Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa ... · PDF fileAmerički pragmatizam pokazao se kao veoma koristan za evropske zemlje. Uloga Njemačke

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    UNIVERZITET U BANJOJ LUCI EKONOMSKI FAKULTET

    BANJA LUKA

    Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa; ekonomski aspekt

    -Diplomski rad-

    Mentor: Student: Prof. dr Gordana eni-Jotanovi Jelena Tei Broj indeksa 60/02

    Banja Luka, septembar 2006.

    UNIVERZITET U BANJOJ LUCI EKONOMSKI FAKULTET

    BANJA LUKA

  • 2

    DIPLOMSKI RAD IZ PREDMETA MEUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI

    Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa;

    ekonomski aspekt

    Mentor: Student: Prof. dr Gordana eni-Jotanovi Jelena Tei Broj indeksa 60/02

    Banja Luka, septembar 2006.

    Sluei se navedenom literaturom rad sam napisala samostalno i to uz strunu pomo i savjete svog mentora, prof. dr Gordane eni-Jotanovi, kojoj se posebno zahvaljujem.

    Jelena Tei Banja Luka, septembar 2006.

  • 3

    SADRAJ

    Uvod...........................................................................................................................................2 I Dio Razlozi i razvoj integrisanja evropskih zemalja

    1.1. Ideje jedinstvene Evrope...............................................................................................5 1.2. Maralov plan ...............................................................................................................6 1.3. Osnivanje Savjeta Evrope.............................................................................................6 1.4. Evropska zajednica za ugalj i elik...............................................................................7 1.5. Od Rima 1957. do Rima 2004. godine..........................................................................7 1.6. Zakljuak.....................................................................................................................11

    II Dio Neke od ekonomskih politika EU (monetarna, zajednika poljoprivredna, industrijska politika i politika konkurencije)

    2.1. Monetarna politika......................................................................................................16 2.1.1. Nedostaci monetarne unije...............................................................................19 2.1.2. Prednosti monetarne unije................................................................................20 2.1.3. Zakljuak .........................................................................................................21 2.2. Zajednika poljoprivredna politika.............................................................................24 2.2.1. Zajednika poljoprivredna politika i Svjetska trgovinska organizacija ...........26 2.2.2. Problemi i reforme............................................................................................26 2.2.2.1. Agenda 2000..........................................................................................27 2.2.2.2. Nova poljoprivredna politika.................................................................28 2.2.3. Zakljuak..........................................................................................................28 2.3. Politika konkurencije i industrijska politika kroz prizmu jedinstvenog trita EU.....30 2.3.1. Politika konkurencije........................................................................................30 2.3.1.1. Pravila i naini sprovoenja politike konkurencije EU.........................31 2.3.1.2. Zakljuak...............................................................................................34 2.3.2. Industrijska politika..........................................................................................34 2.3.3. Jedinstveno trite.............................................................................................36 2.3.3.1. Zakljuak...............................................................................................40 III Dio Evropska unija kao inovacija 3.1. Oblici ekonomskih integracija i razlozi integrisanja zemalja.......................................42 3.2. Osvrt na meunarodni karakter Evropske unije...........................................................43 3.3. Evropska unija kao inovacija........................................................................................44 3.3.1. Evropska unija kao trgovinska sila...................................................................47 3.3.2. Evropska unija kao ekonomska sila..................................................................48 3.3.3. Zakljuak...........................................................................................................51 Zakljuak.................................................................................................................................52 Literatura................................................................................................................................54

    UVOD

  • 4

    Kao Dan pobjede nad faizmom ali i kao Dan Evrope proslavlja se 9. maj kada je 1950. godine Robert uman, tadanji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio plan o stvaranju onog to e se poslije nazvati Evropska zajednica za ugalj i elik. To je bio poetak integracije evropskih zemalja. Od tada do danas evropski integracioni procesi tekli su, u prosjeku, uzlaznom putanjom. Horizontalno, irei se na sve veem geografskom prostoru, i vertikalno, u smislu produbljivanja i jaanja integracija na sve vei broj oblasti. Za studenta kojemu je oblast meunarodnih ekonomskih odnosa blia od ostalih oblasti ekonomije skoro da ne postoji interesantnija, aktuelnija ali i izazovnija tema za pisanje diplomskog rada. Naroito ako student ivi u nekoj od zemalja bive Jugoslavije. U strunim i naunim krugovima Evropska unija je iroko zastupljena tema na prostoru zemalja koje tee da postanu njeni punopravni lanovi. Literatura je sve bogatija sadrajima vezanim za EU iz raznih oblasti (politike, prava, ekonomije, ekologije, ljudskih prava, tehnologije, poljoprivrede i tako dalje). Takoe, svi mediji pruaju mogunosnost javnosti da konstantno prati informacije, direktno ili indirektno vezane za Evropsku uniju. Uprkos tome, graani nemaju pravu predstavu ta ona predstavlja, a i ako je imaju, uglavnom je ispunjena predrasudama i zabludama. Iako se u radu ne analizira proces prikljuenja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, za BiH vjerovatno ne postoji bolji primjer od Evropske unije kako prevazii unutranje sukobe. Upravo to moe posluiti kao inspiracija za dublje istraivanje proces integracija zemalja Evropske unije. Sadraj rada tei da prui jasniju sliku zato je Evropska unija specifina i koji su razlozi njenog nastanka i postojanja, prvenstveno sa ekonomskog aspekta. Rad se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu analiziraju se integracioni procesi kroz vrijeme, prikazuju se razlozi i motivi za prenoenje suvereniteta na zajednike institucije, ali i problemi koji su postojali u prolosti kao i oni aktuelni. Cilj ovog dijela je da prikae na koji nain je ideja jedinstvene Evrope uspjela da se konkretizuje i opstane do danas. Faktori koji bi u budunosti mogli ugroziti projekat jedinstvene Evrope takoe se analiziraju u sklopu ovog dijela. Drugi dio u potpunosti je posveen ekonomskoj politici u okviru Evropske unije. Naravno da nije bilo mjesta da se posveti panja svim aktivnostima Unije na polju ekonomije, te su stoga izabrane one specifine oblasti pogodne da se kroz njih analiziraju aktivnosti Unije na koje se cjeline u okviru ovog poglavlja direktno ne odnose. Monetarna politika analizira se kao jedan uspjean, ekonomski koristan ali politiki kontroverzan razultat evropskih integracija. Zajednika poljoprivredna politika bila je potreba Unije, postigla je ciljeve zbog kojih je ustanovljena ali predstavlja jedan od najeih razloga sporenja izmeu lanica Unije. Politika konkurencije i industrijska politika posmatraju se kroz prizmu jedinstvenog evropskog trita, projekta koji je Evropskoj Uniji, tada Zajednici omoguio izlaz iz nastale ekonomske krize 70-ih i 80-ih godina. Zanimljivo je vidjeti kako se ostvarivanje jedinstvenog trita odrazilo na politiku konkurencije i industrijsku politiku. Cilj ovog poglavlja jeste da sa ekonomskog aspekta prikae koliko je proces integracija svrsishodan i u nekim situacijama neminovan, kao to je to bilo prilikom stvaranja jedinstvenog trita. U treem dijelu, koji nosi naziv Evropska unija kao inovacija, na poetku se analiziraju oblici i razlozi ekonoms