop skim in te gra ci ja ma kroz pro mo­ci ju al ter na tiv ne eko no mi je i so ci jal ne ko he zi je u Re pu bli ci Sr bi ji.” U Pa la ti Sr bi ja, 26. apri la, odr ža na je me đu na rod na кon fe ren ci ja „So ci jal no pred u zet­ni štvo – mo guć no sti i per spek ti ve“ ko ja je oku pi la ve li ki broj ino stra nih i do­ma ćih struč nja ka i prak ti ka na ta u obla sti so ci jal nog pred u zet ni štva. Kon fe­ren ci ja kao i ka sni je ak tiv no sti re a li zo va ni su u sa rad nji sa Gru pom 484 i uz zna čaj nu po dr šku Ti ma za so ci jal no uklju či va nje i sma nje nje si ro ma štva Vla de Re pu bli ke Sr bi je1. Kra jem go di ne, odr ža na su i če ti ri sa stan ka dve rad ne gru pe ko je su se ba vi le pi ta njem ka pa ci te ta i mo guć no sti so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji. Pr va rad na gru pa oku pi la je pred stav ni ke već for mi ra nih so ci jal nih pred u ze ća kao i or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva sa ci ljem pre se ka po sto je ćeg sta­nja so ci jal ne eko no mi je i nje nih ob li ka i for mi ko je tre nut no po sto je. Ta ko đe, de fi ni sa ne su i po tre bе kao i pre po ru ke za re ša va nje kon kret nih pro ble ma sa ko ji ma se sva ko od so ci jal nih pred u ze ća su o ča va. U rad dru ge rad ne gru pe bi li su uklju če ni pred stav ni ci aka dem ske za jed ni ce, nad le žnih mi ni star sta va i re­le vant nih dr žav nih in sti tu ci ja kao i pred stav ni ci uspe šno for mi ra nih so ci jal nih pred u ze ća. Rad na gru pa se ba vi la pre gle dom po sto je ćeg nor ma tiv nog okvi ra u Re pu bli ci Sr bi ji sa ci ljem sti ca nja uvi da u mo guć no sti ko je taj okvir pru ža kao i uoča va nja nje go vih glav nih ne do sta ka.

Re zul tat ra da pred sta vlje nih rad nih gru pa i cen tral ni deo ove pu bli ka ci je je su pre po ru ke ko je otva ra ju mo guć no sti za go va ra nja za stva ra nje po volj nog okru že nja za funk ci o ni sa nje i raz voj so ci jal ne eko no mi je kao i da va nja pred­lo ga za bu du ća za kon ska re še nja, naj po god ni jа za po sto je će uslo ve, u ko ji ma ova kvi ob li ci or ga ni zo va nja (mo gu da) de lu ju. Pu bli ka ci ja sa dr ži pre gled iz vo­ra fi nan si ra nja so ci jal nih pred u ze ća i uslo va za una pre đe nje ljud skih re sur sa za ovaj ob lik pred u zet ni štva. Zna ča jan do pri nos kva li te tu pu bli ka ci je da li su svo jim tek sto vi ma i emi nent ni struč nja ci iz Ita li je i Polj ske ko ji su na prak ti čan na čin pred sta vi li is ku stva ovih ze ma lja u obla sti so ci jal nog pred u zet ni štva,

1 http://www.in klu zi ja.gov.rs/

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

7

kao i do ma ći struč nja ci ko ji već go di na ma ana li zi ra ju mo guć no sti za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji (Ma ri ja Ko lin, Ža kli na Sto ja no vić, Rad mi la Gro zda nić i Slo bo dan Cve jić), ko ji ma se, kao i svim čla no vi ma rad nih gru pa, za hva lju je mo.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

8

1.­uVOD

Ovaj do ku ment su mi ra ana li ze sta nja so ci jal nog pred u zet ni štva i mo guć­no sti nje go vog raz vo ja u Sr bi ji ko je su oba vlje ne u okvi ru pro jek ta „Po dr ška raz vo ju ka pa ci te ta so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji“ ko ji re a li zu je Evrop ski po kret u Sr bi ji uz po dr šku Olof Pal me Cen tra. Osnov na svr ha do ku men ta je da iz ne se pre po ru ke za una pre đe nje po lo ža ja i ka pa ci te ta so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji i da na taj na čin omo gu ći si stem sko po zi ci o ni ra nje ove pri vred ne i so ci­jal ne obla sti i uspe šno upra vlja nje ak tiv no sti ma ko je se u njoj od vi ja ju.

Do ku ment po či va na na la zi ma ana li za mo guć no sti fi nan si ra nja so ci jal nih pred u ze ća (Ž. Sto ja no vić i S. Po po vić) i mo guć no sti una pre đe nja ljud skih ka­pa ci te ta (R. Gro zda nić). Osim to ga, u ob zir su uze te pret hod ne ana li ze so ci jal­nog pred u zet ni štva u Sr bi ji (Pa run Ko lin, Pe tru šić, 2008; Ba bo vić et al, 2008; Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008), kao i broj ne stu di je i do ku men ta o so ci jal noj eko no mi ji i so ci jal nom pred u zet ni štvu u Evro pi i SAD.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

9

2.­ANA­LI­ZA­StA­NJA

2.1.OD­ReЭe­NJe­SO­cI­JAL­NOg­pReD­u­Zet­NI­štVA

U li te ra tu ri i prak si ter min „so ci jal no pred u zet ni štvo“ ni je po sve nov ter­min. Po ja vlju je se kra jem osamdesetih godina prošlog veka u Ita li ji, ali i u dru­gim evrop skim ze mlja ma. Nje go va svr ha je bi la da ozna či ši ro ku ra zno vr snost pro iz vod no­po slov nih or ga ni za ci ja, či je osni va nje, u go di na ma ras tu će kri ze te o ri je i prak se „dr ža ve bla go sta nja“, ni je bi lo za sno va no na pro fi tu već na so ci jal noj mo ti va ci ji. Ovo je deo ši reg kon tek sta „so ci jal ne eko no mi je (SE).“

Pro ce nju je se da sek tor so ci jal nog pred u zet ni štva u sve tu da nas za po šlja va oko 40 mi li o na lju di, sa pre ko 200 mi li o na vo lon te ra. Pre ko 30 uni ver zi te ta u sve tu ima pro gra me so ci jal nog pred u zet ni štva, uklju ču ju ći: Ko lum bi ju, Har­vard, Stan ford, Oks ford. (Le ad be a ter, 1997). U EU raz li či ti ob li ci so ci jal nog pred u zet ni štva (po put za dru ga, or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva, fon da ci ja, so ci­jal nih pred u ze ća) či ne dva mi li o na pri vred nih dru šta va, od no sno 10% i za po­šlja va ju 11 mi li o na lju di (oko 6%) – (CI RI EC, 2007).

So ci jal na pred u ze ća ka rak te ri šu sle de će oso bi ne:> ak tiv no sti na pro iz vod nji do ba ra ili pro da ji uslu ga;> vi sok ste pen auto no mi je;> ten den ci ja ka pla će nom ra du;> ja sno is ka zan cilj da se do pri ne se za jed ni ci ili od re đe noj gru pi; > od lu či va nje ni je za sno va no na po se do va nju ka pi ta la; > is klju če nost or ga ni za ci ja usme re nih na ostva ri va nje pro fi ta.So ci jal na pred u ze ća do pri no se za jed ni ci na vi še na či na: is po ru ču ju do­

bra i uslu ge (so ci jal ne, obra zov ne, zdrav stve ne, itd.) lo kal nim za jed ni ca ma i lju di ma ko je ne mo gu da ih pla te; do pri no se eko nom skom raz vo ju de pri vi ra­nih za jed ni ca; stva ra ju no ve mo guć no sti za za po šlja va nje; omo gu ću ju rad nu in te gra ci ju osu je će nim lju di ma ko ji ima ju ma le šan se za za po šlja va nje na otvo re nom tr ži štu. Ona za pra vo ko ri ste sred stva ko ja dru ga či je ne bi bi la alo­ci ra na ta ko da od go vo re na po tre be za jed ni ce za bla go sta njem i raz vo jem.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

10

Po sle dič no, ona do pri no se so ci jal noj ko he zi ji, aku mu la ci ji so ci jal nog ka pi ta­la i rav no mer ni jem eko nom skom raz vo ju (Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008).

Ne spor na je usme re nost so ci jal nih pred u ze ća na ostva ri va nje spe ci fič nih za da ta ka ko ji se od no se na una pre đe nje so ci jal nih funk ci ja ili ži vot ne sre di ne. Ipak, ova pred u ze ća osta ju neo dr ži va uko li ko ni su u mo guć no sti da ostva re i od go va ra ju će fi nan sij ske efek te. Ov de se mi sli pre sve ga na to, da ostva ri va nje od go va ra ju ćih fi nan sij skih efe ka ta slu ži kao osno va za po sti za nje pret hod no de fi ni sa nih ši rih dru štve nih i eko lo ških ci lje va so ci jal nog pred u ze ća i pro mo­ci ju du go roč ne sa mo o dr ži vo sti. Ima ju ći u vi du is ku stva raz vi je nih eko no mi ja, po slo va nje so ci jal nih pred u ze ća u tom smi slu tre ba da bu de za sno va no na tro­stru koj cilj noj li ni ji (tri ple bot tom li ne).

Tro stru ka cilj na li ni ja (skra će no TBL ili 3BL, ta ko đe po zna ta pod skra će ni com 3P - lju di, pla ne ta, do bit ili tri stu ba) za sni va se na pro ši re nom spek tru vred no sti i kri te ri ju ma za me re nje or ga ni za ci o ne i dru štve ne usme re no sti i uspe ha. Tri gra ni ce ob u hva ta ju eko nom ski, eko lo ški i so ci jal ni aspekt.

Po ja va ide je i prak se so ci jal nih pred u ze ća je po ve za na sa raz vo jem ka pi ta­li zma u 18. i 19. ve ku, ka da su osno va ne gru pe za sa mo po moć i dru ga udru­že nja vo đe na po prin ci pi ma fi lan tro pi je i mi lo sr đa. Sa dra stič nim osi ro ma ši­va njem rad nič ke kla se u pe ri o du in du strij ske re vo lu ci je u Evro pi, ohra bri va ne su no ve ini ci ja ti ve za ubla ža va nje po sle di ca si ro ma štva. Ove ini ci ja ti ve su bi le naj vi dlji vi je u Fran cu skoj i Ita li ji, gde je pro ces in du stri ja li za ci je bio spo ri ji i gde su se uko re ni le rad nič ko­pro iz vod ne ko o pe ra ti ve (An he ir, 2005). Rad nič­ka kla sa je po če la spon ta no da iz ra ža va po tre bu za pre va zi la že njem te ških ži vot nih uslo va, kao i za pro na la že njem al ter na ti ve za tr ži šnu eko no mi ju ko ja bi bi la za sno va na na prin ci pi ma so li dar no sti. Ovo je pod ra zu me va lo osni va nje bol ni ca za si ro ma šne, kao i po dr ža va nje mno gih dru gih ak tiv no sti ko je ni su bi­le uklju če ne u ta da šnju so ci jal nu po li ti ku (Pa run Ko lin, Pe tru šić, 2008). Raz voj si tu a ci je u ovom sme ru do veo je do usta no vlja va nja pr vih funk ci o nal nih ko o­pe ra ti va, kao naj ra ši re ni je for me so ci jal nih pred u ze ća, a pre sve ga u Ve li koj Bri ta ni ji s kra ja 18. i s po čet ka 19. ve ka.

Ka da go vo ri mo o mo der nom pe ri o du, do la zi do ši re nja spek tra fak to ra ko ji su do ve li do raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva. Evrop ska dru štva se su o ča va ju

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

11

sa eks ten ziv nim ra stom i di ver si fi ka ci jom po tre ba, za sno va nim u iz me nje nim obra sci ma ži vot nih sti lo va i so ci jal nih i eko nom skih po na ša nja raz li či tih dru­štve nih gru pa. U isto vre me, ne mo guć nost da se osi gu ra ne ka da šnji ni vo si gur­no sti kroz ga ran to va nu za po sle nost, sta ro sne pen zi je, bes plat nu zdrav stve nu za šti tu i dru ge uslu ge, vo di la je ka ne za po sle no sti i sma nje nom obi mu uslu ga od op šteg in te re sa, po seb no za one ko ji ne mo gu da pla te (Bor za ga, Ga le ra, No ga les, 2008). Gra đan ska dru štva u evrop skim ze mlja ma su na ne do sta tak so ci jal nih uslu ga i ne spo sob nost dr ža va bla go sta nja da osi gu ra ju za po sle nost re a go va la grass-ro ot ini ci ja ti va ma za osni va nje or ga ni za ci ja ko je su isto vre me­no so ci jal no ori jen ti sa ne i sve vi še uklju če ne u eko nom ske ak tiv no sti. Udru že­nja gra đa na i fon da ci je ko je su bi le tra di ci o nal no usme re ne na za stu pa nje su se an ga žo va le u eko nom skim ak tiv no sti ma sa ja čom pred u zet nič kom ori jen ta­ci jom dok su za dru ge (po ljo pri vred ni ka, po tro ša ča, pro iz vo đa ča), ko je su bi le vi še ori jen ti sa ne ka svo jim in te re si ma i pri ho du, sa da pro ši ri le svo je funk ci je na ši re dru štve ne ci lje ve (Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008).

Ras tu ći sek tor ko ji se na la zi iz me đu jav nog i pri vat nog pro fit nog sek to ra na zi va se tre ćim sek to rom i uklju ču je ne vla di ne or ga ni za ci je ko je po kre ću vred­no sti i ko je u osno vi rein ve sti ra ju svo je vi ško ve u da lju so ci jal nu, eko lo šku i kul tu ral nu svr hu. On uklju ču je do bro volj ne or ga ni za ci je, or ga ni za ci je lo kal ne za jed ni ce, do bro tvor ne or ga ni za ci je, so ci jal na pred u ze ća, za dru ge i me šo vi te or ga ni za ci je.

So ci jal na pred u ze ća se raz li ku ju od tra di ci o nal nih or ga ni za ci ja tre ćeg sek­to ra po na gla še ni jim eko nom skim ak tiv no sti ma uz sprem nost da se upu ste u ri zi čan eko nom ski po du hvat. U isto vre me, ona se raz li ku ju od pro fit nih pred­u ze ća i tra di ci o nal nih za dru ga po ja čoj ori jen ta ci ji ka ši rim so ci jal nim ci lje vi­ma i in te re si ma za jed ni ce. So ci jal nim pred u ze ći ma je ili za kon ski za bra nje no da ras po de lju ju pro fit ili su struk tu ri ra na i za sno va na ta ko da is klju ču ju pro fit kao glav ni cilj (Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008).

Pr va so ci jal na pred u ze ća osno va na su i uve de na u Ita li ji, 1991. go di ne, Za ko nom 381/1991, u ko o pe ra tiv noj (za dru žnoj) le gal noj for mi i na zva na su „so ci jal ne ko o pe ra ti ve“ (co o pe ra ti ve so ci a le). U skla du sa ko o pe ra tiv nom fi lo­zo fi jom i sa ra ni je na gla še nim prin ci pi ma so ci jal nih pred u ze ća, no ve so ci jal ne ko o pe ra ti ve po kri le su ak tiv no sti sta ra nja (upra vlja nje so ci jal no­zdrav stve nim sta ra njem i obra zov ne uslu ge, obez be đi va nje kuć nog sta ra nja i sme šta ja ugro­že nim ka te go ri ja ma sta nov ni štva, ču va nje i bri ga o de ci, kul tur ne ak tiv no sti i

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

12

ini ci ja ti ve za za šti tu ži vot ne sre di ne), od no sno, ak tiv no sti ob u ča va nja (uvo đe nje lju di ko ji su u ne po volj nom po lo ža ju u dru štvu i ko ji ne mo gu da se uklju če u „nor mal ne“ pro iz vod ne kru go ve, u po slov ne i ak tiv no sti za po šlja va nja – Tho­mas, 2004). Od on da do 2003. godine u Ita li ji je osno va no 6.500 – 7.000 so ci­jal nih ko o pe ra ti va, ko je za po šlja va ju oko 200.000 rad ni ka i od ko jih ko ri sti ima 1,5 mi lion lju di (Bor za ga, Ga le ra, No ga les, 2008). Vr lo br zo na kon ovih „ino­va ci ja“ mno ge dru ge ze mlje su po če le da pra te ita li jan ski pri mer. U Por tu ga lu su, na pri mer, osno va ne „ko o pe ra ti ve so ci jal ne so li dar no sti“ (co o pe ra ti vas de so li da ri e da de so cial). U Fran cu skoj su ubo de na „ko o pe ra tiv na dru štva ko lek tiv­nih in te re sa“ (so ci e te co o pe ra ti ve d’in ter et col lec tif – SCIC), a 2005. go di ne u En­gle skoj je stu pi la na sna gu no va le gal na for ma – „com mu nity in te rest com pany“, ko ja obez be đu je uslu ge uglav nom na lo kal nom ni vou, u obla sti ma kao što su pre voz u lo kal noj za jed ni ci, so ci jal no sta no va nje, obez be đi va nje uslu ga bri ge o de ci, itd. Uzi ma ju ći u ob zir ovaj kon tek stu al ni raz voj, to kom vre me na, so ci­jal na pred u ze ća su se po če la od re đi va ti kao ne pro fit ni „po du hva ti“ di zaj ni ra ni ta ko da bi ostva ri li ka ko so ci jal ne i jav ne ta ko i ko mer ci jal ne ci lje ve; iako tr go­vi na sa so ci jal nom svr hom te ško mo že da se pred sta vi kao no vi fe no men, rast so ci jal nih pred u ze ća je bio ključ no svoj stvo eko nom skih ak tiv no sti u raz vi je­nim, ali i u ze mlja ma u raz vo ju (Mo i zer, Tra cey, 2010). Ova ko op šte de fi ni sa na, so ci jal na pred u ze ća se pri lič no la ko mo gu po ve za ti sa lo kal nim kon tek stom, sa ja snim ci ljem da ko ri ste tim za jed ni ca ma. Na ovaj na čin, so ci jal na pred u ze ća obez be đu ju vi še stru ki efe kat: a) obez be đi va nje rad ne in te gra ci je „te ško za po šlji-vih“ ka te go ri ja; b) obez be đi va nje so ci jal nog uklju či va nja ra nji vih gru pa; c) sma nji va-nje iz da ta ka iz na ci o nal nog bu dže ta za si stem bla go sta nja.

2.2.­SO­cI­JAL­NO­pReD­u­Zet­NI­štVO­u­SR­bI­JI

Po tre ba za afir ma ci jom ulo ge so ci jal nih pred u ze ća u eko no mi ji Sr bi je je na ra sla iz istih raz lo ga iz ko jih se ova ide ja u za pad no e vrop skom ka pi ta li zmu ja vi la pr vo u kon tek stu ši reg kon cep ta so ci jal ne eko no mi je u 19. ve ku, a po tom i u kon kret nim ob li ci ma so ci jal nog pred u zet ni štva, pri me re nim sa vre me nom

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

13

ka pi ta li zmu u dru goj po lo vi ni 20. ve ka. Ti raz lo zi su ve za ni za ne ga tiv ne efek te tr ži šne eko no mi je i so ci jal no neo dr ži vog mo de la eko nom skog ra sta. Ka da broj onih ko ji ne mo gu da se uklju če u slo bod nu tr ži šnu utak mi cu po sta ne pre ve lik i sav te ret gu bit ni ka se sva li na dr žav ni bu džet, po dr ška pred u zet nič kim na­sto ja nji ma u ma nje na gla še nim tr ži šnim uslo vi ma, što so ci jal no pred u zet ni­štvo je ste po svo joj de fi ni ci ji, pred sta vlja do bar in stru ment za po ve ća nje bro ja gra đa na ko ji će se sa mo stal no uklju či ti u dru štvo i po sle dič no, za po ve ća nje dru štve ne ko he zi je.

So ci jal no pred u zet ni štvo je ogle da lo tran sfor ma ci je so ci jal ne po li ti ke u Sr bi ji. Po dr ška raz vo ju sek to ra ko ji mo že da za po sli ve li ki broj so ci jal no i eko nom ski is klju če nih za pra vo pred sta vlja po dr šku ce loj pri vre di. Ide ja sa vre­me nog so ci jal nog pred u zet ni štva se u Sr bi ji po ja vi la kroz pro ces kul tur nog i po li tič kog pri bli ža va nja Evrop skoj uni ji, a da bi pre ra sla u odr živ sek tor mo ra ju se uva ži ti i ne ke spe ci fič no sti ko je kon tekst so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji raz li ku ju od mo de la pre po zna tih u evrop skom okru že nju, a slič ne su dru gim is toč no e vrop skim ze mlja ma.

– Eko nom ski pro ble mi i broj gra đa na ko ji ni su uklju če ni kroz stan dard ne tr ži šne me ha ni zme su u Sr bi ji ve ći ne go u ve ći ni evrop skih ze ma lja. Oni su to li ki da kri tič no ugro ža va ju nor mal no funk ci o ni sa nje pri vre de. Ja ča nje ulo ge so ci jal nog pred u zet ni štva mo že otvo ri ti al ter na tiv ni pra vac uklju či va nja na tr­ži šte ra da i ras te re ti ti tr ži šnu pri vre du ve li kih so ci jal nih oče ki va nja.

– Is ku stvo iz so ci ja li stič ke pri vre de nas je na u či lo da eko no mi ja ko ja je do­mi nant no so ci jal na ne mo že op sta ti. So ci ja li stič ka pred u ze ća su ima la ne e­fi ka snu unu tra šnju or ga ni za ci ju, ni sku pro duk tiv nost i zna ča jan ne do sta tak in ve sti ra nja u no ve, efi ka sni je teh no lo gi je. Ova me ša vi na ne e fi ka sno sti i ne­kre a tiv no sti pro u zro ko va la je ogrom ne gu bit ke i po ka za la da je, ka ko bi se odr ža la, so ci jal na eko no mi ja ko ja je funk ci o ni sa la po ovim prin ci pi ma, mo ra la da bu de ozbilj no za šti će na od tr ži šnih ri zi ka i zna čaj no sma nje na. Po sle dič no, to kom osam de se tih go di na pro šlog ve ka ju go slo ven ska, pa ti me i srp ska eko­no mi ja i po li tič ki si stem su za pa li u du bo ku kri zu.

Eks pe ri ment sa so ci ja li zmom je kom pro mi to vao ide ju so ci jal ne eko no mi je. Ima ju ći u vi du da u Sr bi ji još op sta ju ve li ka jav na pred u ze ća ko ja po slu ju sa ogrom nim gu bi ci ma i oči gled no ima ju pre vas hod no so ci jal nu funk ci ju, mo ral no je ote ža na ulo ga dr ža ve kao pro mo te ra od go vor nog i eko nom ski odr ži vog so ci­jal nog pred u zet ni štva. Sto ga, ide ja o so ci jal noj prav di u eko nom skim re la ci ja ma

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

14

mo že bi ti re a fir mi sa na kroz in si sti ra nje na pred u zet nič kom du hu i eko nom skoj odr ži vo sti u ak tiv no sti ma pred u ze ća, za dru ga i dru gih ak te ra ko ji po slu ju sa na­gla še nom so ci jal nom mi si jom ili u za šti će nom tr ži šnom na stu pu.

– Pred u zet nič ki duh je u Sr bi ji još uvek sla bo raz vi jen. Po sle 45 go di na so­ci ja li zma usle di lo je 10 ka ta stro fal nih go di na pr lja ve pri va ti za ci je, ko rup ci je i kli jen te li zma. Ova kav mo del pri vre de još uvek ima vi dlji ve tra go ve u raz vo ju srp skog ka pi ta li zma. Kao re zul tat, ma li je broj pred u ze ća ko ja mo gu da iz dr že otvo re nu tr ži šnu utak mi cu, a ve li ki broj pred u zet ni ka je ori jen ti san na kli jen­te li zam, si vu eko no mi ju i dru ge ob li ke eko nom skog po na ša nja ko ji ugro ža­va ju nor mal no funk ci o ni sa nje tr ži šta. Sva ka ko je još ma nja ve ro vat no ća da se pred u zet nič ka zna nja i ve šti ne na đu me đu oni ma ko ji se za tek nu u po lju so ci jal ne eko no mi je. Sve ovo za jed no no si pri ta je nu pret nju da bi po ku šaj da se oja ča funk ci ja so ci jal nog pred u zet ni štva bio ugro žen broj nim na sto ja nji ma da se ma ni pu li še even tu al nim po god no sti ma ko je bi bi le pred vi đe ne za po slo­va nje so ci jal nih pred u ze ća. A od go vor nost so ci jal nih pred u zet ni ka je uto li ko ve ća uko li ko je te že mer lji va eko nom skim in di ka to ri ma. Iz ovih raz lo ga so ci jal­no pred u zet ni štvo mo ra pred sta vlja ti ure đen sek tor u ko jem će se ja sno vi de ti ulo ge pred u zet ni ka, za ko no dav ca, cen tral ne iz vr šne vla sti, lo kal nih vla sti, ko­or di na ci o nih te la, nad zor nih te la.

– Funk ci je i od go vor no sti jav nog i pri vat nog sek to ra još ni su ja sno raz gra­ni če ne, a ovo po seb no ugro ža va tre ći sek tor iz ko jeg se oče ku je naj ve ći in put u so ci jal no pred u zet ni štvo. Tre ćem sek to ru su u po du hva tu iz grad nje so ci jal nog pred u zet ni štva, neo p hod na sta bil na part ner stva i sa jav nim i sa pri vat nim sek­to rom. Ge ne ral no, mo že se re ći da tre ći sek tor u Sr bi ji po ka zu je ogra ni čen, ali sta bi lan po ten ci jal za an ga žo va nje u ak tiv no sti ma so ci jal ne eko no mi je. Broj­ne NVO po se du ju ljud ske re sur se, zna nje i is ku stvo. Me đu tim, u ve ći ni slu ča­je va ne do sta je im ključ ni ele ment so ci jal nog pred u zet ni štva – mo guć nost ili sprem nost da se di rekt no pre du zmu ak tiv no sti ori jen ti sa ne ka za ra di. Pre ci­zni je, mo guć no sti su ogra ni če ne, a ne do volj na sprem nost ot kri va ne do sta tak pred u zet nič ke sklo no sti i ka pa ci te ta. Or ga ni zo va na po dr ška ja ča nju pred u zet­nič kih ka pa ci te ta će pred sta vlja ti dra go cen in put u oži vlja va nju i ši re nju sek­to ra so ci jal nog pred u zet ni štva.

– Do sa da šnji skrom ni raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva u na šim uslo vi ma mo že se ob ja sni ti, iz me đu osta log i su štin skim ne ra zu me va njem tro stru ke cilj­ne li ni je ka ko na ma kro (dr žav nom) ta ko i na mi kro (pred u zet nič kom) ni vou.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

15

Ovo po seb no do bi ja na zna ča ju uko li ko se ima u vi du di rekt na po ve za nost tro stru ke cilj ne li ni je, fi nan si ra nja i odr ži vo sti so ci jal nog pred u zet ni štva. Pr vi pro blem sa ko jim se so ci jal na pred u ze ća i so ci jal no pred u zet ni štvo su o ča va u na šoj prak si je neo spor no ve zan za ne ra zu me va nje od stra ne dr žav nih in sti tu­ci ja ko je ne pre po zna ju zna čaj ko ji tre ći sek tor pri vre đi va nja ima u raz vi ja ju ćoj eko no mi ji. Po red pri vat nog/kor po ra tiv nog i dr žav nog sek to ra, u svim raz vi je­nim eko no mi ja ma pa ra lel no po sto ji i tre ći sek tor pri vre đi va nja za sno van na so ci jal nim pred u ze ći ma ko ja ob u hva ta ju ši rok spek tar prav nih for mi, pro fit nih i ne pro fit nih or ga ni za ci ja – po put pred u ze ća usme re nih na is pu nja va nje za da­ta ka za jed ni ce (kva zi dr žav ne or ga ni za ci je), do bro tvor nih or ga ni za ci ja, raz li­či tih for mi or ga ni za ci ja za sa mo za po šlja va nje, kre dit nih uni ja, za dru ga, itd.

Kao re zul tat ne ra zu me va nja, so ci jal na pred u ze ća i pred u zet ni ci u Sr bi ji se su o ča va ju sa pot pu no ne iz gra đe nim in sti tu ci o nal nim okvi rom2. Kao bit nu kom po nen tu ova ne iz gra đe nost uklju ču je i ne do sta tak od go va ra ju ćih fi nan sij­skih pod sti ca ja ka ko za kre i ra nje ak tiv no sti ta ko i za odr ža nje te ku ćeg po slo­va nja. Isto vre me no, ne do volj na iz gra đe nost in sti tu ci o nal nog okvi ra mo že bi ti po ve za na sa ne a de kvat nim pri stu pom vred no va nju in ve sti ci ja i po vra ća ja ulo­že nih sred sta va u tre ći sek tor pri vre đi va nja. Dru gim re či ma, ov de se po sta vlja pi ta nje sle de ćeg sa dr ža ja ­ u po re đe nju sa kor po ra tiv nim i jav nim sek to rom, da li za ovaj sek tor mo gu ili tre ba da va že isti uslo vi fi nan si ra nja i isti uslo vi vred-no va nja in ve sti ci ja?

S dru ge stra ne, uoča va ju se i pro ble mi ve za ni za su štin sko ne ra zu me va nje tro stru ke cilj ne li ni je i kod sa mih kre a to ra tre ćeg sek to ra pri vre đi va nja. Ov de se mo že uoči ti pro blem ve zan za pod va ja nje so ci jal nih i eko lo ških funk ci ja ko­je se sta vlja ju is pred eko nom skih funk ci ja ova kvih pred u ze ća. Ovo stva ra ri zik da se so ci jal no pred u zet ni štvo u na šim uslo vi ma sve de na in fan til no sred stvo za re ša va nje uoče nih so ci jal nih ili eko lo ških pro ble ma ko je ne mo že da op­sta ne bez po mo ći dr ža ve ko ja je ina če ve o ma skrom na. Sa vre me na so ci jal na pred u ze ća tre ba da ko ri ste sna gu tr ži šta u ci lju kre i ra nja sa mo o dr ži vo sti i da se usme ra va ju na raz li či te iz vo re fi nan si ra nja.

2 Pri me ra ra di, Ve li ka Bri ta ni ja od 2002. go di ne ima Stra te gi ju za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva (So cial En ter pri se Stra tegy) i for mi ra no ko or di na ci o no te lo za raz voj tre ćeg sek to ra pri vre đi va nja (So cial En ter pri se Unit) ko je pr vo po slu je ne za vi sno, a 2006. go di ne po sta je sa stav ni deo no vo for mi ra ne Kan ce la ri je za tre ći sek tor (Of fi ce of the Third Sec tor) ko ja oba vlja ak tiv no sti u sklo pu Mi ni star stva za tr go vi nu i eko no mi ju (De part ment of Tra de and In du stry). Op šir ni je vi de ti The Third Sec tor and the Re gi o nal De ve lop ment of So cial Ca pi tal, str. 445

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

16

Na isto rij sko ka šnje nje Sr bi je u mo der ni za ci ji i slom so ci ja li zma na do ve za li su se ra to vi de ve de se tih go di na pro šlog ve ka i naj no vi ja svet ska kri za. S ob zi­rom na to da tr ži šna eko no mi ja u Sr bi ji još uvek ni je do volj no oja ča la, tre ba re a li stič no pla ni ra ti obim i do seg so ci jal nog pred u zet ni štva i ja sno ga usme ri ti na one čla no ve dru štva ili dru štve ne gru pe ko je su znat no us kra će ne za re sur­se po treb ne za uklju če nje u tr ži šnu pri vre du ili ko je se su sre ću sa kul tur nim, po li tič kim i so ci jal nim pre pre ka ma u pri stu pu tim re sur si ma.

In sti tu ci o nal ni okvir za so ci jal nu eko no mi ju i po seb no za so ci jal no pred u­zet ni štvo u Sr bi ji ni je de fi ni san i us po sta vljen (Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008). Osim to ga, ova dva kon cep ta uop šte se ne po mi nju u za ko ni ma i u ve ći ni slu­ča je va nad le žni ak te ri ni su sa nji ma upo zna ti. Me đu tim, u Sr bi ji i po red ne po­volj nog prav nog, eko nom skog i in sti tu ci o nal nog okvi ra, so ci jal na eko no mi ja ipak po sto ji. So ci jal no pred u zet ni štvo u Sr bi ji tre nut no po sto ji u for mi po­je di nač nih ini ci ja ti va ko ji ma se re ša va ju pro ble mi ne za po sle no sti i so ci jal ne is klju če no sti u po je di nač nim slu ča je vi ma (1,1% ukup nog bro ja za po sle nih).

Pre ma re zul ta ti ma ma pi ra nja so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji iz 2008. go di­ne (Cve jić, Ba bo vić, Vu ko vić, 2008), do mi nan tan ob lik so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji pred sta vlja ju za dru ge, pri če mu se u toj ka te go ri ji naj če šće po ja vlju ju po ljo pri vred ne za dru ge. Broj udru že nja gra đa na za ko ja se mo že sma tra ti da su so ci jal na pred u ze ća ve o ma je ma li, u ve li koj me ri zbog te ško ća ko je pro iz­la ze iz ne a de kvat nog prav nog okvi ra. No va tr ži šta za so ci jal na pred u ze ća su u raz vo ju iako su – po seb no u obla sti so ci jal nih uslu ga, po ljo pri vre de i ru ral nog raz vo ja – pri lič no ogra ni če nog obi ma.

Osnov ni re zul ta ti ma pi ra nja po ka za li su da je sek tor so ci jal nih pred u ze­ća he te ro gen i da ga sa či nja va ju šest osnov nih ti po va or ga ni za ci ja ko je ima ju raz li či te so ci jal ne ci lje ve, ak tiv no sti, tr ži šne ni še, re zul ta te na tr ži štu i mo de le so ci jal ne in te gra ci je. Ti ti po vi su: za dru ge, NVO, spi nof (spin-off) pred u ze ća (re gi stro va na kao DOO), pred u ze ća za struč no ospo so blja va nje i za po šlja va nje oso ba sa in va li di te tom, agen ci je za raz voj ma lih i sred njih pred u ze ća i po slov­ni in ku ba to ri. Re gi o nal na di stri bu ci ja po ka zu je da je kon cen tra ci ja so ci jal nih pred u ze ća ne znat no ve ća u re gi o nu Voj vo di ne ne go u Be o gra du i Cen tral noj Sr bi ji. Me đu tim, ako se iz u zmu po ljo pri vred ne za dru ge, kon cen tra ci ja so ci jal­nih pred u ze ća ve ća je u Cen tral noj Sr bi ji.

U sek to ru so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji po sto ji ve li ka ra zno vr snost so ci jal nih funk ci ja, ka ko u for ma ma ori jen ti sa nim na sa mo po moć ta ko i u oni ma ko je su

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

17

ori jen ti sa ne na so ci jal ne ci lje ve. Udru že nja gra đa na ori jen ti sa na na od re đe ne ugro že ne ka te go ri je dru štva raz vi la su se kao od go vor na ras tu će so ci jal ne po tre­be i pro ble me so ci jal nog uklju či va nja. U po sled nje vre me po čeo je da ra ste broj onih ko ja su ori jen ti sa na na za šti tu ži vot ne sre di ne i lo kal ni raz voj – i to pre sve­ga u ne raz vi je nim pod ruč ji ma. Či ni se da ne po pu lar ni imidž za dru ga, na sle đen iz so ci ja li stič kog pe ri o da, po la ko ble di, bu du ći da je ve li ki broj is pi ta ni ka pre po­znao i nji ho ve pred no sti (teh nič ka po dr ška, pri stup tr ži štu, so li dar nost, itd.). Me­đu tim, za raz li ku od ak tiv nih za dru ga tra di ci o nal nog ob li ka (npr. po ljo pri vred ne, omla din ske i za nat ske za dru ge), broj mo der nih za dru ga na no vim tr ži šti ma i da­lje je ma li. Osim NVO, za dru ga i pred u ze ća za za po šlja va nje li ce sa in va li di te tom, po ja vi li su se i dru gi ob li ci so ci jal nih pred u ze ća kao što su za vi sna spi nof pred u­ze ća, agen ci je za raz voj ma lih i sred njih pred u ze ća i po slov ni in ku ba to ri.

Od lu či va nje u so ci jal nim pred u ze ći ma je auto nom no, ba rem u onom naj­u žem smi slu ko ji pod ra zu me va ne za vi snost od vla snič kih in te re sa i di rekt nih in ter ven ci ja dr ža ve. So ci jal na pred u ze ća do bi ja ju po dr šku u raz li či tim ob li ci ma i od raz li či tih ak te ra, ali naj ve ći udeo u njoj či ne nov ča ne i ne nov ča ne do na ci­je. To po ka zu je da je ve li ki broj so ci jal nih pred u ze ća u ne po volj nom po lo ža ju, bu du ći da nji ho vi ci lje vi de li mič no za vi se od in te re sa do na to ra. Pri ho di ostva­re ni od tr ži šnih de lat no sti uglav nom se tro še na odr ža va nje or ga ni za ci je i no vi pro iz vod ni ci klus, a ne na raz voj or ga ni za ci je i po sti za nje so ci jal nih ci lje va. Ovo pak po ka zu je da sek tor so ci jal nih pred u ze ća tre nut no vi še ka rak te ri še „eko no­mi ja pre ži vlja va nja”, ne go „raz voj na i ino va tiv na eko no mi ja.”

Iz pret hod nih raz ma tra nja se vi di da u Sr bi ji po sto ji re al na po tre ba za so­ci jal nim pred u zet ni štvom, da po sto je pod sti caj na is ku stva i kon kret na po dr ška iz okru že nja (kroz raz li či te pro gra me i pro jek te) i što je naj va žni je, da po sto ji tra di ci ja udru že nog na stu pa nja na tr ži štu sa so ci jal nom mi si jom i auten tič na no vi ja is ku stva pre po zna ta u šest prav nih for mi. S dru ge stra ne, dva naj če šća pro ble ma sa ko ji ma se, pre ma na la zi ma ma pi ra nja so ci jal nih pred u ze ća u Sr­bi ji, su o ča va ju so ci jal na pred u ze ća su ne do sta tak nov ca i ne po vo ljan prav ni okvir. Po sto ji i iz ve stan broj dru ga či jih pro ble ma, ali se oni raz li ku ju u za vi sno­sti od ti pa or ga ni za ci je. S dru ge stra ne, za ve ći nu onih ko ji još ne ula ze u zo nu so ci jal nog pred u zet ni štva ve lik pro blem pred sta vlja ne do sta tak pred u zet nič kih sklo no sti i od go va ra ju ćih zna nja i ve šti na. Iz ovih raz lo ga na ša da lja ana li za je usme re na upra vo na ova tri va žna ele men ta ko ji ma se mo že po dr ža ti raz voj so­ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji: prav ni okvir, fi nan si ra nje i ljud ske ka pa ci te te.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

18

3.­pRAV­NI­OkVIR

Funk ci o ni sa nje ve ći ne su bje ka ta, ko ji se pre ma svo jim ka rak te ri sti ka ili na­či nu oba vlja nja de lat no sti mo gu pod ve sti pod po jam so ci jal nog pred u ze ća3, u Evro pi se prav no ure đu ju na osno vu Za ko na o ko o pe ra ti va ma, Za ko na o udru­že nji ma gra đa na ili Za ko na o so ci jal nim pred u ze ći ma. U onim ze mlja ma u ko­ji ma je od red ba ma za ko na o udru že nji ma do zvo lje no da se udru že nja gra đa na ba ve pro iz vod njom, pro da jom ro ba ili pru ža njem uslu ga na tr ži štu, ovi su bjek­ti se naj če šće re gi stru ju u for mi udru že nja dok u dru gim ze mlja ma, u ko ji ma prav ni si stem to ne do zvo lja va ili do zvo lja va u ogra ni če nom obi mu, osni va ju se na osno vu Za ko na o ko o pe ra ti va ma ili Za ko na o so ci jal nim pred u ze ći ma. Po red ovih tra di ci o nal nih prav nih re še nja, u mno gim ze mlja ma usvo je na su do dat na za kon ska re še nja na osno vu ko jih se pod sti če osni va nje ino va tiv nih, mo der nih ob li ka so ci jal nog pred u zet ni štva.

Osim skre ta nja pa žnje na neo p hod nu ana li zu nor ma tiv nih pro pi sa na osno vu ko jih se osni va ju i funk ci o ni šu po sto je ći ob li ci so ci jal nih pred u ze ća u Sr bi ji, tre ba skre nu ti pa žnju i na pro blem ade kvat nog ter mi na ko ji će se u prav nom si ste mu ko ri sti ti za ozna ča va nje poj ma, za ko ji se u ko lo kvi jal nom go vo ru, ko ri sti iz raz so ci jal no pred u ze će.

Na i me, pre ma tu ma če nji ma od red bi Za ko na o pri vred nim dru štvi ma4 u prav nom smi slu, pred u ze će ni je prav ni po jam i ne mo že bi ti prav ni su bjekt, već prav ni su bjekt mo že bi ti sa mo pri vred no dru štvo ko je je no si lac ne kog pred u ze ća ili pred u zet ni štva5. Ta ko đe, ra di ter mi no lo škog usa gla ša va nja na­ziv ­ Za kon o po re zu na do bit pred u ze ća6 po sled njim iz me na ma pro me njen je u Za kon o po re zu na do bit prav nih li ca7 ko ji pred sta vlja ade kvat ni ji ter min, uko li ko se ima u vi du ova kvo tu ma če nje Za ko na o pri vred nim dru štvi ma, ali

3 So ci jal na pred u ze ća mo gu bi ti raz li či ta po or ga ni za ci ji i struk tu ri, ali sva ima ju vr lo ja snu so ci jal nu i jav nu svr hu, ostva re ni pro fit re in ve sti ra ju ili su pak ne pro fit na, a ko ri ste se pred u zet ni štvom ra di ostva ri va nja svog ci lja.

4 Za kon o pri vred nim dru štvi ma (Slu žbe ni gla snik RS, br. 125/04).

5 Ko men tar Za ko na o pri vred nim dru štvi ma, dr Mir ko Va si lje vić, „ Slu žbe ni gla snik“, 2006. go di ne Be o grad, str. 17.

6 Za kon o po re zu na do bit pred u ze ća („Sl. gla snik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 ­ dr. za kon, 43/2003, 84/2004).

7 Za kon o po re zu na do bit prav nih li ca („Sl. gla snik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 ­ dr. za kon, 43/2003, 84/2004 i 18/2010)..

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

19

i či nje ni ca da se nje go ve od red be ne od no se sa mo na pri vred na dru štva ne go i na dru ga prav na li ca ko ja funk ci o ni šu u prav nom si ste mu Re pu bli ke Sr bi je.

Prav ni okvir ko jim se ure đu je oblast so cijal nog pred u zet ni štva u Re pu bli ci Sr bi ji ne pre po zna je na ade kva tan na čin kon cept „so ci jal nog pred u zet ni štva“, upr kos to me što su zna čaj kon cep ta i nje go vi po zi tiv ni efek ti pre po zna ti u ci­vil nom sek to ru i struč noj jav no sti. Ne po sto ji prav ni pro pis ko ji na sve o bu hva­tan na čin re gu li še ovu ma te ri ju. Me đu tim, ne ko li ko za ko na i stra te gi ja sa dr ži od red be ko je mo gu bi ti osno va i po dr ška raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva. To su: Za kon o so ci jal noj za šti ti, Za kon o pro fe si o nal noj re ha bi li ta ci ji i za po šlja va nju oso ba sa in va li di te tom, Za kon u udru že nji ma, Za kon o za du žbi na ma, fon da ci ja ma i fon do vi ma, Za kon o pri vred nim dru štvi ma, Za kon o za dru ga ma, Za kon o vo lon-ti ra nju; Za kon o po re zu na do bit i Za kon o po re zu na do da tu vred nost. Re le vant ni za ko ni ko ji ma je de ter mi ni san raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji u ovom tre nut ku ure đu ju mo gu će po lje de lo va nja so ci jal nih pred u ze ća, na čin kon sti­tu i sa nja i de lo va nja, kao i na čin opo re zi va nja. De ta ljan pre gled i ana li zu za ko­no dav stva ko je ure đu je oblast so ci jal nog pred u zet ni šta ura di la je Gru pa 484 u pu bli ka ci ji „So ci jal no pred u zet ni štvo: mo de li, kom pa ra tiv na prak sa i prav ni okvir so ci jal no pred u zet ni štva u Sr bi ji.“8

Cilj ko me sva ka ko tre ba te ži ti, je usva ja nje si stem skog za ko na u ovoj obla­sti, ko ji bi bio ura đen po ugle du na re še nja u ze mlja ma EU i pri la go đen spe ci­fič no sti ma eko nom ske i so ci jal ne tran zi ci je u Sr bi ji. Ka da go vo ri mo o usva ja­nju ce lo vi tog za ko na mo ra mo uze ti u ob zir ne ko li ko fak to ra:

1. tre nut no sta nje „na te re nu”­ broj nost ini ci ja ti va ko je oba vlja ju de lat nost i nji ho ve po tre be;

2. is ku stva dru gih ze ma lja ko je su se na šle pred iza zo vom uvo đe nja kon­cep ta u svo je si ste me;

3. kom plek snost i zah tev nost kon cep ta;4. ka rak te ri sti ke ko je od li ku ju prav ni si stem u Sr bi ji i5. prak sa kao iz vor či nje ni ca za for mu li sa nje po zi tiv nih prav nih nor mi.Obra zlo že nja go re po me nu tih fak to ra, pred sta vlja ju ar gu men te za tvrd nju

da je ce lo vit za kon naj bo lje re še nje, ali i za tvrd nju da sa iz ra dom na cr ta tek­sta ce lo vi tog za ko na tre ba sa če ka ti. Me đu tim, si tu a ci ja ko ja tre nut no u Sr bi ji „na te re nu” po sto ji, ka da go vo ri mo o ini ci ja ti va ma kod ko jih se u ma njoj ili

8 So cijalno pred u zet ni štvo: mo de li, kom pa ra tiv na prak sa i prav ni okvir so ci jal no pred u zet ni štva u Sr bi ji, Gru pa 484, Be o grad, 2011.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

20

ve ćoj me ri mo gu pre po zna ti ka rak te ri sti ke so ci jal nog pred u zet ni štva, stva ra po tre bu da se do mo men ta do sti za nja po god nog „okru že nja” za usva ja nje si­stem skog za ko na, pri la go de po je di ne od red be va že ćih za ko na na osno vu ko jih se ini ci ja ti ve osni va ju i funk ci o ni šu.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

21

4.­­FI­NAN­SIJ­SkA­pO­DR­škA­RAZ­VO­Ju­ SO­cI­JAL­NOg­pReD­u­Zet­NI­štVA­u­SR­bI­JI­

4.1.­eVROp­SkA­IS­ku­StVA

Na osno vu do stup ne li te ra tu re u obla sti fi nan si ra nja so ci jal nog pred u­zet ni štva, u na stav ku da je mo kra tak pre gled is ku sta va so ci jal nih pred u ze ća za rad nu in te gra ci ju na tlu Evro pe, kao i is ku sta va u po gle du ra zno vr sno sti iz vo ra ko ji sto je na ras po la ga nju so ci jal nim pred u ze ći ma u raz vi je nim eko­no mi ja ma i to u raz li či tim fa za ma nji ho vog funk ci o ni sa nja – od na stan ka do raz vi je ne sa mo o dr ži ve ak tiv no sti. Is ku stva tre ba po sma tra ti kao pri me re do­bre prak se ko ji mo gu po slu ži ti una pre đe nju fi nan si ra nja so ci jal nog pred u zet­ni štva kod nas.

Ob li ci fi nan sij ske po dr ške raz vo ju so ci jal nog pred u zet ni štva mo gu bi ti di­rekt ni i in di rekt ni.

Di rekt na ci lja na fi nan sij ska po dr ška po sto ji u broj nim evrop skim ze mlja ma. > U Por tu ga lu vla da sub ven ci o ni še pri vat ne usta no ve so ci jal ne so li dar no­sti. Ove sub ven ci je po kri va ju oko 60% ope ra tiv nih tro ško va. Po red to ga, obez be đu ju se do ta ci je za ka pi tal ne iz dat ke ili po seb ne pro jek te.

> Kao i u mno gim evrop skim ze mlja ma, u Bel gi ji dru štve na pred u ze ća mo­gu da kon ku ri šu za su fi nan si ra nje pro je ka ta u obla sti za šti te ži vot ne sre­di ne i ra da, re ci kla že i po nov ne upo tre be, kopred u zet ni štva i so ci jal ne ko he zi je. Osim to ga, so ci jal na pred u ze ća mo gu pod ne ti zah tev za po­vra ćaj tro ško va za kon sul tant ske uslu ge (stu di ja iz vo dlji vo sti, spe ci fič ne re vi zi je, SWOT ana li za).

> U Fin skoj su si ste mat ski pred vi đe ne po seb ne sub ven ci je za po dr šku start-up i kon so li da ci ji so ci jal nih pred u ze ća i pro mo ci ji i raz vo ju sek to ra kroz po dr šku pro jek ti ma.

> U Slo ve ni ji, Slo vač koj i Šved skoj, sub ven ci ja po kri va deo tro ško va pla ta za oso be sa in va li di te tom i za vi si od ste pe na in va li di te ta i uma nje ne spo­sob no sti za rad traj nog ili pri vre me nog ka rak te ra.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

22

> Na osno vu spe ci fič nih ugo vo ra po slo dav ci u Fran cu skoj do bi ja ju fi nan­sij sku po moć za sva ko za po sle no li ce sa in va li di te tom. Obim sub ven ci ja za vi si od mi ni mal nog do hot ka.

> U Ir skoj se sub ven ci o ni še pla ta li ca ko ja su bi la du go roč no ne za po sle na, u okvi ru pro je ka ta usme re nih ka so ci jal nim uslu ga ma ili jav nim do bri ma.

> U Ita li ji se gran to vi za pro jek te u ve zi raz vo ja, ino va ci ja i una pre đe nja kva li te ta pri vred nih de lat no sti so ci jal nih pred u ze ća mo gu na ći u okvi ru Cilj nog pro gra ma 2 ­ Po dr ška so ci jal nim pred u ze ći ma, pod uslo vom da se ra di o kre i ra nju no vog prav nog su bjek ta.

> Di rekt na fi nan sij ska po dr ška so ci jal nim pred u ze ći ma se mo že na ći i u no vim dr ža va ma čla ni ca ma. Sub ven ci je za pru ža nje uslu ga sta ri jim i oso­ba ma sa in va li di te tom po sto je u Če škoj Re pu bli ci i u Bu gar skoj, gde su sub ven ci je usme re ne ka ne vla di nim or ga ni za ci ja ma ko je ra de u obla sti so ci jal ne in te gra ci je oso ba sa in va li di te tom. Ru mu ni ja kom bi nu je sub­ven ci je za ne vla di ne or ga ni za ci je i so ci jal nu po moć je di ni ca ma za pru ža­nje so ci jal nih uslu ga ugro že nim gru pa ma (sta ri, in va li di, žr tve po ro dič­nog na si lja, nar ko ma na i sl.) uz po dr šku u obla sti fi nan si ra nja i spe ci fič ne obu ke.

In di rekt na fi nan sij ska po dr ška. Raz vo jem po seb nih po slov nih uslu ga po­dr ške za so ci jal na pred u ze ća stva ra se do dat na pot po ra za di rekt nu pro mo ci ju tre ćeg sek to ra pri vre đi va nja.

> U Fin skoj i Bel gi ji ove uslu ge su usko tar ge ti ra ne i adre si ra ju sa mo pred­u ze ća ak tiv na u obla sti rad ne in te gra ci je ugro že nih li ca. U Fin skoj, obez­be đe ne su kon sul tant ske uslu ge u ve zi start-up i raz vo ja ovih pred u ze ća. 13 re gi o nal nih in ku ba to ra funk ci o ni šu u Bel gi ji pra te ći ak tiv no sti so ci jal­nih pred u zet ni ka u pro ce su us po sta vlja nja.

> Start-up fa za so ci jal nih pred u ze ća je po dr ža na i u Ne mač koj. Ber lin ska agen­ci ja za raz voj so ci jal nih pred u ze ća pru ža po dr šku gra đa ni ma ko ji su za in te­re so va ni za osni va nje so ci jal nih pred u ze ća. Osnov ni ser vis za bi znis start-up ob u hva ta raz li či te ra di o ni ce, struč ne sa ve te, obez be đe nje kre di ta i sl.

> U Ru mu ni ji se pru ža po dr ška cen tri ma ko ji in te gri šu oso be sa in va li di te­tom uz po sto ja nje pa ra lel nih po re skih olak ši ca.

> U Ve li koj Bri ta ni ji se po moć ostva ru je kroz struč ne sa ve te lo kal nim pred­u ze ći ma. Uslu ga ob u hva ta po slov nu po dr šku u is tra ži va nju no vih so ci­jal nih pred u ze ća, di rekt nu po moć po slov nog pla ni ra nja, mar ke tin ga i

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

23

pri pre me apli ka ci je za do dat no fi nan si ra nje, kao i struč ne po slov ne sa­ve te u svim obla sti ma sva ko dnev nog po slo va nja, kao i obu ku za so ci jal ne pred u zet ni ke i me na dže re.

U naj ši rem smi slu po sma tra no, sek tor se u ne kim ze mlja ma po dr ža va ta­ko što se an ga žu ju uni ver zi te ti i in sti tu ti ko ji nu de obu ku za li ca ko ja vo de ili upra vlja ju so ci jal nim pred u ze ći ma. Pri me ri do bre prak se se mo gu pro na ći u Ne mač koj i Austri ji. Kroz spe ci fič no di zaj ni ra ne ma ster stu di je po ma že se struč nom ospo so blja va nju ak te ra u tre ćem sek to ru pri vre đi va nja uz isto vre­me nu pro mo ci ju ak tiv no sti so ci jal nog pred u zet ni štva ko je po sta ju pri hva tlji ve za dru štvo kao ce li nu. Ne ka da se uz fi nan sij sku po dr šku for mi ra ju i saj to vi na­me nje ni di se mi na ci ji zna nja i obu ci so ci jal nih pred u zet ni ka. Slo bo dan pri stup saj tu na me njen je una pre đe nju zna nja iz obla sti fi nan si ra nja, prav nih pi ta nja, opo re zi va nja, ljud skih pra va i upra vlja nja.

U ve ći ni ze ma lja me re fi nan sij ske i ne fi nan sij ske po dr ške su po ve za ne u ce lo vit si stem, što olak ša va upra vlja nje i pla ni ra nje u tre ćem stu bu eko no­mi je. In te re sant ni su pri me ri ka ko no vo pri do šle čla ni ce EU re ša va ju pro blem fi nan sij ske po dr ške so ci jal nom pred u zet ni štvu. U Bu gar skoj, na pri mer, po sto ji po seb no for mi ran Fond za raz voj za jed ni ce kroz pro gram so ci jal nih pred u ze ća ko ji je usme ren ka pro mo ci ji odr ži vo sti sek to ra. U okvi ru raz li či tih pod­pro gra­ma obu ke, pri stu pa fi nan si ja ma, stu dij skih pu to va nja, raz me ne in for ma ci ja i sl. po ma že se tre ćem sek to ru pri vre đi va nja. Ak tiv no sti se isto vre me no spu šta­ju na lo kal ni ni vo – ni vo op šti na ko je su od go vor ne za ugo va ra nje i uvo đe nje no vih mo de la so ci jal ne uslu ge iz me đu lo kal nih vla sti i ne vla di nog sek to ra. U Polj skoj se pri me nju je pro gram „Po dr ška raz vo ju so ci jal nih za dru ga“ po čev od 2006. go di ne u ci lju pro mo ci je kon cep ta so ci jal ne ko o pe ra ti ve.

4.2.­­DO­Stup­NI­IZ­VO­RI­FI­NAN­SI­RA­NJA­SO­cI­JAL­NIh­pReD­u­Ze­ćA­u­SR­bI­JI­

Kao što je po ka za no u pri ka zu za kon skog okvi ra za raz voj so ci jal nog pred­u zet ni štva u Sr bi ji, raz li či ti za ko ni de fi ni šu fi nan sij ske mo guć no sti i oba ve ze raz li či tih prav nih for mi ko je so ci jal na pred u ze ća tre nut no mo gu da uzmu u

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

24

Sr bi ji. Naj ve ći deo ovih mo guć no sti i oba ve za je re gu li san Za ko nom o pri vred­nim dru štvi ma, Za ko nom o po re zu na do bit, Za ko nom o po re zu na do da tu vred nost i Za ko nom o udru že nji ma u ko ji ma se na vo de mo guć no sti i uslo vi za bu džet sku po dr šku. Osim u slu ča ju pred u ze ća za pro fe si o nal nu re ha bi li ta ci ju i za po šlja va nje oso ba sa in va li di te tom, sub ven ci je pred u ze ći ma sa is tak nu tim so ci jal nim ci lje vi ma i ak tiv no sti ma su mi ni mal ne, a po re ske oba ve ze go to vo jed na ke kao kod pro fit nih pred u ze ća. Za kon u ne kim slu ča je vi ma čak di rekt no one mo gu ća va hu ma ni tar ni rad. Iz ovih raz lo ga so ci jal na pred u ze ća u Sr bi ji su još vi še usme re na na dru ge iz vo re fi nan si ra nja.

Iako su oskud ni po obi mu i na me ni, u Sr bi ji je ipak je mo gu će iden ti fi ko va ti od re đe ne do ma će i stra ne iz vo re ko ji bi mo gli da se is ko ri ste za tu svr hu. Svi ovi iz vo ri fi nan si ra nja se mo gu raz vr sta ti u tri gru pe.

U pr voj gru pi su fon do vi ko ji po dr ža va ju so ci jal no pred u zet ni štvo, to jest fon do vi ko ji se di rekt no mo gu ko ri sti ti za fi nan si ra nje osni va nja i ra da so ci jal­nih pred u ze ća jer pre po zna ju po tre be za al ter na tiv nim ak tiv no sti ma na pla nu so ci jal ne za šti te što i is ti ču u opi su svo jih ak tiv no sti.

Dru gu gru pu či ne fon do vi na me nje ni fi nan si ra nju raz li či tih po tre ba ra nji­vih gru pa,a koji su i iz vo ri iz ko jih se fi nan si ra ju pro jek ti ko ji se ba ve mar gi na­li zo va nim gru pa ma. Ve li ki deo ovih sred sta va još uvek ni je raz voj no ori jen ti­san. Ume sto to ga, re ša va nje pro ble ma ra nji vih gru pa če sto se tre ti ra kao vid so ci jal ne po mo ći, bez na sto ja nja da se ta li ca ak tiv no uklju če u za do vo lja va nje sop stve nih po tre ba. To su iz vo ri fi nan si ra nja na ko ji ma bi naj vi še tre ba lo ra di ti u smi slu pri la go đa va nja uslo vi ma raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva.

U tre ćoj gru pi se na la ze po ten ci jal ni iz vo ri fi nan si ra nja raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva. Ovi fon do vi uglav nom ne tar ge ti ra ju mar gi na li zo va ne gru pe, ali pred sta vlja ju iz vo re fi nan si ra nja ko ji su po volj ni ji od onih ko ji po sto je na fi nan sij skom tr ži štu u Sr bi ji, zbog če ga su po god ni za fi nan si ra nje osni va nja i ra da so ci jal nih pred u ze ća.

Po red ja ča nja po sto je ćih struk tu ra za ko ri šće nje sred sta va evrop skih fon­do va na me nje nih so ci jal nom uklju či va nju i sma nje nju si ro ma štva (npr. na ci­o nal ne slu žbe za za po šlja va nje), neo p hod no je us po sta vi ti Fond za so ci jal no uklju či va nje ko ji bi po dr ža vao pro gra me so ci jal nog uklju či va nja ose tlji vi jih gru­pa i uti cao na efi ka sni je i uspe šni je ko ri šće nje ras po lo ži vih sred sta va EU na­me nje nih so ci jal nom uklju či va nju9. Fond bi pred sta vljao me ha ni zam po dr ške

9 Pr vi na ci o nal ni iz ve štaj o so ci jal nom uklju či va nju i sma nje nju si ro ma štva u Re pu bli ci Sr bi ji, Vla da Re pu bli ke Sr bi je, 2011. go di ne

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

25

spro vo đe nju po li ti ke raz vo ja ljud skih re sur sa ko ja će, u skla du za oba ve za ma u pro ce su evrop skih in te gra ci ja, ob u hva ti ti i raz voj so ci jal nih ino va ci ja. Pre ko ovog me ha ni zma bi la bi pro mo vi sa na ko or di na ci ja spro vo đe nja me ra u obla sti za po šlja va nja, obra zo va nja, so ci jal ne i zdrav stve ne za šti te, kao i ko or di na ci ja me ra ru ral nog i re gi o nal nog raz vo ja sa me ra ma so ci jal nog uklju či va nja i sma­nje nja si ro ma štva. Osni va nje ta kvog fon da u skla du je sa po tre bom us po sta­vlja nja na ci o nal nog fon da ekvi va lent nog Evrop skom so ci jal nom fon du.

Na ve de ni iz vo ri fi nan si ra nja su de talj ni je po bro ja ni i opi sa ni u pri lo gu 1 ovog do ku men ta. U okvi ru sva ke od po me nu te tri gru pe iz vo ra pr vo je dat pri kaz fon do va ko ji se fi nan si ra ju iz bu dže ta Re pu bli ke Sr bi je, Voj vo di ne ili grad skog bu dže ta, za tim pri kaz ne vla di nih or ga ni za ci ja ko je se ba ve ob la šću od zna ča ja i na kra ju pri kaz do stup nih stra nih fon do va. Ne pre ten du ju ći da je pri ka zan spi sak i ko na čan u smi slu ras po lo ži vih iz vo ra upo tre blji vih za fi nan­si ra nje raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji, iza bra ni su i pri ka za ni sa mo naj zna čaj ni ji fon do vi kla si fi ko va ni pre ma na ve de nim kri te ri ju mi ma.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

26

5.­­uNA­pRe­Ðe­NJe­LJuD­SkOg­kA­pI­tA­LA­ZA­SO­cI­JAL­NO­pReD­u­Zet­NI­štVO­u­SR­bI­JI­

5.1.­SO­cI­JAL­NA­FuNk­cI­JA­SO­cI­JAL­NIh­pReD­u­Zet­NI­kA

So ci jal ni pred u zet ni ci ima ju ulo gu no si la ca pro me na u so ci jal nom sek to ru pu tem:

> de fi ni sa nja mi si je da kre i ra ju i odr ža va ju so ci jal nu vred nost (ne sa mo vred nost za se be);

> pre po zna va nja i ne u mo lji vog is ko ri šća va nja no vih šan si i pri li ka za re a­li za ci ju te mi si je;

> uklju či va nja u pro ce se stal nih ino va ci ja, pri la go đa va nja i uče nja;> po slo va nja ko je ne ogra ni ča va ju po sto je ći re sur si pred u ze ća i> iz la ga nja po ve ća noj od go vor no sti pre ma kli jen te li ko ju op slu žu je pred u­zet nik, kao i za re zul ta te ko je stva ra.

Li de ri so ci jal nog sek to ra ove ka rak te ri sti ke re a li zu ju na raz li či te na či ne. Oni ino va tiv ni ji, kre i ra ju vi še spe ci fič nih so ci jal nih una pre đe nja i uoč lji vi ji su kao pred u zet ni ci. Sva ki ele ment u ovoj de fi ni ci ji tra ži po seb no ob ja šnje nje kao:

1. Agen ti pro me na u so ci jal nom sek to ru. Pre ma Šum pe te ru so ci jal ni pred­u zet ni ci su re for ma to ri i re vo lu ci o na ri, ali sa so ci jal nom mi si jom. Oni pra ve su štin ske pro me ne na na čin ka ko se to ra di u so ci jal nom sek to ru. Nji ho ve vi zi je su po seb no na gla še ne. Oni in si sti ra ju na uzor ci ma pro ble­ma, pre ne go da re a gu ju na simp to me. Na sto je da si ste mat ski stva ra ju pro me ne i odr že stvo re ni na pre dak. Kroz či nje ni cu da mo gu da de lu ju na lo kal nom ni vou, nji ho ve ak tiv no sti ima ju po ten ci jal da sti mu li šu op­šti na pre dak u oda bra nim obla sti ma ko je uklju ču ju: obra zo va nje, zdrav­stve nu za šti tu, eko nom ski raz voj, za šti tu ži vot ne sre di ne, umet nost ili bi lo ko je dru go dru štve no po lje.

2. Usva ja nje mi si je da stva ra ju i odr že so ci jal nu vred nost. Ovo je su šti na raz­li ka so ci jal nih i bi znis pred u zet ni ka, čak i kod dru štve no od go vor nog po­slo va nja. Za so ci jal nog pred u zet ni ka, so ci jal na mi si ja je fun da men tal na.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

27

To je mi si ja so ci jal nog na pret ka ko ja ne mo že da se re du ku je na stva ra nje pri vat ne ko ri sti fi nan sij skih po vra ća ja ili po tro šač ke ko ri sti za po je din­ca. Stva ra nje pro fi ta, bo gat stva ili za do vo lja va nje že lja po tro ša ča mo že da bu de deo ovog mo de la, ali ne i kraj, jer pro fit ni je me ri lo stvo re ne vred no sti i za do volj stva po tro ša ča, već je me ri lo ­ so ci jal ni uti caj. So ci jal­ni pred u zet ni ci tra že du go roč ni so ci jal ni po vra ćaj na svo ja ula ga nja, brz uči nak im ni je cilj, že le da stva ra ju una pre đe nja ko ja tra ju, raz mi šlja ju o odr ži vo sti ovog so ci jal nog uti ca ja.

3. Pre po zna va nje i ne u mo lji vo is ko ri šća va nje no vih šan si i pri li ka za re a li za­ci ju te mi si je. Ta mo gde dru gi vi de pro ble me so ci jal ni pred u zet ni ci vi de svo ju šan su. Ni su vo đe ni per cep ci jom so ci jal ne po tre be ili sa o se ća njem sa njom već pre ima ju vi zi ju o to me, ka ko da uči ne na pre dak i ka ko da to re a li zu ju. Oni su do sled ni i sta bil ni. Mo de le i pri stu pe ko je raz vi ja ju me nja ju u od no su na ono što se po ka že naj de lo tvor ni jim, pre ne go da od u sta nu kod pr vih pre pre ka.

4. Uklju či va nje u pro ce se stal nih ino va ci ja, pri la go đa va nja i uče nja. Pred u zet ni­ci su ino va tiv ni, raz vi ja ju no ve obla sti, mo de le, pi o ni ri su no vih pri stu pa. Ne mo ra ju da bu du iz u mi te lji, već kre a tiv ni u pri me ni onog što su dru gi iz mi sli li. Nji ho ve ino va ci je mo gu da bu du i u osmi šlja va nju ključ nih pro­gra ma, na či nu udru ži va nja re sur sa i fi nan si ra nja svog ra da, gde so ci jal ni pred u zet ni ci stal no tra ga ju za ino va tiv nim na či ni ma i pri stu pi ma svo jih pred u ze ća fi nan si ja ma dok god stva ra ju so ci jal nu vred nost. Tre ti ra ju ne­u speh pro jek ta kao is ku stvo i uče nje, ne kao lič nu tra ge di ju.

5. Po slo va nje ko je ne ogra ni ča va ju po sto je ći re sur si. So ci jal ni pred u zet ni ci ne do pu šta ju da im nji ho vi ogra ni če ni re sur si one mo gu će re a li za ci ju vi zi je. Oni su ob u če ni da ostva re vi še sa ma nje i da pri vu ku re sur se od dru gih. Ko ri ste efi ka sno ma le re sur se ko je usme ra va ju kao po lu gu za part ner­stvo sa dru gi ma is tra žu ju sve mo guć no sti, od či ste fi lan tro pi je do ko­mer ci jal nih me to da bi znis sek to ra. Shva ta ju to le ran ci ju ri zi ka svo jih in­te re snih gru pa i to ko ri ste da pre ne su ri zik oni ma ko ji su pri pre mlje ni ji da ga pri hva te.

6. Iz la ga nje po ve ća noj od go vor no sti pre ma kli jen te li ko ju op slu žu je kao i za re-zul ta te ko je stva ra. Tr ži šna di sci pli na ne iz ba cu je sa tr ži šta auto mat ski ne u spe la so ci jal na pred u ze ća i po du hva te, već so ci jal ni pred u zet ni ci pred u zi ma ju ko ra ke da stva ra ju vred nost, tra že raz u me va nje kli jen te le

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

28

ko joj slu že. Uve re ni su da ko rekt no za do vo lja va ju po tre be i vred no sti lju di ko je na me ra va ju da uslu žu ju i za jed ni cu u ko joj po slu ju. U ne kim slu ča je vi ma, ovo tra ži čvr ste ve ze sa tim za jed ni ca ma. Oni shva ta ju oče­ki va nja i vred no sti svo jih in ve sti to ra, uklju ču ju ći sve ko ji in ve sti ra ju: no­vac, vre me, ume će, zna nje da im po mog nu, na sto je ći da pru že re al na dru štve na una pre đe nja svo jim ko ri sni ci ma i nji ho vim za jed ni ca ma, kao i pri vlač ne po vra ća je (so ci jal ne ili fi nan sij ske) svo jim in ve sti to ri ma. Kre i­ra nje čvr ste po ve za no sti iz me đu vred no sti za in ve sti to ra i po tre ba za jed­ni ce je va žan deo iza zo va.

So ci jal ni pred u zet ni ci su deo pred u zet nič kog ge na sa so ci jal nom mi si jom, zbog ko je se su o ča va ju sa po seb nim iza zo vi ma. So ci jal na mi si ja je cen tral na. Kod so ci jal nih pred u zet ni ka tr ži šte ni je ul ti ma tiv ni test sna ge i ko ri sno sti pred u ze ća, ono ne vred nu je so ci jal ni na pre dak, jav na do bra, ko ri sti za lju de ko ji ne mo gu da pla te od re đe ne uslu ge ili do bra, a ko ji su ključ ni za so ci jal ne pred u zet ni ke. Ali tre ba raz mi sli ti i o to me da li so ci jal ni pred u zet nik stva ra do volj nu so ci jal­nu vred nost da bi oprav dao re sur se ko je je ko ri stio u stva ra nju te vred no sti. Pre ži vlja va nje ili rast so ci jal nog pred u ze ća ni je do kaz ova kve efi ka sno sti, u una pre đe nju so ci jal nih uslo va to je slab in di ka tor. So ci jal ni pred u zet ni ci ra de na tr ži štu, ali ova tr ži šta ni su uvek ta ko di sci pli no va na. Mno ge or ga ni za ci je sa so ci jal nom svr hom za ra ču na va ju na kna de za ne ke od svo jih uslu ga. Ta ko đe se tak mi če za do na tor sku, vo lon ter sku i dru gu vr stu po dr ške. Di sci pli na ovih tr­ži šta je če sto ve za na za mi si ju so ci jal nih pred u zet ni ka. Za vi si od to ga ko pla ća tak se, na kna de ili pru ža re sur se, ko ja im je mo ti va ci ja, te ka ko uspe šno mo gu da pro ce ne so ci jal nu vred nost stvo re nu od stra ne nji ho vog pred u ze ća. Te ško je me ri ti stvo re nu dru štve nu vred nost, ko li ko dru štve ne vred no sti je stvo re­no sma nje njem za ga đe nja ili osmi šlja va njem tak mi če nja za sta ri je? A i kad je mo gu će iz me ri ti ove do pri no se, te ško ih je pri pi sa ti sa mo jed noj in ter ven ci ji. A i ta da so ci jal ni pred u zet ni ci ne mo gu da po ve žu vred nost ko ju su kre i ra li u ne koj eko nom skoj for mi da bi pla ti li za re sur se ko je su ko ri sti li. Za to se so ci jal­ni pred u zet ni ci osla nja ju na sub ven ci je, do ta ci je, do na ci je, vo lon te re, pa ti me i spo sob nost da pri vu ku fi lan trop ske re sur se go vo ri o to me da li oni stva ra ju ne ku vred nost u oči ma onih ko ji pru ža ju re sur se. Fi zič ki pri hod ko ji lju di do bi­ja ju od da va nja ili vo lun ta ri zma vr lo je tan ko po ve zan sa stvar nim so ci jal nim uti ca jem.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

29

5.2.­kVA­LI­FI­kA­cI­Je­SO­cI­JAL­NOg­pReD­u­Zet­NI­kA

Raz voj ljud skih re sur sa za so ci jal no pred u zet ni štvo bi u od no su na gor nje de fi ni ci je pr ven stve no tre ba lo da uklju či:

1. Op šte obu ke i in for ma ci je ve za ne za so ci jal ni sek tor o:> so ci jal noj uklju če no sti (pri stu pu fi nan sij skim re sur si ma i uslu ga ma, tr­ži štu ra da, uslu ga ma obra zo va nja, zdrav stve ne za šti te, so ci jal ne za šti te, kul tur nim do bri ma i pro ce si ma, po li tič kim pro ce si ma i in sti tu ci ja ma);

> so ci jal noj uklju če no sti kao pro ce su (od no si ma iz me đu jav nog pri vat nog i ci vil nog sek to ra, od no si ma iz me đu in sti tu ci ja, dru štve nih gru pa i po je­di na ca);

> ulo zi so ci jal nog pred u zet ni štva i pred u ze ća u pro ce su so ci jal ne uklju če­no sti (zna če nju i poj mu so ci jal nog pred u zet ni štva, nje go vim iz vo ri ma, ra zli ci iz me đu bi znis pred u zet ni ka i so ci jal nih pred u zet ni ka, so ci jal nim pred u ze ći ma kao sa vre me nom me stu su sre ta bi zni sa i so ci jal nih pro me­na, osna ži va nju gra đa na).

2. Op šte obu ke i obra zo va nje ve za ne za kul tu ru, vred no sti i mo ti va ci ju za pred u zet ni štvo i raz voj pred u zet nič kih vred no sti u so ci jal nom sek to ru.

3. Set po slov nih obu ka ve za nih za ži vot ni vek so ci jal nog pred u ze ća ili pred u zet ni ka:

> pred start-up obu ke ­ pred u zet nič ka ori jen ta ci ja, ka ko osno va ti i vo di ti so ci jal no pred u ze će, prav ni ob lik, po re ska po li ti ka i lo ka cij ska pi ta nja;

> start up obu ke: so ci jal na mi si ja i vi zi ja pred u ze ća, fi nan si ra nje, mar ke­ting, or ga ni za ci ja iz bor za po sle nih i vo lon te ra, pro fil uslu ga i pro iz vo da so ci jal nog pred u ze ća ili sa mo stal ne so ci jal ne de lat no sti, ko o pe ra ti ve;

> so ci jal no pred u ze će u raz vo ju: mo ni to ring, me nadž ment so ci jal nim pred u ze ćem i stra te gi je so ci jal nih uslu ga i pro iz vo da, stra te gi je kli jen te­le, odr ži vost, upra vlja nje ri zi kom, stra te gi je uklju če no sti u so ci jal ni sek­tor lo kal ne za jed ni ce, pro gra mi od no sa s jav no šću i dru štve no od go vor no po slo va nje (npr. ukju či va nje u la nac do ba vlja ča ve li kih pre du u ze ća);

> obra zo va nje za li der stvo u so ci jal nom sek to ru i pred u ze ći ma, sti lo vi, me­to de i

> umre ža va nje i ali jan se so ci jal nih pred u ze ća.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

30

Kon cen tra ci ja ljud skih re sur sa na ve šti ne pred u zet ni štva sa so ci jal nim uti ca jem, pre po zna va nje je din stve nih iza zo va, šan si i kva li te ta u na me ri da se kre i ra so ci jal na vred nost, tra ži i so fi sti ci ra ne pro gra me obu ke i ce lo ži vot nog uče nja.

U tom smi slu je po tre ban i raz voj eks ten ziv ni jeg pro gra ma obu ke i obra zo­va nja o: glav nim funk ci ja ma i obla sti ma bi zni sa, ana li tič kim ala ti ma, od lu či va­nju... Ovo pod ra zu me va kon cen tra ci ju pred me ta u ne ko li ko obla sti:

1. Me na džer ski pred me ti ko ji su ve za ni za funk ci je so ci jal nog pred u ze ća:> Pred me ti fi nan sij skog blo ka tre ba da pru že ve šti ne i zna nje u od re đe nom pred me tu ko ji će pri pre mi ti po je din ce za ka ri je ru ko ja ko ri sti ana li ze i pro ra ču ne da bi po dr ža la po slov no od lu či va nje kao što je kon sal ting, ana li ze ka pi ta la, port fo lio me nadž ment, ko mer ci jal no ban kar stvo in­ve sti ci o no ban kar stvo, fi nan sij sku po zi ci ju u kor po ra ci ji. Ovi kur se vi u kon cen tra ci ji pru ža ju so lid nu osno vu za pri pre mu prob nih bi lan sa, ana­li za fi nan sij skih iz ve šta ja, ce nov ni ka i pro ce ne teh no lo gi je. Ne fi nan sij ski kur se vi po dr ža va ju i raz vi ja ju zna nje i spo sob no sti po ten ci jal nog so ci jal­nog pred u zet ni ka za shva ta nje pro fi ta bil no sti, u od re đe noj pri vred noj obla sti, kon ku rent ske pred no sti, in te lek tu al nog ka pi ta la i kon ku rent skih stra te gi ja, da bu de sprem ni ji da ma ni pu li še i ana li zi ra fi nan sij ske po dat­ke, pro ce nju je, in for ma ci o ni me nadž ment ko ri sti i du blje raz u me struk­tu ru ka pi ta la i re struk tu ri ra nja ko je pro me ne uzro ku ju: kon struk ci ja fi­nan sij skog pla na i osi gu ra nje od go va ra ju ćeg fi nan si ra nja, me na džer sko ra ču no vod stvo, kor po ra tiv ne fi nan si je, in ve sti ci je, fi nan sij ska ana li za bi lan sa, pred u zet nič ke fi nan si je, za jed nič ki ka pi tal i pri vat no vla sni štvo, po ve ća nje ka pi ta la, fi nan sij ski in stru men ti, in sti tu ci je i stra te gi ja kon­tro la fi nan sij skih iz ve šta ja.

> Kon cen tra ci ja na mar ke ting pri pre ma so ci jal ne pred u zet ni ke za iden ti fi ka­ci ju gde vred nost mo že da bu de kre i ra na uz raz u me va nje gla sa so ci jal­nih gru pa ko ji ma je ona neo p hod na, is po ru ku vred no sti so ci jal nim ni ša­ma, upra vlja nje ala ti ma mar ke tin ga u od no su na 4P, upra vlja nje eti kom u mar ke tin gu, od no si ma so ci jal nog pred u ze ća sa so ci jal nim gru pa ma i za jed ni com, ka na li ma, snab de va či ma i kon ku ren ci jom, kao i unu tra­šnjim od no si ma sa za po sle ni ma, vo lon te ri ma, osni va či ma, pri pre ma za

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

31

raz u me va nje, kva li fi ko va nje i kvan ti fi ka ci ju tr ži šta, mar ke ting pro iz vo da i uslu ga, pro ce sa, kon sla tin ga, tr ži šnu in te li gen ci ju, mar ke ting ino va ci ja za tr ži šna pred vi đa nja.

> Ana li tič ke me to de: mo de li od lu či va nja, stra te ško mo de li ra nje i po slov na di na mi ka, pred vi đa nja, ana li ze kon ku rent no sti, te o ri ja iga ra i stra te ška pred nost.

> Iz grad nja ti ma ko ji mo že da spro ve de plan pred u ze ća.> Me nadž ment - pred u zet nič ko pla ni ra nje, Stra te gi ja ­ Pred u zet nič ka stra­te gi ja.

2. So ci jal no pred u zet ni štvo po seb no tre ba da ima obu ku za li der stvo i etič ka pi ta nja:

> Kon cen tra ci ja na li der stvo i eti ku omo gu ća va da po je din ci pro du be i pro ši re svo je ru ko vo de će spo sob no sti u pri pre mi pre u zi ma nja li der ske po zi ci je u so ci jal nom pred u ze ću, kao du go roč ne ka ri je re. U so ci jal nom pred u ze ću ni su do volj na zna nja upra vlja nja po vi so kim stan dar di ma sa­vre me nih or ga ni za ci ja, već je neo p hod no stva ra ti etič ne li de re spo sob ne da raz vi ju i pri me ne no ve ide je i po slov ne i so ci jal ne kon cep te u okvi ru vred no sti so ci jal ne od go vor no sti: li der stvo, po slov na eti ka, pre go va ra­nje, upra vlja nje kon flik ti ma, ko mu ni ka ci je, upra vlja nje ljud skim re sur si­ma, obu ka, men to ring, stra te gi ja or ga ni za ci je.

5.3.­­DO­Stup­NOSt­Obu­kA­ZA­me­NADŽ­meNt­u­ JAV­NOm­Sek­tO­Ru

Kao što je po me nu to u uvo du, sla ba pred u zet nič ka sklo nost i ne do sta tak kva li fi ko va nih me na dže ra pred sta vlja ju jed nu od naj sla bi jih ta ča ka pri vre de u Sr bi ji, a sa mim tim i start nu sla bost sek to ra so ci jal nog pred u zet ni štva. Ipak, mo glo bi se re ći da u ovom slu ča ju na ras po la ga nju sto je ne što bo lji re sur si ne go kod pro ble ma osni va nja i fi nan si ra nja so ci jal nog pred u ze ća. U jav nom sek to ru u Sr bi ji po sto ji ne ko li ko mo guć no sti za so ci jal ne pred u zet ni ka da stek­nu osnov na zna nja o sa vre me nom me na dž men tu.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

32

1. Na ci o nal na slu žba za za po šlja va nje, Pred u zet nič ki cen triObu ka za pred u zet ni štvo se već 10 go di na od vi ja u po seb noj mre ži pred­

u zet nič kih cen ta ra Na ci o nal ne slu žbe za za po šlja va nje, a pri apli ka ci ji pred­u zet ni ka za kre di te kod Fon da za raz voj, ova obu ka je oba ve zna. Po vre me no se or ga ni zu ju i spe ci fi ci ra ni pro gra mi obu ke za so ci jal no pred u zet ni štvo i za žen sko pred u zet ni štvo.

2. Re gi o nal ne agen ci je za raz vojObla sti po dr ške ko je re gi o nal ne agen ci je za raz voj (RA) pru ža ju i ob u hva­

ta ju: di rek tan rad sa MSPP (oko 13% ak tiv no sti), za tim po dr ška start-up ak­tiv no sti ma (24%), što iz no si 37% od ukup nih ak tiv no sti RA. Ula ze ći du blje u sa mu po dr šku MSPP od stra ne RA i RC vi di se da je naj ve ći fo kus na če ti ri vr ste uslu ga i to: obez be đi va nje po slov nih in for ma ci ja i po mo ći za kon kur se FZR (18%), kon sal ting (12%), obu ke za start ap (19%) i spe ci ja li stič ke obu ke (11%). Ukup no ove če ti ri vr ste uslu ga no se 60%.

Po se ban pro blem za bu du će pred u zet ni ke, pa ta ko i za so ci jal no pred u­zet ni štvo i pred u ze ća, pred sta vlja či nje ni ca da ve li ki deo te ri to ri je Sr bi je ni je po kri ven ni jed nom od ovih in sti tu ci ja.

3. Na lo kal nom ni vou sve zna čaj ni ju po dr šku raz vo ju sek to ra MSPP pru ža ju op šti ne i gra do vi.

Kan ce la ri je za po dr šku ma lim i sred njim pred u ze ći ma i pred u zet ni ci ma (MSPP). U 60 op šti na, po sto ji kan ce la ri ja za lo kal ni eko nom ski raz voj dok 20 op šti na po dr šku MSPP­u pru ža is klju či vo kroz rad Od se ka ili Ode lje nja ko ja se ba ve pi ta nji ma pri vre de. Osta le op šti ne na svo joj te ri to ri ji ima ju ne ke dru ge ob li­ke in sti tu ci o nal ne po dr ške sek to ru MSPP po put: start-up cen tra, re gi o nal nog cen tra i agen ci je za raz voj MSPP, bi znis in ku ba to ra, pod ruč nog cen tra za pod­sti ca nje ru ral nog raz vo ja i dr. U bu dže ti ma 74 op šti ne se odva ja ju sred stva za fi nan si ra nje ne kih od ti po va kan ce la ri ja za po dr šku MSPP, što je 79% od bro ja op šti na ko je su do sta vi le in for ma ci je. U na red nom pe ri o du, 25 op šti na pla ni ra da osnu je ne ku vr stu kan ce la ri je za po dr šku MSPP, što je po ten ci jal no pod ruč je za po dr šku od stra ne re gi o nal nih i na ci o nal nih in sti tu ci ja i do na to ra.

4. Omla din sko pred u zet ni štvo u sred njim struč nim ško la maMi ni star stvo eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja, Mi ni star stvo omla di ne i

spor ta i Re pu blič ka agen ci ja za raz voj MSPP ob ja vi li su kra jem 2008. go di­ne „Jav ni po ziv za spro vo đe nje Pro gra ma omla din skog pred u zet ni štva u sred njim struč nim ško la ma za 2009 go di nu.“ Cilj ovog jav nog po zi va je da se pro bu di

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

33

pred u zet nič ka svest kod sred njo ško la ca i da pod sti caj za po šlja va nju, sa mo­za po šlja va nju i raz vo ju pred u zet ni štva mla dih. Pred vi đe no je i part ner stvo sa lo kal nom sa mo u pra vom, ko ja po kri va deo tro ško va uče nič kih pred u ze ća, a uče sni ci pro gra ma ima li su pred nost u ko ri šće nju kre di ta za po čet ni ke bez hi po te ke.

Ne pro fit na or ga ni za ci ja „Do stig nu ća mla dih“ spro vo di niz pro gra ma pred­u zet nič ke obu ke za mla de uz ra sta od 15 do 19 go di na: Uče nič ka kom pa ni ja sa pri me nje nom eko no mi jom, Pred u zet ni štvo bez gra ni ca, Bi znis eti ka, Ban ke u ak ci ji i Ti tan. Cilj svih ovih pro gra ma je da edu ku je i in spi ri še mla de lju de da pre po zna ju vred no sti slo bod nog pred u zet ni štva i da raz u me ju bi znis i pri vre­du. U okvi ru pro gra ma su raz vi je ne je din stve ne obra zov ne me to de ko je se ba­zi ra ju na part ner stvu do ma ćih i me đu na rod nih kom pa ni ja i agen ci ja, sa ci ljem da se uče ni ci ma po mog ne da stek nu pred u zet nič ka zna nja i ve šti ne.10

5. Kur se vi iz pred u zet ni štva u pro gra mi ma vi so kog obra zo va njaTre nut no po sto je kur se vi ili pro gra mi obu ke iz me nadž men ta na go to vo

svim uni ver zi te ti ma u Sr bi ji. Ovi kur se vi bi mo gli bi ti po go dan okvir za usa vr­ša va nje zna nja iz obla sti so ci jal nog pred u zet ni štva.

10 http://www.ja­ser bia.org/sr

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

35

II­­ZA­kLJuČ­cI­I­pRe­pO­Ru­ke

Tri naj va žni ja op šta za ključ ka ko ja se mo gu iz ve sti iz ana li ze sta nja so ci jal­nog pred u zet ni štva u Sr bi ji u ovom tre nut ku jesu sledeći:

1. U Sr bi ji po sto ji upa dlji va i hit na po tre ba za afir ma ci jom so ci jal nog pred u zet ni štva. Ova po tre ba ne pro is ti če sa mo iz ve li kog bro ja oso ba ko ji ma je po treb na po dr ška za uspe šni je uklju či va nje u za jed ni cu. Dru gi va žan raz log je sla bost in sti tu ci ja ko je, osim što ne ras po la žu do volj nim bu džet skim sred­stvi ma, ne po ka zu ju do volj ne ka pa ci te te ni da pre po zna ju sve iz vo re so ci jal nih pro ble ma sa ko ji ma se dru štvo i lo kal ne za jed ni ce su o ča va ju, ni ti da ih efi ka­sno re ša va ju. Po sle dič no, ovo raz vi ja at mos fe ru ne po ve re nja iz me đu gra đa na i in sti tu ci ja i tra ži in ter ven ci ju tre će stra ne ka ko bi se po di gao ste pen so ci jal ne uklju če no sti u dru štvu.

2. U Sr bi ji po sto ji do bra osno va za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva. Mo­gu se pre po zna ti broj ni pred u zi mlji vi po ku ša ji da se ak tiv no do pri ne se so ci jal­nom uklju či va nju i odr ži vom raz vo ju. Ovi po ku ša ji po pri ma ju raz li či te prav ne for me i osla nja ju se na raz li či te iz vo re fi nan si ra nja. Or ga ni za ci je tre ćeg sek­to ra po ka zu ju svest o ulo zi i mo guć no sti ma raz li či tih ak te ra u us po sta vlja nju so ci jal ne ko he zi je i zre lost i in ven tiv nost u pro fi li sa nju svo jih ak tiv no sti u tom prav cu. Iz evrop skog okru že nja je do šlo do in ten ziv ni jeg pre no sa po zi tiv nih is ku sta va i kon kret nih pod sti ca ja kroz pro jekt ne ak tiv no sti. Ko nač no, mo glo bi se re ći da je te ma so ci jal nog pred u zet ni štva sta vlje na i na agen du cen tral­nih in sti tu ci ja, či me je uči njen pr vi ko rak u po sta vlja nju ove te me u si stem ski okvir.

3. U Sr bi ji po sto je broj ne pre pre ke za afir ma ci ju i raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva. Ove pre pre ke se mo gu pro na ći kod svih ak te ra re le vant nih za una pre đe nje so ci jal ne ko he zi je. In sti tu ci je cen tral ne vla sti još ni su po sta vi le po volj nu osno vu za osni va nje i fi nan si ra nje so ci jal nih pred u ze ća. Lo kal ne in­sti tu ci je još ne raz u me ju do volj no zna čaj ovog sek to ra i ne pre po zna ju nje go vu

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

36

ulo gu kroz svo je bu džet ske pla no ve i ak tiv no sti. Or ga ni za ci je ci vil nog dru štva ne ma ju do volj no zna nja i pred u zet nič kih sklo no sti da bi ade kvat no od go vo ri le ve li či ni i te ži ni pro ble ma. Ko nač no, sa mi gra đa ni ko ji su po ten ci jal ni do bit ni ci ja ča nja so ci jal nog pred u zet ni štva, još uvek po ka zu ju do mi nant no pa si vi stič ki pri stup svom so ci jal nom uklju či va nju i ne re al na oče ki va nja od in sti tu ci ja u po­pra vlja nju ži vot nog stan dar da.

Ovaj do ku ment je usme ren na to ka ko da se ot klo ne pre pre ke za uspe šni je ko ri šće nje po sto je ćih i iz grad nju no vih po ten ci ja la u sek to ru so ci jal nog pred­u zet ni štva. Fo ku si ra njem na us po sta vlja nje po volj nog za kon skog i in sti tu ci o­nal nog okvi ra u ovoj obla sti i ja ča nje ulo ge svih re le vant nih ak te ra mo že se do pri ne ti bo ljoj is ko ri šće no sti re sur sa, po di za nju ak ti vi zma. Na ovaj na čin bi se do pri ne lo i bo ljem po ve zi va nju pri vat nog, jav nog i ci vil nog sek to ra, bo ljoj ko mu ni ka ci ji iz me đu gra đa na i in sti tu ci ja i ko nač no, po ra stu op šteg po ve re nja i so ci jal ne ko he zi je u dru štvu.

1.­­pRe­pO­Ru­ke­ZA­uS­pO­StA­VLJA­NJe­ IN­StI­tu­cI­O­NAL­NOg­me­hA­NI­ZmA­ZA­RAZ­VOJ­ SO­cI­JAL­NOg­pReD­u­Zet­NI­štVA

Na cen tral nom i lo kal nom ni vou tre ba pro na ći od go va ra ju će in sti tu ci o nal­no re še nje za po tre be po dr ške, ko or di na ci je, pra će nja i upra vlja nja so ci jal nim pred u zet ni štvom.

1.1. Na cen tral nom ni vou, pri Rad noj gru pi za so ci jal no uklju či va nje us po­sta vi ti Rad nu gru pu za so ci jal no pred u zet ni štvo ko ju bi či ni li pred stav­ni ci Mi ni star stva eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja, Mi ni star stva ra da i so ci jal ne po li ti ke, Mi ni star stva fi nan si ja, Par la men tar nih od bo ra ko ji se ba ve si ro ma štvom, so ci jal nim uklju či va njem i za po šlja va njem, Ti­ma pot pred sed ni ka Vla de za so ci jal no uklju či va nje i sma nje nje si ro­ma štva, Stal ne kon fe ren ci je gra do va i op šti na i OCD (uklju ču ju ći za­dru žne sa ve ze). Rad na gru pa bi mo gla bi ti pro ši re na pred stav ni ci ma dru gih re le van tih or ga ni za ci ja iz jav nog, pri vat nog i ci vil nog sek to ra,

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

37

u skla du sa pla nom i ci lje vi ma raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva. Ova rad na gru pa bi se ba vi la po sta vlja njem op šteg okvi ra za so ci jal no pred­u zet ni štvo: de fi ni sa nje od go va ra ju ćih za kon skih re še nja, po sta vlja nje si ste ma pra će nja raz vo ja sek to ra, pod sti ca nje i po dr ška u ko mu ni ka ci ji iz me đu cen tral nih i lo kal nih in sti tu ci ja i so ci jal nih pred u ze ća, me đu­na rod na sa rad nja.

1.2. Stra te gi ja raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva. Rad na gru pa za so ci jal no pred u zet ni štvo tre ba da for mu li še Stra te gi ju raz vo ja so ci jal nog pred­u zet ni štva u Sr bi ji. Ova stra te gi ja tre ba da se uskla di sa već usvo je­nim srod nim stra te gi ja ma, npr. Stra te gi jom re gi o nal nog raz vo ja, Na ci o nal nom stra te gi jom odr ži vog raz vo ja i Stra te gi jom za sma nje­nje si ro ma štva Re pu bli ke Sr bi je, kao i evrop skim is ku stvi ma u obla­sti in sti tu ci o na li za ci je i fi nan sij skih me ha ni za ma za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva.

1.3. Na lo kal nom ni vou bi tre ba lo osno va ti re gi o nal ne cen tre za po dr šku so­ci jal nom pred u zet ni štvu. Ovi cen tri bi u pr vo vre me mo gli bi ti po sta­vlje ni pri Re gi o nal nim agen ci ja ma za raz voj, ali je ide ja da se raz vi je za seb na mre ža za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva. Nji ho va ulo ga bi bi la da pru ža ju kon kret nu po dr šku i lo kal nim sa mo u pra va ma u pre­po zna va nju ulo ge so ci jal nih pred u ze ća i pla ni ra nju nji ho vog an ga žo­va nja u jav nom sek to ru, kao i so ci jal nim pred u ze ći ma u ja ča nju ka­pa ci te ta i us po sta vlja nju part ner stva sa jav nim i pri vat nim sek to rom. Ko nač no, ovo bi bi lo me sto na ko jem bi pro fit ne or ga ni za ci je mo gle na naj bo lji na čin da usme re svo je na po re u dru štve no od go vor nom po slo va nju.

2.­IZ­me­Ne­I­DO­pu­Ne­u­ZA­kON­SkOm­OkVI­Ru

U ovom do me nu pro me ne tre ba da se odvijaju u dve fa ze. Ko nač ni cilj tre ba da bu de do no še nje Za ko na o so ci jal nom pred u zet ni štvu, ali tek na kon što prak sa so ci jal nog pred u zet ni štva za ži vi i po sta ne pre po zna tlji va. U pr voj

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

38

fa zi tre ba početi od iz me ne po sto je ćih za ko na ta ko da one pro ši re pro stor za so ci jal no pred u zet ni štvo i omo gu će nje go vu odr ži vost. Bu du ći da već po sto ji za kon ko ji de fi ni še so ci jal no pred u zet ni štvo u jed noj obla sti (so ci jal no uklju či­va nje oso ba sa in va li di te tom) i po mi nje kon cept so ci jal nog pred u ze ća, tre ba lo bi iz me ni ti i do pu ni ti za ko ne ko ji bi po dr ža li još ne ke for me so ci jal nih pred u­ze ća ko je tre nut no po sto je u Sr bi ji.11

3.­­pO­StI­ZA­NJe­ekO­NOm­Ske­ODR­ŽI­VO­StI­ (FI­NAN­SIJ­SkA­pO­DR­škA)

So ci jal na pred u ze ća tre ba da po slu ju po osnov noj lo gi ci tr ži šta, tj. da ostva ru ju ba rem iste pri ho de ko li ko i ras ho de i tre ba da se uga se uko li ko ni su u sta nju da uspe šno po slu ju. Pret hod no pred lo že ne iz me ne za ko na bi tre ba lo da znat no olak ša ju op sta nak so ci jal nih pred u ze ća. Ipak, so ci jal nim pred u ze ći­ma se mo že pru ži ti do dat na po dr ška kroz:

3.1. usme ra va nje na iz vo re pro jekt nog fi nan si ra nja (od stra ne cen tra za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva);

3.2. otvo re ni ji pri stup fi nan si ra nju iz lo kal nog bu dže ta (fi nan si ra nje ope ra tiv­nih tro ško va);

3.3. da lji raz voj mo guć no sti za mi kro kre di ti ra nje i3.4. us po sta vlja nje Fon da za so ci jal no uklju či va nje ko ji bi po dr ža vao pro gra me

so ci jal nog uklju či va nja i uti cao na efi ka sni je ko ri šće nje ras po lo ži vih sred-sta va.12

11 Vi še o re for mi prav nog okvi ra videti u „So cija l nom pred u zet ni štvu”: mo de li, kom pa ra tiv na prak sa i prav ni okvir so ci jal no pred u zet ni štva u Sr bi ji, Gru pa 484, Be o grad, 2011.

12 Dodatno, postoji i predlog člana radne grupe koja se bavila pitanjem kapaciteta i mogućnosti socijalnog preduzetništva u Srbiji, predstavnika Fonda federacije za kreditiranje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i autonomnih pokrajina: da se za finansiranje socijalnog preduzetništva koristi model Fonda za održivi razvoj i smanjenje siromaštva u ne­dovoljno razvijenim područjima čije је osnivanje predviđeno Nacrtom Zakona o sredstvima za finansiranje održivog razvoja i smanjenje siromaštva u nedovoljno razvijenim područjima Republike Srbije i to tako što bi jedna od aktivnosti ovog Fonda bilo finansiranje socijalnog preduzetništva.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

39

4.­JA­ČA­NJe­LJuD­SkIh­kA­pA­cI­te­tA

4.1 Iz lo kal nih bu dže ta obez be di ti do na ci je so ci jal nim pred u ze ći ma za po­tre be pla ća nja obu ka iz ve šti na po slo va nja. Ovo tre ba ura di ti kroz si­stem va u če ra ta ko da so ci jal na pred u ze ća mo gu slo bod no na tr ži štu da bi ra ju pro gram i uslu gu ko je im naj vi še od go va ra ju.

4.2 Po sti ći pot pu nu te ri to ri jal nu po kri ve nost ze mlje uslu ga ma po dr ške u obu ci i obra zo va nju so ci jal nih pred u zet ni ka ­ umre ža va nje i sa rad nja in sti tu ci ja, pre sve ga na lo kal nom ni vou, kroz mre žu Re gi o nal nih agen­ci ja za MSPP.

4.3 Kon ti nu i ra no usa vr ša va ti spo sob no sti, ve šti ne i zna nja za po sle nih u cen tral nim i lo kal nim in sti tu ci ja ma o so ci jal nom pred u zet ni štvu, vred­no sti ma i mo ti va ci ji.

4.4 Kroz pro mo tiv ne kam pa nje or ga ni zo va ne od stra ne bu du ćeg Cen ta ra za raz voj so ci jal nog pred u zet ni štva po ve ća ti sve snost i vi dlji vost uslu­ga po dr ške obu ke i obra zo va nja so ci jal nim pred u ze ći ma i po ten ci jal nim so ci jal nim pred u zet ni ci ma.

4.5 Pri la go di ti po nu du, kao i ka na le pro mo ci je uslu ga po dr ške obu ke i obra zo va nja, tra žnji od stra ne so ci jal nih pred u zet ni ka.

4.6 Pro fi li sa ti uslu ge po dr ške pre ma kon kret nim po tre ba ma SP.4.7 Rad na gru pa za po dr šku raz vo ju so ci jal nog pred u zet ni štva us po sta vlje­

na na cen tral nom ni vou tre ba kon ti nu i ra no da pra ti kva li tet obu ke i ste pen ob u če no sti so ci jal nih pred u zet ni ka.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

40

LI­te­RA­tu­RA

– An he i er, H. K. (2005), Non pro fit Or ga ni za ti ons – The ory, Ma na ge ment, Po-licy, Ro u tle ge Pu blis hing.

– Ba bo vic, M, Cve jic, S, Nu sic, O, Pa vlo vic, O. (2008) Pro mo ting the Ro le of So cial En ter pri ses in Ser bia, in Bor za ga, C, Ga le ra, G and No ga les, R, eds. So cial En ter pri se: A new mo del for po verty re duc tion and em ployment ge-ne ra tion. Bra ti sla va: UNDP and EMES. pp 104­142.

– Bor za ga, C., De fo urny, J. (2001), The Emer gen ce of So cial En ter pri ses, Ro u­tle ge, Lon don.

– Bor za ga, C., De pe dri, S. (2004), In ter per so nal Re la ti ons and Job Sa tis­fac tion: So me Em pi ri cal Re sults in So cial and Com mu nity Ca re Ser vi ces, in B. Gui & R. Sug den (Eds.), Eco no mic and So cial In ter ac tion: Ac co un ting for In ter per so nal Re la ti ons, Ca mrid ge, UK: Cam brid ge Uni ver sity Press.

– Bor za ga, C, Ga le ra, G and No ga les, R, eds. (2008) So cial En ter pri se: A new mo del for po verty re duc tion and em ployment ge ne ra tion. Bra ti sla va: UNDP and EMES.

– CI RI EC (2007) The So cial Eco nomy in The Euro pean Union– Cve jić, S, Ba bo vić, M. i Vu ko vić, O. (2008) Ma pi ra nje so ci jal nih pred u ze ća

u Sr bi ji, Be o grad: UNDP.– Born stein, D. (2007), How to Chan ge the World: So cial En tre pre ne urs and the

Po wer of New Ide as – Up da ted Edi tion, Ox ford Uni ver sity Press.– Da vi ster, C., De fo urny, J., Gre go i re, O. (2004), Work In te gra tion So cial En-

ter pri ses in the Euro pean Union: An Over vi ew of Exi sting Mo dels, EMES.– De fo urny, J., Nyssens, M. (2008), So cial En ter pri se in Euro pe: Re cent Trends

and De ve lop ments, EMES Re se arch Net work, WP no. 08/01.– De fo urny, J., De vel te re, P. (1999), The So cial Eco nomy: the Wor ldwi de Ma-

king of a Third Sec tor, Cen tre D’Eco no mie So ci a le, Uni ver si te de Li e ge, HI VA – Cat ho lic Uni ver sity of Le u ven.

– Gui, B. and R. Sug den (Eds.) (2004) Eco no mic and So cial In ter ac tion: Ac-co un ting for In ter per so nal Re la ti ons, Ca mrid ge, UK: Cam brid ge Uni ver sity Press.

– Le ad be a ter, C. (1997) The Ri se of So cial En tre pre ne ur. Lon don: De mos

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

41

– Mo i zer, J., Tra cey, P. (2010), Stra tegy Ma king in So cial En ter pri se: The Ro le of Re so ur ce Al lo ca tion and Its Ef fects on Or ga ni za ti o nal Su sta i na bi lity, Systems Re se arch and Be ha vi o ral Sci en ce, Pu blis hed on li ne in Wi ley In ter Sci en ce: www.in ter sci en ce.wi ley.com, DOI:10.1002/sres.1006.

– Nic holls, A. (2006), So cial en tre pre ne ur ship: new mo dels of su sta i na ble so cial chan ge, Ox ford Uni ver sity Press.

– Noya, A., Cla ren ce, E. (2007), The So cial Eco nomy: bu il ding in clu si ve eco no-mi es, OECD.

– OECD (2005), Bac kgro und Re port: The So cial Eco nomy as a Tool of So cial In no va tion and Lo cal De ve lop ment, The So cial Eco nomy In Cen tral East and So-uth East Euro pe: Emer ging Trends of So cial In no va tion and Lo cal De ve lop ment, 22­24 Sep tem ber, Tren to­Italy.

– Pa run Ko lin, M. i Pe tru šić, N. (2008) So ci jal na pred u ze ća i ulo ga al ter na tiv-ne eko no mi je u evrosp kim in te gra ci ja ma. Be o grad: Evrop ski po kret u Sr bi ji.

– Tho mas, A. (2004), The Ri se of So cial Co o pe ra ti ves in Italy, Vo lun tas: In-ter na ti o nal Jo ur nal of Vo lun tary and Non-pro fit Or ga ni za ti ons, Vol. 15, No. 3.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

43

III­­­pRI­LO­ZI:­kON­cept­I­pRAk­SA­SO­cI­JAL­NIh­pReD­u­Ze­ćA­ u­eVRO­pI­

pRI­LOg­1­

pRe­gLeD­mO­gu­ćIh­IZ­VO­RA­FI­NAN­SI­RA­NJA­ SO­cI­JAL­NOg­pReD­u­Zet­NI­štVA­u­SR­bI­JIŽa kli na Sto ja no vić

A)­Fon­do­vi­ko­ji­po­dr­ža­va­ju­so­ci­jal­no­pred­u­zet­ni­štvo

a) Fon do vi ko ji se fi nan si ra ju iz bu dže ta1. Grad ska upra va Gra da Be o gra da, Se kre ta ri jat za so ci jal nu za šti tu fi nan­

si ra pro jek te ne vla di nih or ga ni za ci ja iz do me na so ci jal ne i bo rač ko­in va lid ske za šti te.

2. Mi ni star stvo ra da i so ci jal ne po li ti ke ima kon kur se za pro gra me po dr ške raz li či tim so ci jal no is klju če nim gru pa ma.

b) Do ma će NVO1. Evrop ski po kret u Sr bi ji je ne vla di na or ga ni za ci ja ko ja je ak tiv na u re a li­

za ci ji pro je ka ta za pod sti ca nje so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji.

c) Stra ni iz vo ri fi nan si ra nja1. Bal kan ski fond za lo kal ne ini ci ja ti ve u sa rad nji sa Ko o pe ra ti vom ho land­

ske fon da ci je za Cen tral nu i Is toč nu Evro pu fi nan si ra pro gram So ci jal na tran­zi ci ja u Sr bi ji.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

44

b)­Fon­do­vi­na­me­nje­ni­fi­nan­si­ra­nju­raz­li­či­tih­po­tre­ba­ra­nji­vih­gru­pa

a) Fon do vi ko ji se fi nan si ra ju iz bu dže ta1. Mi ni star stvo ra da i so ci jal ne po li ti ke, Mi ni star stvo zdra vlja i Mi ni star­

stvo pro sve te – „DILS“ pro je kat iz zaj ma Svet ske ban ke i Me đu na rod ne ban ke za ob no vu i raz voj, odo bra va ju gran to ve za fi nan si ra nje pro je ka ta ko ji ima ju za cilj raz vi ja nje uslu ga i pro gra ma po dr ške oso ba ma sa in va li di te tom.

2. Dr žav na lu tri ja Sr bi je pre ko pro gra ma „Do bro ta“ ko jim ad mi ni stri ra Bal­kan ski fond za lo kal ne ini ci ja ti ve ima kon kurs za odo bra va nje do na ci ja za fi­nan si ra nje pro je ka ta na me nje nih sta rim li ci ma.

3. Na rod na kan ce la ri ja pred sed ni ka Re pu bli ke ima za cilj da kroz raz li či te ini ci ja ti ve, ak ci je i pro jek te uti če na pro me ne u dru štvu i do pri ne se bo ljem po­lo ža ju gra đa na, pre sve ga naj u gro že ni jih ka te go ri ja sta nov ni štva.

4. Ko me sa ri jat za iz be gli ce ima za za da tak re ša va nje raz li či tih pro ble ma iz be gli ca i in ter no ra se lje nih li ca. Fo kus de lo va nja sve vi še se po me ra sa hu­ma ni tar nog na raz voj ni pri stup ­ re ša va nja stam be nog pi ta nja i za po sle nja.

5. Po kra jin ski se kre ta ri jat za rad, za po šlja va nje i rav no prav nost po lo va do­de lju je fi nan sij ska sred stva i fi nan si ra na men ske kon kur se iz do me na ak tiv ne po li ti ke za po šlja va nja i pro gra ma sa mo za po šlja va nja ­ na te ri to ri ji AP Voj vo di na.

6. Po kra jin ski se kre ta ri jat za so ci jal nu po li ti ku i de mo gra fi ju fi nan si ra pro­jek te či ji je cilj za do vo lja va nje so ci jal nih po tre ba gra đa na, kre i ra nje no vih al­ter na tiv nih pro gra ma so ci jal ne za šti te kao i pro jek te ko ji su usme re ni na kon­kret na pro blem ska pod ruč ja na te ri to ri ji AP Voj vo di na.

7. Ga ran cij ski fond Auto nom ne po kra ji ne Voj vo di ne odo bra va ga ran ci je za obez be đe nje kre di ta za fi nan si ra nje start up pro gra ma ­ na bav ke opre me ne­za po sle nim že na ma na te ri to ri ji AP Voj vo di na.

8. Fond za raz voj ne pro fit nog sek to ra AP Voj vo di ne fi nan si ra i su fi nan si ra pro jek te NVO ko je ima ju za cilj po di za nje ka pa ci te ta gra đan skog dru štva i po­dr šku de mo graf skim pro ce si ma.

b) Do ma će ne vla di ne or ga ni za ci je1. Re kon struk ci ja žen ski fond do de lju je gran to ve do 350.000 di na ra za po­

dr šku žen skim gru pa ma ko je ra de na za šti ti žen skih ljud skih pra va.2. Fo rum NVO je aso ci ja ci ja 4 NVO: Re gi o nal ni cen tar gra đan ske ak ci je

„LIN GVA”, NVO Za mi sli Sr bi ju, Kra lje vač ki cen tar za ljud ska pra va i Cen tar

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

45

za raz voj ne pro fit nog sek to ra cen tral ne Sr bi je (CRNPSCS). An ga žo van je na re a li za ci ji i fi nan si ra nju pro je ka ta iz vi še obla sti, me đu ko ji ma su so ci jal na in te gra ci ja, žen ske ra di o ni ce, raz voj ni pro jek ti na me nje ni in ter no ra se lje nim li ci ma, iz be gli ca ma i lo kal no ugro že nom sta nov ni štvu na te ri to ri ji Kra lje vač ke re gi je, po sto ji pro gram mi kro kre di ti ra nja i dru go na me nje no naj u gro že ni jem sta nov ni štvu.

3. Cen tar za sa mo stal ni ži vot in va li da Sr bi je pre ko do na to ra fi nan si ra raz­li či te pro jek te ko ji ima ju za cilj po bolj ša nje uslo va ži vo ta i stan dar da oso ba sa in va li di te tom.

c) Stra ni iz vo ri fi nan si ra nja1. De ve lop ment Al ter na ti ves, Inc. je part ner USAID u Sr bi ji, ima Grant

Pro gram za pla ni ra nje i re a go va nje u van red nim si tu a ci ja ma i ja ča nje eko nom­ske si gur no sti.

2. PRO GRESS ­ Pro gram za za po šlja va nje i so ci jal nu so li dar nost Evrop­ske za jed ni ce obez be đu je fi nan sij sku po moć u ostva ri va nju ci lje va u obla sti za po šlja va nja, so ci jal ne za šti te i so ci jal ne in klu zi je, uslo va ra da, bor be pro tiv dis kri mi na ci je i rod ne rav no prav no sti.

3. Fond za udru ži va nje sred sta va In sti tu ta za Rom sku de ka du uče stvu je u fi nan si ra nju pro je ka ta do 40% vred no sti i mak si mal no do iz no sa od 50.000 evra, iz obla sti obra zo va nja, ro da, za po šlja va nja, okru že nja i kul tur nog iden­ti te ta Ro ma.

4. Ini ci ja ti va za re for mu lo kal ne upra ve i jav nih slu žbi fi nan si ra pro jek te, iz me đu osta log, iz obla sti pru ža nja uslu ga so ci jal nih slu žbi i lo kal nog eko nom­skog raz vo ja.

5. Fond „Ma ma keš“ fi nan sij ski po dr ža va no ve po kre te ne vi dlji vih i mar gi­na li zo va nih gru pa že na i de vo ja ka i raz voj mre že ak ti vi sta i do na tor ske za jed­ni ce (fi nan si ra pro jek te i iz dru gih sfe ra).

6. Mi ni star stvo spolj nih po slo va Ho lan di je kroz „Ma tra­flex“ pro gram, iz­me đu osta log, pru ža po dr šku li ci ma ko ja se ba ve pro ble mi ma iz do me na so ci­jal ne po li ti ke i za po šlja va nja.

7. Nor ve ško mi ni star stvo spolj nih po slo va kroz pro gram „Ini ci ja ti va mir i po mi re nje na Za pad nom Bal ka nu“, me đu svo jim ci lje vi ma ima pru ža nje po dr­ške pro ce si ma eko nom ske, po li tič ke i so ci jal ne re for me. Cilj ne gru pe za sa rad­nju na pro jek tu su et nič ke ma nji ne, de ca, omla di na i že ne.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

46

8. Nor ve ška na rod na po moć do de lju je sred stva za fi nan si ra nje pro je ka ta, iz me đu osta log iz obla sti in te gra ci je in ter no ra se lje nih li ca i iz be gli ca, pra va Ro ma i pra va že na.

9. Pro gram Uje di nje nih na ci ja za raz voj (UNDP) po ma že u fi nan si ra nju pro je ka ta iz obla sti in klu ziv nog raz vo ja i odr ži vog i lo kal nog raz vo ja.

10. Svet ska ban ka kroz Fond za ci vil no dru štvo da je do na ci je za fi nan si ra­nje pro je ka ta ko ji do pri no se raz vo ju sa ka rak te rom in k lu ziv no sti i jed na ko sti.

11. Euro bank EFG AD Be o grad kroz pro gram „In ve sti ra mo u evrop ske vred no sti“, iz me đu osta log, obez be đu je po dr šku oso ba ma sa in va li di te tom.

12. Eku men ska žen ska ini ci ja ti va fi nan si ra pro jek te iz obla sti una pre đe nja žen skih pra va, pred nost ima ju ini ci ja ti ve ko je uklju ču ju ak ti vi zam u za jed ni ci.

13. Fond za že ne Uje di nje nih na ci ja, UNI FEM obez be đu je po dr šku za ino­va tiv ne i eks pe ri men tal ne ak tiv no sti ko je ima ju za cilj uklju či va nje že na u raz­voj ne ak tiv no sti.

14. Šved ska or ga ni za ci ja za me đu na rod ni raz voj i sa rad nju ­ SI DA kroz pro gram „Kvin na till Kvin na“, fi nan si ra pro jek te ko ji ima ju za cilj po bolj ša nje po lo ža ja že na i po što va nje žen skih pra va.

15. Agen ci ja SAD za me đu na rod ni raz voj USAID kroz pro gram pod sti ca nje raz vo ja pri vat nog sek to ra kroz usme re nu po moć op šti na ma i sek to ri ma na sto ji da obez be di eko nom sku si gur nost ugro že nih gru pa.

16. DIN Fa bri ka du va na a.d. Niš fi nan si ra „Pro gram po dr ške za jed ni ci gra­da Ni ša“ i da je do na ci je za bor bu pro tiv si ro ma štva i po dr šku ugro že nim ka te­go ri ja ma sta nov ni štva.

17. De či ji fond Uje di nje nih na ci ja ­ UNI CEF ima za cilj u Sr bi ji da obez be di da de ca, po seb no ona ko ja ži ve u si ro ma štvu i ko ja su is klju če na, ostva re svo ja pra va. Za to pru ža po moć in sti tu ci ja ma si ste ma u stva ra nju rav no prav nog pri­stu pa kva li tet nom obra zo va nju, po seb no za rom sku de cu kao i ja ča nju in klu­ziv nog obra zo va nja de ce sa po seb nim po tre ba ma.

18. Rom ski obra zov ni fond pro mo vi še uklju či va nje Ro ma u na ci o nal ni obra zov ni si stem ze mlje.

19. Švaj car ska agen ci ja za raz voj i sa rad nju ­ SDC, kroz „Pro gram sa rad nje sa Sr bi jom“ na sto ji da ubla ži si ro ma štvo i omo gu ći in ter na ci o nal ni, eko nom ski i dru štve ni pro ces tran zi ci je po štu ju ći ljud ska pra va.

20. Ne mač ko raz voj no dru štvo ­ DEG fi nan si ra in ve sti ci je pri vat nih pred­u ze ća u ze mlja ma u raz vo ju i ze mlja ma na pra gu in du strij skog raz vo ja. An ga­

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

47

žu je se is klju či vo na pro jek ti ma ko ji po dr ža va ju raz voj ne pro ce se, do pri no se oču va nju ži vot ne sre di ne i so ci jal ne prav de.

21. Am ba sa da Sa ve zne Re pu bli ke Ne mač ke po ma že naj si ro ma šni jim slo­je vi ma dru štva ta ko što go di šnje po dr ža va ne ko li ko pro je ka ta ma njeg obi ma

22. Ne mač ka ne vla di na hu ma ni tar na or ga ni za ci ja HELP da je so ci jal no e­ko nom sku po moć za ugro že no sta nov ni štvo ­ iz be gli ce, in ter no ra se lje na li ca i Ro me.

23. Po ve re ni štvo Si grid Ra u sing da je gran to ve za fi nan si ra nje pro je ka ta ko ji po dr ža va ju žen ska i ma njin ska pra va kao i so ci jal nu prav du.

24. Er ste Bank a.d. No vi Sad kroz op šti pro gram spon zor sta va i do na ci ja, iz me đu osta log, po ma že u fi nan si ra nju pro je ka ta iz obla sti so ci jal ne in klu zi je.

c)­­pre­gled­po­ten­ci­jal­nih­iz­vo­ra­za­fi­nan­si­ra­nje­raz­vo­ja­ so ci jal nog pred u zet ni štva u Sr bi ji

a) Bu džet Re pu bli ke Sr bi je1. Mi ni star stvo eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja do de lju je kre di te bez hi­

po te ke za po čet ni ke i star t up kre di te za pred u zet ni ke i prav na li ca.2. Mi ni star stvo eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja do de lju je bes po vrat na

sred stva NVO sa ci ljem una pre đe nja lo kal nog i re gi o nal nog dru štve no­eko­nom skog raz vo ja, sa rad nje jav nog, ne vla di nog i pri vat nog sek to ra, pod sti ca nje pred u zet ni štva i po ve ća nje za po sle no sti.

3. Mi ni star stvo eko no mi je i re gi o nal nog raz vo ja da je sub ven ci je za pro­jek te raz vo ja tu ri zma, za pro mo ci ju tu ri zma u Sr bi ji, raz voj za bav nih i re kre­a tiv nih sa dr ža ja, iz grad nju tu ri stič ke in fra struk tu re, sig na li za ci je, ure đe nje ze mlji šta, pro jek te od po seb nog tu ri stič kog zna ča ja i dr.

4. Fond za raz voj Re pu bli ke Sr bi je odo bra va raz li či te vr ste kre di ta pri vred­nim dru štvi ma, za raz voj pred u ze ća i pred u zet ni štva u naj ne ra zvi je ni jim op­šti na ma, pred u zet ni ci ma, za ubla ža va nje po sle di ca eko nom ske kri ze, da je i di nar ske ga ran ci je prav nim li ci ma.

5. Ga ran cij ski fond Re pu bli ke Sr bi je ima za cilj stva ra nje uslo va za pod sti­ca nje raz vo ja po slo va nja ma lih i sred njih pred u ze ća, pred u zet ni ka i po ljo pri­vred ni ka. Pod sti če kre di ti ra nje pri vred nih su bje ka ta ga ran to va njem de la kre­di ta ko je ban ke i dru ge fi nan sij ske or ga ni za ci je u Re pu bli ci Sr bi ji odo bra va ju pri vred nim su bjek ti ma, sa kva li tet nim raz voj nim pro gra mi ma. Me đu pri o ri­

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

48

te ti ma su pri vred ni su bjek ti ko ji po či nju sa ra dom, pro jek ti ko ji za po šlja va ju mla de, pro jek ti u ne raz vi je nim re gi o ni ma i dru go.

6. Mi ni star stvo za na ci o nal ni in ve sti ci o ni plan fi nan si ra pro jek te ko ji tre ba da bu du po kre tač raz vo ja ze mlje.

7. Grad ska upra va Be o gra da, Se kre ta ri jat za pri vre du fi nan si ra pro jek te za pod sti ca nje za po šlja va nja na te ri to ri ji Be o gra da. Cilj je po dr ška stva ra nju ve­ćeg bro ja no vih MSPP u Be o gra du, pod sti ca nje ra sta, po bolj ša nje efi ka sno sti i kon ku rent no sti po sto je ćih MSPP, raz vi ja nje de lo tvor no sti or ga ni za ci ja i in­sti tu ci ja uklju če nih u obez be đi va nje po dr ške za po ve ća nje bro ja no vih i raz voj po sto je cih MSPP, kao i in fra struk tu re za po dr šku sek to ru MSPP i pod sti ca nje stva ra nja uslo va za otva ra nje no vih rad nih me sta.

8. Na ci o nal na slu žba za za po šlja va nje uče stvu je u fi nan si ra nju pro gra­ma obu ke za po tre be po slo da va ca. Pri o ri tet za uklju či va nje u obu ku ima ju ne za po sle na li ca ko ja pri pa da ju ka te go ri ji te že za po sli vih kao što su oso be sa in va li di te tom, li ca bez za ni ma nja, li ca su fi ci tar nih za ni ma nja, vi ško vi za­po sle nih.

9. Fond za fi nan si ra nje po ve ća nja za po sle no sti uče stvu je u fi nan si ra nju po­čet nog bi zni sa, una pre đe nog po čet nog bi zni sa i ra da ma lih i sred njih pred u ze ća.

10. Grad ski cen tar za so ci jal ni rad Be o gra da u svo joj nad le žno sti ima obez­be đe nje po mo ći u ospo so blja va nju za rad oso ba sa po seb nim po tre ba ma kao i obez be đe nje jed no krat ne nov ča ne po mo ći li ci ma ko ja se iz ne nad no na đu u sta nju so ci jal ne po tre be.

b) Do ma će or ga ni za ci je ci vil nog dru štva1. Fond za mi kro raz voj je do ma ća or ga ni za ci ja či ji je cilj una pre đe nje ži vot­

nog stan dar da si ro ma šnog, eko nom ski ak tiv nog sta nov ni štva u Sr bi ji. Obez­be đu je mi kro kre di te za raz voj no vih ili una pre đe nje po sto je ćih de lat no sti.

c) Stra ni iz vo ri1. Ci vil Rights De fen ders ima za cilj da do pri ne se po ve ća nju po što va nja

ljud skih pra va i raz vo ju de mo kra ti je. Po dr ža va pro jek te ko ji se ba ve an tidis­kri mi na ci jom, gde sa ra đu je sa gru pa ma za za šti tu ljud skih pra va ma njin skih gru pa.

2. Cen tral no e vrp ska ini ci ja ti va ­ CEI po dr ža va pro jek te iz ra zli či tih obla sti, me đu ko ji ma su i raz voj pred u ze ća i raz voj ljud skih re sur sa.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

49

3. Ne mač ka or ga ni za ci ja za teh nic ku sa rad nju ­ GIZ pru ža po dr šku pro ce­su tran zi ci je u Sr bi ji, iz me đu osta log, u obla sti odr ži vog eko nom skog raz vo ja ­ raz voj pri vat nog sek to ra, struč na obu ka, re gi o nal ni raz voj, po dr ška pro ce su pri va ti za ci je.

4. Slo vač ka po moć ­ zva nič na po moć Re pu bli ke Slo vač ke za raz voj pru ža po moć u obla sti ja ča nja ci vil nog dru štva i raz vo ja ma lih i sred njih pred u ze ća.

5. Fond za otvo re no dru štvo Sr bi ja da je gran to ve za fi nan si ra nje pro je ka ta iz raz li či tih obla sti me đu ko ji ma su ostva ri va nje i za šti ta ljud skih pra va i slo­bo da i eli mi na ci ja svih ob li ka dis kri mi na ci je i una pre đe nje po lo ža ja et nič kih i dru gih ma njin skih i mar gi na li zo va nih gru pa, na ro či to Ro ma, li ca sa po seb nim po tre ba ma i mla dih kao iz ra zi to ra nji vih dru štve nih gru pa.

6. Bes po vrat na sred stva EU mo gu se do bi ti za raz li či te obla sti, kao što su: mla di, ljud ska pra va, ru ral ni raz voj, tr ži šte ra da i dru go.

7. Evrop ska Uni ja ­ in stru ment za pret pri stup nu po moc ­ IPA sa dr ži pet kom po nen ti: po moć u pro ce su tran zi ci je i iz grad nje in sti tu ci ja, pre ko gra nič na sa rad nja, re gi o nal ni raz voj, raz voj ljud skih re sur sa i ru ral ni raz voj.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

50

pRI­LOg­2

ItA­LI­JAN­SkO­IS­ku­StVOKar lo Bor za ga

uVODU li te ra tu ri se ko ri ste raz li či ti poj mo vi pri li kom de fi ni sa nja pri vred nih su­

bje ka ta ko ji te že ka ostva re nju so ci jal nih ci lje va. Iz raz so ci jal no pred u zet ni štvo ob u hva ta ši rok di ja pa zon ak tiv no sti i ini ci ja ti va sa za jed nič kom kon cep ci jom, uklju ču ju ći, op šte uzev i ne kon ven ci jal ne pred u zet nič ke ini ci ja ti ve. Ove ak tiv­no sti ne mo ra ju ne mi nov no da do vo de do pro iz vod nje, ni ti da bu du sta bil ne to kom vre me na, ob u hva ta ju ći pri to me ras pon od so ci jal nih ini ci ja ti va u pro­fit no­ori jen ti sa nim pred u ze ći ma, in sti tu ci o na li zov nih su bje ka ta ko ji su eks pli­cit no for mi ra ni ka ko bi ostva ri li ne ki so ci jal ni cilj, od no sa i prak se ko ji pro iz vo­de so ci jal ne ko ri sti, pred u zet nič kih tren do va u ne pro fit nim or ga ni za ci ja ma do po du hva ta po kre nu tih unu tar jav nog sek to ra (Džon son, 2000; Ro u per i Čej ni, 2005; Ma ir i Mar ti, 2006).

Ovaj rad se od no si na skup or ga ni za ci ja – de fi ni sa nih kao so ci jal na pred u ze-ća – ko je su se u Evro pi po ja vi le to kom pret hod ne tri de ce ni je. Pa žnju, naj pre, po sve ću je mo kon cep tu al nim pi ta nji ma, ko ja su raz vi je na na me đu na rod nom ni vou; pri da je mo po seb nu pa žnju kon cep tu al nom pri stu pu, ko ji je raz vi jen u Evro pi i ko ji se sma tra na ro či to pri klad nim za ze mlje cen tral ne, is toč ne i ju­go i stoč ne Evro pe, uklju ču ju ći i Sr bi ju. Po tom, pa žnju usme ra va mo na obla sti u ko ji ma su so ci jal na pred u ze ća ak tiv na i ko je, iz me đu na rod ne per spek ti ve po sma tra no, ob u hva ta ju rad nu in te gra ci ju, kao i po nu du so ci jal nih i osta lih do ba ra i uslu ga od in te re sa za ce lu za jed ni cu. Ana li zi ra mo i osnov nu di na mi­ku raz vo ja so ci jal nih pred u ze ća u Evro pi. Za tim, pa žnju po sve ću je mo evo lu ci ji za kon skih pro pi sa o so ci jal nim pred u ze ći ma u jed nom bro ju re pre zen ta tiv nih ze ma lja, uklju ču ju ći Špa ni ju, Por tu gal, Ita li ju, Fran cu sku, Bel gi ju, Fin sku, kao i po li ti ci usvo je noj na ni vou Evrop ske uni je. Po sle to ga, de talj ni je ana li zi ra­mo slu čaj Ita li je, ima ju ći u vi du nje nu pi o nir sku ulo gu u raz vo ju so ci jal nih pred u ze ća od o zdo na vi še i po sto ja nje pod sti caj nog prav nog okru že nja, ko je

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

51

je do pri ne lo nji ho voj da ljoj eks pan zi ji. Po seb nu pa žnju po sve ću je mo raz vo ju so ci jal nih za dru ga, pre ci zni je, aspek ti ma nji ho vih pred no sti ko ji ob ja šnja va ju uspeh tih in sti tu ci ja u Ita li ji.

Na kra ju, pru ža mo pre gled ne ko li ko op štih raz ma tra nja o uti ca ju so ci jal nih pred u ze ća na lo kal ni raz voj. U za ključ ci ma, uka zu je mo na mo gu će pred u slo ve za stva ra nje pod sti caj nog okru že nja za raz voj so ci jal nih pred u ze ća, po la ze ći od is ku sta va ko ja su ste kla so ci jal na pred u ze ća u ze mlja ma EU.

Za raz li ku od ze ma lja EU, u cen tral no i stoč noj i ju go i stoč noj Evro pi se i da lje u ve li koj me ri pot ce nju je ulo ga ko ju so ci jal na pred u ze ća mo gu da ima ju. Raz li či ti či ni o ci mo gu da do pri ne su ob ja šnje nju nji ho vog ne do volj nog raz vo ja u od no su na po tra žnju za uslu ga ma od op šteg in te re sa i pred u zet nič ko po na ša nje ko je gru pe lju di usva ja ju. Ti či ni o ci uklju ču ju ne po sto ja nje am bi jen ta i in fra struk tu re ko ji bi po dr ža va li so ci jal na pred u ze ća, nji hov ogra ni čen pri stup re sur si ma, pri vi le go van po lo žaj ko ji ne ke or ga ni za ci je uži va ju, ne pri kla dan in sti tu ci o nal ni okvir i ne do sle­dan prav ni am bi jent, a ko ji do vo de do ne po sto ja nja za kon skih pro pi sa i neo d go va­ra ju ćih za kon skih okvi ra ko ji ne uzi ma ju u ob zir pri vr že nost so ci jal nih pred u ze ća ostva re nju so ci jal nih ci lje va i ozbilj nost so ci jal nih pi ta nja ko ja ona te že da re ša va­ju. Osim to ga, usled sla bo sti po li tič kih si ste ma u ko ji ma de lu ju, so ci jal na pred u ze­ća ni su u mo guć no sti da for mu li šu sred njo roč ne i du go roč ne stra te gi je dok hro­nič noj fi nan sij skoj ne sta bil no sti ve ći ne so ci jal nih pred u ze ća do pri no si ne do sta tak ve šti na so ci jal nih pred u zet ni ka. Ge ne ral no po sma tra no, i da lje, u ve li koj me ri, ni­su is ko ri šće ne ulo ge ko je u dru štve nim si ste mi ma i pri vre da ma post ko mu ni stič kih ze ma lja mo gu da ima ju or ga ni za ci je ko je ni su u vla sni štvu in ve sti to ra ili ni su jav ne agen ci je. So ci jal na pred u ze ća se i da lje sma tra ju ak te ri ma ko ji „po pu nja va ju pra­zni ne“, a ne du go roč nim so ci jal nim i pri vred nim ak te ri ma (Leś i Je li az ko va, 2007).

Ima ju ći u vi du na ve de ne okol no sti, pre gled is ku sta va so ci jal nih pred u ze ća u Evro pi, na ro či to u Ita li ji, mo že da do pri ne se ar gu men ta ci ji u pri log raz vo ja ovih in sti tu ci ja u Sr bi ji.

1.­kon­cep­tu­al­na­pi­ta­nja­

Raz voj eko nom skih de lat no sti u okvi ru ne kog so ci jal nog pro jek ta ne pred­sta vlja no vu po ja vu. Me đu tim, ko ri šće nje so ci jal nog pred u ze ća kao de fi ni sa­nog i auto nom nog poj ma no vi jeg je da tu ma, ka ko u me đu na rod noj li te ra tu ri ta ko i u are ni po li ti ke.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

52

Kao što sve do či sve obim ni ja me đu na rod na li te ra tu ra po sve će na ovoj te mi, po jam so ci jal nog pred u ze ća be le ži za pa nju ju ći pro dor sa obe stra ne Atlant skog oke a na, na ro či to u ze mlja ma EU i SAD. Ovaj po jam, ta ko đe, pri vla či sve vi še in te re so va nja i u dru gim de lo vi ma sve ta, kao što su pro sto ri ze ma lja biv šeg So vjet skog Sa ve za, Is toč ne Azi je i La tin ske Ame ri ke (De fur ni i Ni sens, 2008).

So ci jal na pred u ze ća, na me đu na rod nom pla nu, pod jed na ko po bu đu ju in­te re so va nje kre a to ra po li ti ke i na uč ni ka, ko ji se ba ve raz li či tim di sci pli na ma u sve tlu ka pa ci te ta ta kvih ini ci ja ti va da na ino va ti van na čin re ša va ju da na šnje pro ble me i iza zo ve ko ji ima ju jak uti caj na dru štvo.

Me đu tim, u li te ra tu ri se ko ri ste ra zni pri stu pi i de fi ni ci je so ci jal nih pred u ze­ća o ko ji ma na uč ni ci do sa da ni su po sti gli kon sen sus. Iz dvo ji će mo dva osnov na pri stu pa ka ko bi smo raz ja sni li taj po jam. Iz me đu na rod ne per spek ti ve, so ci jal­na pred u ze ća se po sma tra ju ili kao pro fit ne ak tiv no sti ne ke ne pro fit ne or ga­ni za ci je ko ji ma se po dr ža va ostva re nje nje nih so ci jal nih ci lje va ili kao po seb ne vr ste in sti tu ci ja ko je uspe va ju da zdru že eko nom sku i so ci jal ni di men zi ju.

Pr vi pri stup je na i šao na ve li ki od jek u SAD, gde so ci jal no pred u ze će i da­lje ima raz li či ta zna če nja za raz li či te auto re, ali se po se ban na gla sak na ro či to sta vlja na to da ne pro fit ne or ga ni za ci je spro vo de ko mer ci jal ne ak tiv no sti ka ko bi po dr ža va le de lat no sti ve za ne za ostva re nje sop stve ne mi si je. Dru gi pri stup je pri hva ćen u ne ko li ko evrop skih ze ma lja, u ko ji ma su so ci jal na pred u ze ća in sti tu ci o na li zo va na i po li tič ki pri hva će na pu tem us po sta vlja nja po seb nih za­kon skih okvi ra i jav nih me ha ni za ma.

De fi ni ci ja so ci jal nog pred u ze ća u SAD po če la je da se ko ri sti ka da su sma­nje na dr žav na iz dva ja nja za ne pro fit ne or ga ni za ci je, ko je su sto ga bi le pri nu­đe ne da dra ma tič no po ve ća ju ko mer ci jal ne ak tiv no sti ka ko bi po pu ni le jaz ko ji su za so bom osta vi le dr žav ne me re šted nje (Ker lin, 2006). Ko ri šće nje ovog ter mi na, me đu tim, ta ko đe od ra ža va po tre bu za kon cep tu a li zo va njem sve ve­ćeg spro vo đe nja ra znih ob li ka pro iz vod nih ini ci ja ti va pod stak nu tih so ci jal nim ci lje vi ma od stra ne po je di nač nih pred u zet ni ka i su bje ka ta ko je za kon ne oba­ve zu je na ogra ni če nu di stri bu ci ju pro fi ta (Pe re do i Me klin, 2005).

Kon cep tu a li za ci ja „so ci jal nog pred u ze ća“ u Evro pi mo že se, uglav nom, pri pi sa ti po nov nom ot kri va nju ne pro fit nih or ga ni za ci ja kao or ga ni za ci ja ko je se ba ve pru ža njem uslu ga i rad nom in te gra ci jom i sve ve ćoj bri zi za dru ga za za jed ni cu. Ovaj iz raz ko ri sti se če sto pri li kom opi si va nja „dru ga či jeg na či na” po slo va nja, kao i pru ža nja so ci jal nih uslu ga, ko ja u ve ćoj me ri ob u hva ta ju

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

53

pred u zet nič ku kom po nen tu ne pro fit nog sek to ra i ino va tiv nu kom po nen tu za­dru žnog po kre ta. Us po sta vlja nje in sti tu ci o nal ne struk tu re, po seb no osmi šlje­ne ra di ostva re nja ne kog so ci jal nog ci lja na sta bi lan i kon ti nu i ran na čin pu­tem pro zvod nje do ba ra ili uslu ga od op šteg in te re sa, pred sta vlja spe ci fič nost evrop skog kon cep ta so ci jal nog pred u ze ća. Zbog to ga, ovaj pri stup se sma tra iz u zet no re vo lu ci o nar nim, jer do vo di u pi ta nje uvre že ne pret po stav ke kon­ven ci o nal ne eko nom ske te o ri je, uklju ču ju ći ras pro stra nje no po i ma nje pred u­ze ća kao or ga ni za ci ja ko je pro mo vi šu is klju či ve in te re se svo jih vla sni ka.

U ovom ra du se osla nja mo na ovu dru gu per spek ti vu, ko ju će mo ubu du će de fi ni sa ti kao evrop sku. Či ni se da ta ko zva ni evrop ski pri stup pred sta vlja iz u­ze tan iza zov za sve ze mlje ko je pri stu pa ju ili se kan di du ju za član stvo u EU, a ko je se, osim to ga, bo re sa ključ nim eko nom skim i so ci jal nim pro ble mi ma, uklju ču ju ći so ci jal nu is klju če nost ve li kih gru pa sta nov ni štva, po sto ja nu ne­za po sle nost i ve li ke pro pu ste u di ja pa zo nu so ci jal nih uslu ga ko je se pru ža ju, usled svo jih sla bih i i da lje ne iz gra đe nih si ste ma so ci jal ne za šti te i vi so ke ce­ne tran zi ci je ka tr ži šnoj pri vre di.

Do bra stra na ovog pri stu pa re zul tat je nje go vog usred sre đi va nja na in­sti tu ci ju što omo gu ća va na gla ša va nje do pri no sa so ci jal nih pred u ze ća – kao po seb nih vr sta pred u ze ća – ka ko u pru ža nju uslu ga od op šteg in te re sa ta ko i pri vred nom raz vo ju.

Po red to ga, ovaj pri stup omo gu ća va lak še raz li ko va nje ovog poj ma od poj­ma kor po ra tiv ne dru štve ne od go vor no sti i ob li ka so ci jal ne od go vor no sti ko je usva ja ju pro fit na pred u ze ća.

Ovaj pri stup je raz vi la Evrop ska is tra ži vač ka mre ža EMES (Bor za ga i De­fur ni, 2001) to kom stal nog di ja lo ga is tra ži va ča iz svih de lo va Evrop ske uni je, ko ji pred sta vlja ju raz li či te dru štve ne, po li tič ke i eko nom ske „tra di ci je.” Kon­cep tu a li za ci ja so ci jal nog pred u ze ća ko ju je raz vi la EMES, za sno va na je na pet eko nom skih i če ti ri so ci jal na kri te ri ju ma. Ovi kri te ri ju mi, me đu tim, ne pred­sta vlja ju skup uslo va ko je ne ka or ga ni za ci ja mo ra da is pu ni ka ko bi se sma tra la so ci jal nim pred u ze ćem. Ovi po ka za te lji ne pred sta vlja ju pro pi sa ne kri te ri ju­me, već opi su ju „ide a lan tip“ ko ji is tra ži va či ma omo gu ća va da se po zi ci o ni ra ju u „ga lak si ji“ so ci jal nih pred u ze ća (Bor za ga i De fur ni, 2001).13

13 Zna čaj na svoj stva so ci jal nih pred u ze ća ob u hva ta ju: a) so ci jal ni cilj ko ji te že da ostva re; b) ogra ni če nu di stri bu ci ju pro fi ta; c) svo jin ska i kon trol na pra va na la ze se u ru ka ma ak te ra ko ji ni su in ve sti to ri kao i otvo ren i par ti ci pa tiv ni mo del upra vlja nja.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

54

Fo kus so ci jal nih pred u ze ća na bla go sta nje i raz voj oči gle dan je u evrop skoj per spek ti vi i on pro is ti če iz: ak tiv no sti ko je spro vo de, po tre be za po sti za njem eko nom ske odr ži vo sti i ko lek tiv ne di men zi je pred u ze ća.

Sle di kra tak pre gled sva kog od ovih pi ta nja. a) U po re đe nju sa tra di ci o nal nim ne pro fit nim or ga ni za ci ja ma, kao što su

fon da ci je i udru že nja an ga žo va na na pru ža nju uslu ga u obla sti za ba ve i kul­tu re, ko ja se če sto obra ća ju do bro sto je ćim po tro ša či ma, so ci jal na pred u ze ća su po seb no ori jen ti sa na na za do vo lja va nje po tre ba ce le za jed ni ce i če sto obra­ća ju po seb nu pa žnju na naj sla bi je seg men te dru štva. Ona sta vlja ju ve li ki na­gla sak na di men zi ju op šteg in te re sa i uglav nom ula žu ostva re nu do bit u sa mu or ga ni za ci ju ili je da ju slič nim or ga ni za ci ja ma.14 Ovo ogra ni če nje ima za cilj da obez be di ja ča nje imo vi ne or ga ni za ci je, a u slu ča ju pre stan ka nje nog ra da, pre nos imo vi ne na ne ko dru go so ci jal no pred u ze će či me se ga ran tu je na sta vak ra da na po sti za nju ci lje va ve za nim za ostva re nje bla go sta nja i raz vo ja.

b) So ci jal na pred u ze ća su osmi šlje na ka ko bi bi la odr ži va. Ona or ga ni­zu ju i upra vlja ju sku pom ak tiv no sti od op šteg in te re sa na pred u zet nič ki na čin ka ko bi se uslu ge od op šteg in te re sa ko je pru ža ju po du da ra le sa nji­ho vom ko mer ci jal nom de lat no šću. Ogra ni če nja u ve zi sa sek to ri ma ili ak­tiv no sti ma na ko ji ma so ci jal na pred u ze ća mo gu da se an ga žu ju uglav nom su pro pi sa na za ko nom (npr. u Ita li ji) ili od stra ne eks ter nog re gu la tor nog te la (npr. u Ve li koj Bri ta ni ji). Za raz li ku od kon ven ci o nal nih pred u ze ća, a u za vi sno sti od ste pe na i bro ja uklju če nih ak te ra, ci lja ko jem stre me i vr ste uslu ga i do ba ra ko je nu de, so ci jal na pred u ze ća mo gu uspe šno da mo bi li šu raz li či te re sur se, uklju ču ju ći nov ča ne i ne nov ča ne, kao i eko nom­ske i ne e ko nom ske, po red onih ko je pro iz vo di kon ven ci o nal na eko no mi ja (ko mer ci jal ni pri ho di i/ili jav no fi nan si ra nje). Zna čaj do dat nih re sur sa u od no su na kon ven ci o nal ne pri ho de za vi si ka ko od ozbilj no sti so ci jal nog pi­ta nja ko jim se ne ko so ci jal no pred u ze će ba vi ta ko i od ni voa fi nan sij skog po kri ća ko je obez be đu ju tra di ci o nal ni iz vo ri fi nan si ra nja.

c) Ko lek tiv na i par ti ci pa tiv na di men zi ja pred sta vlja ju ključ na obe lež ja evrop skih so ci jal nih pred u ze ća. Ko lek tiv na pri ro da ovih pred u ze ća sma nju je mo guć nost opor tu ni stič kog po na ša nja po je di na ca i obez be đu je op sta ja nje ini­ci ja ti ve, čak i mi mo uče šća li de ra ko ji su je po kre nu li. Sto ga se ne is klju ču je

14 Fin ska je je di na ze mlja u Evro pi ko ja za ko nom ne ogra ni ča va upo tre bu su fi ci ta (Pa ti ni e mi, 2006).

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

55

mo guć nost da ha ri zma tič ni li de ri igra ju ključ nu ulo gu u pred u ze ću dok ih po­dr ža va gru pa či ji su čla no vi za du že ni za ostva re nje ci lja od op šteg in te re sa ko je je so ci jal no pred u ze će se bi po sta vi lo (Ni sens, 2006). Šta vi še, so ci jal na pred u ze ća su ta ko or ga ni za ci o no struk tu ri ra na da una pre đu ju uče šće ne ko li ko vr sta ak te ra, uklju ču ju ći one na ko je uti če ak tiv nost či ji je eks pli ci tan cilj do­bro bit za jed ni ce ili ugro že nih gru pa lju di. Ne ka so ci jal na pred u ze ća od li ku ju se sle de ćom spe ci fič no šću – nji ho vo član stvo pred sta vlja kom bi na ci ju raz li či­tih vr sta ak te ra dok su tra di ci o nal ne za dru ge i udru že nja uglav nom osno va ne kao or ga ni za ci je ko je oku plja ju sa mo jed nu vr stu ak te ra.

2.­Obla­sti­de­lat­no­sti­so­ci­jal­nih­pred­u­ze­ća­

Dve osnov ne obla sti de lat no sti so ci jal nih pred u ze ća tra di ci o nal no ob u hva­ta ju rad nu in te gra ci ju i pru ža nje uslu ga sa po seb nim na gla skom na uslu ge so ci jal ne po mo ći. Ne dav ni tren do vi na ni vou EU uka zu ju na ši re nje so ci jal nih pred u ze ća na no ve obla sti od in te re sa za za jed ni cu, kao što su obra zo va nje, za šti ta oko li ne, kul tu ra, kao i ko mu nal ne uslu ge. Po red to ga, raz voj kon cep ta so ci jal nog pred u ze ća, ta ko đe do vo di do ši re nja sku pa de lat no sti ko je se mo gu okva li fi ko va ti kao so ci jal no­pred u zet nič ke.

Op šte uzev, so ci jal na pred u ze ća ve ro vat no funk ci o ni šu u sva koj obla sti de­lat no sti od in te re sa za za jed ni cu u ce li ni ili od in te re sa za od re đe ne ugro že ne seg men te sta nov ni štva. An ga žo va na su na ve o ma ra zno vr snim de lat no sti ma ve za nim za raz ne obla sti u ko ji ma su se tr ži šte i dr ža va po ka za li ne u spe šnim, uklju ču ju ći i tr ži šte ra da, a ko je do vo de do ozbilj ne dru štve ne is klju če no sti i vi so ke ne za po sle no sti od re đe nih de lo va dru štva, kao i do ne spo sob no sti cen­tral nih i lo kal nih vla sti da re ša va ju od re đe ne so ci jal ne pro ble me ili da iza đu na kraj sa eko nom skim iza zo vi ma pro u zro ko va nim glo bal nim ili re gi o nal nim eko­nom skim tren do vi ma. So ci jal na pred u ze ća su če sto an ga žo va na u vi še obla sti de lat no sti, kao što je slu čaj sa so ci jal nim pred u ze ći ma ko ja se ba ve rad nom in te gra ci jom i nu de so ci jal ne uslu ge.

U sko ro svim evrop skim ze mlja ma po sto je so ci jal na pred u ze ća ko ja pru ža­ju so ci jal ne uslu ge. Zna ča jan broj so ci jal nih pred u ze ća osno van je ka ko bi pru­žao no ve uslu ge ili za do vo lja vao po tre be gru pa lju di ko je vla sti ne pre po zna ju ili ne za do vo lja va ju ili ko je su is klju če ne iz si ste ma jav ne po mo ći. Mno ge od tih de lat no sti su sa mo stal no po kre nu le gru pe gra đa na, uz ma lo ili ni ma lo jav ne

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

56

po dr ške. Po što su ne ko li ko go di na ka sni je, uslu ge ko je one pru ža ju pri hva će ne kao de lat no sti od jav nog in te re sa, dr ža va ili lo kal ne vla sti su u ne kim slu ča­je vi ma od lu či le da u pot pu no sti ili de li mič no fi nan si ra ju de lat nost so ci jal nih pred u ze ća, po ne kad pu tem stva ra nja jav nih/ne pro fit nih part ner sta va. Či ni se, me đu tim, da ta kva za vi snost od jav nih sred sta va ni je ozna či la kraj nji ho ve sa­mo stal no sti. Za i sta, mno ga so ci jal na pred u ze ća se fi nan si ra ju i iz jav nih sred­sta va i iz ulo ga ko je ne po sred no upla ća ju ko ri sni ci ili kom bi nu ju jav na sred stva sa sred stvi ma ko ja do la ze iz do na ci ja i od vo lon te ra. Šta vi še, so ci jal na pred­u ze ća obez be đu ju neo p hod na jav na sred stva za sve ve ći broj uslu ga uče šćem na ten de ri ma, u kon ku ren ci ji sa osta lim so ci jal nim pred u ze ći ma, ne vla di nim sek to rom i pro fit nim or ga ni za ci ja ma.

Ra zno vr snost de lat no sti ko je se spro vo de sve je ve ća, a uoč lji va je i sve ve ća po nu da uslu ga ko je ne mo gu stro go da se pod ve du pod so ci jal ne uslu ge.

So ci jal na pred u ze ća ko ja se ba ve rad nom in te gra ci jom i ko je če sto na zi va ju WI SEs (Work In te gra tion So cial En ter pri ses), pred sta vlja ju pr vo bit ne me ha ni­zme ak tiv ne po li ti ke tr ži šta ra da za rad ni ke ko ji se su o ča va ju sa ozbilj nim te­ško ća ma na tr ži štu ra da i opa sno šću od gu bit ka po sla, kao i od so ci jal ne is klju­če no sti. Ova vr sta so ci jal nih pred u ze ća po sto ji u svim evrop skim ze mlja ma. Raz li ku ju se od ne ka da šnjih za štit nih ra di o ni ca za za po šlja va nje in va li da iz dva glav na raz lo ga: pr vo, obra ća ju pa žnju na di na mi ku na tr ži štu; dru go, stre­me ka to me da obez be de da za po sle na ugro že na li ca za ra đu ju pri ho de upo re­di ve sa pri ho di ma dru gih rad ni ka (Ni sens, 2006). Za raz li ku od njih, za štit ne ra di o ni ce bi tre ba lo jed no stav no sma tra ti so ci jal nim uslu ga ma ima ju ći u vi du nji ho vu sna žnu do bro tvor nu kom po nen tu. In te gra ci ja ugro že nih rad ni ka se u so ci jal nim pred u ze ći ma po sti že pro iz vod nom ak tiv no šću i in di vi du a li zo va nim pra te ćim ak tiv no sti ma ili pu tem obu ke na ra du. Pri mer su, re ci mo, so ci jal ne za dru ge za rad nu in te gra ci ju u Ita li ji. So ci jal ne za dru ge za rad nu in te gra ci ju po če le su da se raz vi ja ju u Ita li ji to kom osam de se tih go di na pro šlog ve ka, po­sle za tva ra nja usta no va za lju de ko ji bo lu ju od men tal nih po re me ća ja i po ja ve po tra žnje za rad nom in te gra ci jom ve ćeg bro ja ugro že nih gru pa, uklju ču ju ći oso be sa in va li di te tom, mla de sa po ro dič nim pro ble mi ma i si ro čad.

Vred ne spo mi nja nja su i okol no sti, da su so ci jal na pred u ze ća ne dav no pro ši ri la svo je de lo va nje na no ve obla sti od in te re sa za za jed ni cu. Šta vi še, kon ce ptu a li za ci ja so ci jal nog pred u ze ća ide u pri log uklju či va nju no vih de­lat no sti, ko je se od li ku ju jav nim in te re som, u red onih de lat no sti ko je ta kve

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

57

or ga ni za ci je mo gu da spro vo de. Uslu ge ko je so ci jal na pred u ze ća nu de u ovim obla sti ma, iz me đu osta log, uklju ču ju uslu ge usme re ne na za jed ni cu i uslu ge od op šteg in te re sa, kao što su pre voz, mi kro kre di ti, snab de va nje vo dom, kul­tur ni raz voj, re kre a ci ja, ob no va gra do va, po šte na tr go vi na, upra vlja nje za šti­će nim pod ruč ji ma i so ci jal no sta no va nje. Či ni se da su ove po to nje obla sti naj­a trak tiv ni ji sek to ri ko ji će se ubu du će naj vi še raz vi ja ti. Oči gled no, do pri no se po dr šci lo kal nog eko nom skog raz vo ja pru ža ju ći uslu ge od op šteg in te re sa za ce lu za jed ni cu uz osla nja nje na lo kal ne re sur se ko ji ina če ne bi bi li usme re ni na raz voj na pi ta nja.

So ci jal na pred u ze ća raz vi ja ju ini ci ja ti ve u no vim obla sti ma u na pri mer, Ve li koj Bri ta ni ji, u ko joj pred u ze ća za za stu pa nje in te re sa za jed ni ce (Com mu­nity In te rest Com pa ni es) mo gu da se an ga žu ju u sva koj za ko ni toj tr go vač koj de lat no sti ili po du hva tu, pod uslo vom da pro fit i imo vi nu ko ri ste za jav nu do­bro bit. U Ir skoj, lo kal na raz voj na pred u ze ća raz li či tog prav nog sta tu sa pru ža­ju ra zno vr sne uslu ge, u obla sti ma pre vo za, so ci jal nog sta no va nja, iz grad nje ka pa ci te ta, eko lo gi je, ak tiv no sti ve za nih za kul tu ru i ba šti nu, osla nja ju ći se u ve li koj me ri na rad vo lon te ra (Oha ra, 2001).

3.­po­ja­va­so­ci­jal­nih­pred­u­ze­ća­u­evro­pi­

Raz voj so ci jal nih pred u ze ća u Evro pi bio je pr ven stve no pod stak nut kri zom tra di ci o nal nih dr ža va bla go sta nja – kon kret ni je, re ak ci jom gru pa gra đa na ne­za do volj nih ka ko jav nom po nu dom ta ko i uslu ga ma so ci jal ne za šti te i za šti te za jed ni ce ko je je pru ža lo tr ži šte. In sti tu ci o nal ni okvir ko ji se u su šti ni osla njao na dr ža vu i tr ži šte bio je efi ka san do se dam de se tih go di na pro šlog ve ka. Me­đu tim, po sle tog pe ri o da, a na ro či to po sle po sto ja nog uspo ra va nja eko nom­skog ra sta, po sta ja lo je sve oči gled ni je da pro fit na pred u ze ća i jav ne vla sti ni su spo sob ni da sa mi iza đu na kraj sa mno go broj nim so ci jal nim po tre ba ma i da po ro di ca vi še ni je u sta nju da pru ža ve ći nu lič nih uslu ga (Bor za ga, De pe dri i Ga le ra, 2010). Pre ma ovom tu ma če nju, po tra ga za ino va tiv nim in sti tu ci o­nal nim od go vo ri ma na pro pu ste so ci jal nih slu žbi pod stak nu ta je vi tal no šću gra đan skog dru štva ob no vlje ne kroz vo lon ter ski rad. U tim okol no sti ma, auto­ri pr vog is tra ži va nja o so ci jal nim za dru ga ma u Ita li ji su utvr di li da su vo lon­ter ske or ga ni za ci je osno va le 22,6%, a udru že nja 15,9% or ga ni za ci ja ko je su pro u ča va li. U po gle du čla no va, sa mo 27% njih bi lo je za po sle no dok su osta li

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

58

bi li vo lon te ri ne po sred no an ga žo va ni na spro vo đe nju ak tiv no sti i u još ve ćem bro ju, čla no vi ko ji su im pru ža li po dr šku. Sa mo 21% ita li jan skih za dru ga, ob u­hva će nih is tra ži va njem, ni su ima le vo lon te re u svom član stvu (Bor za ga, 1988; Bor za ga i Fa i lo ni, 1990).

Sto ga, mo že se re ći da su se so ci jal na pred u ze ća auto nom no po ja vi la, kao po se ban in sti tu ci o nal ni aran žman ko jem po la zi za ru kom da olak ša po du da­ra nje po tra žnje za so ci jal nim uslu ga ma i nji ho ve po nu de. Ova po ja va je bi la na ro či to im pre siv na u ze mlja ma u ko ji ma je pru ža nje ovih uslu ga bi lo ne raz vi­je no i sko ro is klju či vo jav no, kao što je Ita li ja. U ze mlja ma u ko ji ma su pri vat ne ne pro fit ne or ga ni za ci je (uglav nom udru že nja) već bi le an ga žo va ne u pru ža nju so ci jal nih uslu ga, pre o vla da vao je trend nji ho vog sve ve ćeg po me ra nja ka pred­u zet ni štvu i auto no mi ji u od no su na jav ne agen ci je (Ba ki e ga i Bor za ga, 2003).

Ši rom Evro pe mo gu se uoči ti zna čaj ne raz li ke u po gle du raz voj nih tren­do va so ci jal nih pred u ze ća. Sam kon cept ni je na i šao na jed na ko pri hva ta nje u svim evrop skim ze mlja ma i u ne ko li ko njih i da lje ne na i la zi na ve li ko raz u me­va nje. U ne kim ze mlja ma, ovaj kon cept čak ni je ni uvr šten u po li tič ki dnev ni red ili aka dem ski dis kurs iz van ve o ma uskog kru ga struč nja ka. To je na ro či to slu čaj u Ne mač koj (De fur ni i Ni sens, 2008).

Me đu tim, u po re đe nju sa dru gim ge o graf skim pod ruč ji ma, či ni se da je po li tič ki i prav ni kon tekst u Evro pi po god ni ji za raz voj so ci jal nih pred u ze ća kao so ci jal nih ak te ra. Za raz li ku od kon tek sta u SAD i osta lim de lo vi ma sve ta, po li tič ka i za kon ska po tvr da ove po ja ve u Evro pi, omo gu će na je za hva lju ju­ći nje noj in sti tu ci o na li zo va noj pri ro di. Ne ko li ko evrop skih ze ma lja je usvo ji­lo kon kret ne prav ne okvi re i po li ti ku sa ci ljem po dr ža va nja raz vo ja so ci jal nih pred u ze ća. Ovi prav ni okvi ri od ra ža va ju spe ci fič nu prav nu tra di ci ju, mo del re ži ma so ci jal ne za šti te i osnov na dru štve na i eko nom ska pi ta nja ko ja se re­ša va ju na dr žav nom ni vou. Zbog to ga je pri sut na ra zno vr snost pred vi đe nih pri stu pa i re še nja.

4.­prav­ni­okvi­ri­za­so­ci­jal­na­pred­u­ze­ća­u­evro­pi­

Mo gu se iden ti fi ko va ti dve fa ze u evo lu ci ji za ko no dav stva o so ci jal nim pred u ze ći ma u Evro pi. Ve ći na so ci jal nih pred u ze ća je u po čet ku osno va na pri­me nom za kon skih nor mi o za dru ga ma i udru že nji ma, a to je još slu čaj u jed­nom bro ju ze ma lja. So ci jal na pred u ze ća su u po čet ku osni va na kao udru že nja

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

59

u ze mlja ma, kao što su, na pri mer, Fran cu ska i Bel gi ja, u ko ji ma za ko ni o udru­že nji ma da ju od re đe ni ste pen slo bo de da pro da ju ro bu i uslu ge na otvo re nom tr ži štu. U ze mlja ma, u ko ji ma udru že nja ne ma ju to li ku slo bo du, kao što su, na pri mer, Ita li ja i nor dij ske ze mlje, so ci jal na pred u ze ća su če šće osni va na pri me nom pro pi sa o za dru ga ma. Či ni se da su za dru ge, zbog svo je ja sne pred­u zet nič ke pri ro de, pri me re ni je za spro vo đe nje pri vred nih ak tiv no sti u okvi ru ne kog so ci jal nog pro jek ta.

Dru gi trend od li ku je se usva ja njem po seb nih za kon skih ob li ka, bi lo pu tem pri la go đa va nja for mu le za dru ga, bi lo pu tem uvo đe nja prav nih in sti tu ta i ka­te go ri ja ko je pre po zna ju so ci jal ni an ga žman ko ji na se be pre u zi ma ju od re đe­ni eko nom ski su bjek ti.

Trend pri zna va nja so ci jal nih pred u ze ća pri me nom for mu le za dru ga obe­le ži lo je pri zna va nje od re đe nih ak tiv no sti (po nu de so ci jal nih uslu ga ili rad ne in te gra ci je) ko je se spro vo de iz van gra ni ca član stva za dru ga. Ovaj trend na ru­ša va tra di ci o nal ni mo del za dru ga, za sno va nog na si ste mu jed ne vr ste ak te ra i tre ba lo bi da una pre đu je in te re se svo jih čla no va (Le vi, 1999). Po kre nut je zva nič no u Ita li ji 1991. go di ne, ka da je, Za ko nom br. 381 o so ci jal nim za dru­ga ma, obez be đen prav ni okvir za fe no men ko ji se spon ta no raz vi jao to kom pret hod nih 20 go di na (Bor za ga i Ja nes, 2006).

U od su stvu za kon skih struk tu ra pri la go đe nih ka ko bi za do vo lji le po tre be za jed ni ce pu tem spro vo đe nja pri vred nih ak tiv no sti na sta bi lan i kon ti nu i ran na čin, u jed nom bro ju ze ma lja, uklju ču ju ći Por tu gal, Špa ni ju, Fran cu sku, a u no vi je vre me i Polj sku, pri me nje na je imi ta ci ja ita li jan skog na či na pri zna va nja so ci jal nog pred u ze ća, pri me nom for mu le za dru ga. Raz voj so ci jal nih pred u ze­ća pre ko za dru ga u nji ma ne sle di ita li jan ski mo del, ko ji ja sno raz dva ja so ci jal­ne uslu ge od rad ne in te gra ci je. U dru gim ze mlja ma je do zvo lje no spro vo đe nje raz li či tih ak tiv no sti, u ra spo nu od op štih ak tiv no sti (na pri mer, u Por tu ga lu, gde je do zvo lje no spro vo đe nje rad ne in te gra ci je i pru ža nje so ci jal nih uslu ga u okvi ru istog pred u ze ća) do kon kret nih ak tiv no sti, uglav nom ogra ni če nih na rad nu in te gra ci ju (na pri mer, u Polj skoj).

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

60

U po sled nje vre me sve je ras pro stra nje ni ji trend uvo đe nja op šti jih prav nih okvi ra za so ci jal na pred u ze ća, ka ko u po gle du de lat no sti ko ji ma se ba ve ta ko i u po gle du do zvo lje nih za kon skih ob li ka. Ovaj trend se pr vo po ja vio u Bel gi ji, ko ja je 1995. go di ne uve la „kom pa ni je sa so ci jal nom svr hom“ (na fran cu skom – so ciété à fi na lité so ci a le). Ovaj za kon mo že da pri me nju je sva ka ko mer ci jal na kom pa ni ja, uklju ču ju ći za dru žna dru štva i pri vat ne kom pa ni je sa ogra ni če nom od go vor no šću (De fur ni, 2001).

Za ko no dav ci u Ita li ji i Ve li koj Bri ta ni ji se u po sled nje vre me opre de lju ju za op šti je za kon ske ob li ke. Ovaj trend od ra ža va ši re nje sku pa ak tiv no sti ko je spro vo de so ci jal na pred u ze ća, ko ja se sve vi še opre de lju ju za po nu du uslu ga od op šteg in te re sa ko je ne spa da ju u so ci jal ne uslu ge, uklju ču ju ći kul tur ne i re kre a tiv ne uslu ge, ak tiv no sti usme re ne na za šti tu i ob no vu ži vot ne sre di ne, so ci jal no sta no va nje i uslu ge usme re ne na po dr šku pri vred nog raz vo ja od re­đe nih za jed ni ca.

ZE MLJAZA KON SKI OB LIK

ZA KON/GO DI NA USVA JA NJA AK TIV NO STI

ITA LI JA So ci jal na za dru ga

381/1991 So ci jal ne uslu ge (tip a)

Rad na in te gra ci ja (tip b)

ŠPA NI JA So ci jal na za dru žna dru štva

Za dru žna dru štva za rad nu in te gra ci ju

Na ci o nal ni za kon br. 7/1999 i re gi o nal ni za ko ni 12 auto nom nih po kra ji na (1993­2003)

Uslu ge po mo ći u obla sti zdrav stva, obra zo va nja, kul tu re ili dru gih ak tiv no sti so ci jal ne pri ro de

Rad na in te gra ci ja

POR TU GAL So ci jal ne so li dar ne za dru ge

Za ko nik o za dru ga ma

(Za kon br 51/96 od 7. sep tem bra 1996.) i Za­kon ska ured ba br. 7/98 od 15. ja nu a ra 1998. g.

Rad na in te gra ci ja ugro že nih gru pa

FRAN CU SKA Za dru žna dru štva od op šteg in te re sa

Za kon do net 17. ju la 2001. g.

Pro iz vod nja ili pru ža nje do ba ra i uslu ga od ko lek tiv nog in te re sa

Tabela br. 1 Socijalna preduzeća koja koriste zakonski oblik zadruga

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

61

Slič na, ali vi še ogra ni če na evo lu ci ja, od vi ja se u Fin skoj. Fin ski Za kon o so­ci jal nim pred u ze ći ma, usvo jen 2004. go di ne, kon kret no ima za cilj rad nu in te­gra ci ju li ca sa in va li di te tom i du go roč no ne za po sle nih. Pre ma no vom za ko nu, sta tus so ci jal nog pred u ze ća mo že bi ti odo bren svim pred u ze ća, bez ob zi ra na nji hov prav ni ob lik i struk tu ru vla sni štva. Fin ski za kon, me đu tim, ne oba ve zu je na ogra ni če nu di stri bu ci ju pro fi ta i ne na la že usva ja nje par ti ci pa tiv nih me ha­ni za ma od lu či va nja ko ji obez be đu ju uče šće ko ri sni ka (Pa ti ni e mi, 2006).

Ukrat ko, iz me đu na rod ne per spek ti ve po sma tra no, osnov na svoj stva ko ja bi za ko ni o so ci jal nim pred u ze ći ma tre ba lo da ima ju u vi du pod ra zu me va ju:

­ Ja snu iden ti fi ka ci ju ci lja od op šteg in te re sa ko ji so ci jal na pred u ze ća stre­me da ostva re. Ovo obič no pod ra zu me va pre ci zno utvr đi va nje obla sti de lat­no sti ko ji ma ona mo gu da se ba ve (kao, na pri mer, u Ita li ji) ili do zvo lja va nje slo bod nog od re đi va nja sek to ra u ko ji ma će se an ga žo va ti. U Ve li koj Bri ta ni ji ne po sto je ni ka kva ogra ni če nja u po gle du obla sti eko nom skih de lat no sti ko ji­ma mo gu da se ba ve so ci jal na pred u ze ća (tj. pred u ze ća za za stu pa nje in te re sa za jed ni ce) pod uslo vom da pro đu Test in te re sa za jed ni ce15, da se pri dr ža va ju od red bi o za bra ni tran sfe ra imo vi ne i sva ke go di ne pod no se Iz ve štaj o za stu­pa nju in te re sa za jed ni ce (Kort, 2006);

­ Pri dr ža va nje de li mič nog ogra ni če nja u di stri bu ci ji pro fi ta. Is klju či va nje mak si ma li za ci je pro fi ta pred sta vlja ključ ni kri te ri jum pri li kom iden ti fi ko va­nja so ci jal nih pred u ze ća. Po red ka pa ci te ta po ve ća va nja po u zda no sti, ogra­ni če nje u di stri bu ci ji pro fi ta bi tre ba lo po sma tra ti i kao me ha ni zam za po ve­ća nje ko ri sno sti ko ja pri vla či ak te re (ko ri sni ke, za po sle ne i uprav ni ke), či ji se po je di nač ni ci lje vi po du da ra ju sa so ci jal nim ci lje vi ma ko je so ci jal no pred u­ze će stre mi da ostva ri (Va len ti nov, 2008). De li mič no ogra ni če nje u di stri bu­ci ji pro fi ta je u ve ćoj me ri u skla du sa pred u zet nič kom pri ro dom so ci jal nih pred u ze ća – nji me se ne na ru ša va ka pa ci tet ovog me ha ni zma da šti ti ko ri sni­ke i mo ti vi še an ga žo va nost za po sle nih, a omo gu ća va i pri vla če nje in ve sti to ra za in te re so va nih za odr ža va nje eko nom skog ra sta pred u ze ća. Ita li jan ski i bri­tan ski pro pi si o so ci jal nim pred u ze ći ma uvo de i gor nje gra ni ce pro fi ta;

­ Par ti ci pa tiv nu/ko lek tiv nu di men zi ju pred u ze ća. Ona pod ra zu me va da bi tre ba lo pred vi de ti uče šće ak te ra, uklju ču ju ći uče šće ko ri sni ka i za po sle nih.

15 Pre ma Go di šnjem iz ve šta ju za 2006­2007. godinu “Or ga ni za ci ja za do vo lja va test in te re sa za jed ni ce ako ra zum no li ce mo že da sma tra da ona spro vo di svo je ak tiv no sti u ko rist za jed ni ce ili de la za jed ni ce“ (Re gu la tor no te lo za pred u ze ća za za stu pa nje in te re sa za jed ni ce, 2007).

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

62

ZE MLJA PRAV NI OB LI CIDI STRI BU CI JA PRO FI TA UPRA VA

DE FI NI CI JA SO CI JAL NOG CI LJA

BEL GI JAZa kon do net 13. aprila 1995. godine

Kom pa ni ja sa ogra ni če nom od­go vor no šću; Za­dru žno dru štvo sa ogra ni če nom od go vor no šću; Pri vat no dru štvo sa ogra ni če nom od go vor no šću

Re di stri bu ci ja pro fi ta je mo gu ća ali ogra ni če na

Par ti ci­pa tiv na pri ro da

Ak tiv no sti usme re ne na ostva re nje ne kog so ci jal nog ci lja Za ko nom su utvr đe ni sa stav ni ele men ti so ci jal nog ci lja

ITA LI JA Za kon br. 118 do net 13. juna 2005. godine

Udru že nja; Fon da ci je; Za dru ge; Pro fit na pred­u ze ća

Za bra nje na po sred na i ne po sred na di stri bu ci ja pro fi ta

Par ti ci­pa tiv na pri ro da

Pro iz vod nja ili raz me­na uslu ga u sek to ri ma so ci jal ne i zdrav stve ne po mo ći, obra zo va­nja i obu ke, za šti te oko li ne, so ci jal nog tu ri zma, kul tur nih uslu ga ili rad ne in te­gra ci je ugro že nih li ca ne za vi sno od obla sti de lat no sti pred u ze ća

FIN SKA Za kon br. 1351/2003

Sva pred u ze ća bez ob zi ra na prav ni ob lik i vla snič ku struk tu ru

Di stri bu ci ja pro fi ta do zvo lje na bez ogra ni če nja

Par ti ci­pa tiv no upra vlja­nje ni je pred vi­đe no

So ci jal na pred u ze ća mo ra ju da za po sle bar 30% li ca sa in va li di te tom i du go roč no ne za po sle nih

V. BRI TANIJA Pro pi si o pred u ze ći ma za za stu pa nje in te re sa za jed ni ce iz 2005. go di ne

Rad pred u ze ća re gu li še Za kon o kom pa ni ja ma iz 1985. go di ne

Do zvo lje na de li mič na di stri bu ci ja pro fi ta

Par ti ci­pa tor na pri ro da

Ši rok di ja pa zon ak tiv no sti ko je se po du da ra ju sa po tre ba ma za jed ni ca So ci jal nu de fi ni ci ju pro ce nju je re gu la tor no te lo

De fi ni ci ja EMES

Do zvo lje ni su svi prav ni ob li ci

Do zvo lje na de li mič na di stri bu ci ja pro fi ta

Par ti ci­pa tiv na pri ro da

Ši rok di ja pa zon ak­tiv no sti usme re nih na ostva re nje eks pli cit­nog so ci jal nog ci lja

Ta be la br. 2 No vi za kon ski okvi ri so ci jal nih pred u ze ća

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

63

5.­So­ci­jal­na­pred­u­ze­ća­i­po­li­ti­ka­eu:­tren­do­vi­i­iza­zo­vi

Raz voj so ci jal nih pred u ze ća ve zan je za kri zu in sti tu ci o nal nog okvi ra evrop skih dr ža va bla go sta nja ko ji se osla njao na dva po la – dr ža vu i tr ži šte. Ovaj dvo pol ni okvir funk ci o ni sao je efi ka sno dok ni je na stu pi lo zna čaj no i po­sto ja no uspo ra va nje pri vred nog ra sta pro pra će no dra ma tič nim de mo graf skim tran sfor ma ci ja ma i pro me na ma for di stič ke or ga ni za ci je ra da (Ran ći, 2004). Evrop ski so ci jal ni re ži mi su to kom osam de se tih go di na pro šlog ve ka po če li da po ka zu ju osnov ne simp to me kri ze i po sta lo je oči gled no da ni su spo sob ni da di stri bu i ra ju so ci jal nu po moć na in klu ziv ni na čin. Dok se či ni lo da su pro fit na pred u ze ća spo sob na da za do vo lja va ju pla će nu po tra žnju za no vim uslu ga ma, sve ve ći broj no vih po tre ba ni je bio za do vo lja van usled ne mo guć no sti ve li kog bro ja ko ri sni ka da ih pla te. So ci jal na is klju če nost po sta la je ras pro stra nje na po ja va ko ja je po ga đa la mla de i sta re oso be, že ne, sa mo hra ne po ro di ce, use­lje ni ke, ne kva li fi ko va na li ca i li ca sa in va li di te tom.

U okol no sti ma u ko ji ma se sve vi še po ve ća vao broj ne za do vo lje nih po tre ba po če le su da se raz vi ja ju raz li či te vr ste or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva, ko je, ne sa mo da su svo jim lo bi ra njem ak tiv no do pri no si le kre i ra nju po li ti ke, već su da­va le do pri nos i na te re nu, za hva lju ju ći sve zna čaj ni joj ulo zi pru ža la ca uslu ga ko ju su igra le u bli skoj sa rad nji sa vla sti ma (Ci mer, 2004).

Stoga, re ak ci ja gru pa gra đa na, ne za do volj nih, ka ko jav nom po nu dom ta ko i tr ži šnim pru ža njem so ci jal nih uslu ga i uslu ga za jed ni ci, zna čaj no je do pri ne la uob li ča va nju fe no me na so ci jal nih pred u ze ća u Evro pi kao po seb nog in sti tu­ci o nal nog aran žma na ko jem po la zi za ru kom da olak ša po sti za nje rav no te že iz me đu po nu de i po tra žnje za so ci jal nim uslu ga ma.

Stav me đu na rod nih or ga ni za ci ja pre ma so ci jal nim pred u ze ći ma je, op šte uzev, bio ne do sle dan i ko le bljiv usled nji ho ve ne spo sob no sti da u pot pu no sti shva te po ten ci jal ta kvih in sti tu ci ja u po gle du raz vo ja i so ci jal ne ko he zi je. Nji­hov naj ve ći pre vid od no si se na eko nom sku ulo gu ko ju so ci jal na pred u ze ća igra ju.

Iz per spek ti ve EU, po sto ja nost vi so ke struk tur ne ne za po sle no sti u mno gim ze mlja ma EU, kao i te ško će sa ko ji ma se tra di ci o nal na jav na po li ti ka su o ča va la u iz la že nju na kraj sa no vim eko nom skim i so ci jal nim iza zo vi ma, pri rod no su to kom de ve de se tih go di na pro šlog ve ka otvo ri le pi ta nje me re u ko joj ne pro fit­ne or ga ni za ci je mo gu da po mog nu re ša va nju ovih iza zo va i mo žda, od jav nih

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

64

vla sti pre u zmu re ša va nje ne kih pi ta nja. Evrop ska uni ja je ta ko pri zna la po ten­ci jal so ci jal nih pred u ze ća, ali je on bio stro go ogra ni čen na stva ra nje rad nih me sta. Ovaj stav je bio do mi nan tan do kra ja de ve de se tih, ka da su pi ta nja ne­za po sle no sti po sta la ma nje ur gent na.

Osim to ga, in te re so va nje Evrop ske za jed ni ce za pred met ovog ra da iza­zva no je ras pro stra nje nom sve šću o spo sob no sti ma ovih or ga ni za ci ja da pod­sti ču de mo kra ti ju obe le že nu ve ćom par ti ci pa tiv no šću ko ja na prak ti čan na čin mo že da do pri ne se evrop skim in te gra ci ja ma. Na pr voj Kon ven ci ji gra đan skog dru štva, or ga ni zo va noj na evrop skom ni vou, odr ža noj na ini ci ja ti vu Evrop skog eko nom skog i so ci jal nog ko mi te ta, 15. i 16. ok to bra 1999. go di ne, po tvr đe na je va žna ulo ga ko ju or ga ni za ci je gra đan skog dru štva mo gu da igra ju u po kre­ta nju de mo krat skog jav nog dis kur sa u ko ji su gra đa ni u pot pu no sti uklju če ni, a ti me i u raz vo ju par ti ci pa tiv nog mo de la dru štva, kao i u for mu li sa nju i spro­vo đe nju po li ti ke ko ja mo že da po ve ća po ve re nje u de mo krat ski pro ces.

Struk tur ni fon do vi EQU AL pred sta vlja li su osnov ni me ha ni zam EU za fi­nan si ra nje ko ji je bio ja sno usme ren na pod sti ca nje po stig nu ća na te re nu i ko ji je zna čaj no do pri neo pre u sme ra va nju or ga ni za ci ja tre ćeg sek to ra ka mo de lu so ci jal nih pred u ze ća.

Ma nje ili vi še po vo ljan od nos evrop skih in sti tu ci ja pre ma ulo zi so ci jal nih pred u ze ća, na ro či to nji ho voj ulo zi ge ne ra to ra no vih rad nih me sta i de mo kra­ti za ci je na lo kal nom ni vou, tra jao je do 2004. go di ne, ka da je usvo je no Oba­ve šte nje Evrop ske ko mi si je o una pre đe nju za dru žnih dru šta va u Evro pi, ko je je na la ga lo usred sre đi va nje ve će pa žnje na no ve ze mlje čla ni ce i ze mlje kan di da­te, u ko ji ma in stru ment za dru ga ni je u pot pu no sti is ko ri šćen i po red op se žnih re for mi.

Ma lo je pa žnje po sve ći va no so ci jal nim pred u ze ći ma od 2004. go di ne, do ne dav no. Sve u sve mu, evrop ska po li ti ka, uklju ču ju ći, na pri mer, fi skal nu po­li ti ku i pro mo vi sa nje Me đu na rod nih ra ču no vod stve nih stan dar da, ome ta la je, u stva ri, raz voj so ci jal nih pred u ze ća, jer je po ku ša va la da na met ne nor me ko je za ne ma ru ju ra zno vr snost ob li ka pred u ze ća, či me je one mo gu ća va la ra zno vr­sne od go vo re na pro ble me i iza zo ve sa ko ji ma sa Evro pa su o ča va. Osim to ga, evrop ska po li ti ka ni je ja sno po tvr di la ulo gu so ci jal nih pred u ze ća u pru ža nju ključ nih uslu ga od op šteg in te re sa.

No vi pri stup Evrop ske ko mi si je pred u ze ći ma ko ja ni su u vla sni štvu in ve sti­to ra po kre nut je ob ja vlji va njem dva zna čaj na do ku men ta: Rad nog do ku men ta

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

65

o ra zno vr snim ob li ci ma pred u ze ća Evrop skog eko nom skog i so ci jal nog ko mi te ta i Iz ve šta ja o so ci jal noj eko no mi ji Ko mi te ta za za po šlja va nje i so ci jal ne po slo ve Evrop skog par la men ta. Po red to ga, in te re so va nje in sti tu ci ja EU za pred u ze ća ko ja ni su u vla sni štvu in ve sti to ra do dat no je oži ve lo usled ne dav ne eko nom ske i fi nan sij ske kri ze. Ovo ob no vlje no in te re so va nje Evrop ske ko mi si je na gla še­no je u pro gram skim iz ja va ma g. Ta đa ni ja i g. Bar ni jea to kom ras pra ve pred Evrop skim par la men tom u ja nu a ru 2010. godine. Iz ja ve oba ko me sa ra uka zu ju na to da oni eks pli cit no pre po zna ju po ten ci jal za dru ga, udru že nja, dru šta va za me đu sob nu po moć, fon da ci ja i so ci jal nih pred u ze ća. Otud za bri nu tost gru pe na uč ni ka da evrop ske in sti tu ci je ima ju ten den ci ju da se okre ću ka pred u ze ći­ma ko ja ni su u vla sni štvu in ve sti to ra u vre me ni ma kri ze, ali za ne ma ru ju nji hov po ten ci jal eko nom skih su bje ka ta ko ji mo gu de lo tvor no da do pri no se so ci jal­noj ko he zi ji, lo kal nom raz vo ju i de mo kra ti za ci ji, ka ko u kri znim vre me ni ma ta ko i po sle pri vred nog opo rav ka.

6.­So­ci­jal­na­pred­u­ze­ća­u­Ita­li­ji­

Kon cept „so ci jal nog pred u ze ća“ pr vi put se po ja vio u Evro pi u Ita li ji, 1990. go di ne. Uve den je ka ko bi ozna čio pi o nir ske ini ci ja ti ve za ko je je go di nu da na ka sni je ita li jan ski par la ment u pra vo uveo „so ci jal ne za dru ge.” Ove ini ci ja ti ve su stvo re ne za hva lju ju ći in sti tu ci o nal noj ma šti nji ho vih pro mo te ra. Vre di po­me nu ti dva ka rak te ri stič na svoj stva ovih ino va ci ja: po tra gu za ne po sred nim uče šćem ak te ra uz po moć iz u zet no de mo kra tič nih ob li ka upra vlja nja i ras pro­stra nje nu pri me nu za dru žnog ob li ka u ak tiv no sti ma ko ji ma u dru gim ze mlja­ma uglav nom upra vlja ju udru že nja i fon da ci je.

„No ve za dru ge“ su to kom osam de se tih go di na pro šlog ve ka uve le no vi ne u po nu du so ci jal nih uslu ga, kre i ra njem no vih uslu ga usme re nih, uglav nom, na mla de sa so ci jal nim pro ble mi ma, sta re oso be, li ca sa in va li di te tom, nar ko­ma ne i bes kuć ni ke. Mno ge od tih uslu ga su u pr vi mah po kre nu le vo lon ter ske or ga ni za ci je, ali je pri me na za dru žnog ob li ka ubr zo po sta la ras pro stra nje na, na ro či to kod upra vlja nja ak tiv no sti ma ko je in te gri šu ugro že ne rad ni ke u tr ži­šte ra da. Po sle ne ko li ko go di na raz vo ja i ova no va vr sta za dru ge je pre po zna ta 1991. go di ne i na zva na je „so ci jal nom za dru gom“ (u Za ko nu br. 381).

Ka ko bi se raz u me la di na mi ka raz vo ja so ci jal nih za dru ga u Ita li ji, tre ba­lo bi obra ti ti pa žnju na ita li jan ski mo del so ci jal ne po mo ći, či ji su ne do sta ci

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

66

po sta ja li sve oči gled ni ji to kom se dam de se tih go di na pro šlog ve ka. Uspo ra va­nje eko nom skog ra sta do ve lo je do ve će ne za po sle no sti i po ve ća lo po tra žnju za po dr škom pri ho di ma. Isto vre me no je ra stao udeo sta rih u ukup nom sta­nov ni štvu, po ja vi le su se no ve po tre be, a ulo ga po ro di ce u pru ža nju so ci jal ne po dr ške se sma nji va la usled sve ve ćeg uče šća že na na tr ži štu ra da. Te ško da bi se svi ovi pro ble mi mo gli re ši ti uz po moć tra di ci o nal ne po li ti ke. Jav ni sek tor se po ka zao ne spo sob nim da se pri la go di no voj po tra žnji s ob zi rom na po ve­ća nje, ka ko tra di ci o nal nih ta ko i no vih so ci jal nih uslu ga.

U ta kvoj si tu a ci ji, je dan broj gru pa, ko je su se u naj ve ćoj me ri osla nja le na vo lon te re, po ku šao je da pre mo sti jaz iz me đu po nu de i po tra žnje za so ci jal­nim uslu ga ma ta ko što je osmi slio no ve uslu ge i no ve or ga ni za ci o ne ob li ke. Za ni mlji vo, Za kon br. 381 iz 1991. go di ne, ne sa mo da pre po zna je no vi ob­lik za dru ga, već pre po zna je i no vi ob lik pred u ze ća, kon kret no usme re nog na „ostva re nje op štih in te re sa za jed ni ca u una pre đe nju ljud sko sti i so ci jal noj in­te gra ci ji gra đa na.“ Kon kret no, za kon pre po zna je dve vr ste so ci jal nih za dru ga, u za vi sno sti od to ga da li upra vlja ju so ci jal nim i obra zov nim uslu ga ma (tip A so ci jal nih za dru ga) ili spro vo de dru ge po ljo pri vred ne, pro iz vod ne ili ko mer­ci jal ne ak tiv no sti ko je ima ju za cilj rad nu in te gra ci ju ugro že nih rad ni ka (tip B so ci jal nih za dru ga). Obe vr ste za dru ga ima ju ja snu pred u zet nič ku pri ro du. Me đu tim, so ci jal ne za dru ge ti pa A mo gu sa mo da bu du an ga žo va ne u sek to ru so ci jal nih uslu ga dok su one ti pa B usre dre đe ne na za po šlja va nje „ugro že nih rad ni ka“ ko ji mo ra ju da či ne mi ni mum 30% za po sle nih u tim za dru ga ma.

So ci jal ne za dru ge pred sta vlja ju osnov nu vr stu so ci jal nih pred u ze ća u Ita­li ji. Pro seč na go di šnja sto pa ra sta ovih or ga ni za ci ja kre će se od 10% do 20% ot ka ko je Za kon br. 381 usvo jen 1991. go di ne. Pre ma Na ci o nal nom ode lje nju za za dru ge, 1993. go di ne je po sto ja lo 1.479 so ci jal nih za dru ga sa ne ko li ko hi­lja da za po sle nih i uglav nom su bi le skon cen tri sa ne u se ver nim re gi o ni ma. Broj za dru ga, nji ho vih ko ri sni ka i za po sle nih stal no je ra stao to kom po sled nje de­ce ni je pro šlog i po čet kom pr ve de ce ni je ovog ve ka.

Dva po pi sa so ci jal nih za dru ga ko je je spro veo Na ci o nal ni in sti tut za sta ti­sti ku, 2001. go di ne, uka zu ju da je po sto ja lo 5.515 za dru ga ovog ti pa. Nji hov broj je 2003. go di ne do sti gao 6.159, a 2005. go di ne 7.363 (Ta be la br. 3). Go­di ne 2005. je 59% za dru ga pot pa da lo pod tip A, a 32,8% je pot pa da lo pod tip B so ci jal nih za dru ga dok su me šo vi te za dru ge ili kon zor ci ju mi či ni li pre o sta lih 8,2%.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

67

So ci jal ne za dru ge ti pa A su 2005. go di ne op slu ži va le vi še od 3,3 mi li o na ko ri sni ka i za po šlja va le ukup no 244.233 pla će nih rad ni ka i sko ro 34.000 vo­lon te ra. So ci jal ne za dru ge ti pa B su te go di ne za po šlja va le 31.000 ugro že nih rad ni ka. Na sva kih 100.000 sta nov ni ka po sto ja lo je 12,5 so ci jal nih za dru ga (15,2 u se ver nim i 12 u ju žnim re gi o ni ma).

Ove za dru ge su u pro se ku ima le 35,7 čla no va (kao i 2003. go di ne). Ve ći na za po sle nih bi le su že ne (71,2% u so ci jal nim za dru ga ma ti pa B, 80% u so ci­jal nim za dru ga ma ti pa A). Pro se čan obrt so ci jal nih za dru ga ti pa A iz no sio je 951.000 evra dok je pro se čan obrt za dru ga ti pa B iz no sio 560.000 evra.

Im pre si van raz voj so ci jal nih za dru ga ni je spre čio pre tva ra nje dru gih vr sta or ga ni za ci ja tre ćeg sek to ra u so ci jal na pred u ze ća. No vi za kon o so ci jal nim pred u ze ći ma (Za kon br. 118/2005) uvo di na če lo plu ra li zma or ga ni za ci o nih ob li ka i ne po sta vlja od re đe nu or ga ni za ci o nu struk tu ru kao pred u slov ko ji ne­ki su bje kat mo ra da is pu ni ka ko bi po stao so ci jal no pred u ze će.

Ino va tiv ni ka rak ter ovog za ko na pro iz la zi iz nje go ve otvo re no sti, ka­ko pre ma no vim sek to ri ma ak tiv no sti, po red so ci jal ne po mo ći ta ko i pre ma ra znovrs nim ti po vi ma or ga ni za ci ja ko je mo gu da po sta nu so ci jal na pred u­ze ća. Kao što smo po me nu li, ovaj za kon pre va zi la zi gra ni ce prav nih i or ga­ni za ci o nih ob li ka i omo gu ća va da raz li či te vr ste or ga ni zo va nja (ne sa mo za­dru ge i tra di ci o nal ne ne pro fit ne or ga ni za ci je, već, na pri mer i or ga ni za ci je u vla sni štvu in ve sti to ra) stek nu „za kon ski brend“ so ci jal nog pred u ze ća pod

2003 2005Broj so ci jal nih za dru ga 5.515 7.363

Čla no vi 220.464 262.389

Ljud ski re sur si 221.013 278.849

Pla će na rad na sna ga 189.134 244.233

Ugro že ni rad ni ci 23.587 30.141

Ko ri sni ci 2.403.245 3.302.551

Uku pan obrt 4.826.000 € 6.381.000 €

Ta be la br. 3 – So ci jal ne za dru ge 2003. i 2005. go di ne: oda bra ni po da ci

Iz vor: Ita li jan ski za vod za sta ti sti ku IS TAT, 2003. i 2005. godine

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

68

uslo vom da se pri dr ža va ju ogra ni če nja u po gle du za bra ne di stri bu ci je pro fi ta i obez be de pred sta vlje nost od re đe nih ka te go ri ja ak te ra, uklju ču ju ći za po sle­ne i ko ri sni ke.

Pre ma ovom za ko nu, udru že nja i fon da ci je ko je že le da se re gi stru ju kao so ci jal na pred u ze ća mo ra ju da pod ne su do ka ze o svo joj pred u zet nič koj pri ro­di. Isto ta ko, kom pa ni je u vla sni štvu in ve sti to ra ko je že le da stek nu „brend“ so ci jal nog pred u ze ća mo ra ju da se pri dr ža va ju od re đe nih zah te va u po gle du di stri bu ci je (tj. da u pot pu no sti po štu ju ogra ni če nje di stri bu ci je pro fi ta) i uče­šća re le vant nih ak te ra.

7.­uti­caj­so­ci­jal­nih­pred­u­ze­ća­na­lo­kal­ni­raz­voj­

Po zi ti van uti caj so ci jal nog pred u ze ća na dru štve ni i eko nom ski raz voj mo že da se po sma tra iz raz li či tih uglo va. So ci jal na pred u ze ća mo gu da nu de uslu ge i do bra od op šteg in te re sa, da do pri no se urav no te že ni jem ko ri šće nju i ras po de li re sur sa, da stva ra ju no va rad na me sta, da igra ju ulo gu u po ve ća nju dru štve nog ka pi ta la ko ji se aku mu li ra na lo kal nom ni vou i da po dr ža va ju in­sti tu ci o na li za ci ju ne for mal nih ak tiv no sti. Sva ova pi ta nja su po seb no zna čaj na za ze mlje cen tral no i stoč ne i ju go i stoč ne Evro pe.

> Pr vo, so ci jal na pred u ze ća na do pu nju ju po nu du uslu ga od op šteg in te re­sa ko je jav ne agen ci je i pro fit na pred u ze ća ne mo gu da pru ža ju iz vi še raz lo ga, uklju ču ju ći bu džet ska ogra ni če nja, ne spo sob nost da iden ti fi ku ju no ve po tre be ko je se po ja vlju ju u dru štvu i pro pu ste tr ži šta (na pi mer, pro u zro ko va ne asi­me tri jom in for mi sa nja ili po zi tiv nim nus po ja va ma). Uslu ge od op šteg in te re sa uklju ču ju snab de va nje stru jom, ga som i is prav nom vo dom, ko je mo gu da nu de so ci jal na pred u ze ća. Po red to ga, po sto je pro pu sti u pru ža nju uslu ga u po gle du dru gih jav nih i me ri tor nih do ba ra, kao što su so ci jal ne, obra zov ne i zdrav­stve ne uslu ge. Ne ka is ku stva iz re gi o na po ka zu ju da gra đa ni, ko ji se sa mo or­ga ni zu ju i osla nja ju sa mi na se be, mo gu efi ka sno da pru ža ju ove uslu ge. Kao in sti tu ci je osno va ne na lo ka lu, so ci jal na pred u ze ća mo gu da se pri la go đa va ju evo lu ci ji lo kal nog kon tek sta i mo gu se sma tra ti me ha ni zmi ma za re ša va nje ključ nih so ci jal nih i eko nom skih pro ble ma (Bor za ga i Tor tia, 2005).

> Dru go, so ci jal na pred u ze ća do pri no se urav no te že ni jem ko ri šće nju i iz­dva ja nju sred sta va ras po lo ži vih na lo kal nom ni vou u ko rist za jed ni ce, jer ne po­sred no uti ču na upra vlja nje eko nom skim i dru štve nim raz vo jem. Za hva lju ju ći

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

69

ši ro kom uče šću lo kal nih ak te ra, so ci jal na pred u ze ća uspe va ju da una pre đu ju in klu ziv ne mo de le upra vlja nja ko ji osna žu ju lo kal nu za jed ni cu u stra te škom od lu či va nju (Sug den i Vil son, 2000). Ovaj ar gu ment pot kre plju je či nje ni ca da so ci jal na pred u ze ća odr ža va ju „in ter na li za ci ju“ eko nom skog ra sta stva ra nog u ko rist ce le za jed ni ce. Pu tem de cen tra li za ci je vla sti ko ju pro mo vi šu, mo gu uspe šno da za do vo lja va ju po tre be ra znih dru štve nih gru pa, s ob zi rom na svoj ka pa ci tet da ih iden ti fi ku ju na lo kal nom ni vou (El stub, 2006). Za hva lju ju ći nji ho voj usred sre đe no sti na za jed ni cu i lo kal nim ko re ni ma, mo gu da se pri la­go đa va ju lo kal nom kon tek stu, evo lu ci ji spe ci fič nih po tre ba i shod no to me, po­tre ba ma ko ri sni ka ko je se me nja ju. Uzi ma njem u ob zir lo kal nih re sur sa, uklju­ču ju ći eko nom ske i ne e ko nom ske, ko ji ina če ne bi bi li usme re ni na so ci jal na i raz voj na pi ta nja, so ci jal na pred u ze ća su po seb no po god na za da va nje ino va­tiv nih od go vo ra na pro ble me ko ji pro is ti ču iz kon kret nih eko nom skih, dru štve­nih, ge o graf skih ili kul tur nih uslo va u da tom kon tek stu. Uklju če nost za jed ni ce pu tem dru štve ne mo bi li za ci je, ta ko đe do pri no si po zi tiv nim pro me na ma sta­vo va, a za jed ni ce po sta ju sve sne da sa me mo gu da ana li zi ra ju svo ju si tu a ci ju i re ša va ju sop stve ne pro ble me us po sta vlja ljem par ti ci pa tiv nih in sti tu ci o nal nih aran žma na (Kri sten, 2004). Mo del so ci jal nog pred u ze ća obez be đu je are nu za de lo tvor na re še nja ko ja dru štvu mo gu do ne ti pro me ne na bo lje i isto vre me no obez be đu je da nji ho vi so ci jal ni ci lje vi do vo de do ostva re nja op štih in te re sa za­jed ni ce, a ne par ti ku lar nih in te re sa. Šta vi še, za hva lju ju ći in ter ak ci ji ko ju us po­sta vlja ju sa osta lim sek to ri ma, uklju ču ju ći jav ne agen ci je i pro fit na pred u ze ća, so ci jal na pred u ze ća mo gu da igra ju ulo gu u me nja nju dru štve nog i eko nom­skog si ste ma u ko jem ra de za do bro bit za jed ni ce u ce li ni. Ko mu ni tar ni i par ti­ci pa tiv ni pri stup, ko ji su usvo ji la so ci jal na pred u ze ća, ja ča ose ća nje so ci jal ne od go vor no sti dru štva za pi ta nja od op šteg in te re sa. Ovo ose ća nje za jed nič kog pri pad ni štva mo že da osla bi pro fit ni mo tiv i opor tu ni stič ki pri stup ko ji se pro­ši rio po svim post ko mu ni stič kim ze mlja ma po sle pre la ska na tr ži šnu pri vre du, kao re ak ci ja na ra ni ji oba ve zni vo lon te ri zam i so li dar nost.

> Tre će, so ci jal na pred u ze ća igra ju ključ nu ulo gu u stva ra nju no vih rad nih me sta. Op šte uzev, so ci jal na pred u ze ća raz vi ja ju no ve ak tiv no sti i do pri no­se stva ra nju no vih rad nih me sta u sek to ri ma u ko ji ma mo gu da po slu ju, tj. u sek to ri ma so ci jal nih uslu ga i uslu ga za jed ni ci, ko ji is ka zu ju ve li ki po ten ci jal za stva ra nje no vih rad nih me sta. Šta vi še, ona u ve li kom bro ju slu ča je va za po­šlja va ju ne za po sle ne rad ni ke, na pri mer že ne sa de com, ko je tra že flek si bil ne

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

70

po slo ve (sa skra će nim rad nim vre me nom, na pri mer) i do pri no se stva ra nju no vih mo de la in du strij skih od no sa (Bor za ga i Tor tia, 2007; Bor za ga i De pe­dri, 2005). Kon kret ni je, po je di na so ci jal na pred u ze ća stre me rad noj in te gra ci ji ugro že nih rad ni ka, či je su mo guć no sti za po šlja va nja u tra di ci o nal nim pred u­ze ći ma mi ni mal ne i nji ho voj obu ci (Ni sens, 2006). Osim to ga, mo del so ci jal­nog pred u ze ća igra ulo gu u raz vo ju no vih ob li ka or ga ni za ci je ra da, ko ji mo­gu da po ve ća ju uče šće rad ni ka u pro ce si ma od lu či va nja. Ka pa ci tet so ci jal nih pred u ze ća da za po šlja va ju je na ro či to zna ča jan u cen tral noj i is toč noj Evro pi s ob zi rom na vi so ke sto pe ne za po sle no sti ko je po ga đa ju od re đe ne seg men te sta nov ni štva ko ji su na ro či to u opa sno sti od is klju če no sti iz tra di ci o nal nog tr­ži šta ra da (na pri mer, že ne sa de com, ni sko kva li fi ko va ni mla di lju di, ma njin ske gru pe, ugro že na li ca, use lje ni ci, bes kuć ni ci i biv ši za tvo re ni ci).

> Če tvr to, so ci jal na pred u ze ća pod sti ču so ci jal nu ko he zi ju i ja ča ju dru štve­ni ka pi tal, jer nu de do bra i uslu ge ko je od li ku je ve li ki dru štve ni po ten ci jal ko ji ja ča od no se po ve re nja iz me đu ak te ra ko ji su u njih uklju če ni. Osim to ga, in klu­ziv ni i par ti ci pa tiv ni pri stup, ko ji ne ka so ci jal na pred u ze ća usva ja ju, do vo di do ak tiv nog uče šća gra đa na u su o ča va nju sa dru štve nim i eko nom skim pi ta nji ma ko ja uti ču na lo kal nu za jed ni cu. Ova mo bi li za ci ja po ve ća va ose ća nje dru štve­ne od go vor no sti pre ma za jed ni ci ko joj pri pa da ju i aku mu la ci ju dru štve nog ka­pi ta la ko ji po sto ji u ne koj za jed ni ci. So ci jal na pred u ze ća an ga žo va na u pro iz­vod nji uslu ga od op šteg in te re sa su o ča va ju se na prak ti čan na čin sa jed nim od ve li kih pro ble ma post ko mu ni stič kih i post so ci ja li stič kih ze ma lja – ma lim ste­pe nom po ve re nja gra đa na u po li tič ke in sti tu ci je i nji ho vog uče šća u de mo krat­skim pro ce si ma. S ob zi rom na to da una pre đe nje ko he ziv nih za jed ni ca ne mo­gu ve štač ki da na met nu eks ter ni či ni o ci, so ci jal na pred u ze ća se po ja vlju ju kao de lo tvor no sred stvo za ja ča nje so ci jal ne ko he zi je (Ka bi net pre mi je ra, 2006). Osim to ga, raz voj ovih in sti tu ci ja po red osta lih or ga ni za ci ja tre ćeg sek to ra i jav nih ak te ra igra ulo gu u ja ča nju plu ra li zma, a ti me i mo guć no sti ka na li sa nja i pred sta vlja nja raz li či tih in te re sa ra znih dru štve nih gru pa. Plu ra li zam, pak, mo že da po bolj ša funk ci o ni sa nje de mo krat skog pro ce sa. Kon kret no, so ci jal na pred u ze ća po ma žu pre va zi la že nju mar gi na li za ci je ne kih de lo va dru štva, ko ja mo že do ve sti do stva ra nja dru štve no is klju če nih gru pa (Di lu lio, 1996). Kao što je na gla še no u Glo bal nom mo ni to ru pred u zet ni štva, ve ća je ve ro vat no ća da će že ne i od re đe ne ma njin ske gru pe, a ne tra di ci o nal ni pred u zet ni ci, po sta ti so ci jal ni pred u zet ni ci (Glo bal ni mo ni tor pred u zet ni štva, 2004). Sto ga, na zi re

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

71

se po ten ci jal ni do pri nos ko ji ovaj in sti tu ci o nal ni mo del mo že da pru ži ubla ža­va nju naj ne ga tiv ni jih po sle di ca eko nom ske tran zi ci je me đu od re đe nim de lo­vi ma dru štva u opa sno sti od dru štve ne is klju če no sti. Dok pro iz vod nja uslu ga od op šteg in te re sa od stra ne so ci jal nih pred u ze ća do pri no si uve ća nju dru štve­nog ka pi ta la ko ji po sto ji u za jed ni ci, po sto ja nje mre že od no sa po ve re nja, ipak, pred sta vlja pred u slov za for mi ra nje no vih so ci jal nih pred u ze ća (Ben­Ner i Gui, 2001), jer je lak še do ći do sred sta va po treb nih za osni va nje i odr ža va nje so ci­jal nih pred u ze ća u me sti ma u ko ji ma po sto ji so ci jal na ko he zi ja gra đa na (Kor­bin, 1999). Stoga, raz voj so ci jal nih pred u ze ća u jed nom bro ju post ko mu ni stič­kih i post so ci ja li stič kih ze ma lja i me sta sa ma lim dru štve nim ka pi ta lom mo že da bu de pro ble ma ti čan. U ta kvim okol no sti ma pro gra mi iz grad nje za jed ni ce su od po seb nog zna ča ja za us po sta vlja nje pred u slo va za stva ra nje pod sti caj­nog okru že nja za so ci jal na pred u ze ća.

> Ko nač no, so ci jal na pred u ze ća mo gu da po dr ža va ju in sti tu ci o na li za ci ju ne for mal nih ak tiv no sti ko je pri pa da ju ne for mal noj eko no mi ji, na ro či to u obla­sti so ci jal nih uslu ga. Ne ke, po ka rak te ru pred u zet nič ke so ci jal ne ini ci ja ti ve, naj pre se ne for mal no po ja vlju ju i po sta ju for mal ne tek po što ih za kon pri zna. Za raz li ku od njih, dru ge so ci jal no­pred u zet nič ke ini ci ja ti ve bi va ju spre če ne da po sta nu deo for mal ne eko no mi je usled neo d go va ra ju ćeg prav nog, fi nan sij­skog i fi skal nog si ste ma. Vre di na po me nu ti da raz voj so ci jal nih pred u zet nič kih ini ci ja ti va u pod sti caj nom okru že nju mo že da olak ša rad ni ci ma da na pu ste cr no tr ži šte i re gu li šu svoj po lo žaj.

Za­ključ­ci

So ci jal na pred u ze ća su se u ne ko li ko ze ma lja EU po ka za la kao ino va tiv ni or ga ni za ci o ni ob lik. Do ka za la su se spo sob ni jim od tra di ci o nal nih ne pro fit­nih or ga ni za ci ja da od go vo re na evo lu ci ju po tra žnje za uslu ga ma od op šteg in te re sa, na ro či to po tra žnje ko ri sni ka ko ji ne mo gu da ih pla ća ju. Či ni se da se ide ja o usva ja nju ne kih pred u zet nič kih mo de la za ak tiv no sti sa iz ra že nim so ci jal nim sa dr ža jem, či me se u upra vlja nje ovim no vim pred u ze ći ma ne po­sred no uklju ču ju ne sa mo rad ni ci, već i ci vil no dru štvo uop šte, a ko ja se po ja­vi la osam de se tih go di na pro šlog ve ka, po ka za la uspe šnom i da je po bolj ša la po nu du i efi ka snost u sek to ru u ko jem osla nja nje na teh no lo ške ino va ci je ni je mo gu će.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

72

Mo gu se uoči ti zna čaj ne raz li ke iz me đu ze ma lja i me sta u po gle du ras pro­stra nje no sti so ci jal nih pred u ze ća u po re đe nju sa al ter na tiv nim in sti tu ci o nal­nim okru že nji ma, tj. jav nim i pro fit nim aran žma ni ma. Raz li či te si le ko je de lu ju u raz li či toj me ri do pri no se de fi ni sa nju, ka ko zna ča ja so ci jal nih pred u ze ća u od no su na dru ge in sti tu ci je ta ko i kon kret nih svoj sta va ko ja za do bi ja ju, uklju­ču ju ći po li tič ke i kul tur ne okol no sti. Mo že se raz vi ja ti po li ti ka ko ja do pri no si pre va zi la že nju sla bo sti i po bolj ša nju pred no sti ra znih or ga ni za ci o nih ob li ka ko­ji po sto je u stvar no sti. Kon kret no, po li ti ka mo že da pod sti če efi ka sni ju di stri­bu ci ju pri vred ne ak tiv no sti po sek to ri ma ko ri šće njem pred no sti sva kog sek to ra (Ben­Ner, 2006) ili mo že da ugro ža va raz voj od re đe nih or ga ni za ci o nih ob li ka.

U sve tlu spro ve de nih te o ret skih stu di ja, prak sa so ci jal nih pred u ze ća u cen­tral no i stoč noj i ju go i stoč noj Evro pi i bo lje struk tu ri ra nog is ku stva ta kvih in sti­tu ci ja u Evro pi, či ni se da uspe šnost mo de la so ci jal nih pred u ze ća mo že da se pri pi še jed nom bro ju ključ nih pi ta nja, uklju ču ju ći iz me đu osta log:

> Vi sok ste pen do pu šte no sti ne pro fit nim or ga ni za ci ja ma da spro vo de eko­nom sku de lat nost. An ga žo va nje ne pro fit nih or ga ni za ci ja u eko nom skim de­lat no sti ma je, u od re đe noj me ri, do zvo lje no u sko ro svim ze mlja ma u re gi o nu (jed na od iz u ze ta ka je Ma ke do ni ja). Me đu tim, u ve ći ni ze ma lja u re gi o nu, udru­že nji ma, fon da ci ja ma i in sti tu ci ja ma ni je do zvo lje no spro vo đe nje eko nom ske de lat no sti kao pri mar ne de lat no sti. To ob ja šnja va mar gi nal nu ulo gu ne pro fit nih or ga ni za ci ja u upra vlja nju eko nom skim de lat no sti ma kao pri mar nim de lat no sti­ma ovih or ga ni za ci ja u cen tral no i stoč noj i ju go i stoč noj Evro pi.

> Po sto ja nje kon kret nog i ja snog za ko no dav stva u po gle du po sta vlje nih ci lje va so ci jal nih pred u ze ća i ogra ni če nja ko ja su im pro pi sa na.

> Pred vi đa nje ši ro kog di ja pa zo na ak tiv no sti ko je so ci jal na pred u ze ća mo gu da spro vo de i ko je ni su ogra ni če ne na rad nu in te gra ci ju kao oblast de lat no sti, već uklju ču ju i pru ža nje so ci jal nih uslu ga ce loj za jed ni ci uz no ve mo guć no sti raz vo ja u ino va tiv nim obla sti ma (na pri mer, kul tu ri, za šti ti oko li ne, lo kal nom raz vo ju, itd).

> Spro vo đe nje ni za in du strij skih po li ti ka uskla đe nih sa oso bi na ma so ci jal­nih pred u ze ća, uklju ču ju ći neo po re zi va nje pro fi ta pre ne tog u imo vi nu, či ji je tran sfer za bra njen i po dr šku start-up aran žma ni ma pu tem obez be đi va nja po­čet nih sred sta va i kon sul tant skih ak tiv no sti/na knad ne po mo ći.

> Ja sna de fi ni ci ja po li ti ke part ner sta va iz me đu jav nih agen ci ja i so ci jal nih pred u ze ća, ko ja igra ju ulo gu u una pre đe nju od no sa sa rad nje, a ne kon ku ren­ci je iz me đu ta dva ak te ra.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

73

> Ja sno raz dva ja nje ak tiv no sti ko je se spro vo de (na pri mer, so ci jal ne uslu­ge i rad na in te gra ci ja), kon kret no so ci jal nih pred u ze ća ko ja nu de so ci jal ne uslu ge i so ci jal nih pred u ze ća ko ja olak ša va ju rad nu in te gra ci ju ugro že nih rad­ni ka. Ovo raz dva ja nje je u Ita li ji omo gu ći lo so ci jal nim za dru ga ma da za do bi ju kon kret no zna nje i is ku stvo u obe obla sti de lat no sti. Od po čet ka de ve de se tih go di na pro šlog ve ka, ita li jan ske so ci jal ne za dru ge ti pa A, ko je pru ža ju so ci­jal ne i lič ne uslu ge, do ži ve le su brz raz voj i za po sli le na hi lja de vi so ko kva­li fi ko va nih pro fe si o na la ca u obla sti zdrav stve ne za šti te, psi ho lo gi je, za šti te men tal nog zdra vlja i obu ke. Za i sta, broj pred u ze ća i rad nih me sta otvo re nih u tim slu žba ma uvek je bio ve ći ne go u so ci jal nim za dru ga ma ti pa B (rad na in te­gra ci ja). Isto vre me no, za dru ge ti pa B raz vi le su se u me ha ni zme po dr ža va nja za po šlja va nja ko ji funk ci o ni šu u kon tek sti ma spe ci ja li zo va nim za in te gra ci ju ugor že nih rad ni ka (Ga le ra, 2010).

> U po gle du so ci jal nih pred u ze ća za rad nu in te gra ci ju, po treb no je utvr di ti prag pro cen ta ugro že nih rad ni ka ko je tre ba in te gri sa ti, ko ji ne će bi ti pre vi sok, ka ko bi se obez be di la uspe šna obu ka ta kvih rad ni ka s ob zi rom na kraj nji cilj – olak ša va nje nji ho ve in te gra ci je u otvo re no tr ži šte ra da. Po treb no je usred­sre di ti se i na raz ne ti po lo gi je ugro že no sti, uklju ču ju ći tač ke u ko ji ma mo že do ći do mar gi na li za ci je (na pri mer bes kuć ni ci, li ca sa fi zič kim in va li di te tom, nar ko ma ni, itd).

bI­bLI­O­gRA­FI­JA

– Bac chi e ga, A. and Bor za ga, C. The Eco no mics of the Third Sec tor: To wards a mo re Com pre hen si ve Ap pro ach, in An he i er, H. K. and Ben­Ner, A. (eds), The Study of The Non pro fit En ter pri se, The o ri es and Ap pro ac hes, Dor drecht: Kul wer, 2003.

– Ben­Ner, A. For-Pro fit, Sta te and Non pro fit: How to Cut the Pie among the Three Sec tors, in To uf fut, J.P. (ed.), Advan cing Pu blic Go ods, Chel ten ham, UK, and Nort hamp ton, MA, USA: Ed ward El gar, 2006.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

74

– Ben­Ner, A. and Gui, B. The The ory of Non pro fit Or ga ni za ti ons Re vi si ted, New York, Bo ston, Dor drecht, Lon don, Mo scow: Klu wer Aca de mic/Ple­num Pu blis hers, 2003.

– Bor za ga C. “La co o pe ra zi o ne di so li da ri e tà so ci a le: pri me ri fles si o ni su un set to re emer gen te”, in A. Car bo na ro, S. Ghe rar di (eds), “I nu o vi sce na ri del la co o pe ra zi o ne in Ita lia: pro ble mi di ef fi ca cia, ef fi ci en za e le git ti­ma zi o ne so ci a le”, So ci o lo gia del La vo ro, 30­31, An ge li, pp. 266­301, 1988.

– Bor za ga, C. and Fa i lo ni G. “La co o pe ra zi o ne di so li da ri e tà so ci a le in Ita­lia”, Co o pe ra zi o ne e Cre di to, 128, April­Ju ne, pp. 273­297, 1990.

– Bor za ga, C. and De fo urny, J. The Emer gen ce of So cial En ter pri se, Lon don: Ro u tled ge, 2001.

– Bor za ga, C. and Ianes, A. L’Eco no mia del la So li da ri e tà. Sto ria e Pro spet ti ve del la Co o pe ra zi o ne So ci a le, Ro ma: Don zel li Edi to re, 2006..

– Bor za ga, C. and Tor tia, E. So cial Eco nomy Or ga ni za ti ons in the The ory of the Firm, in Noya, A. and Cle a ren ce. E (eds), The So cial Eco nomy. Bu il ding In-clu si ve Eco no mi es, OECD Pu bli ca ti ons, 2007.

– Ca bi net Of fi ce, The Fu tu re Ro le of the Third Sec tor in So cial and Eco no­mic Re ge ne ra tion: In ter im Re port, De cem ber 2006.

– Cor bin, J.J.“A Study of Fac tors In flu en cing the Growth of Non pro fits in So cial Ser vi ces”, Non pro fit and Vo lun tary Sec tor Qu ar terly, 28, 3: 296­314, 1999.

– De fo urny, J. “So cial En ter pri ses in an En lar ged Euro pe”, Pa per pre sen ted at the 2nd Euro pean So cial Eco nomy Con fe ren ce, Oc to ber 28­29, 2004.

– De fo urny, J. and Nyssens, M. (eds.). „So cial en ter pri se in Euro pe: Re cent Trends and De ve lop ments”, EMES Wor king Pa pers no. 08/01, 2008.

– Di lu lio, J. “Help Wan ted: Eco no mists, Cri me and Pu blic Po licy”, The Jo-ur nal of Eco no mic Per spec ti ves, Ame ri can Eco no mic As so ci a tion, 10, 1: 3­24, 1996.

– El stub, S. “To wards and In clu si ve So cial po licy for the UK: The Need for de moc ra tic De li be ra tion in Vo lun tary and Com mu nity As so ci a ti ons”, Vo-lun tas, 17, 1: 17­39, 2006.

– Ga le ra, G. So cial en ter pri ses and work-in te gra tion. in Bec chet ti, L. and Bor za­ga, C. (eds), The Eco no mics of So cial Re spon si bi lity, Lon don: Ro u tled ge, 2010..

– Glo bal En tre pre ne ur ship Mo ni tor: Fo cus on So cial En tre pre ne ur, Lon don Bu si ness School, 2004.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

75

– Ker lin, J. “So cial En ter pri se in the Uni ted Sta tes and Euro pe: Un der stan­ding and Le ar ning from the Dif fe ren ces”, Vo lun tas, 17, 3: 246­262, 2006..

– Leś, E. and Je li az ko va, M. The So cial Eco nomy in Cen tral East and So uth East Euro pe, in Cla ren ce, E. and Noya, A. (eds) The So cial Eco nomy. Bu il ding In-clu si ve Eco no mi es, Pa ris: OECD Pu blis hing, 2007.

– Le vi, Y. “Com mu nity and Hybrid Mul ti­Sta ke hol der Co­ope ra ti ves: A. Com pa ri son”, Re vi ew of In ter na ti o nal Co-ope ra tion, 92: 83­94. Nyssens, M. 2006. So cial En ter pri se, Lon don and New York: Ro u tled ge, 1999.

– O’Ha ra, P. Ire land: So cial En ter pri ses and Lo cal De ve lop ment, in Bor za ga C, and De fo urny, J. (eds), The Emer gen ce of So cial En ter pri se, Lon don and New York: Ro u tled ge, 2001.

– Pat ti ni e mi, P. “Le gal Fra me works for So cial En tre pre ne ur ship: A Com pa ra ti ve Per spec ti ve”, Pa per pre sen ted at the OECD – LEED Se mi­nar on „Emer ging Mo dels of So cial En tre pre ne ur ship: pos si ble paths for so cial en ter pri se de ve lop ment in Cen tral East and So uth East Euro pe”, Za greb, Sep tem ber 28­29, 2006.

– Pe re do, A. M., and McLean, M. “So cial En tre pre ne ur ship: A Cri ti cal Re vi­ew of the Con cept”, Jo ur nal of World Bu si ness, 41, 1: 56­65, 2006.

– Sug den, R. and Wil son, J. Per spec ti ves on De ve lop ment. A Stra te gic De ci sion Ma king Ap pro ach, The Uni ver sity of Bir ming ham, De part ment of Com­mer ce, 2000.

– Zim mer, A and Pril ler, E. (eds). Fu tu re of Ci vil So ci ety, Wi es ba den: VS Ver­lag Für So zi al wis sen schaf ten, 2004.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

76

pRI­LOg­3

SO­cI­JAL­NA­ekO­NO­mI­JA­u­pOLJ­SkOJ­–­ NO­Ve­peR­Spek­tI­Ve­pRe­VA­ZI­LA­Že­NJA­ SO­cI­JAL­Ne­IS­kLJu­Če­NO­StI­Bar ba ra Sa dov ska

Polj ska je jed na od pet no vih čla ni ca Evrop ske uni je ko ja je to kom po sled­njih pet go di na pred u ze la zna ča jan ko rak ka so ci jal noj eko no mi ji. To kom po­sled njih go di na kre i ran je pri lič no ko he zi van, slo žen i ino va tiv ni prav ni si stem, ko ji pru ža no ve mo guć no sti za osni va nje so ci jal nih pred u ze ća u obla sti so ci jal­ne i pro fe si o nal ne in te gra ci je is klju če nih gru pa. Ovaj si stem ob u hva ta:

­ Za kon o de lat no sti ma od jav nog zna ča ja i vo lon ter stvu, do net 24. apri la 2003. go di ne;

­ Za kon o so ci jal nom za po šlja va nju, do net 13. ju na 2003. go di ne; ­ Za kon o una pre đe nju za po šlja va nja i in sti tu ci ja ma tr ži šta ra da (ko ji uklju ču je od red be o so ci jal nim za dru ga ma), do net 2. apri la 2004. go di ne;

­ Pro je kat Za ko na o so ci jal nim za dru ga ma, 2006. go di ne;­ Za kon o fi nan sij skoj po dr šci za iz grad nju pri hva ti li šta i so ci jal nih sta no va.

1.­polj­ska­is­ku­stva­u­obla­sti­so­ci­jal­ne­eko­no­mi­je­

Polj ska ima bo ga tu tra di ci ju ide je o so ci jal noj eko no mi ji. Raz voj za dru žnog po kre ta i fi lan trop skih ak tiv no sti bio je di na mi čan to kom dva de se to go di šnjeg pe ri o da iz me đu dva svet ska ra ta. U Na rod noj Re pu bli ci Polj skoj spon ta na sa­rad nja bi la je ogra ni če na i za do bi la je obe lež je oba ve ze. Ova si tu a ci ja je u ve­li koj me ri osla bi la ide a le o spon ta nim i auten tič nim ak tiv no sti ma dok je cen­tral na po li ti ka spre ča va la ak tiv no sti ko je su po kre ta li sa mi gra đa ni.

Go di ne 1989. to kom ere pro me na, u Polj skoj su se po no vo ste kli uslo vi za ob no vu so ci jal ne eko no mi je. Ova ob no va bi la je bol na – ide je o so li dar no sti bi le su po re me će ne, pre o vla da va la je po li ti ka za sno va na uglav nom na raz vo ju

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

77

tr ži šne pri vre de, a na po ri su bi li usred sre đe ni na sti ca nje lič ne do bi ti. Na jed noj stra ni smo se su o ča va li sa dra ma tič no na ra sta ju ćim po de la ma i ne jed na ko sti­ma, ne za po sle no šću i sve ši rim si ro ma štvom, a na dru goj sa ne e fi ka sno šću ra­znih in sti tu ci ja so ci jal ne po dr ške i ten den ci jom ka cen tra li zo va nim ak tiv no sti­ma i bi ro kra ti ji, a ne ka kon tak ti ma i sa rad nji. Do mi ni rao je ri va li tet.

Po če tak de ve de se tih go di na prošlog veka, od li ko vao se di na mič nim raz vo­jem ne vla di nih or ga ni za ci ja. Mno ge od njih bi le su an ga žo va ne ne po sred no na ak tiv no sti ma u ko rist lju di ko ji su se su o ča va li sa pro ble mi ma tran sfor ma ci je. Ovo an ga žo va nje pro is ti ca lo je iz od go vor no sti gra đa na za mir nu pro me nu si­ste ma. Prem da iz u zet no zna čaj ne, ove ak tiv no sti uglav nom su bi le za sno va ne na tra di ci o nal nom mo de lu so ci jal ne po dr ške za sno va nom na ras po de li po mo ći i uslu ga ko je su sta vlja le na gla sak na so ci jal ne kom po nen te. Ak tiv no sti, ka ko u sek to ru jav ne so ci jal ne po dr ške ta ko i u sek to ru or ga ni za ci ja gra đa na, uglav­nom su mo gle da se svr sta ju u ka te go ri je fi lo zo fi je pre ži vlja va nja.

Usle di la je ži va di sku si ja o po de li za da ta ka iz me đu in sti tu ci ja dr žav ne upra ve i in sti tu ci ja gra đa na. Or ga ni za ci je su bi le mi šlje nja da tra di ci o nal na, cen tra li zo va na so ci jal na po dr ška tre ba da se pre o ri jen ti še i uzi ma u ob zir sa­rad nju sa gra đa ni ma i nji ho ve ini ci ja ti ve, kao i da po ma že u na sto ja nji ma da se raz vi ju ak tiv no sti ko je bi omo gu ći le gra đa ni ma sa pro ble mi ma da uče stvu ju u tr ži šnoj pri vre di, stva ra njem gru pa sa mo po mo ći, obra zov nih pro gra ma i raz­vo jem so ci jal nog pred u zet ni štva sa eko nom skim ele men ti ma.

Raz mi šlja nja o po kro vi telj skoj ulo zi dr ža ve, u od no su na ak tiv no sti gra­đa na iz no še na su na In ter net stra ni ca ma i u di sku si ja ma. Ustav ne od red be o po kro vi telj skoj ulo zi dr ža ve če sto su tu ma če ne na na čin ko ji je bio u su prot no­sti sa nji ho vom svr hom – da lo kal ne pro ble me tre ba pr ven stve no da re ša va ju gra đa ni i nji ho ve za jed ni ce. Vla sti na vi šim ni vo i ma tre ba da se ume ša ju tek ka da oni ni su spo sob ni da sa mi re še svo je pro ble me. U mno gim sre di na ma se sma tra da or ga ni za ci je i in sti tu ci je gra đa na do pu nju ju ak tiv no sti dr ža ve. U me đu vre me nu, gra đa ni mo gu da or ga ni zu ju pot pu no no vi so ci jal ni ži vot pre ko svo jih in sti tu ci ja, za jed ni ca, uni ja, udru že nja, fon da ci ja i so ci jal nih pred u ze ća. Shod no na če lu sup si di jar no sti, dr ža va tre ba da stvo ri neo p hod ne uslo ve za funk ci o ni sa nje ra znih ob li ka ak tiv no sti gra đa na.

Kao i dru ge or ga ni za ci je, Fon da ci ja „Bar ka“ je 1989. go di ne po kre nu la ak tiv no sti u ko ji ma je so ci jal ni aspe kat do pu njen eko nom skim i in te gra ci o­nim kom po nen ta ma. Pru ža la je ra zno vr sne uslu ge, a ba vi la se i pro iz vod njom

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

78

do ba ra za lo kal ne za jed ni ce. Pred u ze te ak tiv no sti spro vo đe ne su u okol no sti­ma obe le že nim eko nom skim ri zi ci ma: eko nom ski neo dr ži ve de lat no sti, ne do­sta tak od go va ra ju će struč no sti li ca od go vor nih za spro vo đe nje pro je ka ta, ne­po sto ja nje za kon skih pro pi sa ko ji bi da va li pred nost ne vla di nim or ga ni za ci ja ma ko je spro vo de ovu vr stu za da ta ka, čak i opa snost da će po sto je će cen tra li zo va­ne i tra di ci o nal ne so ci jal ne slu žbe po gre šno shva ti ti i od ba ci ti ove ak tiv no sti.

Ove ak tiv no sti su, me đu tim, u Polj skoj na sta vlje ne zbog svog zna ča ja u iz grad nji po treb nog za kon skog pa ra me tra za ova re še nja, ko ja su se i da lje na la zi la u za čet ku. U to vre me su ove ak tiv no sti već vr ši le zna čaj ne kom ple­men tar ne funk ci je, pred sta vlja le su al ter na ti ve so ci jal nom i eko nom skom pro­pa da nju mno gih so ci jal no is klju če nih gru pa, iz gra đi va le su pro stor ko ji ni su po kri va le dr ža va, lo kal na upra va i bi znis, stvo ri le su raz li či te ob li ke uslu ga sa ka rak te rom sa mo po mo ći, iz gra di le su no vi kva li tet ak tiv no sti i no vih in sti tu ci­ja. Uče šće, sa mo or ga ni zo va nje, sa mo do volj nost, za jed nič ko od lu či va nje i za­jed nič ko upra vlja nje pred sta vlja li su osnov za spro vo đe nje ovih pro gra ma. Ova vr sta pro gra ma na zva na je Za jed ni ce.

Sle de ću fa zu su od li ko va le obra zov ne ak tiv no sti i pred u zet ni štvo ko je je po kre nu la Bar ka­Ko foed ško la. Ško la je na pra vlje na po uzo ru na Ko foed ško lu u Ko pen ha ge nu, stvo re nu pre 75 go di na to kom eko nom ske kri ze u Dan skoj. Lič na is ku stva nje nog osni va ča H. K. Ko fo e da, ko ji je i sam du go bio ne za po­slen, in spi ri sa la su ga da po ma že dru gi ma u slič noj si tu a ci ji. Ka da se za po slio kao sve šte nik u jed noj pro te stant skoj cr kvi u Ko pen ha ge nu, od lu čio je da osni­va me sta ka ko bi ak ti vi rao i obra zo vao li ca ko ja ne ma ju ni sred stva za ži vot, ni per spek ti ve da ne što pro me ne. Ško la Ko foed u Dan skoj da nas ima ogro man kom pleks ra di o ni ca i obra zov nih kur se va ko ji mo gu da pri me oko 700 lju di sva­kog da na. Ne vla di ne or ga ni za ci je iz cen tral ne i is toč ne Evro pe da nas ubi ra ju ko ri sti od ovih is ku sta va.

Bar ka­Ko foed ško la je u ok to bru 2004. go di ne do bi la sta tus Cen tra za so ci­jal nu in te gra ci ju, ko ji or ga ni zu je obra zov ne, te ra pe ut ske i gru pe po dr ške, kur­se ve pro fe si o nal ne pre kva li fi ka ci je, kao što su ra di o ni ce za ši ve nje, za va ri va nje, gra đe vi nar stvo, ga stro no mi ju, sto lar stvo, pro fe si o nal no či šće nje, kao i kur se ve stra nih je zi ka, ra da na kom pju te ru, bri ge o de ci i po dr ške sta ri jim oso ba ma i li ci ma sa in va li di te tom, itd. Ra di o ni ce vr še dvo stru ku funk ci ju – obra zov nu i pred u zet nič ku (obra zo va nje u ra di o ni ca ma pod ra zu me va i an ga žo va nje po la­zni ka u tr go vi ni, pro iz vod nji i pru ža nju uslu ga lo kal noj za jed ni ci i sa moj ško li).

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

79

Sle de ći ko rak ob u hva tao je raz voj ra zno vr snih ob li ka pred u zet ni štva u se o skim i grad skim sre di na ma, na ro či to u obla sti ma ko je ni su bi le pri vlač ne za po slov ni sek tor. Ovi ob li ci ma log pred u zet ni štva po kre nu li su pro ces pro fe si o­nal ne re in te gra ci je i do ve li su do sa mo o dr ži vo sti (ili eko nom ske ne za vi sno sti) ne ka da is klju če nih lju di. Ove ak tiv no sti ob u hva ta ju vo đe nje rad nji po lov ne ro­be, ra di o ni ca za re sta u ra ci ju po lov nog na me šta ja, gra đe vin ske i pre vo znič ke uslu ge, pro gram pre vo za po koj ni ka na gro blju, kao i po ljo pri vred ne ak tiv no sti na ne ka da šnjim do bri ma ko ji ma je upra vlja la dr ža va, a ko ja se sa da pre tva ra ju u eko lo ške far me, uklju ču ju ći uz goj ret kih vr sta ži vo ti nja, bi lja i po vr ća, ra sad­ni ka sta rih sor ti vo ća ka, itd.

Ove ne pro fit ne ak tiv no sti bi le su usme re ne na so ci jal nu i pro fe si o nal nu re in te gra ci ju so ci jal no is klju če nih gru pa. Cen tri su ru ko vo di li ne kom vr stom so ci jal nog pred u ze ća u ko jem su bi li za po šlja va ni du go roč no ne za po sle ni lju di. Ve li ki broj njih je na u či lo da po no vo bu du pro fe si o nal no i dru štve no ak tiv ni.

Na ve de ne pred u zet nič ke ak tiv no sti ko je je Bar ka spro vo di la po sta vi le su osnov za po sto je ća za ko no dav na re še nja, na ro či to ona u ve zi sa so ci jal nim za dru ga ma. Iz lo že ne mno gim ne ga tiv nim uslo vi ma i tu ma če nji ma, ove ak tiv­no sti su:

1. dr ža va i lo kal na upra va tre ti ra le kao obič na eko nom ska pred u ze ća; 2. ula zi le u eko nom ske ri zi ke, jer su se za du ži va le ka ko bi stvo ri le eko nom­

sku osno vu za svo je de lat no sti;3. na i la zi le na te ško će u odr ža va nju rav no te že iz me đu so ci jal nih i eko nom­

skih aspe ka ta, jer su so ci jal ni aspek ti pre o vla da va li zbog sve ve ćeg si ro­ma štva i po tre be za za do vo lja va njem osnov nih po tre ba;

4. za po šlja va le sa mo oko 25% lju di po ugo vo ru o ra du dok su osta li ra di li kao vo lon te ri;

5. bi va le eko nom ski ne sta bil ne zbog ni skih kva li fi ka ci ja lju di za po sle nih u so ci jal nim pred u ze ći ma.

Pro gram so ci jal nog sta no va nja spro ve den u sa rad nji sa grad skom upra­vom Po zna nja, u ko jem je u to ku pi lot­pro gram iz grad nje na se lja so ci jal nih sta no va, pred sta vlja kru nu si ste ma ak tiv no sti usme re nih na in te gra ci ju. Ovo je pr vi pro gram ove vr ste i osmi šljen je u part ner stvu sa ne vla di nom or ga ni za ci­jom, lo kal nom upra vom i vla dom. Sva ki part ner po kri va jed nu tre ći nu tro ško va iz grad nje na se lja.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

80

Ko ri sni ci ovog pro gra ma bi će pr ven stve no po ro di ce i li ca ko ja su uče stvo­va la u uza stop nim eta pa ma ovog pro gra ma, tj. ak tiv no sti ma Cen tra za so ci jal­nu in te gra ci ju, ko ji su za po sle ni i ima ju mo guć no sti da po kri va ju svo je ži vot ne tro ško ve.

Is ku stva ste če na to kom 15 go di na ak tiv no sti uti ca la su na ob lik no vih za­ko no dav nih re še nja u obla sti so ci jal ne i pro fe si o nal ne in te gra ci je, na ro či to na Za kon o so ci jal nom za po šlja va nju i pro je kat Za ko na o so ci jal nim za dru ga ma.

2. Per spek ti ve raz vo ja so ci jal nog pred u zet ni štva i no vi ob li ci sa­rad­nje­ko­je­omo­gu­ća­va­ju­no­vi­za­kon­ski­pro­pi­si­u­polj­skoj­

To kom po sled nje dve go di ne, u Polj skoj je do šlo do zna čaj nog po bolj ša nja za kon skih uslo va za raz voj al ter na tiv nih ob li ka pred u zet ni štva i stva ra nje jav­nih­so ci jal nih part ner sta va. Pr vi va žan za kon ko ji po sta vlja te me lje ove vr ste part ner stva je Za kon o de lat no sti ma od jav nog zna ča ja i vo lon ter stvu. Ovaj za kon se tre ti ra kao po seb na vr sta usta va za or ga ni za ci je gra đa na i ja sno na­gla ša va neo p hod nost stva ra nja part ner stva iz me đu jav ne upra ve i or ga ni za­ci ja. Ta ko đe se po zi va na i da lje ne pri hva će no, na če lo sup si di jar no sti. Da je pred nost ak tiv no sti ma ko je pred u zi ma ju or ga ni za ci je gra đa na nad ak tiv no sti­ma dr žav ne ili lo kal ne upra ve. Kon tak ti or ga ni za ci ja gra đa na i jav ne upra ve su do sa da bi li za sno va ni na neo p hod no sti do bi ja nja sa gla sno sti za fi nan si ra nje or ga ni za ci ja gra đa na i od li ko va li su se me đu sob nim ne po ve re njem, pro mo vi­sa njem ma hom in sti tu ci ja jav ne upra ve u spro vo đe nju jav nih po slo va i nji ho­vim fi nan si ra njem.

Si tu a ci ja će se sa da naj ve ro vat ni je po bolj ša ti. Za ko nom o de lat no sti ma od jav nog zna ča ja utvr đu ju se na če la za utvr đi va nje re do sle da jav nih po slo va, a upra va se oba ve zu je da po zi va pred stav ni ke gra đan skih struk tu ra na kon sul ta­ci je i da va nje mi šlje nja o od lu ka ma, prav nim ak ti ma, itd. Or ga ni za ci je, ko ji ma je odo bren sta tus or ga ni za ci je ko ja oba vlja de lat nost od jav nog zna ča ja, ta­ko đe mo gu da zah te va ju iz u ze će od po re za na ne po kret nu imo vi nu i ze mlji šte i dru gih na me ta. Ove od red be me nja ju uve re nje da bi ne vla di ne or ga ni za ci je tre ba lo da po štu ju iste pro pi se kao i po slov ne kom pa ni je ko je su is klju či vo ori­jen ti sa ne na sti ca nje do bi ti.

Po red to ga, or ga ni za ci je su do bi le no vi iz vor fi nan si ra nja u ob li ku iz u ze ća od po re za na lič ni do ho dak fi zič kih li ca u iz no su od 1%. Ti me do bi ja ju ve ću

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

81

ne za vi snost da in ve sti ra ju sred stva iz tih 1% u ak tiv no sti usme re ne na raz voj pred u zet ni štva i da stva ra ju sop stve na sred stva za svo je sta tu tor ne ak tiv no sti.

Op šte uzev, u Polj skoj se i da lje iz gra đu je sek tor ak tiv no sti gra đa na. Or­ga ni za ci je uče ka ko da spro vo de pro mo tiv ne ak tiv no sti, lo bi ra ju i ob ja vlju ju svo je fi nan sij ske iz ve šta je, kao i da sa ra đu ju sa jav nim i po slov nim sek to rom.

Ovi no vi za kon ski ak ti po seb no su zna čaj ni jer or ga ni za ci ja ma da ju mo guć­nost da spro vo de pred u zet nič ke ak tiv no sti. To je od po seb ne va žno sti za ak­tiv no sti u obla sti so ci jal ne i pro fe si o nal ne re in te gra ci je du go roč no ne za po sle­nih li ca. Za kon o so ci jal nom za po šlja va nju je u toj obla sti po sti gao zna čaj ne uspe he. Nji me se od go va ra na pro ble me is klju če no sti iza zva ne ni skim ni vo om obra zo va nja. Pre ma iz ve šta ju o so ci jal nom raz vo ju UNDP (iz 2002. go di ne), oko 60% dru štva ne po se du je ni osnov ne struč ne ve šti ne dok ve ći na ima sa mo osnov nu ško lu ili ne za vr še nu struč nu ško lu. Sto ga, nji ma je te ško da kon ku ri šu na slo bod nom tr ži štu. Lju di iz ove gru pe pr vi se pro gla ša va ju teh no lo škim vi­škom, su o ča va ju se sa te ško ća ma u na la že nju po sla i u kraj njem is ho du, bi va ju osu đe ni na mar gi na li za ci ju i „kli jent ski” sta tus u sop stve noj ze mlji.

Za ko nom o so ci jal nom za po šlja va nju pred vi đe no je osni va nje Cen ta ra za so ci jal nu in te gra ci ju – no vih ob li ka struk tu ra so ci jal ne eko no mi je. Sta tus Cen­tra za so ci jal nu in te gra ci ju odo bra va se na pe riod od pet go di na. Cen tre za so ci jal nu in te gra ci ju, kao or ga ni za ci o no i bu džet ski ne za vi sne je di ni ce, mo gu da osni va ju, ka ko ne vla di ne or ga ni za ci je ta ko i lo kal na upra va. U Polj skoj tre­nut no po sto ji 64 Cen tra za so ci jal nu in te gra ci ju.

Cen tri za so ci jal nu in te gra ci ju spro vo de svo je za dat ke or ga ni zo va njem ra­di o ni ca za pro fe si o nal nu pre kva li fi ka ci ju, obra zov nih kur se va i gru pa po dr ške. Ovi Cen tri ima ju sa mo go di nu da na da pri pre me li ca iz so ci jal no is klju če nih gru pa da ovla da ju no vim ve šti na ma, bo lje raz u me ju se be i svo ju ži vot nu si tu a­ci ju, po no vo iz gra de svo je mo ral ne sta vo ve, ose ća nje sa mo do stoj no sti, ve ru u sop stve ne spo sob no sti i spo sob nost da po kre nu sop stve ne pred u zet nič ke ak­tiv no sti.

Ve o ma va žno do stig nu će ovog za ko na je to što se nji me pred vi đa na kna­da za in te gra ci ju u iz no su od oko 700 polj skih zlo ta (oko 150 evra) me seč no, ka ko bi se li ca mo ti vi sa la da uče stvu ju u sva ko dnev nim za da ci ma. Nji me se, ta ko đe pred vi đa sti ca nje rad nog is ku stva kod po slo dav ca, či me li ca do bi ja ju mo guć nost da is pro ba ju svo ju struč nost u okru že nju po dr ža nog za po šlja va­nja. Po dr ža no za po šlja va nje zna či da će po slo da vac obez be di ti rad no me sto u

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

82

pe ri o du od go di nu do go di nu i po da na du go roč no ne za po sle nom li cu ili svr še­nom po la zni ku Cen tra za so ci jal nu in te gra ci ju i da će mu to kom jed ne go di ne bi ti na dok na đen deo tro ško va za po sle nja tog li ca. Ovi ele men ti za jed no stva­ra ju mo guć nost da ova li ca pri me nju ju no ve ve šti ne u tr ži šnim uslo vi ma i da lje pri la go đa va ju svo je po na ša nje zah te vi ma po slo dav ca.

Po slo vi ko ji se spro vo de u struč nim ra di o ni ca ma ob u hva ta ju i eko nom ske aspek te, jer po la zni ci to kom na sta ve pro iz vo de do bra ko ja bi tre ba lo da ima­ju tr ži šnu vred nost i da bu du kon ku rent na osta lim pro iz vo di ma na tr ži štu. U za vi sno sti od obla sti de lat no sti ko je cen tri spro vo de, po la zni ci ta ko đe mo gu da bu du an ga žo va ni na pru ža nju uslu ga. Sred stva za ra đe na pro da jom do ba ra ili uslu ga či ne sred stva Cen tra i stva ra ju do dat ne mo guć no sti za raz voj no vih ob li ka de lat no sti.

Za da ci ko je cen tri pre u zi ma ju na se be iz i sku ju raz voj no vih ve šti na nji ho­vog oso blja i no ve na či ne ra da. Ovi aspek ti su iz u zet no va žni, na ro či to jer će se oce nji va ti de lo tvor nost ak tiv no sti cen ta ra, uglav nom u po gle du bro ja za po sle­nih lju di. Sto ga, pri pre ma oso blja za no ve za dat ke na la že spro vo đe nje no vog obra zov nog pro gra ma i kre i ra nje jed ne no ve fi lo zo fi je so ci jal nog ra da.

Pro gram obu ke bu du ćeg oso blja an ga žo va nog na pru ža nju so ci jal ne po­dr ške tre ba da uklju ču je ele men te kao što su: iz grad nja part ner stva i sa rad­nje iz me đu onih ko ji ma je po dr ška po treb na i onih ko ji je pru ža ju, stva ra nje per spek ti va za istin sko po bolj ša nje ži vot nih uslo va is klju če nih li ca, po dr ška ra zno vr sni jim ob li ci ma me đu sob ne po mo ći i sa mo po mo ći, uklju ču ju ći ra zno­vr sne ob li ke so ci jal nog ra da i psi ho te ra pe ut ske po dr ške u ve zi sa struč nim obra zo va njem, pred u zet ni štvo, sport ske ak tiv no sti i tran spa rent nost, kre di bi­li tet, otvo re nost svih part ne ra u pro ce su in te gra ci je.

Za ko nom o so ci jal nom za po šlja va nju po dr ža va se stva ra nje uslo va za raz­voj obra zov nih i pred u zet nič kih pro gra ma. Nji me se ta ko đe stva ra ju uslo vi za for mu li sa nje si stem skih re še nja za re gu li sa nje pi ta nja, kao što su rad po­la zni ka u Cen tru, op seg i vre me uti ca ja i per spek ti va lič ne osa mo sta lje no­sti. Ovo pred sta vlja je dan od naj va žni jih za da ta ka u ko jem će oso blje Cen tra istin ski da pre u zme od go vor nost za bu duć nost svo jih svr še nih po la zni ka. Bi će neo p hod na ogrom na od luč nost ka ko bi so ci jal na pred u ze ća bi la osno va na u okvi ru de lat no sti Cen tra. Naj ve ro vat ni je je, me đu tim, da će so ci jal ne za dru ge pred sta vlja ti jed nu od osnov nih obla sti u ko ju će svr še ni po la zni ci Cen tra bi ti uklju če ni.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

83

3. So ci jal ne za dru ge

Li ca ko ja za vr še jed no go di šnje pro gra me ko je spro vo de cen tri za so ci­jal nu in te gra ci ju mo gu da osnu ju so ci jal ne za dru ge. So ci jal ne za dru ge su ne pro fit na so ci jal na pred u ze ća či ji cilj ni je stva ra nje pro fi ta, već struč na i so ci jal na re in te gra ci ja li ca sa mi ni mal nim kva li fi ka ci ja ma. Kao i udru že nja i fon dan ci je, so ci jal ne za dru ge se re gi stru ju u Na ci o nal nom su du za re gi­stra ci ju. Pre ma pro jek tu za ko na, po sle re gu li sa nja svih oba ve za na kra ju go di ne, za dru ga ula že su fi cit u bu dže tu u so ci jal ne ci lje ve u ko rist svo jih čla no va ili u in te re su lo kal nih za jed ni ca. One mo gu da ula žu taj su fi cit u obu ku, po dr šku po ro di ca ma čla no va, ku po vi nu no vih ma ši na, za po šlja va nje dru gih ne za po sle nih li ca, re no vi ra nje pro sto ri ja klu ba, iz grad nju sport skog te re na, itd.

So ci jal na za dru ga mo že ima ti iz me đu pet i pe de set čla no va. Ima ju ći u vi du ni sku kon ku rent nost čla no va za dru ge, za kon pred vi đa na kna du de la tro ško va nji ho vog za po sle nja, tj. do pri no sa za oba ve zno osi gu ra nje i po re za u pe ri o du od 18 me se ci.

Fon da ci ja „Bar ka“ je go di na ma is pro ba va la raz li či te ob li ke pred u zet ni štva, ka ko u se o skim ta ko i u grad skim sre di na ma, u po tra zi za ta ko zva nim ni ša ma na tr ži štu i obla sti ma ko je ni su pri vlač ne za po slov ni sek tor, a u ko ji ma bi mo­gla da po kre ne eko nom ske ak tiv no sti. Te ak tiv no sti ob u hva ta ju re sta u ra ci ju i pro da ju po lov nog na me šta ja, apa ra ta i ode će, re ci kla žu me ta la, uslu ge pre vo­za po koj ni ka na gro blji ma i uslu ge ve za ne za upra vlja nje sport skim i re kre a tiv­nim cen tri ma, agro tu ri zam, itd.

Da nas smo sve sni neo p hod no sti tra ga nja za no vim vr sta ma uslu ga u lo­kal nim za jed ni ca ma i nji ho vog raz vo ja, kao što je ne ga sta rih oso ba i li ca sa in va li di te tom. No va ide ja je da iz da je mo ča so pis so ci jal nog pro fi la ko ji bi na uli ca ma pro da va li ne za po sle ni. Ide ja „ulič nih no vi na“ po ti če iz Ve li ke Bri ta ni je i raz vi je na je već u 49 ze ma lja. Pre ma na če lu pro da je ča so pi sa, pro dav ci do­bi ja ju 50% ce ne sva kog pri mer ka ča so pi sa. „Ulič ne no vi ne“ se već pro da ju na uli ca ma Po zna nja. Nje go vi pro dav ci se pri pre ma ju da sa mi osnu ju so ci jal nu za dru gu ko ja će bi ti za du že na za di stri bu ci ju ča so pi sa. Ta ko đe će bi ti neo p­hod no osno va ti so ci jal ne za dru ge ko je će se an ga žo va ti u vi še obla sti i bi ti u sta nju da nu de raz ne vr ste uslu ga, kao što je či šće nje, re no vi ra nje, ba što van­stvo i dru go, a ko je će obez be di ti sta bil nost pred u ze ća.

PREPORUKE ZA PODRŠKU RAZVOJA KAPACITETA SOCIJALNIH PREDUZEĆA U SRBIJI

84

Ta ko đe, neo p hod no je or ga ni zo va ti re dov ne pro da je/auk ci je pro iz vo da i sa stan ke sa pred u zet ni ci ma i pro mo vi sa ti ide ju so ci jal ne ko he zi je, kor po ra­tiv ne dru štve ne od go vor no sti i za jed nič ke dru štve ne od go vor no sti lo kal nih gru pa. Ide ja od go vor nog bi zni sa pod ra zu me va po tra gu za no vim re še nji ma ko ja od go va ra ju part ne ri ma, de o ni ča ri ma, kli jen ti ma, za po sle ni ma, pa čak i kon ku rent skim kom pa ni ja ma. Ona pod ra zu me va or ga ni zo va nje ak tiv no sti na na čin ko ji uzi ma u ob zir aspek te so ci jal nog raz vo ja. Kom pa ni je ko je ula žu u od go vor no po slo va nje uži va ju bo lji po lo žaj na tr ži štu. Pre ma is tra ži va či ma, 70% kli je na ta bi ra kom pa ni je an ga žo va ne na dru štve nom raz vo ju, a nji ho vi za po sle ni su, sto ga, lo jal ni ji, efi ka sni ji, a nji ho vi pro iz vo di i uslu ge kva li tet ni ji. Iz grad nja so ci jal ne ko he zi je iz i sku je na pu šta nje krat ko roč nog usred sre đi va nja na aku mu la ci ju pro fi ta i po sma tra nje eko nom skog raz vo ja iz ši re per spek ti ve kroz so ci jal no po bolj ša nje.

Izdavač:Evropski pokret u Srbiji

Kralja Milana 31Beograd

www.emins.org

Za izdavača:Maja Bobić

Autori:Slobodan Cvejić

Radmila GrozdanićŽaklina StojanovićKarlo Borzaga

Barbara Sadovski

Korektura:Marija Todorović

Koordinatorke projekta:Milica Radovanović Dumonjić

Dina Rakin

Dizajn:Dunja Šašić

Beograd, 2011.

ISBN 978­86­82391­65­4

MIŠLJENJA I STAVOVI IZRAŽENI U OVOJ PUBLIKACIJI PREDSTAVLJAJU STAVOVE AUTORA I NE ODRAŽAVAJU NEOPHODNO I ZVANIČNE

STAVOVE EVROPSKOG POKRETA U SRBIJI (EPUS), MEĐUNARODNOG CENTRA OLOF PALME NITI

ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARDONI RAZVOJ I SARADNJU (SIDA).