RAVNOPRAVNO za

održivi razvoj

zajednice

“Ženska grupa Donji Lapac”, Stojana Matića bb, Donji Lapac, tel/fax 053 765 500, mail zenska.grupa.donji.lapac@gs.t-com.hr “Domine”, feministička organizacija za promicanje ženskih prava i razvoj civilnog društva, Bosanska 4, Split, tel 021 344 688, fax 021 530 722, mail domine@inet.hr

Ravnopravnost spolova u ruralnim područjima Ličko-senjske i Splitsko -dalmatinske

županije

RURALNA PODRUČJA Jednostavnom negativnom definicijom ruralno se naizgled može odrediti kao ono što nije urbano. Pri definiranju ruralnog područja (engl. rural area ) koristi se administrativni kriterij, odnosno podjela zasnovana na administrativno–teritorijalnom upravljanju određenim područjima. Tako se razlika između ruralnih i urbanih područja temelji na teritorijalnoj podjeli kojom se općine kao manje administrativno–teritorijalne jedinice smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. Na temelju ovog kriterija prema popisu stanovništva 2001. od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (4.437.460), ruralnim se smatra 44% (1.971.005) stanovništva, dok se 55,6% (2.466.455) smatra urbanim stanovništvomPrema OECD (Organization for Economic Co-operation and Development, definicija ruralnog područja temelji se na gustoći naseljenosti stanovništva, pa se tako ruralna područja klasificiraju prema pragu od 150 stanovnika po km², što znači da su područja na kojima živi manje od 150 stanovnika po km² ruralna. S obzirom na gustoću naseljenosti u jedinicama lokalne samouprave u županijama čak 91,6% ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, dok je 8,4% područja urbano.

POLOŽAJ ŽENE U RURALNIM PODRUČJIMA U ruralnim područjima dominira tradicionalna podjela rodnih uloga uz snažno izražene patrijarhalne vrijednosti, što ruralne žene kao posebnu društvenu kategoriju, čini višestruko diskriminiranima i daleko od mehanizama provedbe rodno osviještene politike. Patrijarhalni rodni poredak sporo se mijenja, a otporan je , prilagodljiv i još uvijek snažno prisutan u svim sferama života i društva (obitelj, radno mjesto, školstvo, zdravstvo, politika, mediji,državne i institucije lokalne samouprave itd.). Stoga su podizanje rodne osviještenosti , ravnopravnost spolova, informiranje o antidiskriminaciji i edukacija nužni za osnaživanje ruralne žene u preuzimanju aktivnije uloge u privatnom i javnom životu lokalne zajednice u cilju održivog razvoja zajednice i njezinog napretka u cjelini.

Partnerski projekt „Ravnopravno za održivi razvoj zajednice“ provode „Ženska grupa Donji Lapac“ i „ Domine“, feministička organizacija za promicanje ženskih prava i razvoj civilnog društva, Split, uz financijsku potporu Ureda za ravnopravnost spolova

Vlade RH.

ROD Društveno i kulturno oblikovanje biološkog spola. Društveni i individualni konstrukt koji određuju društveno očekivane uloge od muškaraca i žena u privatnom i javnom životu. Rod je određen shvaćanjima, ulogama i zadaćama koje društvo očekuje od žena i muškaraca u privatnom i javnom životu. Žene i muškarci prihvaćaju rodne uloge, najčešće nesvjesni da su im one nametnute kroz društvene norme očekivanog ponašanja. Muškarci, kao i žene, mogu promicati promjenu rodnih uloga i rodnih odnosa.

SPOL Društveno i pravno imenovanje biološke karakteristike žena i muškaraca na osnovu genitalija i reproduktivnih funkcija. Razlikujemo dva osnovna spola, muški i ženski, te i interseks. Spol je društveni konstrukt i osnova je diskriminacije i neravnopravnosti.

RODNE ULOGE Predstavljaju zbroj svih odlika, načina ponašanja i očekivanja koje se pripisuju određenom rodu. Rodne uloge usko su povezane sa stereotipovima koji su često u funkciji reproduktivnih uloga muškarca i žene. Dodjeljuju se prema rodnom društvenom statusu. Kako je sustav rodnih odnosa patrijarhalan, rodne uloge su najčešće postavljene na štetu žene i jednoznačne su. Tako je uloga žene najčešće reproduktivna. Ona je majka, odgajateljica i kućanica.

DISKRIMINACIJA Svaka razlika, isključenje ili ograničenje na osnovi spola, rode, jezika, boje kože, nacionalne, vjerske, političke ili neke druge pripadnosti, imovnog stanja, obiteljskog ili društvenog statusa, dobi, obrazovanja, invaliditeta ili nekog drugog obilježja pojedinke ili pojedinca. Diskriminacija je kršenje temeljnih ljudskih prava. Diskriminacija je definirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, te Zakonom o ravnopravnosti spolova. Razlikujemo izravnu i neizravnu diskriminaciju s obzirom na osnovu diskriminacije – diskriminaciju žena, rodnu, vjersku diskriminaciju i sl.

ŽENSKA LJUDSKA PRAVA „Ljudska prava žena i djevojaka su neotuđivi. Integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava. Potpuna i jednaka participacija žena u političkom, građanskom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom životu, na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije na temelju spola su prioritetni ciljevi međunarodne zajednice. (Bečka deklaracija i Program akcije, 1. dio, odjeljak 18)

RODNA RAVNOPRAVNOST Ili RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Rodna ravnopravnost je nužna za postizanje održivog razvoja i nemoguća je bez partnerstva žena i muškaraca u političkom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom životu u određenoj zajednici. Jednak položaj žena i muškaraca je pravni standard i pokazatelj razvijenih demokracija. Da bi se uklonile ili ublažile izražene rodno uvjetovane razlike u položaju žena i muškaraca u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, nije dovoljna samo zakonski proklamirana ravnopravnost spolova. Neophodno je osnaživanje žena i donošenje afirmativnih mjera i aktivnosti za uravnoteživanje položaja žena i muškaraca (npr. kvote i tzv. mjere pozitivne diskriminacije). Potrebno je definiranje politike promicanja ravnopravnosti spolova i uspostava institucionalnih mehanizama za provedbu te politike.