Razvoj e Časopisa-1

Dr. sc. Senada Dizdar, docent

Filozofski fakultet Sarajevo

Odsjek za komparativnu knjievnosti bibliotekarstvo

[email protected]

*

casopis i znastvena komunikacija 2011.

*

E-asopisa i neomeena mrena graa


Sadraj

*


*
tampa -sredtvo za irenje informacijaZnanstveni asopisi DefinicijeE-asopisiHistorija e-asopisaPrednosti i nedostaciNain pojvljivanja Pristup asopisuOblici pojavljivanja e-lanaka

[Stipevi, A. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985.]

*


*

tampa - sredstvo za irenje informacija


Poeci tamparstva u Europi

*


*
trai se rjeenje za dva problema:
a) pronalaenje novog i jeftinijeg pisaeg materijala

b) kako ubrzati postupak umnoavanja knjiga

tehnologija proizvodnje papira dolazi kao rjeenje iz islamskih zemalja (sredinom 13. st.)
mehaniko umnoavanje rjeava Nijemac Johann Gutenberg iz Mainza (sredinom 15. st.)

Gutenberg i Biblija u 42 retka

*


*
rad na knjizi zapoinje u Mainzu 1452. god., a zavrava 1455. god.knjiga je imala dva sveska velikog formata, s tekstom otisnutim u dva stupca ukupno je otisnuto 1280 stranica

Renesansa i Aldo Manuzio (1449.-1515.)

*


*
1469. proradila je prva tamparija u Venecijido kraja 15.st. radilo je u Veneciji preko 150 tamparskih radionica u kojima je tampano preko 4000 knjiga. Manuzio uvodi umjesto velikog (folio) formata osminski format, koji je najpogodniji za itanje, noenje, a cijenom je bio duplo jeftiniji

tampana knjiga novo sredstvo za irenje informacija

*


*
irenje pismenosti meu graanskim stanovnitvomafirmacija narodnih jezika u knjievnosti i nauciubrzava protok informacija izmeu pojedinih drutvenih slojeva i izmeu pojedinih zemljopisno udaljenih krajeva u Europi

Novi medij za registriranje i prijenos informacija periodine publikacije

*


*
ekspanziji novog medija pogoduje sloboda tampe (Francuska revolucija 1789.)poetkom 19 st., uslijed silnog razvoja znanosti, asopisi postaju jednim od najvanijih uzronika drutvenog, znanstvenog i tehnolokog razvojapoetkom 20 st. pojava novih naunih disciplina uvjetuje velik broj specijaliziranih asopisa (asopis preuzima primat nad knjigom u prijenosu naunih informacija)

ta kae wikipedija ?

*


*

Novine su tampani mediji koji objavljuju razne vijesti iz drutvenog, politikog, kulturnog i sportskog ivota, izvjetavaju o dnevnim dogaajima, donose prie, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd. Novinari su ljudi koji su za svoj poziv odabrali pisanje za novine. Djelatnost pisanja i izdavanja novina naziva se novinarstvo ili urnalistika (francuski: journal [urna'l]= novine)

asopis je periodina publikacija koja izlazi u redovnim vremenskim razmacima i najee pokriva odreeno podruje. Razlikujemo neznanstvene i znanstvene asopise.

Do devedesetih godina dvadesetog stoljea postojali su samo tampani asopisi, a krajem prolog stoljea pojavili su se i elektronski asopisi, koji mogu biti inaica tampanog asopisa ili izvorni elektronski asopis.


Novine

*


*
poetkom 16. st. (pa sve do 18. st.) to su bile rukopisne novinedvije znaajke periodinih publikacija: ustaljena periodinost izlaenja i raznovrsnost priloga.1609. god. javljaju se u Pragu novine Avisa-Relation oder Zeitung i u Strassburgu list Relation.prve dnevne novine poinju izlaziti u Leipzigu 1660. pod naslovom Neue einlaufende Nachrich von Kreigsund welthndeln

Novine

*


*
Novine definiramo kao periodine publikacije koje uglavnom izlaze dnevno, ili jedanput, dvaput ili triput te donose informacije o najnovijim dogaajima, u prvom redu, drutveno-politike prirode. Novine takoer objavljuju popularne naune lanke i novosti iz nauke i tehnike. Sveina i novost takvih novinskih priloga daje odreenu informativnu vrijednost. Slube tekue signalizacijeInformacije nepuzdane,Imaju manju vrijednost kao izvor naunih informacija

Avisa-Relation oder Zeitung

*


*


asopis

*


*
asopis periodina publikacija izlazi redovito sedmino, mjeseno...plugodinje...u istom slogu i koja donosi lanke i druge materijale naunog ili drutvenopolitikog sadraja, kao i beletristiku. asopisi sadre tekue informacije i opisuju najnovija dostignua s podruja nauke i tehnike. Naune hronike sekundarnu ulogu.Originalni lanci rijetko se objavljivali do 18. st.

asopisi

*


*
1633. god. u Parizu izlazi prvi asopis, Bureau dAdresses1665. god. u Parizu izlazi Le Journal des Scavans (asopis uenih ljudi) Ispoetka izlazi nedjeljno, a potom svakih petnaest dana. Namjera pokretaa i urednika asopisa J.B. Colberta bila je da se u njemu donose obavijesti o znanstvenim otkriima i kritiki osvrti na naune publikacije to su se u to vrijeme izdavale.

Le Journal des Scavans

*


*


asopisi

*


*
Ubrzo se tampaju prijevodi asopisa u Italiji i NjemakojU Engleskoj ueno Kraljevsko drutvo (Royal Society) poinje 1668. izdavati asopis Philosophical Transactions.

U 18. st. nauni asopisi biljee golem napredak

*


*
javlja se itav niz specijaliziranih asopisa posveenih pojedinim naunim disciplinamavelika vanost asopisa za irenje naunih informacija u vrijeme kad poinje industrijska revolucija

Produkcija naune literature

*


*
po jednoj raunici 1970. godine tampalo se priblino pola miliona stranica znanstvenog teksta u asopisima i knjigama svake minutepo miljenju nekih strunjaka ak tri etvrtine publikacija nauno-tehnikog sadraja nije trebalo nikada ni objelodaniti, jer ne sadre nita novokvalitetnije praenje ogromnog broja znanstvenih asopisa postaje nemogue

Definicije

*


*
Periodika publikacija je pak vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovitim razmacima kraim od godine. Obino sadrava zasebne lanke.Serijska publikacija je jedinica neomeene grae, bez unaprijed utvrena kraja izlaenja, objavljena u uzastopnim zasebnim sveiima ili dijelovima, obino s brojanim podacima.
Primjeri za serijske publikacije obuhvaaju asopise, revije, elektronike asopise, godinje izvjetaje, novine I inizove omeenih publikacija. (ISBD CR)


Definicije

*


*
Integrirajua graa je: jedinica grae koje se nadopunjuje ili mijenja osuvremenjivanjima koja ne nastaju zasebna, ve se uklapaju u cjelinu. Integrirajua graa moe biti omeena i neomeena. Primjeri za integrirajuu grau obuhvaaju grau koja se osuvremenjuje poput publikacija koje imaju uvez sa slobodnim listovima i mrenim mjestimaNeomeena integrirajua graa je: bibliografska jedinica koja nema predvien kraj izlaenja, a nadopunjuje se ili mijenja putem osuvremenjavanja koja nisu zasebna, ve uklopljna u cjelinu (ISBD CR)

*


*


Historija e-asopisa

*


*
Historija e-asopisa poinje jo ezdesetih godina 20. stoljea. dostupni: na mrei (gopher, telnet, File Transfer Protocol (FTP), diskusijske liste, elektronika pota)ili na nekom materijalnom nositelju (disketa, CD-ROM, DVD, USB memorija)sredine devedesetih godina 20. stoljea e-asopisom se u naelu smatra onaj koji je dostupan putem mrenih (web) stranica na Internetu

Nain pojavljivanja

*


*
Nain pojavljivanja:samo u elektronikom obliku, veina naslova ima papirnatu i elektroniku inaicu.Papirnati vs elektroniko izdanje moe se muusobno razlikovati (vrijeme izlaska, sadraj, e-inaica samo djelomino moe biti dostupna na mrei...)Trend digitalizacije starijih godita asopisa
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm


Prednosti e-asopisa

*


*
laki pristup i pretraivanje, itatelj brzo i jednostavno dolazi do rada koji ga zanima moe ukljuivati ive linkove na bibliografije ili baze podataka te se itateljima omoguava da brzo i jednostavno dou do dodatnih informacija vezanih uz rad koji upravo itaju bre cirkuliranje ideja i spoznaja irenje dijaloga na daleko vei krug ljudi brza komunikacija s itateljima i autorima autor lako dolazi do svih informacija potrebnih za pripremu rada za objavljivanje u odabranom asopisu

Prednosti e-asopisa

*


*
odgovarajuim aplikacijama mogue je: pratiti posjeenost asopisa, itanost pojedinih radova, saznati koju vrstu radova itatelji preferiraju, itd. dostupnost povratnih informacija na temelju kojih se moe donositi zakljuke koji e podignuti kvalitetu asopisa i poveati broj itatelja mnogo manji trokovi (za itatelje nie cijene pretplate ili besplatan pristup, a za urednitvo manji troak tiskanja i distribucije) mogunost upotpunjavanja tekstova slikom, zvukom, video zapisima itd. dijelove ili cijele tekstove mogue je preuzeti i snimiti na svoje raunalo tako da im se moe kasnije pristupiti bez da se bude on-line

Nedostaci e-asopisa

*


*
upitna vjerodostojnost informacija iz asopisa koji nisu indeksirani za ugodno koritenje je potrebna brza internet veza percepcija elektronskog asopisa kao manje vrijednog i manje trajnog biranje asopisa prema dostupnosti, a ne prema kvaliteti nedovoljno regulirano pitanje autorskih prava

Pristup asopisu

*


*
Pristup cjelovitim tekstovima lanaka najee nije besplatan Pristup se tada najee ostvaruje na dva naina: pomou korisnikog imena (engl. username) i pasvorda (engl. password), ili pomou tzv. IP broja (odengl. Internet Protocol Number). Kod pristupa pomou korisnikog imena i pasvorda, pristup je doputen samo registriranim korisnicima. Prednost takvog naina pristupa je pristup s bilo kojeg mjesta i bilo kojeg raunala, a nedostatak da korisnik mora pamtiti korisniko ime i pasvord.

Pristup asopisu

*


*
Puno je praktiniji pristup pomou IP broja (tzv. IP controlled e-journals), Ukoliko ustanova koja pretplauje pristup e-asopisu ima lokalnu mreu. Svako raunalo u lokalnoj mrei ima svoj jedinstveni i stalni IP broj. Pristup je doputen samo korisnicima s raunala iji je IP broj registriran, odnosno onima koje prepoznaje raunalo-posluitelj na kojem se nalaze e-asopisi. Korisniko ime i zaporka nisu potrebni.

Oblici lanaka u e-asopisima

*


*
Najee lanci su standardno dostupni u hipertekstualnom(HTML) i prenosivom (PDF) obliku. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke.Hipertekstualni, HTML (od engl. Hyper-Text Markup Language) oblik ima, pojednostavljeno reeno, oblik obine web stranice. Prednosti su mu: brzo uitavanje, izravni prikaz u pregledniku (nije potreban nikakav dodatni program), mogunost jednostavnog postavljanja slika u vie veliina i oblika, mogunost unutarnjeg i vanjskog povezivanja (primjerice, povezivanje popisa literature s bibliografskim podacima ili cjelovitimtekstovima), i sl.

HTML nedostaci

*


*
Nedostaci HTML oblika su: razlike u izgledu lanka spram onog u papirnatom asopisu. Tako, primjerice, slike i tablice nisu uvijek na istom mjestu (ponekad su i na posebnoj stranici).Osim toga, sloenije je takav lanak poslati elektronikom potom, pohraniti na disk ili ispisati na papir.HTML je kratica za HyperText Markup Language, to znai prezentacijski jezik za kreiranje web stranica. Da bi se web stranice mogle oblikovati, stvoren je HTML. Pomou njega mogue je mijenjati fontove slova po tipu (obitelji: Arial, Times, Curier itd.), veliini i stilu (obian, italic, bold ili italic bold). Mogue je umetati slike u tekst, definirati prored, uvuenost teksta i drugo

Prednost PDF

*


*
u potpunosti oponaa izgled tiskanog rada, te omoguuje isti izgled dokumenta bez obzira na kojem se raunalu prikazuje.Ako je dokument izvorno kreiran elektroniki, ima svojstva i
slike i teksta, tj. mogu se koristiti funkcije poput kopiranja, traenja i sl. Oni, pak, PDF dokumenti koji su nastali skeniranjem papirnatog predloka imaju iskljuivo oblik slike te nema mogunosti pretraivanja i kopiranja dijelova teksta.


Prednost PDF

*


*
Najvea prednost PDF oblika upravo je identinost s papirnatim, pa dijagrami i formule ostaju nepromijenjeni i na istom mjestu na stranici kao u papirnatoj inaici, ime se smanjuje mogunost pogreke. Pogodan je za slanje elektronikom potom, pohranjivanje na disk i ispis na papir.Portable Document Format (skraeno: PDF) je format zapisa dokumenata kojeg je kreiralo poduzee Adobe Systems 1993. godine. Koristi za za zapis dvodimenzionalnih dokumenata neovisno o ureaju i rezoluciji ispisa.

Nedostaci PDF

*


*
Glavni nedostatak, osim to je datoteka neto vee nego u HTML obliku, je neophodna je instalacije dodatnog programa.Iako je program za itanje PDF datoteka (Adobe Acrobat Reader) slobodno dostupan na Internetu, ipak to moe stvoriti stanovite tehnike potekoe.Upitna je iskljuiva vezanost tako velike koliine sadraja uz proizvod jedne komercijalne tvrtke.
Adobe Reader


PostScript

*


*
Od ostalih, puno rjee zastupljenih oblika u kojima mogu biti lanci u e-asopisima znaajan je jo PostScript, vrlo rijedak i sloen za upotrebu. U kombinaciji, meutim, s postscriptkompatibilnim pisaem omoguuje kvalitetan ispis, to je inae problem s prethodna dva oblika u znanstvenim disciplinama koje zahtijevaju fotografije visoke razluivosti.
PostScript (skraeno: PS) je programski jezik poduzea Adobe Systems, namjenjen grafici, primarno stolnom izdavatvu.

PostScript su 1982. godine razvili John Warnock i Charles Geschke.


Opi uvjeti koritenja e-asopisa

*


*

1. sadraji se mogu koristiti samo za osobne potrebe;

2. zabranjeno je:
kopiranje svih lanaka u jednom sveiu ili svesku; komercijalno koritenje lanaka;mijenjanje, zakrivanje ili uklanjanje oznaka koje ukazuju na porijeklo dotinog sadraja ili uvjete koritenja.U sluaju krenja propisanih pravila koritenja, mogue je ograniavanje ili ukidanje prava nadaljnju upotrebu.

kraj

*


*

http://education.fiu.edu/newhorizons/


Documents

Razvoj e Časopisa-1