Razmnozavanje vocaka.pdf

7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf

1/44

Razmnoavanje voaka

Teuta Benkovi-Lai, VUSB


2/44

Podloga (epibiont) i plemka (hipobiont)vona

sadnica Dobar odabir podloge osigurava:

Raniji ulazak u rod

Otpornost na niske temperature

Otpornost na suu Otpornost na teka tla

Otpornost na visoki postotak vapna u tlu

Kvalitetniji plod

Veliku rodnost

Otpornost na tetnike i bolesti

Na vlastitom korijenu: smokva, maslina, kivika,malina,kupina, ribizla, jagoda


3/44

Tehnike kalemljenja:

Kopuliranje (kalemljenje odvojenom plemkom)

Okuliranje (kalemljenje odvojenim pupom)

Kalemljenje sa posrednikom (meupodlogom)


4/44


5/44

Rasadnik

Klijalitasije se sjeme za dobivanje generativnih podloga (kotice breskve

se siju na razmak 3 cm , a trenja i vinja jedna do druge na dubinudvostruno dublju od debljine)

Pikiritegdje se biljke presauju da bi se bolje razvile, ali se izbjegava jerse sije direktno u redove u jesen gdje e se i cijepiti u ljeto

Matinjak plemki ili vegetativnih podlogaposaena matina stabla kojasu kupljena kao sadnica i koja se prate oko 10 godina i sa njih se uzimaju

plemke (50-60cm.), odnosno pupovi za transplataciju Matinjak podloga ili generativnih podloga- stabla sa kojih se uzimaju

sjemenke koje se stratificiraju, te se onda siju

Cjepinjaku redove idu podloge koje se nagrtanjem uzgajaju u matinjakupodloga, razmak je 15-20 cm, a sklop je od 4-6 redova sa razmakom od 1- 2mblok, nakon bloka praznina od 2.5-3m, pa opet blokizmjena po

sortama i vrstama Slobodna povrinakada je potrebno rotirati

Trapilite(trap)za spremanje sadnica u jesen (duboki jarci oko 45-50cm)koji se moraju zatititi od glodavaca

Sadnice se jo mogu uvati u hladnjaamakod intenzivne proizvodnje


6/44


7/44


8/44


9/44


10/44

Kodjezgriavihi kotiavihvonih vrsta najee se primjenjuju sljedei naini

vegetativnog razmnoavanja: nagrtanjem, reznicama izdancima i najrasprostranjeniji

nain kalemljenjem.

Proizvodnja mladica zrelim reznicama: priprema reznica i slaganje u jarak

za oiljavanje, pokrivanje sitnom zemljom i oiljenareznica u jesen

(Medigovi, 1977.)


11/44

Razmnoavanje nagrtanjem se obino primenjuje kod proizvodnje podloga za

jabuku, kruku i dunju, a neto ree za vinju, trenju i ljivu. To se obino radi u

matinjaku za proizvodnju vegetativnih podloga, gde se vri ukorijenjavanje

jednogodinjih izboja na razmak 1.2xo2.0m. Nakon sadnje nadzemni dio se ree na 3 cmod tla i nagrne zemljom. U jesen sa odgrne, a iz adventivnih pupova se razvije nekoliko

mladica. U proljee kada se mladice 30 cm ponovo se nagrne vlanom zemljom, a tokom

vegetacije se vri 2-3 nagrtanja da donja polovica uvijek bude u tlu

Za nagrtanje se koristi fermenrirana piljevina

Iz donjih adventivnih pupova se razvije korijen, u jesen se ovakvi ukorijenjeni

izboji odvoje od matinog grmaJedan grm moe dati do 12 ukorjienjenih izbojapodloga, a rok mu je do 20

godina


12/44

Razmnoavanje korjenovim izdancima se najee razmnoava ljiva,vinja, malina, lijeska a rijee dunja. Kod nas se najee malina i oblainska

vinja razmnoavaju izdancima, a kod ostalih vonih vrsta se izbegava jer se

grebenicamalako prenose viroze. Izdanci nastaju iz adventivnih pupova

korjenovog vrata i ila.


13/44

Razmnoavanje grebenicama ili poleenicamaskupo

Iznimno za proizvodnju podloga trenje i ljive, koje se

tee ukorjenjavaju

Jednogodinji izboj se poloi u tlo, iz pazuacapupovapotjeraju mladice, koje se ukorijene tokom vegetacije

1. Obina grebenica samo se centralni dio izboja povije

u tlo, a vrh je vani

2. Kineska grebenicamladice se polau u vodoravanpoloaj i prekriju tlom, a iz pupova izbiju mladice


14/44

Razmnoavanje zrelim reznicama Zrela reznica je odrvenjeli dio vegetativnog tkiva bez listova

Nakon opadanja listova nareu se reznice od 20-30 cm, veu u snopove (do100 kom.) i uvaju u vlanom pijesku preko zime na 0-5 o C

U proljee sade se u prporite, na dubinu gdje iznad tla vire 2 pupa izkojih se razvija mladica, dok se iz adventivnih pupova razvije korijen

U jesen presauje se u cjepinjak

Kod dunje, kruka, masline, jabuke, smokve, ribiz, ogrozd, malina, kupina

Razmnoavanje zelenim reznicama Vrni zeleni dio mladice se odree sa matinog stabla poetkom ljeta, te se

na reznici ostavi 2 vrna pupa, a 3-4 donja se skinu.

Donji dio se posadi u rahlo tlo, a iznad supstrata plojke listova se odreu na

pola radi smanjenja transpiracije Provodi se u plasteniku, jer nema korijena da crpi vodu, te se reznice vlae

zamagljivanjem

Trenja, dunja, malina


15/44

Cijepljenje ili kalemljenje

Cijepljenje ili kalemljenje je oblik vegetativnog razmnoavanja, gdje se dio

biljke ili plemka prenosi na podlogu sa svrhom da meusobno srastu u noviorganizamvano je postii vee spajanje kambijalnog tkiva

Takva voka kad odraste donosi plodove istih svojstava kao i stablo s kojeg jeplemka uzeta

Poneke vone vrste se mogu cijepiti i na podloge iste vrste i na podloge drugevrste (sorte kruaka moemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskorue,sorte

bresaka na podloge bajama,ljive ili krianaca izmeu breskve i bajama,trenjumoemo uzgajati cijepljenu na raeljku ili trenji, vinju na trenji, raeljci ivinji, marelicu na marelici, breskvi, bajamu i ljivi itd.

Treba voditi rauna o podudarnosti izmeu podloge i plemke - sluajevinepodudarnosti izmeu samo pojedinih sorti s podlogom, kao npr. kodcijepljenja sorata kruke na dunju, gdje je utvreno da sve sorte nemaju dobarkompatibilitet s dunjom

Okuliranje ili cijepljenje na pup je najbri na najsigurniji nain razmnoavanja -s mladica se odmah skine lie,a peteljke se ostave

Na budni pupu 6.mjesecu

Na spavajui pup u 8. mjesecu


16/44

Sorte Pastorica, Gellert,Hardenpont vrlo dobro srastu s dunjom.

Sorte kruke Viljamovka, Klapov ljubimac ne moemo uzgajati izravno

cijepljene na dunju - upotreba meupodloga- na dunju najprije cijepimojednu od sorata koje dobro srastu,te potom na njih cijepimo eljene sorte

koje se ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.

Osnovni pribor za cijepljenje jest no i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i

debljim granama jo je potrebna voarska pila,no kresai voarski

vosak,kojim se obavezno premazuju rane. Cijepljenje na T - kora se zaree u obliku slova "T", najprije odozdo prema

gore,a odmah zatim zaree se vodoravna crta. Zatim se tupim dijelom noa

kora malo razmakne ulijevo i udesno. S plemke se noem skine okce s

pupom i peteljkom lista. Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se

gornji kraj okca poravna s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi. Korase priljubi uz pup i povee. Pri tome vezivo treba omotati oko cijele duine

reza. Preko pupa ne smije doi vezivo. Pup treba viriti ispod veziva.


17/44

Cijepljenje na T


18/44


19/44

podloga Plemka s pupom


20/44

Cijepljenje pod koru

Primjenjuje se kad je podloga deblja odcijepa. Cijepi se u proljee,neposredno

prije poetka vegetacije. Na glatkom dijelu

kore napravi se uzduni rez dug 3 do 5 cm,

a potom se kora tupim krajem noa

razmakne u lijevo i u desno. Istodobno se

pripremi cijep plemke s granicamaljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa.

Donja strana cijepa odree se uzduno

koso,tako da mu kosina presjeka bude

dvaput dua nego deblja. Cijep se postavi

pod koru koja se stisne oko njega i vrsto

povee vezivom. Vrh cijepa i prerezani diopodloge premau se voarskim voskom,da

bi se potpuno sprijeilo ulaenje vode.


21/44

Cijepljenje na sedlo

primjenjujemo kad je podloga deblja od

plemke. Cijepi se u rano proljee,kad

krenu sokovi. Podloga se najprije

preree. Zatim se sa strane,gdje je kora

glatka,napravi malo kosi rez,koji se

obavi potezom noa odozdo prema

gore. Cijep se odree koso tako da se

povrina reza poklapa s povrinom reza

na podlozi. Pup je na suprotnoj strani

reza. Pri vezivanju treba paziti da se

cijep ne pomakne. Gornji odrezanidijelovi cijepa i podloge ,te cijepljeno

mjesto,premau se voarskim voskom.


22/44

Cijepljenje na budni pup


23/44


24/44

Nakon 2730 dana


25/44

Chip budding (pup sa dijelom drveta)


26/44


27/44


28/44

Cijepljenje u raskol ispod plastine vreice narana,

limun, mandarina, grejp


29/44


30/44


31/44


32/44


33/44


34/44


35/44


36/44

Nakon 50 dana


37/44

Dvije sorte kruaka na

istom stablu


38/44

Cijepljenje omega


39/44


40/44


41/44

Engleski spoj


42/44

Okuliranje u 8. mjesecu


43/44

Generativno razmnoavanje

Sjemenjacipredstavljajukriance

Plemku uvijek razmnoavamovegetativno, a podlogumoemo i vegetativno i

generativno Stratifikacija

- postupak eliminiranjadormantnosti sjemena

- u sanducima za statifikaciju-sloj muljevitog pijeskaslojkotica ( 2 puta)u podrumuna 8oC

Proizvodnja generativnih podlog: Izbor matinog stabla

Podizanje matinih nasada

Skupljanje plodova i vaenjesjemenki

Prosuivanje, klasiranje iuvanje sjemenki

Ispitivanje klijavosti i energijeklijanja sjemena

Stratifikacija

Njega sjemenjaka Vaenje, klasiranje i trapljenje

sjemenjaka


44/44

Nepodudarnost izmeu podloge i

plemke:

1. mehanika nije kvalitetno srastanje izmeu

provodnih snopova

2. biokemijskaoslobaa se viak cijanovodine

kiseline koja djeluje latentno na stanice kore

3. fizioloka uvjetovana osmotskim tlakom

4. hormonalnaizazvana je razliitim aktivnostima

biljnih hormona (npr. kod trenje dominira giberelin, akod vinje citokininnepodudarnost)

Documents

Razmnozavanje vocaka.pdf