RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA U MEĐUGORJU

Opatija, studeni 2012

Ivan Strinić

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

OPATIJA

Mentor: dr. sc. Zrinka ZadelKolegij: Kulturni turizam

Student: Ivan StrinićSmjer: Hotelski menadžmentStatus: Izvanredni studentMatični broj: 19918/08

UVOD

• Međugoje je fenomen našeg vremena i prostora koji traje već 24 godine.

• Kao takvo plijeni pozornost i privlači milijune hodočasnika iz svih krajeva svijeta.

• Taj golemi interes ga je pretvorio u jedno od nekoliko najvećih marjanskih svetišta poput Fatime, Lourdesa i ostalih.

Pojam vjerske turističke destinacije

• Pod ovim pojmom u stručnoj literaturi se podrazumijeva neko mjesto ili zaokružena zemljopisna cijelina koja raspolaze vjerskim ili religioznim sadržajem.

• Specifična su po tome što nastaju spontano i iznenada.

• Također su specifična po tome što prirodna obilježja, gospodarski razvoj ili geopolitičko okruženje ne odlučuju o tome gdje će se razviti vjerska turistička destinacija.

Međugorje- nekad i sad

• Od 1981. godine Međugorje postaje jedno od najprivlačnijih hodočasničkih destinacija.• Iako ne postoje službene statistike, vjeruje se da je Međugorje do sad

posjetilo preko 25 milijuna ljudi.• Već od samog početka Međugorje postaje internacionalno marijansko

svetište jer strani turisti čine 80% posjetitelja. Ta je značajka posebno važna radi ekonomskih učinaka koje posjete stranih gostiju izravno ili neizravno polučuju. • U skladu s trendom rasta broja posjetitelja širili su se i smještajni

kapaciteti koji se danas procjenjuju na približno 20 tisuća postelja.

Međugorje- nekad i sad (2)

• Razdoblje između 1987. i 1991. smatra se „zlatnim dobom” Međugorja jer je odnos ponude i potražnje bio takav da je bilo više gostiju nego raspoloživog smještaja.• U posljednim predratnim godinama je zabilježen prvi respektabilni

broj kreveta (po službenoj općinskoj evidenciji 9000 kreveta je bilo registrirano)• 1989. godine službeno je bilo zabilježeno 337 000 turističkih noćenja.• U poslijeratnim godinama dolazi do intezivnije gradnje smještajnih

objekata koja i danas traje pa se i struktura smještaja mijenja, te također dolazi do sve manjeg broja prekomorskih gostiju.

Smještajni kapaciteti Međugorja

• Međugorje danas broji preko 15 000 kreveta, no i taj broj je svakodnevno u porastu.• Najizraženiji načini smještaja do sad su bili obiteljske kuće jer su

hodočasnici željeli osjetiti obiteljski duh.• No i to se danas mijenja jer je sve veći broj apartmana i hotela.• U međugorju danas postoji 6 hotela koji nude preko 800 kreveta.• Jos je važno spomenuti da je Međugorje daleko najjeftinija turistička

destinacija an našem području gdje noćenje u hotelu stoji između 20 i 35 eura.

Struktura i karakteristike međugorskih hodočasnika

• Najznačajnije tržište je talijansko, oni čine preko 30% svih gostiju. • Hodočasnici pretežno borave tri do četiri dana.• Najčešće dolaze u grupama u kojima se najčešće nalaze jedan ili više

svećenika.• Po starosnoj strukturi pretežno se radi o ljudima iznad 50 godina, a po

spolnoj strukturi žene čine preko 60% svih hodočasnika.• Po kupovnoj moći prosječni međugorski hodočasnik pripada srednjem

i nižem srednjem sloju.

Struktura i karakteristike međugorskih hodočasnika (2)

Tab. 1: Anketirani hodočasnici prema zemlji porijekla

izvor: http://hrcak.srce.hr/83042

Aktualni problemi Međugorja

• Problemi u Međugorju proizlaze najviše radi nedostatka društvenog nadzora i kontrole tržišta, te snažne ekspanzije privatne investicije koja se jako često ne kontrolira.

• Sadašnji prostorni plan datira iz 1985. godine i on je kočnica infrastrukturnom razvoju. Zbog takvog stanja postoji sve veći broj objekata izgrađen bez urbanističke i građevinske dozvole.

• Ovakvo stanje je stvorilo tzv. crno tržište koji predstavlja značajan problem.

PROBLEM UPRAVLJANJA DESTINACIJOM

• Međugorje je do 2007. godine imalo svoju turističku zajednicu koja je upravljala svim odlukama, no odlukom Vlade od 2007. su ukinute apsolutno sve turističke zajednice na razini gradova i općina.

• Međugorje danas spada pod TZ Hercegovačko-Neretvanskog kantona.

• Zbog velikih ekonomskih i političkih problema u BIH sve više se zanemaruje turizam i razvoj turizma.

Infrastrukturni problemi

• Cestovna struktura u mjestu nije riješena u potpunosti, posebno glavno raskrižje Tromeđa na ulazu u mjesto

• Vodo-opskrba tijekom ljetnih mjeseci također stvara probleme.

• Ne postojanje kanalizacijskog sustava najveća je kočnica u daljnem razvoju mjesta

SWOT analiza

PREDNOSTI:-Veliki broj inozemnih turista-Specifičnost svetišta-Blizina ostalih turističkih destinacija

NEDOSTACI:-Infrastrukturni problemi-Loše praćenje turističkog prometa-Inspekcijski nadzor-Upravljanje destinacijom

MOGUĆNOSTI:-Potencijal za najvažnije turističko središte u regiji-Ekonomski napredak regije-Izgradnja bolje infrastrukture

PRIJETNJE:-Potencijalna eko-prijetnja-Zanemarenost od strane institucija

Zaključak

• Međugorje zbog svih svojih potencijala koja nisu ni blizu iskorištena, zaslužuje znatno veću pažnju svih nivoa vlasti.

• Značenju turizma u Hercegovini, osim Međugorja do sada nije pridavana veća pozornost,a znamenitosti nisu bile dovoljno istaknute.

• Razvoj Međugorja treba boljim prostornim planom i boljim razvojem infrastrukture urediti, a sve sa svrhom što bolje turističke ponude

Literatura

• TZ Međugorje- Bijakovići, statistički podaci

• Župni arhiv, Župni ured Međugorja

• http://hrcak.srce.hr/83042

HVALA NA PAŽNJI