60
ILIRSKA ~ITAONICA U ZAGREBU Hrvatskoj su se pod tudom dominacijom sve ustanove radale vrlo teSko jer je i sam opstanak hrvatskog naroda dolazio vise puta u pitanje. To je oso- bit0 vrijedilo za prvu polovicu XIX stoljeka. PotEinjenost hrvatskog sabora tz v zajedniekom sab oru u PoZunu maEila je s taln u samovolju madarske ve- Ei ne nad svim man jinama pa razumije se na d hrv ats kim poslanicima; na- mjesni Eko vi je Ce ugarsko uvijek je bilo na strani Madara a BeE zapravo car nastojao se pokazati objektivnim sucem Euv aj uCi u prvom redu dinastieke interese zatim pazeki na obzirnost prema Madarima a tek bi na kraju dola- zila opeenito pravda i pravo hrvatskog naroda na opstanak i razvitak. U ovak- vim uvjetima bila je iluzorna svaka naro dn a potreba ma kako znaEajna bila jer je Hrvati nisu mogli ostvariti. I najnevinije hrvatske ielje koje nisu niko- me mogle biti od Stete Madarima su bile zazorne jer su im smetale u njiho- vim imperijalistiEkim ciljevima. Da bi se informirao o prilikama u Hrvatskoj za vrijeme zasjedanja hrvatskog sabora 1836 obratio se ministar policije Sedl- nitzky svom pouzdaniku u Zagrebu Slovaku dru Stjepanu Moysesu profesoru Kraljevske akademije da ga izvijesti od odnosima Hrvata Madara poslije zajedniEkog sabora 1832-36. Moyses je izvijestio Sedlnitzkoga da nije sredeno pitanje odnosa izmedu Hrvata i Madara jer zajedniEki poslovi tih dvaju na- roda ne idu ukorak s posebnim pravima Kraljevine Hrvatske Slavonije Dalmacije da Hrvati ne mogu uz povoljnije uvjete nabavljati morsku s6 da hrvatski staleii imaju pravo slobodno birati protonotara zemaljskoga kape- tana da se krnji banovo dostojanstvo da se ne dopuSta latinsk i jezik u nu- tarnSoj upravi Sto su Madari napadali ieleki uvesti madarski jezik u sve Skole i urede u Hrvatskoj da se uvede oprost od dav anja pl odina vojsci za uko- naEivanje njezino osim u prijekoj potrebi. Posljednji zajedniEki sabor u Po- iunu jasno je pdkazao da Madari idu za madarizacijotm Hrvatske i oduzima- njem Slavonije Rijeke i Hrvatskog primorja da bi Hrvatska postala sastav- nim dijelom Ugarske a ova da bi se proSirila od Karpata do Jadrana. Zatim ~o~ses pominje neke simptome dualizma i da bude objektivan iznosi neke krivice Hrvata: niie plemstvo ne pokazuje nikakva zanimanja za politiEki ii- vot a razlog je tome slaba prosvjeta i siromaStvo. Hrvatski se plemiki bune kad se dirne u njihove interese kao Sto je bio sluEaj s novim urbarom na posljednjem zajedniekom saboru. Moyses dalje konstatira: da se posljednji sabor zauzeo n za vlastelinske interese onda bi nesum njivo najveCi dio hrvat- skoga plemstva rado pristao na zahtjev Madara da zanemari jezik svojih pra- djedova i prigrlio bi mad arski jezik kako bi ve k znao umio. Zbog urb ars kog pitanja mad arski je jezik u Hrvatskoj naiSao na antipatiju dapaEe kod nekih

Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 1/60

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 2/60

postade i omraien, iako Madari ovdje imaju dosta prijatelja koji misle dasamo u zd ruie nju s Madarima mogu tra iit i- sig ur no jamstvo za plemikke po-vlastice. Tako su se plemiki poradi urbara, a svekenstvo radi protestantizma

sloiili s hrvatskom omladinom na obranu municipalnih prava u jednu sku-pinu koja bi prozvana doskora ilirskom strankom. Nasuprot spomenutoj ve-cini stajala je mala skupina ljudi, madarskih prijatelja, te je bila prozvanamadarskom strankom. Ilirsku je stranku stvorila sama omladina i povekalaje da je zauzela Sirok krug pristaSa.1

Ferdinand V, naslijedivsi oca na prijestolju, upoznao je sa svojim savjet-nicima medu ostalim i odnose izmedu Hrvata i Madara, pa prema tome i ie-lju Madara da se nametnu Hrvatima, te je u svom interesu nastojao pridobitiHr va te ma nji m ustupcima. Ljud evit Ga j je 30. prosinca 1835. predao molb uzbog dozvole da u Zagrebu osnuje ako je on to nazvao >bibliografskizavodcc. Molbu su mu u Zagrebu preporurili najviSi funkcionari kao narodnu

potrebu. Ugarska je vlada, po svom obiraju, molbu zabacila. SaznavSi Gaj zato napisao je novu molbu 11 svibnja 1836. i poSao u BeE da bi izradio odo-brenje. U tome je dosta brzo uspio, jer je dopuStenje za osnivanje Stamparijedobio 7 lipnja 1837.2

U meduvremen:~ G l j je u Danici (30. VII 1836) nap isao 6lanak: >>NBkojadruStva s lavja nska kao sr ed stv a naro dne izobraienostic<, u kome je n apisaoda ssva slavjanska braCa napreduju na veleslavnoj stazi narodne izobraienosti,sam o mi I lir i nemamo , osim naBe ,Matice1 u PeSti, joSte nijed noga narod nogadruStvacc. Osim toga, stud ira juk i u Gr azu i PeSti, Lj. Gaj je vidio d a je nadvo j-voda Ivan osnovao u prvom grad u Joanneum, dok su Madari nastojanjeingrof a Sz6cz6nyja jog 1831. dobili dozvolu da osnu ju u PeSti Akad emiju i mu-zej. Lj. Gaj je kao zaEetnik mnogih akcija u Hrvatskoj rema T. SmiEiklasu

reda o molb u hrva tskom sabo ru >>o otreboki narodnoga ilirskoga druStvacc,Sto je hrvatski sabor i prihvatio zakonskim Elanom XV od g. 1836: da s

osnuje druStvo za unapredivanje narodnog jezika i l i terature u Z a g r e b ~ . ~Varaidinska i zagrebaEka iupanija dobile su instrukcije da zagovaraju spo-menutu molbu. Iako je ovaj zakljurak hrvatskog sabora znario i ielju i pre-poruku sabora, ipak je put do odobrenja bio dug: sve je moralo iki u Ugarskuradi privole a poslije toga kralju na odobrenje. Prema ialosnom iskustvu sveje govorilo da ke se rjeSenje otegnuti u beskraj.

Hrvatski narodni preporod, sudeki po svjedoEanstvima i uspjesima, djelo-vao je na one koji nisu bili opterekeni proSloSCu, povezao je mladei, u prvomredu gradansku. Po svjedoEanstvu jednoga suvremenika ovakvo je bilo raspo-loi enj e: nPrije ilirske do be bila je ml ad ei surova, bez misli, samo pohlepna za-bav5 i uiit ka, a sada je nastalo natjecanje obrazovanju duh a i srca; svaje bila skladnija i b01jacc.~

F . SiSiC, Hrvatska povijest. Trebi dio. Zagreb 1913. Str. 196-200.Ist i n. dj., 210-211.T. SmiEiklas, Povijest Matice hrvatske. Matica hrvatska, 1842-1892, Spomen-

knjiga. Zagreb 1892, str. 3 4 .van KukuZjeviE, Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, knj. 11, E l XV,

g . 1836: nDe promovenda Cultura Linguae nationaliscc, str. 28 290F SiSiC, n. dj., str. 213-215.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 3/60

Ilir ska Eitaonica Zagrebu

Pored pokretanja mu*e mlade ii, 6to je bilo u s p j e h o rijeSmo, trebalo jeaktivirati i ie ne. O ne s u u sjeverno j Hrvatskoj opCenito postale nacianalinoindiferentne, a one iz bogatijih obitelji dobrim dijelom ponijemfene. Da bis

taj ienski svijet mogao ukljuEiti u borbu za narodne ideale, trebalo ga jeosvijestiti; osim toga treba lo ga je pozvati n a poseban naEin, kao to da jeto trebao uEiniti neki ugledan Eovjek. To je izvrSio grof Janko DraSkoviC na-pisavSi i izdavSi u svibnju 1838. knjiiicu: ),Ein Wort an Illyriens hokhherzigeTochtercr .(nR6E na ili rdke ve likosrene kCericc). U njoj nag lak va da svaki narodnipothvat m oie uspjeti samo djelotvornim ~Ee stv ova nje m ena , pa i h poziva nasura dnj u. Po svjedoEanstvu Ivana KukuljeviCa, none koje s u bile veC napo laponijemEene, stad e uEiti i govori ti hrv ats ki , popprimiSe na rod nu noSnju, po-EeSe Eitati hrva tsk e Easopise knj ige, pj evahu hr va ts ke pjesme javno u kuCi,dopisivahu hrv atsk i, a neke pokuSaSe dapaEe obogakivati hrva tsk u knji-ievnostcc 6

Aktiviranjem muSke i ienske mladeii u narodnom radu uEinjene su pred-radnje da bi se poSlo korak dalje u narodnim pothvatima. Trebalo je osnivatidruStva za javno djelovanje koje be joS viSe povezati sve slojeve naroda naopCim poslovima. Pomalo se poEelo jav lja ti ono Eega pr ij e ni je bilo, ne kaidejna povezancrst koja s e Sirila u ja ki val odugevljenja za opCe ht er es e.

U takvim prilikama najkorisniji oblik u dru iiv anj a za Hrvate bile suEitaonice, prvo zbog toga Bto se do toga moglo doCi vrl o brzo, odobren jemlokalnih vlasti, dak le bez odugovlaEenja madarskog austrijskog , a drug o St0su u njima vidjeli moguCnost izmjenjivanja misli uz Eitanje novina, Sto jemoglo pojaEati narodne pozicije.

Pr va tak va Eitaonica, pod naslovom ))Pri jate lji naSega narodno ga slov-

stv a<<, tvorena je u VaraEdinu (sijeEnja 1838 , nastojanjem vrijednog patrioteMetela OiegoviCa, iupanij skoga velikog biljeinik a. Drugu je oi uj ku istegodine otvorio Karlovac pod imenom ),Ilirsko Eitanja druStvocr. OsnivaEi suovog druStva bili poznati tadaSnji patri oti: Ka rlo KlobuEariC (prv i predsjednik),Antun VakanoviE i Ambroz Vranjican.7

TreCa je po red u otvorena ~ I l i r s k a itaonicacr u Zagrebu, na poticaj grofaJan ka DraSkoviCa nekih drug ih naro dnj aka . Ne znamo kako je glasila molbanarodnjaka, al i nam je poznato rjeSenje da tira no 26. lipnja 1838. br. 2102 Ma-gistrata grada Zagreba, kojim je dopuSteno djelov anje ,ud ruie nja uEenihljudi u svrhu gajenja i Sirenja ilirskog jezikacc s tim da ke sjednicama prisu-stvovati , ,gradski sudac Josip Stajdaherc~.~ oslije ovoga odrian je 14. srpnja1838. zp6rvi predteEni obCinski saborcc, dakle prvi predsastanak ukupnog Elan-stva Ilirske Eitaonice u kuCi grofa Aleksandra DraSkoviCa a pod predsjedanjemgrofa Jank a DraSkoviCa kao pred sjednika, do k je zap isnik pisao Vjekoslav

Isti, n. dj., str. 113-214.Isti, n. dj., str. 214.Matica hrvatska, 184 -1962. Zagreb 1963: J Ravlik, Povijest Matice hrvatske,

str. 262. Iako ime DruStva koje spominje ovaj dokumenat nije ono Eitaonice, uzelismo ga u kombinaciju, jer je t aj dokumenat sama uprava Citaonice i Matice uzelau obzir kad je 1843. morala opravdavati pred vlastima svoje postojanje, kako se z

spomenute povijesti Matice hrvatske razabire.

11 istorijski zbornik 1963

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 4/60

Babu kie kao ta jnik.g Ne k a ie se kol iko je Elanova bi lo pr isutno. U popisu od1 s r p n j a 1838 d o 3 0 l ipn ja 1839 Eitaonica je imala u svemu 145 Clanova, aliu poEetku je bilo pozvano njih 34 1°

Odmah na pofe tku tog sas tanka Janko DraSkoviC je odr iao govor, ko j ije v a i an kao uvodno s lovo u rad I l i rske Ei taonice:

nGospodo i domorodna bratjoDoista si za diku deriim, da Vas, tako poglavitu gospodu na moj poziv, imenom

domovine ovdP sakup ljene vidim; pun sam radostnoga ufa nja: da svih nasnapor na jednu i istu sverhu cilja, to jest: slogu medu nami i korist domovinidoprinesti.

Arhiv Matice hrvatske (dalje AMH), Protokol (zapravo zapisnik) slav(nog)druitva Citaonice ilirske zagrebske, poEet god. 1838. B(d) I (od 14. VII 1838 do 1. V1845), str. 1-6. U zapisniku spomenute sjednice biranje EasniStva je provedeno nakraju sjednice i to tako da se u zapisniku kaie da su Elanovi >>Janka raSkoviCa, kaoutemeljitelja Eitaonice, svojim predsednikom jednodGno i jednoglasno naimenovalii potvrdili(<, Sto Ce znaEiti da je posto jao nek i inic ijativn i odbor s Jank om DraSko-vieem kao predsjednikom, pa je sada ponovo biran. Prema El. 6. Osnove (pravila)Eitaonice (v. Matica hrv at sk a, 1842-1962, Dokumenti. st r. 261-2) koja je pr im lje nana ovom plenumu Elanova, izabra ni s u da >>predteEnea oslove do osnivaEke skup-Stine vrSe s njim poEasni Elanovi uprav e: Josip Sta jdah er, sudac = naEelnik)Zagreba, Stjepan PoglediC, iupnik zagrebafki i Valentin VranEiC, varmede zagrebaEkevrhovni ~ K a s e erceptor(( kao blagajnik Citaonice. ~ Sa bo r< <, akle osnivaEka skup-Stina Eitaonice, odreden je za 22. kolovoza, na koji da se nsva Eestita gospoda ilitihonoratiores POZOVU(<. - Sto se tire kuCe u kojoj se odriavala sjednica, teSko jereCi koja je to bila, jer je A. DraSkoviC imao oko 1840. nekoliko kuCa (danas MatoSeva4, 15, Visoka 22, Demetrova 1 i Dubravkin put 1 . Zahvaljujeln na ovim i sliEnimpodacima dru Franji Buntaku, direktoru Muzeja grada Zagreba:

o Matica hr va tsk a, 1842-1962, Dok ume nti, st r. 262 i d. Ako pa ilj iv ije pogle-dam0 taj popis, naCi Cemo medu njima i kasnijih madarona, odnosno onih koji subili suradnici u s rpanjsk im irt va ma 1845. na stra ni madarona i koji su osnivalimadarski >>Kasino<(.

Pr vi Elanovi Ilirs ke Eitaonice, zapravo inici jativn i odbor ako bismo ga taE-nije mogli naz vati aEinjavali su: grof Ja nk o DraSkoviC, Lju dev it JelaEiC, pod-iupan turopoljske opCine, Ivan = Janko) BrigleviC, fiSkal, Valentin VranEiC, vrhovnikase perceptor zagrebaEke iupanije, Eduard ZdenEaj, vijeCnik sudbenog stoga hrvat-sko-slavonsko-dalmatinskoga, Stjepan PavlekoviC, veliki sudac zagrebaeke iupanije,Petar OEiC, fiSkal, Josip Stajdaher, gradski sudac, dr Stjepan Moyses, prof. Pravo-slovne akademije, Valentin KiriniC, arhivar kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalma-cije, Stjepan PoglediC, zagrebafki iupnik, dr Ljudevit Gaj, vlasnik i urednik Ilirskihnarodn ih novina i Danice ilirske, i dr M atija Smodek, prof. Pravoslovne akad emije

(Nacionalna sveuEiliSna biblioteka u Zagreb u alj e NSB R 399911).Kako je doSlo do ovog inicijativnog odbora, teSko je reCi. Moramo pretpostavitida je Janko DraSkoviC s nekolicinom pokretaEa nastojao osnovati i Citaonicu. Zbogtoga su u inicijativni odbor uzeli preds tavnike s ra znih poloiaja koji Ce svojim ugle-dom djelovati da akcija Sto bolje uspije.

Za skupStinu 22. kolovoza 1838. pozvana su 34. Osim spomenutih incijatora bilisu pozvani (redom biljeSke na istom mjes tu): Nikola ZdenEaj, grof J u r a j OrSiC, Imb roLentulaj, Aleksandar DraSkoviC, Franjo Zengeval, Tadija FeriC, Josip MikuliC, AntunDanijel JosipoviC, Tomo Blaiek, Dragutin Seljan, Nikola Vranjican, Ferdinand Zer-javiC, Herman Buian, Antun KukuljeviC, barun Franjo Kulmer, dr Dimitrije Deme-ter, Dragutln i Aleksa Rakovac, Ante i Ivan MaiuraniC, Pavao Stoos, Antun Vaka-noviC, Ivan Bunjevac i Vjekoslav Babukii..

Na istom mjestu (R 399913) tiskana je ~ O s n o v a Eitaonice., Sto smo na pr ije dnaveli.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 5/60

Ilirska Eitaonica u Zagrebup

Pervo, sloga u svakom poduzetju potr6bita jest, jere slogom male r astu s ~var i,a nesloga sve pokvari; nesloga, rekoh, sve i najveCe tvorevine obara, i ista naj-moguenija cars tva ruSi i sa ti ra ; nesloga svaku kori stnu sverhu, a najpaEe domorodnuveoma pr6Ei.

Drugo, korist najmre presladkoga naSega naroda i domovine privesti nam mo-guCe bude, ako se naS jezik temeljito i saverSeno nauEimo; ako mar lji vo domaCei inostrane pisce EitajuCi i prijaznivo se razgovara juti s naSim se narodom i njego-vimi obiEaji i navadami bolje upoznamo, i kao duhom njegovim opojimo, ter tako

njime bliije poznani, za njega se krepEie zauzmemo i koristnimi se nauci ukrasimo.Ako zatim koristne knjige drugih izobraienih narodah ili u naS jezik prevedemo, ilisami talrove osnujemo; ako tergovaEku i poljod6lsku verst izbistrimo, najviSe pako,ako primerno odhranjenje naroda naSega i pridobavljanje veCjega imutka njemupripravimo: vo sva govorenjem, pisanjem i izgledom svaki u svojem okoliSuploditi i korist stalnu pripraviti moie.

Mnogi Cedu misliti, da naS broj za tako velevainu sverhu preslab jest, ali tuvalja presapiti i promisliti, buduC da je tretja strana Elanovah bag ovaj Eas posloviraztreSena, da ovaj naS sas tanak samo za predteEno v6Canje dr ia ti s e ima, da Ce br ojElanovah znamenito narasti i da Cedu nas posestrime VaraSdinska i KarlovaEka(Eitaonice) u svakom naporu, koristi i obCinskoga dobra predragoga naSega narodai domovine se ticajubem, uzaimno podpomagati moCi.

Tada Ce nam i naS uzviSeni dvor rados t i zadovoljnost svoju nedvojbeno oEito-vati, kad jednoE opazi, da mi s junaEkim naSim glasom vernosti i hrabrosti takojeri glas v6Stih, skerbljivih i obertnost IjubeCih domorodacah sjedinjujemo, ter da samoi jedino moralnom naSom snagom bit je i uzd ria nje naSe, jezik nag- junaEki i lirskii S njim skopEano odh ran jen je naroda naSega dizati se tersimo. protivnom pakodogadaju, ako bi i nadalje skerb za naSu narodnost zanemarili, tada bi okolo nasustali drugi narodi s prie reEenimi srildstvi, koji bi nas, poradi pomanjkanja na-

rodne sloge, obertnosti iliti industrie i odhranjen ja nadkrilili: tada bi se to Bogpredragi i naSa dobra i ozbiljna volja saEuvaj erv pred jih naSih gorko proli janai njihovi glasoviti Eini zaboravili, jerbo bez narodnoga odhranjenja, bez sloge i blaganeima snage i jakosti u deriavi; a gd6 toga u zao Eas neima, tu neima u danaSnjedoba nikakve vainos ti n iti kod dvora, niti kod susildah, jog man je u ostaloj Europi.

Probudimo se dakle i pridajmo prirodenoj naSoj vilrnosti prama kralju i konSti-tuciji skerbljivost za naSe naprgdovanje; podboEimo naSu mladei s hasnovitiminauci; pritegnimo bistrie glave u naSu Eitaonicu i najdimo nafin, da vrPdni domo-rodci svojih trudovah primernu zasluibu dobiju. udimo prijatelji, budimo brat jabez razlike imena, jer svih nas otac jest kr al j nag i mati konStitucia naSa((.

Poslije toga je ),obCinskim vPbanjemcc primljena Osnova Eitaonice, zapravo

pravila Eitaonice koja predvidaju i neke stv ari Sto ne b i smjelo saeinjavat i pra-vila. Osnova ima 6 taeaka: 1 ~ S v e r h a itaonice jest: k Eitanju razliEnih Easo-pisah i knjigah pri l iku otvori t i i takovim naEinom koristne znanosti razSira-vatic(. ~ B ud u b i a s u k ovoj sv er hi veliki troSkovi neobhodno potrbbiti,koje posebnim ljudem teiko, dapaee mnogim i posve nemogube jest podnaSati,zato Ce Eitaonica is te kn ji ge i novine iz svoje obCinske pgneznice i pomoCjusvojih Elanovah pribavljati<c. Medu knj igam a i novinama koje 6e se ku-povati bit Ce ))pervi obzir n a knjige u i l i r s k m jeziku, kojim a goder iril-skimi ili sveeurope jskimi lovi pisanecc. Zat im 6e se naruEivat i knj ige ~

ostalih svih drugi h jez ici h.. na koliko s e domovine i narodnosti nage do-t i Eu . . . Bla gajn a Eitaonice prim at Ce dobrovoljne priloge, Elanarina je

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 6/60

najmanje 6 for. srebr a za svaku godinu u jedan ili dva puta. . ,)Pervo na-rodno obCinsko spraviStecc o d r i a t Ce se 22 kolovoza (1838) ka d Ce slob odn imbiranjem izabrati predsjednika, Sest stalnih i Sest izvanrednih Elanova, zatim

jednoga blagajnika i jednoga tajni ka te Euvara knjiinice. Do rerenogada na vodit Ce brigu o poslovima J an ko DraSkoviC te Jos ip Sta jda he r, Stj ep anPoglediC i Va len tin VranEiC. U pr av a je d u in a d a vodi tekuCe poslove id a sv ak e godine saziva polugodiSnju skupStinu 24. sijeEnja i godiSnju 24. lipnjakad Ce dav ati izvjeStaj o svome radu. Upr ava Ce se birati svake godine24. lipnja."

U govoru Janka DraSkoviCa vaino je podcrtati njegovo naglagavanjenarodne sloge, korist domovine i ljubavi prema narodnom jeziku ba.5 z og toga,jer su Madari htjeli Hrv atim a nam etnu ti svoj jezik, napokon d a se to jekarak teristiE no - naro d prek o trgovaEkog i poljodjelskog rada, dakle eko-nomski digne iz siromaStva. Na kraju je DraSkoviC spomenuo n vainom mje-

st u konstituciju, koju naziva Eak ~ m a j k a agacc.Pr em a zakljukku prvog sastank a prije osnivaitke skupStine, spomenu ti

ueesnici s Jankom DraSkoviCem na Eelu morali su uputiti pismo raznim hrvat-skim rodoljubima, Sto su urinili s datumom 4. kolovoza 1838, kojim su ih mo-li l i da se uElane u I l irsku Eitaonic~.~z

Za potpun tekst nOsnove Eitaonicec usp. Matica hrvatska, 1842-1962, Do-kumenti, str. 259-260. AMH, Protokol Eitaonice ilirske, str. 4-6.

Osim zapisnika u AMH nisu se saEuvali nikakvi spisi. Zbog toga donosirnospomenuti cirkular prema ,Danici ilirskoj<c 4. VIII 1838, br. 31, str. 121) koji jedonio i Smifiklas, n. dj., str. 4, bilj. 28: ~Gospodine BuduC da je Eitanje knjigah i

novinah danaSnje doba u cdoj prosvetljenoj Europi obCe sredstvo narodnogaizobraienja, nag pako glavni varo.5 Zagreb jog nijedne obCinstvu otvorene knji iniceili druge podobne prilike neima; zato mi zdola podpisani s mnogobrojnom domorod-nom gospodom spoznavSi neobhodnu potrebu sloii li smo po izgledu drug ih zname-nitih varoSah druitvo Eitanja ili Eitaonicu, koje plemenita svgrha iz priloiene osnoverazvid6ti se moie. (Na listu koji slijedi tiskana je ))Osnova Eitaoniceg). Takojer jedruitvo ovo jur odmah u postanku bitje svoje putem ovdelnjega slavnoga varoSkogapoglavarstva najviSem vladarstvu sluibeno objavilo i takovim se naitinom sada zaoEito dPriati ima. Usudujemo se itd. (Daljeg teksta viSe nema. Vjerojatno se molisvakoga da postane Elanom). Zagreb 4. kolovoza 1838. Zatim se u spomenutoj zDaniciilirskoj(< str . 121-122) donosi xOsnova Citaonice<< potpisima: Grof Janko DraSkoviC,Josip Stajdaher, Stjepan PoglediC, Valentin VranEiC i Virkoslav BabukiC. OsnivaEkaskupgtina najavljena je za ,22. kolovoza 1838. AMH, Protokol slav. druStva Cita-onice ilirske zagrebske B. I, str. 1-45.

Pisanje imena Eitaonice razliEito je; u poEetku je ona Ilirska Eitaonica, netkokaie samo Eitaonica, negdje piSe, osobito poslije 1843, narodna Eitaonica. Kako Samnaveo prema naslovu na Protokolu = zapisniku sjednica ), tam0 se ona naziva*DruStvo Eitaonice ilirske zagrebskecc, pa mislim da joj je u poEetku bilo ime Cita-onica ilirska ili Ilirska Eitaonica u Zagrebu, kad se ona zbog kratkoCe zvala i Cita-onicom. Poslije 1843, kad je ilirsko ime bilo zabranieno, zvali su je samo Eitaonicomili narodnom Eitaonicom, pa je tako ostalo ponajvige i onda kad je ilirsko ime biloponovo dopugteno.

Ovdje moram progovoriti i o datumu otvaranja Citaonice. SmiEiklas, n. dj., negovori o datumu otvaranja fitaonice. D Sumin, Hrvatski preporod. I1 od godine1836 do 1843, Zagreb 1904, str. 113-116, govori tafno. SiSiE. n. dj., str. 214, kaie daje to bilo 4. august . 1838. Mislim da se Eitaonica zakonski i stvarno smije smatratiotvorenom M olovoza 1838, poslije osnivatke sku&tine; ostalo su bile predradnje.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 7/60

lirska Eitaonica u Zagrebu

DoSao je dan 22. kolovoza 1838, kad se u kuCi grofa Aleksandra DraSko-viCa, a pod pr ed sje dan jem grofa J a n k a DraSkoviCa od ri ao >>ve liki aborcc ili))drugi obCinski a per vi n ar ed ni saborcc Ilirsk e Eitaonice. Na tom sas tan ku n aj-

prije je izvijesteno Sto se uEinilo 14. srpnja t. g., zatim je Janko DraBkoviC>)predstavioc , apravo predloiio, jer s u neki bili biran i n a jednom prethodnomsasta r~ku , a Elanove uprav e: Fran ju Zengevala, kurijalnog komeSa zagreba-Ekog biskupa, Tadiju FeriCa, kurijalnog komeSa kaptola, Nikolu ValiEiCa, figka-la i vlastelina, Ljudevita JelaEiCa Buiinskog, podiupana opCine turopoljske,Benedikta L entu laja, fiSkala, dr a S tje pan a Moysesa, profesora filozofije, Stje-pana Pogledica, zagrebaEkog iup nik a, J an k a BrigleviCa, fiSkala, Vale ntinaVranEiCa, vrhovnog blagajnika zagrebaeke iupanije, Alberta JelaEiCa, Igna-cija AndrijeviCa, konzula zagrebaal~og, Jurja Demotorffya od HogyiSa, vlaste-lina.l3 SkupBtina je jednoglasno prihvatila prijedlog Janka DraSkoviCa, s tim

da on bude predsjedn ikom. Isto je ta ko nna predstavljenjecc predsjednikovoizabran Vjekoslav BabukiC, a dvo kat, za ta jni ka i Euvara knjii nic e sa 200 fo-rinti srebra plaCe na godinu.

Ovom priliko m obeCao je J an ko DraSkoviC druStvu vjero jatno posuditi,jer to kaie malo kasnije) )>svojih svake vrst i knj igah i krajobrazah do hi l jadukomadahcc. Na is ti naEin Ce Nikola ValiEiC, iz ab ra ni Elan upra ve >>stareSinacc),ntakoder okolo hiljadu komadah na Eitanje posuditicc.l4

3 Prijedlog J DraSkoviCa nema z imena zvanja ni feudalnih naslova; ja Sam ihunio iz zapisnika, jer taj prijedlog nije bez znaEenja.

l

Knjiinica Ilirske Eitaonice imala je 1838139, vjerojatno sasvim u poEetku,37 knjiga i Easopisa, koje je popisao Vj. BabukiC. Osim onih koje su objavljeneposljednjih nekoliko godina, nalazimo ovdje: J Stulli, REEosloije; I. GunduliC,Osman 1826, u tr i sveska), Ariadna, Dubravka, Ljubavnik sram eilj iv, Diana,Armida, Suze sina razmetnoga; Ignjat DurdeviC, Marinko Dubrovnik, 1839). Sto sejezika tiEe, medu prvim knjigama najviSe je bilo hrvatskih , pa njemaEkih i zatimlatinskih.

U popisu Nikole ValiEiCa ima 350 knjiga na raznim jezicima i raznog sadriaja,podijeljenih po strukama. U tom popisu ima najviSe knjiga na njemaEkom jeziku,zatim latinskom i neSto madarskom.

Iako to u tekstu nije spomenuto, medu onima koji su posudili ili pokloniliknjiga Citaonici, postoji u spisima popis poklonjenih knjiga Roberta ZlataroviCa izg. 1838; on je poklonio 52 knjige na raznim jezicima, gotovo samo njemaEkih raznasadr iaja NSB, R 3999119a, b, c, d).

Ne znam-o da li su odmah iza ove izjave posudili svoje knjige J DraSkoviCN ValiEiC. Popis knjiga koje je J DraSkoviC posudio Ilirskoj Eitaonici popisao jeVj. BabukiC abecednim redom po autorima. U popisu ima 480 djela nisam brojiosveske), na raznim jezicima, i to 167 na njemafkom, 106 na latinskom, zatim su pobroju djela na francuskom, madarskom i talijanskom; na hrvatskom jeziku ima samo31 djelo. Medu posljednjima je i ))Razgovor ugodni < od A KaEiCa-MioSiCa. Zani-mljivo je da u popisu nema knjiga hrvatskih.knjiievnika iz Dubrovnika, koje suizdavali prvih decenija XIX st. Vjerujemo da to neCe znaEiti da ih nije bilo uDraSkoviCevoj knjiinici za koju znamo po priEanju da je bila velika, veC ih on nijedao zbog njihove vainosti za njega liEno. Medu posudenim knjigama nalazimo idjelo M. Orbinija, I1 regno degli Slavi, Pesaro 1601.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 8/60

akda Ravlie.

Poslije toga raspravljalo se o pitanju: >>da i bi se knjige i izvan Eltaoniceposudjivati smele?cc Kako su glasovi bili podijeljeni, zakljuEeno je )>da e samoone knjige, koje nisu odveC dragocgne, na osam danah slobodno van dat i

mogucc, ali obvezom ~ p o lo ien ja rgdnchsti cPloga dela ili posebne knjige, akobi se izgubila, ili kakvim god nafinom izStetilacc. Na ovaj je zakljuEak pristaoJanko DraSkoviC, dok Nikola ValiEiC ~obekaje svoje knjige Eitaonici samos tim ugovorom: da one kod njega ostanu, a onaj od gg. Elanovah, koi bi ieliokakvu knjigu Eitati oju Ce se u popisu od g. vlastnika priobCenom i u Ei-taonici svagda se nalazeCem izabra ti moCi a se kod paroka i stareSine sl.druStva g. PoglediCa Stgpana ujavi, jerbo je njemu g. vlastnik kljufe od svojeknjiinice izrufio, buduki da on sam veEu stranu iivota svoga na imanju svomesprovadjajuki, to uEiniti nemoie. G. parok i stareSina PoglediC, kada se umoli,poslati Ce iel jen u knjigu u Eitaonicu no takova kn jiga nesmie se nikomu izvanEitaonice posuditicc.

Ovdje vidimo dva razliEita pogleda; J DragkoviC bi bio dao bez uvjeta,ali ga je odbor skuEio moida zbog eventu alnih d rugih Elanova koji Ce kasnijeposuditi, dok ValiEiC nije pristao uz takve uvjete. Osim toga, ma kako Eitaonicamoie sluiiti za Eitanje i Easopisa i novina i knjiga, ona je u prvom redu slu-iila za Eitanje novina i Easopisa. Ilirci su proSirili njezino znaEenje da je Ei

taonica postala i knjiinica i ne samo to, veC i posudbena knjiinica. Ovo namkazuje i to koliko su preporoditelji oEekivali od Eitaonice

>>Naposljetku e zakljufeno: da se Eitaonica imade 1 listopada t. g. otvoriti,dokle bi takoder i potrgbno pokufstvo gotovo bit i moralocc. Tajnik je druStvai Euvar knjiinice Vj. BabukiC obvezan sva ki dan uj ut ro od 10-12 sat i, aposlije podne 3-5 sati biti u Eitaonici i brinuti se za nutarnji red.15

Poslije ovoga prva sjednica redovite uprave (prisutno samo pet Elanova)odriana je 23 rujna 1838, u kuCi Aleksandra DragkoviCa, te su na tom sa-stanku raspravljali o financijskim sredstvima za godiSnje izdriavanje Eitao-nice. Ustanovilo se da godiSnje treba tisuEu forinti u srebru, od kojih otpa-da na:

stan . . . . .

. . .okuCstvo. . . . .ajnika

drva . . . . .

svijeCe . . . .

pomoCnog sluibenikanovine i knjige .

vanredni troSkovi .

140.- for.260.-

. 200.-

. . . . 3 0 . - , ,

. . . . 2 0 . - , ,

. . . 0 . - , ,240.-

. . . 0 . - , ,

Ukupno 1.000.- for inti srebra

Da bi se u Eitaonici odriavao Sto bolje red, Elanovi uprave primaju seduinosti da svaki tjedan po redu, prema svom nahodenju, nadgledaju Eitao-nicu (prijavilo se svih dvanaest Elanova uprave) te se u zapisniku taEno utvr-

15 AMH, Protokol, I, str. 6 4.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 9/60

Ilisska Eitaonica u Zagsebu

duju d ani i sati otkad d okad Ce koji ondje biti. Ovu su mje ru smat rali potreb-nom da se posveti Sto veCa ozbiljnost tome poslu. Tajniku je druStva naredenoda svakoga ,,koi knjigu iz Eitaonice na 8 danah posudi, u knjigu posudbenuzapiSecc. Nadalje se propisuju duinosti sluibenika, zapravo Euvara Eitaonice;on f e u ovom sluEaju bit i kuCni nadzor nik g rofa Alek sand ra DraSkoviCa, kojise obvezao sve vrSiti za pet forinti srebra svakog mjeseca. U Eitaonici sene smije pugiti, niti ikoga uznemirivati.16

Kako se vidi, mjesto da je upr ava donijela odmah pravilnik odnosnokukni red u cjelini, ona rjeSava djelomiEno razna pitanja, iako su svi prisutnibili kulturni ljudi i vidjeli su drugdje kako se taj rad vrSi.

Na drugoj sjednici uprave, koja se d ri al a 15. studenoga u kuCi predsjed-nika J . DraSkoviCa, prisu tno je bilo ponovo pe t Elanova. Tada s u zakljuEili dase ))najuljudnije pozove<< iskup Ju ra j Haulik da stu pi u Eitaonicu. e zna-mo koje su novine Eitali od 1 listopada u Eitaonici, ali su na ovoj sjednicizakljuEili da naruEe: ~ I l i r s k e arodne novine s Danicom ilirskom, Serbske no-vine iliti magazin za hudoiestvo, knjii estvo modu, Serb[ske] peStanske polit.)novine s narodnim listom, Beogradske serbske novine, Pr ai sk e Eeske) novine

Ceskom d e l o m , Ceske KwPty, Gazeta Lwowska s-RozmanitoS5ami, Seve rnaj aPitela, Allgemeine Augsb.) Zeitung, Adler , Ost und We st, Zeitsc hrift fiir di eoesterreichische In du str ie und Hand el, Leipziger Modezeitung Allg.) mi tBlattern aus der Gegenwart, Illyriskhes Blatt, A rchiv de r deutschen Land-wirtschaft, Hirnok , Gazzetta di Venezia, Agramer polit. Zeitung, Pe sther Tage-blatt i Alliance literaire.ccl7

Clanove uprave, a vjerojatno i sve ostale, boljelo je Sto se nitko ne brine

da se u Hrvatskoj podigne neka industrija, a u koliko je ima, da je ona zanat-skog karaktera, pa je na toj sjednici DraSkovif predloiio da se pretresu ~obCin-sk~o~kor i s tne nanostic<, buduCi da je i t o sv rh a Eitsonice. Radi lo se o tomenkako bi se naSa vina po moru u inostrane zemlje izvaiati mogla?cc Na to jeStj. Moyses govorio o tome da bi vrlo korisno bilo nu naSoj domovini suknanupodiCia. Poslije toga je Stj. PoglediC iznio da bi dobro bilo ,,kod nas u obCin-stv u ideu uzbuditi o podi gnut ju ustava za ma lu siromaSnu dPtcu Kleinkinder-bewahransta1t)cc. OdluEeno je da se o sv a t r i pit an ja >,vise razmiSlja i u bu-duCem sastanku obilnie razpravicc.

U daljem radu S tj. Moyses je p redloiio d a se profesoru dokto ru K arluRumyu,ls nkoi mnogo koristnih stvarih o naSem narodu uiterlomu svPtu pri-

obCuje, nitkoliko ili rskih knj igah u znak prijateljstvacc poSalje, Sto je i odo-breno.*g

l AMH, Protokol, I, str. 9-10.l Nije Citaonica bila uvijek pretplaeena na iste novine. Novine su se mijenjale

kao i easopisi) prema ieljama Sanova, kao Sto je bio i red. To je dakle ovisiloo fitaocima kao i o samim novinama i easopisima.

lH Rumy Karlo dr 1780-1847) bio je najprije profesor, 1816.-1821. direktorgimnazije u Karlovcima, od 1824. profesor prava u Ostrogonu. On je jedan od naj-zauzetnijih branitelja ilirskog pokreta, te je suradivao u ,,Danici<c pod punim ime-nom i pod Sifrom ,Dragutinc<. Usp. Grada za povijest knji ievnosti hrvatske 26, str.416. 417.

AMH, Protokol, I, str. 10-12.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 10/60

IduCa sjednica uprave ilirske Eitaonice odriana je 6. sijeEnja 1839 u stanupredsjednika J . DraSkoviCa, u prisutnosti petorice Elanova. Ovaj put bio jeprisutan i gradski sudac J. Stajdaher, koji je morao dolaziti na sve sjednice,

ali nije bio nikada od osnutka Eitaonice. Kao narodnjak imao je pun0 povje-renje u Janka DraSkoviCa.

Na ovom se sas tan ku joS j edan put zakljuEilo da predsjedn ik, St j. PoglediCi J. Stajdaher posjete biskupa Jurja Haulika i da ga zamole da se upiSe u Ei-taonicu. Pregledani su raEuni. Netko je sastavio nekakav poziv o onim pita-njima o kojima su na posljednjoj sjednici govorili: ),Kako bi se vina naSa uinostrane zemlje iz va iat i mogla; kako b i se papir ana podiCi mogla u domovininagoj; kako bi s e fab ri ke za su kn a i ko ie podiCi moglecr. Ovome je Lj. JelaEiCpridodao da se raspiSe natjefaj za nprirufnu gospodarstvenu knjigurr. Zaklju-Eeno je da se to sve iznese pred >>obCinski aborcc ko ji Ce s e od r ia ti 24. sijeE-nja 1839 20

Toga dana odr iava o se >>Tretji bCinski a dru gi na redn i sa bor Ilir ske Ci-taonicecr u kuCi Al. DraSkoviCa, a pod predsjedanjem J. DraSkoviCa. Rasprav-ljalo se o ovim predmetima:

Najprije su prikazani raEuni troSkova za Eitaonicu. Iz toga vidimo da jedruStvo dotad primilo usve 6 9 5 for. u srebru, a da je potroSeno 675 for. i 54

kr. DruStvu su pristupili novi EIanovi i to: Emerik HaraminEiC, vlastelin,Emerik Inkej, c. kr. komornik, Dragutin Latinovie, dr filozofije i bogoslovije,i grof Ladislav PejaEevif. Inkej je obeCao druStvu 1 0 0 for. srebra s obrazlo-ien j em ~ d a n imade svojih imanjah u Hrvatskoj zemlji, ter da sa ilirskimn ~ r d o m e h n stranom i ive i obCi i z at o d a s i d r i i za d h o s t , gd6god s m o

bude mogao, naSemu narodu koristiticr.U vezi s razgovorom u upravi od 6 sijefnja, uprava predlaie ovaj Oglas:

Ravniteljstvo drui tva Eitovnice ilirske zagrebske neprestano skerbeCi se: kakobi svojim naredbam shodno narodni jezik i sve obfekoristne grane ob6rtnosti iliindustrije slovstvenim putem unaprgditi moglo, poziva dostojno ne samo svekolikeElanove ovdGSnjega Eitovnice ilirske druitva i posestrimih Eitovnicah VaraSdinskei KarlovaEke, nego takodjer i sve ine vPSte i izkusne domorodce: da bi verhu slGdeCihpredmetah razmigljati, obavPstiti se, misli svoje verhu toga sabrane popisati i takoveovdPSnjemu ravnitel jstvu druitva do doli naznaEcnoga roka poslat i izvolili, lroje Cetakove pismotvore po v6Stih i izkusnih Elanovih izpitati, ter onoga koi niie postav-

ljena pitanja najbolje razrPSio bude,u

dojduCem obkinskom svojem24a

lipnja obder-ia va ti se imajuCem saboru izjaviti, dar mu doli postavljeni odluEiti i d6lo njegovotiskom obelodaniti.

AMH, Protokol, I, str. 12. Koliko sam mogao utvrditi, prvi put su Ilirskenarodne novine zabiljeiile neSto o Citaonici baS povodom skupStine 24. I Usp. INN,.1839, 26. I br. 8, str . 29). Osim spomenutih rijeEi Emerika Inkeya, INN 1839,

29. 1, br. 9, str. 33) donose da je Inkey kazao i ovo: sNarod moie se samo u svommaterinskom jeziku prosv6tliti; Magjari to znaduEi trude se svoj materinski jezikpodiEi; to isto treba da i mi Ilir i) Einimo, ako ielimo medu izobraienimi narodim6sto zadobitirr. KarakteristiEna je ova izjava, koju su ilirci objavili iz politiEkihrazloga.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 11/60

Ilzrska Citaonzca u Zagrebu

I Poznato je, da se mnoStvo najboljih i najjaEih vinah. koje Hrvatska i

Slavonija radja, poradi m6stnih okolnostih u bliinje pokrajine izvesti ncmoie, i timna puk, koji ga prekomerno, tako rekue, troSiti mw a rem neeudoredno d6luje.

Dvostruko bi dakle koristno bilo odviSnost vinah naSih u inostrane zemlje pomoru izvaiati.

I1 Na isti naEin je potreboca sukanah svakc versti, kako takodjer svako-verstnih koiah i dobroga podplata iliti djona oEita. Premda odgojenje ovacah nitiu Hrvatskoj niti u Slavonii nije sasvim razprostranjeno; nigtanemanje uEi nasizkustvo da izobraiene deriavc toj naSoj potr6boti inostranom vunom odoliti umitdu.Nasuprot je troiak mesa kod nas preobilan, za da nebi se potr6boka koie narniritimogla. Te dv6 grane od6i.e i obuCe opeenito se traie i uveke su potrebne.

I11 V6k nag jest v6k obcenja. Za tolike misli, koje se u nagem stolittjuradjaju, popisati, treba sila papira, kojega u obilnosti troSe sva u Hrvatskoj i Sla-vonii gradjanska i vojaEka poglavarstva, sve tiskarne i Skolska mladei u akadcmii,u gimnaziah i mnogih selskih ueionicah, koje stranom jur obstoje, a stranom jog

podignute budu. apircina bi dakle u naSoj domovini od velike koristi i vainostibila. Toj bi se potrebi tim laglje odoliti moglo, Eim se mnoiina pern jakah canjakah)u domovini naSoj nalazi, koja se u obilnosti u inostrane zemlje izvaia.

I V Poljod6lstvo domovine naSe, gledeC na druge izobraiene deriave, gd6svaka obertnost iliti industria veoma cvate, stoji na najniijem stupnju, tako rekuC,jog povitku, u d6tEinskoj dobi. Bilo bi dakle ie li ti za pros ti puk , koji sredstvaneimade sva moguea razborna pouEenja u vers ti gospodarskoj pribaviti si, ase prikladna priruEna knjiga sastavi, koja bi sve moguce predmete na gospodarstvospadajuCe saderiavala i u selskih uEionicah upotrebiti se moglacc.

Dalje se ka ie da je g ore spomenuto iznijeto ))kako bi s e ovim potrPbamnajpri sto jnie pomoCi moglocc Nisu ov dje po tre bn a ,poseb na i potanko raz-pravljajuEa pouEavanja za isto tehniEko obdelavanje, no samo tehniEko i fi-nancialno izvggtenje za tu svgrhu potrebitih troakovah i majprikladniji na-Ein, kako bi se to, gledeE na polo iaj i oko lnosti naSe dom ovine s koris tjuupotrebiti moglo, neophodno se iziskuje. Takoder je potrgbito, d a se za t a jcilj dostignut, srPdstva izjasne, buduCi d a bi se porad i nedo statka novacah,koi je u ovih tergovinom joS veoma malo ponoseCih se okolicah, vidiv, tegkokoi posebnik Priva tier) naSao, koi bi od ta ko velike v ain os ti dPlo Sam podu-zeti mogao: zato se iudi izvPstje o naravi druitva na akcie i njegove prikladi-vosti Applicabilitat) n a gorispomenute poslove. Dobro bi bilo za tu svP rhujur obstojeCa klasiEka dela inih narodah upotrgbiti i na nj ih se pozvati , koja

o tih predmetih obilna izvgstja saderiavajuc .Zatim navode uvjete: l . Sv ak i pismotvorcc koji )>prednost zadobie, biti

Ee za I toEku pu nk t) gor ista vlje nu sa dvadeset 20), za I1 sa Eeterdeset 40),za I11 sa petnaest 15), a za IV sa Sesnaest 16) cekinah u zlatu na dare n, akosastavak reEeni bude u ilirskom jeziku pisancc. Ako bude pisan na kojemdrugom jeziku, plati t Ce se polovicu nav ed eni h sv ota , jer Ce se mor at i pre-vesti. Ruk opisi ))mor aju bi ti tud om ru ko m Eisto prepisanicc i ))kakvom-god p~slovicom provideni. Ime i stanovanje pisca mora se staviti u jednupriloienu i zapeEatjenu Sedulja ( ), na kojoj izvan a ista poslovica s taj ati imadecc.

Rukopise treba do kraja svibnja 1839. poslati u prav i Ilirske Eitaonice dabi se mogli pretresti i odrediti na gra da, piscu na godiSnjoj skupgtini ko ja Ee

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 12/60

bi ti 24. li pn ja i ste godine. Rukop isi Ce ostat i vlast itost Ili rsk e Eitaonice; QnlCe biti objavljeni u ~ D a n i c i lirskoj~c li posebno. Predsjednik Jan ko DraSko-vie jamEi osobno za gore navedene nagrade.

ZakljuEeno je jog da se man ji sasta vci kao prilog s .Danicom ilirskomc<(ili) ,Novinah naro dnih ilirsk ih<< aspro stran e. Lj. G aj je obeCao da 6e takvesastavke tiskati za Sto manju cijenu u >)Danicicc. Osim toga plenum je zaklju-Eio da se sve Sto se tiska kod obiju zagrebaEkih Stamparija (Zupanove i Ga-jeve), pribavi za Eitaonicu i da se takvim naEinom za potomstvo safuva.

Na k ra ju je S tj . Moyses iznio od upra ve prihvaCeni prijedlog d a se prof.dru. D. Rumyju u Ostrogonu poiklone neke naSe knjige, Sto je svc bilo pri-h v a C e n ~ . ~ l

Dakle, Sto se tiEe unapredenja ekonomike: prodaje vina, osnivanja tvor-nica suk na i koie, tvornica papira te razvijanja poljodjelstva, t ra ie se origi-na ln i el ab cr at i ili ksmp:la.cije, Eto Ce se sve poslije natjeEaja honor irati.Napokon se tr ai i da bi netko napisao knjigu za puk ))koja bi sve moguCepwdmete na gospodarstvo spadajuCe sadriavala i u selskih uEionicah upotrit-biti se mogla<(. TaEno je SmiEiklas primijetio da uvodne rijeEi Janka DraSko-vika sadrie misao o Matici i o Gospodarskom druStvu, ali zbog saietosti izno-Senja nije bio ja sa n, Qa kako je govorio samo o knjizi, mjesto o elabora-tima, oni koji s u po nj emu radili, to s u joS odredenije govorili samo o knjizi,medutim kako smo istakli ovdje se radi o krupnijim zahvatima u obliku ras-prava, elaborata, pa i o knjizi za poljodjelstvo na selu.

Kako smo vid jd i, Ilirska Eitaonica morala je imat i svoje prostorije od1 listopada 1838. kad je bila otvorena, ali ne znamo gdje su one bile jer za-

pisnici o tome Sute; sjednice su se odriavale u stanu Aleksandra (Skendera)i J. DraSkoviCa. Na sjednici uprave od 7 vel jaee 1839. zakljuEeno je zda senapravi pogodba s g. Vidale-om poradi stanacc u vezi sa zakljufkom sjedniceod 24. sijeEnja 1839. (Eega nema u zapisniku). KuCa Zige Vidale bila je blizuKamenitih vrata (danas OpatiEka 2).

Ne znamo kada ni kako, ali je J. DraSkoviC promijenio svoju odluku oposudbi onih tisuCu knjiga Citaonici, jer su na sjednici uprave od 7. veljaEeElanovi njezini ,,poradi darovanih po njemu (DraSkoviCu) knjigahcc zakljuEilid a mu se izruEi zahval no pismo, Sto je knji ge poklonio Citaonici, tj. zako bidr ui tv o potv rde nje.. zadobilo, knjige reEene (u zapisniku se k ai e da prileiipopis, ali ga nema. V. bil-j. 14) vlastitost druitva na v5ke vitkova ostanu; akob i se pako zgodilo to Bog saEuvaj a se ovo dr ui tv o razstane, tada biknjige prie spomenute opet u sv6j c6losti presvEtloj obitelji g. grofa pred-sitdnika pri pa sti imal e~c.~ 3 raSkoviC je to n ajv jer oja tni je uEinio da bi pri-

21 AMH Protokol, I 13-18.SmiEiklas, n. dj., 5.AMH Protokol, I str. 18-19. Kako znamo, apsolutizam je 1850. ugasio

iivot Citaonice. Kad je Citaonica ukinuta, njezina je knjiinica b ila pridruiena mu

zejskoj, a odlukom hrvatske vlade od 18. rujna 1875. predata je cijela muzejskaknjiinica SveuEiliSnoj knjiinici u Zagrebu. Fr. F a n c e v, Kr. sveuEil. knjiinicaZagrebu. SveuEiE knjiinica kralj S H SZ u Zagrebu 1874-1924 prestamp. u Zagrebu1925 str. 19.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 13/60

I l i~ska Eitaonica u Z a g r e b ~

mjerom potakao i ~ s t a l e a se zaloie za napredak Ilirske Eitaonice, jer jeosjeCao koliko Ce ona znaEiti za hrv at sk i nar od, kao Sto je g ar an ti ra o spome-nute nagrade, iako s2m nije dobro ekonomski stajao.

OsjeCa se ako nije sve zabiljeieno a se medu preporoditeljimaraspravljalo o svim potrebama naroda, pa s e tako n a sjednici uprave od 7

oiujka 1839, a u prisutnosti predsjednika J. DraSkoviCa, Stj. PoglediCa, Stj.Moysesa, Fr. Zengevala , J . BrigleviCa, Lj . JelaEiCa ,)i prisp6vSega sluEajno g.Metela OiegoviCacc iz Varaidina, raspravljalo o ostalim potrebama naroda,jer se ka ie : ~ P r e m d a e cilj dr ui tv a Eitaonice naSe svestrano izo braienje usvakoj vers ti znanosti i obertnosti rasprostranjivati, niStanemanje su imedrui tva i koristi iz njega proizlazete preuzke za tako svestranomu cilju pod-punoma odgovoriti moCi. Zato se sjedine gg. stareSine [Elanovi uprave J. R ]u tom: da se sa ovim druitvom Eitaonice, kojega je vendar najglavnia sverhaEitanje novinah i knjigah, i poradi toga Elanovi veCjom stranom samo u me-

stu biti mogu, joSte jedan novi zbor pod im enom ))Matica ilirskacc skopEa. Ovonovo dr ui tv o ima lo bi se na spodobu ,Matice Eeskecc u Pr ag u i pserbo-ilirskeccu PeSti, ustanoviti. Cilj ),Matice ilirskea bio bi taj: da se svakojake koristneknjige u i li rskom jeziku na obeinske dr uitv a troSkove utiskati d a d u c ~ . ~ ~

Ovo nije pr vi p ut da je up rav a Ilir ske Eitaonice, poslije ekonomskih ini-cijativa, dala jog jednu na kult urno m plan u snivanje Matice ilirske pouzoru na Maticu srpsku i Maticu EeSku, videCi kako ove rade, jer je prvaosnovana 1826. a dr ug a 1830.

Po drugi je put uprava Ilirske Eitaonice razgovarala o Matici ilirskoj naiducoj sjednici koja se odriala 4 travnja 1839. Tad su na sjednicu doSli, po-.red spom enut ih u proSloj, joS i Ljud evit Ga j i Josip St ajd ahe r. U zapisnikuse samo ka ie d a toga dan a ))biaSe razgovor o ,Matici ilirskoj' i naEinu k akobi se najkratjim putem dozvolenje kraljevsko za naSe ,druitvo jezika i pis-menstva ilirskoga' zadobiti moglo, na Sto bi zakljufeno: da se prognja, kojubi znameniti domorodci podpisati imalicc, uputi na kralja i nstatuta ili naredbegorispomenutoga druitva reEenoj proSnji priklope ter pouzdanom muiu pre-dadu, koi bi od strane i u ime domorodacah Nj. VeliEanstvu najpokornie iz-ruEioa 25

Kako je poznato, hrvatski je sabor na svom zasjedanju od 4 i slijedeCihdana kolovoza 1836. donio El. XV >>O unapredivanju nastojanja oko narod-noga jezikacc, pa je poslata i molba zbog toga, vjerojatno sluibenim putem,Sto znaEi preko madarskih vlasti, ali na nju nisu dobivali odgovor. Zbog togase na ovoj sjednici o tome govorilo. Prema ovom zapisniku, Sto je konstatiraoi SmiEiklas," Ma.tica ilirsik a je identiEna s Dru stv om jezika i pismens tva ilir-skoga, Sto iz ovoga proizlazi. Uprava je Ilirske Eitaonice zakljuEila da ponovopotakne molbu koja je prije njezina osnivanja poslata. Ne kaie se tko je sa-stavio molbu niti je proEitana pred upravom na sjednici, tako da nije niStanaznafeno u zapisniku, ali je molba d ati ran a 15. svibnja 1839. t e su je potpi-

4 AMH, Protokol I, 19-20. SmiEiklas, n. dj., str. 6, zabiljeiio j pogreSno str.21. u Protokolu.

25 AMH, Protokol I 20.6 N. dj., 7

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 14/60

sali svi videni ji lju di : grof Ja nk o DraSkoviC, grof Karl o FestetiC, Andrij aMarkoviC, baron F. Kulmer, dr bj. Gaj, Blai Svagel, Ivan ZidariC, Aleksan-dar ZdenEaj, Mete1 OiegoviC, Juraj JuratoviC, Stj. PoglediC, Valentin Vran-

EiC, Aleksej Rakovac, Ferdinand ZerjaviC, Vjekoslav BabukiC, Antun Vaka-noviC, Tadi ja FeriC, Franj o Zeng eval, Ivan Bunjevac, Alek sand ar MraoviC,Dimitrije Demeter, Antun Maiuranic, Dragutin Rakovac, Ambroz i NikolaVra njica n i d r., usve 40 potpisa.17 U to j molbi-po iurnici upuCenoj kr alj u pozi-vaju se na spomenuti El. XV hrvatskog sabora, koji ovoj molbi prilaiu, St0je veC tada bila ,,zajedniEka ielja podanika da se i u ovim stranama okupineko ueeno druStvo koje Ce im ati za cilj ga jen je naro dno g jezika i knj iie v-nosti<<. pominju d a to im aj u i drug i narodi u Monarhiji. Zbog toga i oni trimole te pril aiu s tat uta rn e odredbe kojih nema uz originalni spis). Na kraj umole da se to druStvo odobri.

Prav ila DruStva za jezik i knji ievn ost u Zagrebu rema Smit ikla sun. dj., 6-7) lasila bi: Sv rh a je druStva unap rede nje ilirskog jezika i knji-

iev no sti 5 1). Glav nicu Ce sk up iti dobrovoljnim prinosima ljub itelja naro dnekn jige 5 2). DruStvo Ce se st ar at i da s e ,,Narodne novinecc s ti ska rom , netomosnovane, uzdr ie pod ign u, je r Ce on e bi ti organ druStva. DruStvo Ce ,,izda-vati nauEne, pouEne i beletr istiEke knjigecc te Ee se st ar a ti da poveCa glavnicuda bi moglo sagraditi primjerenu zgradu, u koju bi smjestio malo po malomuzej i narodn u biblioteku koji su u osnivanju 5 3). Sve Eitaonice u naSojzemlj i, ko je su osn ovane dozvolom mjes nih v las ti ili Ce se jog osnov ati, dos-pijevaju pod okrilje ovoga od kralja potvrdenoga druStva. Dok to ne bude,

zakl adam a koje za ovo druStvo bu du p rispj ele up rav lja t Ce zagrebaEka Citao-nica 5 4). Darovi se primaju u svakom iznosu, a tko poloii najedanput ili upet godina 50 for., postaje utemeljitelj druStva 5 5). Utemeljitelji dobivajubadava knjige koje je druStvo izdalo 5 6). Samo pisci ilirski, koji su taj Easninaslov zasluiili knjiievnim radom, mogu postati pravi Elanovi, poEasni onikoji su se odlikovali nekim rado m, a dopisujubi mogu biti st ra ni uEenjaci5 7). Upr avu druS tva Ce vod iti odbor koji Ce iza br ati glavna skupStina naj-

kasnije za Sest mjeseci poSto kralj potvrdi ova pravila. Pravi, poEasni i do-pisni Elanovi biraju dva protektora. Ovo je prema El. XV hrvatskog saboraod 1836 KukuljeviC, Ju ra Regn i 11 290), gdje se imenuju protektorima hrvat-

ski ban i zagrebaEki biskup. Uprava se dijeli na dva odbora, knjiievni od Sestlica, koji mogu biti samo pravi Elanovi, vrijedni knjiievnici, te gospodarskiisto tako o d Sest Elanova, u koji ulaze samo utemeljitelji. Svaki odbor, kaodio uprave, ima svoga potpredsjednika; svaki se odbor sastaje na svoje sjed-nice na kojima rjeSava dio zajedniEkih pitanja, a mogu se oba odbora sastatiu zajednirke sjednice pod predsjedanjem predsjednika druStva. Svi se birajuna tri godine. DruStvo ima tajnika i blagajnika 5 8 i 9). DruStveni organ ima-ju biti ,,uvijek<c Ilirs ke naro dne novine 5 10).

*

Driavni arhiv u Zagrebu, Acta Congreg. Regni, 890011839 Ovdje ovo samospominjem, ali u se na to vratiti posebno na drugome mjestu.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 15/60

Ilirska Eitaonica u Zagreb~

Ovo je kasnije bit dugogodiSnjih pravila Matice ilirske i Matice hrvat-ske, izuzevSi protektora, koji nisu bili uopCe uvedeni u pravila.

Kako je veC SmiEiklas spomenuo, ovdje nalazimo i misao o buduCem Na-

rodnom domu, u kome bi sva narodna druStva imala svoje prostorije; Gajevenovine i tiskara bile bi tako reCi privilegirane, jer bi one sluiile ,,uvijekccspomenutom druStvu.z8

Tko je bio onaj koji je tu molbu odnio kralju, doznajemo tek 1844. Kakonije stizalo rjeSenje, poEeli su neprijatelji sumnjiEiti Ljudevita Gaja da li juje predao. Kad je podnio kao dokaz recep is, sumnja je ~ a l a . ~ ~

24 lipnja 1839. odr ian je ~ T r e t j i bbeniti naredni saborcc, kad je Jank oDraSkoviC podnio izvjeStaj Sto je u pr av a Il ir ske Eitaonice uEinila od proSlihizbora. Cn je poslije pozdrava utvrdio da sta ran ja uprav e ,nisu bez dobrogauspjeha ostal a, jerbo nesamo spoznati valja: da se u okoliSu domovine na ie

vafni i obCe Stovani domorodci s nami sdruiige, nego da se je duh narodnostisud5lovanjem naSih joS boljma uzbudio, slgdovao i lj ub av pr am a naSemu sta-rinskom i junaEkom ilirsko-slavljanskcm jeziku veoma rasplodilae. Nastav-ljajuCi DraSkoviC je da lj e kazao: n indi koji nema ljubavi prama svojemunarodu i narodnosti, on nije niti kadar temeljitog sastojanja, za koje su nje-govi pred ji mloge ie rt ve prinesli i silnu kerv toEili zd eri ati i poStovatice.DraSkovii. izvjeS6uje da nisu samo ,,stan naS ukrasilicc, tj. Eitaonicu, te su ,,zaEitanje domacih i inostranih novinah i knjigah svu priliku i priliEnost dali,nego smo se joS b rin uli , kako bi t5lesnim i umn im naEinom dom ovini pomogli.to jest: mi smo pitanja svakoverstnoga hasnovitcrga izolbraienja, znanja, ruko-

tvorstva i ober tnost i tiskom p riob tili, na k oje pozive, akopr em joS i dosadaoiudjenih odgovarah dobili nismo, niStanemanje pribavili smo si toliko kori-sti, da su ova pitanja mnogim domorodcem povod dala o tom vise putahjoS i u napr gdak razmiSljati i o nj ih se dog ovar ati; a s u nam ime naSeilirsko na glas digla, ter da nas u licu svih Slavjanah i u razsudu c6le Eita-jute Europe kano izobraiene i nezatrudne domorodce bileiecc. Za dokaz svojetvrdnje, DraSkoviC kaie da su pisma ,,od naSih domorodnih kako takoder iod inostranih glasovitih muievahc< primljena, ~ g d e am svoju radost i hvaluo naSem narodno m nap rPtku izv6Stujucc. DraSkoviC je posl ije ka zao d a Ce svapisma d ati u *pismohraniSte< sa svojim odgovorima da i h sv atk o moi e Eitati,

ali su ona, na ialost, nestala). Nadalje ~zvjeSCuju da raEuni ne mogu ovaj Easbiti u red u, jer joS neke ma nje dugove mor aju plati ti. InaEe kroz ovu godinunabavili su pokucstvo i knjiga i platili stan, tajnika i podvornika.

Poslije toga bio je ponovo izabran isti upravni odbor s Jankom DraSko-vieem na Eelu, kome su pridodali dra Dimitrija Demetra, dra Ljudevita Gajai Antu na Vakanovika, figkala. Nato su zakljuEili da se naruEe: Das Aus-land, ein Tagblatt fur Kunde des geistigen und sittlichm Lebens der Volker,i Blatter fur Kunde der Literatur des Auslandes.

8 SmiEiklas, n. dj. 7.9 AMH, Protokol, I 162.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 16/60

akSa Ravlic

KarakteristiEno je, na kraju, da su zakljuEili da sluSatelji Pravoslovneakademije mogu biti Elanovi Citaonice, ako im vrhovni ravnatelj Skola iodopusti; osim toga je zakljuEeno da se u korist Citaonice kupi xjedna od veC-

jih srekakacc, Eime bi se popravilo ekonomsko stan je C i t a ~ n i c e . ~ ~Prema DraSkoviCevu izvjegtaju, Ilirska je Eitaonica lijepo napredovala.Raspisani natjeEaji za ela bora te o izvozu naSih vina, o -tvornicama ko ia, s uk nai papira, kao i o knjizi o poljodjelstvu, nisu urodili plodom, ali su doiivjelirazu mijev anje od st ra ne naSih lju di kod kuCe i u inozemstvu. Dirljivo je za-dovoljstvo samog Dra51koviCa koji u tome vidi velik uspje h; on je fo vje kkoji je htio mnogo vise, ali najuCi u kakv im teSkim prili kama ii ve ioje sreta n i ma nji m jer se nije dalo uEiniti viSe.

Ne moiemo pronaki sve pojedinosti Sto su preporoditelji poduzimali. Ipakmislim da Ce na m jedna bolje do ku men tir ati tek spom enute rijeEi DraSkovi-Ceve. Isti dan kad je odrian treCi zbor Elanova Citaonice, tj. 24 t ravnja 1839

otvorige ilirci, mladi daci i stu de nt i Ilirs ku Eitaonicu u PeEuhu Dza sve rh u ima-juCi izobraienj e i saverSenje slovstva ilirskogacc i pristupiSe nabavlj anju knji-ga. U upra vu su uSli kao )>v erho vni avnateljcc Pavao A igl, kanonik pefujski,Antun DurkoviC, penzionirani kapetan, Dragutin Rusan, >>lajtnantcc, Aleksan-d a r DidoviC, iu pn ik spefvarskicc, Dr agut in Teufelsberg, >>k apet . lir. Eete uPeEuhucc; >>n adzo rnik ednicc Vladovit Zorac, p rav nik ; nadzornik izvan redn iIvan UiareviC, pravnik; aktuar Bogoslav PopoviC, biljeinik >>Bogotvard(c

Gotthart, jer su ilirci traiili za svaku tudu rijeE dornaCu zamjenu. . R.Proff, blagajnik Petar Maljevac, knjiiniEar Ognjeslav Papst. Clanovi l e

rici: Stjepan DuriEiC, Antun Regen, Antun VlaSiC, Agapin MiljaEki, LovroSoftie, pravnici: Da mja n Vlado vit, F ran jo .FeriC, Miroslav JakopoviC, MijoLjekar, M. MarkoviC, Ivan MihaljeviC, Svetozar MilatisoviC, Alberto Noner;umudroljubic(: Avel in CepuliC, Mato Dokl, Andro KontiC, Mijo Pet ern el,Lovro PotarE, Dra guti n Riffl, Duro. SikiC, Sken der StojaEko, Ognjeslav Uia-reviC i L ju de vi t V a l ~ S n i k . ~ ~

Postojanje ovolikog broja prijatelja Ilirskog preporoda u PeEuhu kara-kteristiEno je. Osim toga osnivanje same Ilirske Eitaonice u tom gradu kazujenam da je misao budenja narodne svijesti zahvatila maha, da medu imenimaE l a ~ o v a Citaonice nalazimo ta kve ljud e koji Ce kasnije vrSiti razne politiEkei kulturne poslove u hrvatskom iivotu.

Kako vidimo po navedenim zvanjima, neki su bili tam0 sa sluibom, drugiu penziji, a veCina n a Skolama. Moida su ovi p os lj ed ~ ~j l dali poticaj da se osnu-je spomenuta Eitaonica, a na njih je djelovala akcija za osnivanje Eitaonics.

Sedma sjednica uprav e Ilirsk e Eitonice od njezina osnutka o dr ian a je 15.prosinca 1839. Ona je bi la najposjebenija, jer je bilo prisut no 11 Elanova. Natoj su sjednici uglavnom razgovarali o kazaliSnim prilikama u Zagrebu, pa i

u Hrvatskoj, jer budenje narodne svijesti nije moglo ibi usporedo s redovitimnjemaEkim pre dst av ama ; dapaEe jedno je drugo iskljui.iva10. I ako nemamosvjedoEanstva o tome tko je s kim p rvi razgo varao d a se i u Zagrebu pred-

3 AMH, Protokol, I str. 20-23; lirske narodne novine, Zagreb, 1839

br. 52 53.3 Danica ilirska, 1839 22. VI, br. 25 str. 98.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 17/60

Ilirska Eitaonica u Z a g r e b ~

stave daju n a hrvatsk om jeziku, sasvim je opravdana pretpostavka da su hrv at-ski preporod itelji nas toj ali da i t u neSto poprave, neSto uf in e f im e Ce pomoCiopkem budenju narodne svijesti.

Poznata su nastojanja preporoditelja na Sirenju ljubavi prema narodnomjeziku, na femu je i Ilirska Eitaonica radila. Nedavno se odigrao dogadaji to 7. veljafe 1835. u kazaliStu na Markovu trgu odnosno u Cirilo-Metodskojulici a su prizor gdje Hrv ati kao vojnici pro valj uju iz tvrd ave Glogoveu glumi Josep ha Schw eiger ta ))Die Magdalenen-G rotte bei Ogulinc( ubacilipoznatu Gaje vu budnicu sH orva tov sloga i zjedinjenjecc, ili poznatiju poprvom stihu >>Jog Hrvatska ni propalace, Sto je uglazbio Juraj pl. Wiesner-Morgenstern, i pjevali je na hrvatskom jeziku. To je izazvalo veliko oduSev-ljenje, jer je to bilo prvi put da se s njemaEke pozornice u Zagrebu fuje hr-vatska ri je r tom e je pisala )>Danicacc prije toga (br. 4 31. sijefnja 1835)na clan same predstave (7. veljafe) da spomenuta budnica ~ b u d e anasz . zpe-vana y podelyenace. Kasnije su, 10. travnja, pored Gajeve budnice umetnulii onu Lj. VukotinoviCa ~ N e k e hr ust i Saka malacc, a 22 listopada 1835, naigri ))Das schwarze Kre utz auf de r Bu rg Medvedgradcc, isto od Schw eiger ta,pjevali su s guslama (muzika od Dragutina Turanyija) drugu Gajevu bud-nicu nTuino pjeva vitez u planinicc, pa je zatim narod zsvetefno zdruien i sje-dinjen u velikom saboru s narodnimi vojaci (strelci i kosenci) proti domovineneprijateljacc otpjevao nDoletjeSe ptice kukavicecc i >>Hajde rako, ha jd junacicc.Sve je to bilo upereno protiv njemafkog i mada rsko g jezika, jednom rijeEiprotiv tudinaca. U tom su se tonu nastavile borbe za narodno bike, pa nijenimalo Eudno da su se i stranci poEeli pomalo nelagodno osjekali u novoj sre-dini, jer ovo nije viJe ona stara publika koja je Sutjela. Osim toga radilo setim tudincipa o opstanku, pa ih je i to nukalo da stvaraju kompromise s

tudom sredinom. Tako je doSlo i do poznatog Elanka Heinricha Bornsteina,upravitelja njemaEkog kazaliSta u Zagrebu, u ~ D a n i c i lirskojg (br. 46, 16.studenoga 1839) >)O ute me ljenju ilirskog nar odnog teatracc. U njemu on kaieda drugi neki narodi (Cesi, Madari, Poljaci) imaju svoja kazaligta, i zaklju-Euje: )>Pa zar ne bi bilo moguke, da se ovdje u glavnom gradu kraljevine Hr-vatske.. . gdje si toliki velikodugni muievi kupe neumrlih zasluga glede ma-terinskog svog jezika, utemelji neSto podobno ili barem pokuSa da se narodniilirski te at ar uvede?,c redlaiuCi da bi kazaliSnu zgra du treb ao preu zeti

grad, kao i to da se osnuje kazaliSno dioniEko druStyo.U zapisniku spom enut e sjednice Ilirs ke Eitaonice stoji: ,Buduki s e je

uslPd poziva, kojega nam je g. Bor nstei n, di rek tor ovdaSnjega tea tr a u ,Da-nici ilirskoj' pod brojem 46. priobkio, obCenita ielja pojavila da se u narod-nom naSem jeziku teatralni komadi igraju: zato se gg. stareSine u tom sjedi-niSe da se svake godine u naSem glavnom varoBu barem jedan iz teatralnihigrokazah, razumPvajuCi svakoga me seca po jedan, u narodnom naBem jezikuproizve.de, ter za tu svPrhu da se u ime gg. stareginah svikolici gg. do~morodcipozovu, koji po moguknosti polaSticu i podporu priereEenomu g direktoruprinPliec

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 18/60

a k i a avlif

Kako vidimo iz zapisnika, svakome je bilo jasno da se kazaliSte na hrvat-&om jeziku mora o~ ~n ov ati , a je uprava Citaonice zalkljuEila da bi ono pri-kazivalo svak i mjesec po jednu predstavu. Zbog toga treb a pozvati pismom

svakoga ))domorodca<< a t u akciju pomogne. Dakle opeoj iel ji p rid rui uje sei uprava Ilirske Eitaonice. Iako ona nije i cijelu akciju pokrenula, sada sestavlja na Eelo toga kulturnog pothvata.

Na istoj sjednici je DraSkoviC predloiio da se sabere neki doprinos ,zautemeljenje katedre jezika EeSko-slovenskoga u Poiunu u znak uzajamnostislavjanske<<. To je porno6 ?)b rat ji Slovakom u Ugarskoj(<. Pri sut ni su potpi-sali 9 f ~ r i n t i . ~

TajniStvo Ilirske Eitaonice s BabukiCem na eelu odaslalo je odmah spo-menuta pisma s pozivom da se pomogne akcija oko osnivanja hrvatskog kaza-liSta u Zagrebu. To proizlazi i iz uvodnog govora Janka DraSkoviea na ,Ee-

tvrtom obtenitom narednom saboru, koji su odrial i24

sijeEnja1840

Tom jeprilikom DraSkoviC medu ostalim kazao da prisutnost Elanova oznaPuje i po-s to janu ie l ju

xjezik dPdovah naSih izobraziti i tako tolikih junakah i uEenih mu iev ah rodanaSega spomenak zahvalno obsluiavati. Predji naSi pod bukom ratovah svakojakiehErez Eetiri stolPtja tam0 dospPti nemogoSe, kamo naS dugovPEni mir i rodoljubljenaSe dovesti moie, naime da mi jezik, ili bolje n a r ~ ~ j e , ojim 8 milionah juinihSlavjanah, junafk ih Ilirah po primsru NPmacah i Talianah knjiievnim se in im onjemu historiEno i po naSih najstarijih spisateljih obiEno ime, kanoti slogonosni naslovprih ranimo.. Za jezik raspladivati imade dva srPdstva: Skole narodne podizati iknjige koristne izdavati; nu jedno od nas toliko nezavisi a drugo bez pirrvoga maloprudi, zato mislimo dotle, dok se pPrvanja srPdstva uvedu, da dug0 vr6menu i duhu

sadaSnjemu najprikladnie srPdstvo izberemo. Mi naime odluEismo u nadih staresin-skih sPdnicah, da se domorodni tea tar otvori, s kojega bi jezik naS narodni javnoEuti se mogao i zato za moCi u istinu igrokaza davati, izdadosmo poziv na naSedomorodce iljrske, koi tako sr6tan usp6h imade, da su mnogi domorodci znamenitusummu podpisali i tako nas u stanje stavili da se moiemo poradi toga zbiljno steatralnom direkciom u pogodbe upustiti, to tako i ufa ti se, da Ce se i dPla knjiievnaduhu narodnomu sl uie ta tvori ti. NaSe stareSine Ce Varna ujaviti, Sto se je s direkciomteatralnom naredilog.

Tad j e DraSkoviC preSao na Citaonicu, pa je kazao: .Moiemo nadalje ujaviti,da naSu Eitaonicu mnogi polaze i da se jezik Eistji ilirski svuda kod mladeii i pukaoEevidno razprostranjujea . IstakavSi da ih to veseli, zamolio ih je da .svak u svojojEasti i krugu toliko pripomognete, da se ne samo Skole po vetjih selih utemelje,

nego da se tako u njih kako takoder i u gimnazijah naS junaEki ilirski jezik pomoguknosti uvede, a mi Cemo nasto jati, da od premilostivoga i praviEnoga kraljanaSega dopuStenje zadobimo, da se i javne kated re jezika naSega podignu; nu po-trPbito je da ova ielja nas svih obuzme i da se zato Zivahno pobrinemo(<.

))Na svPrSetku sudim, da mi je trPba opetovati, da se naS inStitut misli naCitaonicu naSimi municipalnimi pravi veoma dobro sla ie da kakogod mipod Krunu i konstituciu ungarsku spadamo, tako polag naSih municipalnih pravahSlavoncem, Dalmatinom i Horvatom obCeniti i domati jezik kod nas kanoti madjarskiu Ungarii obstati moie mora i sggurni iz mnogobrojnih prilikah biti moiemo, dakralj naS jednomu kao i drugomu jeziku praviran podpor b u d e ~ . ~ ~

S AMH Protokol I str. 23.35 AMH Protokol 1 str. 24--26.

76

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 19/60

Ilirska itaonica Zagrebu

Ovhj znameniti govor J DrakkoviCa u vezi je s ta da inj im p rilik ama uHrvatskoj u odnosu prema Madarskoj i Austriji. Isticanje da hrvatski jeziknapreduje, ali da bi mu se morala posveCivati veCa painja, kao i to, ako u

Madarskoj moie biti u upotrebi madarski jezik, d a ~ k r a l j ag jednomu kaoi drugomu jeziku praviEan podpor budecc, znaEi kritiziranje nejednakosti, ne-pravde prerna Hrvatima. To je posljedica zasjedanja zajednifkog sabora uPoiunu koji je poEeo rad 6 lipnja 1839. i odluks koje su tam0 bile primljeneili se o njima raspravljalo. Madarska je dobila madarski jezik kao sluibeni,dok se Hrvatima naturao protiv njihove volje madarski, iako su Hrvati bilivoljni da za dr ie latinski d a bi izbjegli madarsk i. Bezobzirnost Madara izaz-vala je nezadovoljstvo narodnjaka u Hrvatskoj, pa su hrvatske iupanije (kri-ieva8ka, varaidinslka , poieSka, zagrebafka) ustale braneCi se od madarsk ogjezika, do < je DraSkovik pred loiio za vr ije me zas jedan ja zagrebaEke iu pa ni je(1839) da se od kralja zat rai i posebna hrvat ska vlada, t j. d a se Hrvatska otci-

jepi od Ugarske. Poslije ovoga je 21 sijefnja 1840. Sam ban VlaSiC uputiopredstavku kralju da se iz Hrvatske ukloni posve str ani madarski jezik""

Sto se otvorenja kazaliSta tiEe, Ilirska Eitaonica je, po mom sudu, to pita-nje potakla, a sad iz rijeEi DraSkoviCevih doznajemo: ,Mi odlutismo u naSihstareginskih sjednicah, da se domorodn i tea ter otvori, s kojega bi jezik naSnaro dni javno Euti se mogaocc; zato je Citaonica up utila i ~ p o z i v a naSe do-morodce ilirsike, koi t ako sr et an uspi.11 i ma de, da su mnogi domorodci zname-ni tu sum mu potpisali . .ec

Zbog toga je na istoj sjednici zakljuEeno, da se >>s . Bornsteinom gledei:igranja teatra u nagem domorodnom jeziku kontrakt nafini koi bi okolnostim

shodan i priliEan bioc(Poslije ovoga je Pavao Stabs, tajnik biskupa zlgrebaEkoga, izvijestio po

nalogu biskupa Haulika d a Ce biskup svak i mjesec, dok teata r ilirski u Za-grebu igrati se bude, 4 for. (Eetrdeset forinti u sr.) davati. To je skupgtinupotaklo da je zakljuEila da mu se od srca zahvali.

Da je llirska Eitaonica u Zagrebu poduzela svestrane korake, svjedoEi i,poziv DruStva Eitaonice ilir ske karlovaEkecc na zagrebaEku Eitaonicu )>da bise za ustanovljen je teat ra ilirskcga u Zagreb u ili teat ar varoBki g. KriStofuStankoviCu prin adlei eki (onaj u Cirilo-Metodskoj uljci, zvs n i ))na Ma rkov utrgucc; J R . na akcie od njega kupio, ili ako bi u Eemu preterao, nov teatarsazidaocc. U vezi s ovim proEitali su ))dva plan a gg. dire kto ra h ovd6Snjega va-roSkog teatra bratje (Heinricha i Karla) Bornsteinah, kojim bi se naEinommogao teatar od g. StankoviCa kupiticc.

Ovdje treba dodati da je Mete1 OiegoviC iz Varaidina izjavio, ako s

bude kupovao StankoviCev tea tar , da Ce va rai din sk a Eitaonica kupiti dvijcakcije po 25 for. srebra.

Za prijedlog K arl ov fan a bio je i prof. St j. Moyses, ali kako nd6te u za-rodu (koje ke se roditi; J R . buduCi ne mogaSe naj ednof zre lim Eov6kom po-st at i ostavilo se je dakl e da st va r s vrgmeno m dozrGli(e (dozrije).

s SiSiC, n. dj. 111 220-231.

2 istorijski zbornik 963

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 20/60

Da je Ilirska Eitaohica zagrebaEka kroz relativno kratko vrijeme vrlomnogo uEinila, viSe je nego jasno. Ovdje su odigrali glavnu ulogu J DraSko-vie, D. Demeter i Vj. BabukiC. Moramo znati, a djelomiEno smo i iznijeli, da

je DraSkoviC u d a d e m i naprednom naraStaju, kod gradanstva i kod nekiharistokrata vrlo mnogo znaEio; on je zapravo bio barjak borbe za samostal-nost hrvatskog naroda.

Zbog toga s u mora li za kazaliSne poslove i za bra ti jedno lice koje Ce osvemu to me voditi brig u. Na istoj sjednici izabra li su Dem etra da >>bude e-atralnih podpisnik novacah<<, j. onaj koji Ce skupljati novce za kazalilte, jerje vjerojatno i dotad bio glavni pokretai. toga posla. Za blagajnika IlirskeEitaonice izabran je Iv an Bunje vac, podbiljeinik zagrebaeke iupan ije, jer jeValentin VranEiC bio obolio.

Na ovoj je sjednic i upr ava zakljueila zahv aliti Emeriku Inkeju, ElanuzagrebaEke Citaonice, ,,za obeCane i dar ovan e nPkoje knjige na rodnom kasi nu

kriievaEko m pod tom pogodbom da one , ako bi reEeni kasino, ;to Bog saEuvaj,razstavio se, nagemu druStvu kao glavi svih drugih pripanu. Popis reEenihknjig ah priobken n am je od istoga presviltloga gospodina<c. Na istoj sjednicidlueili su zahvaliti dru pravah Teodoru Petranovibu, c. kr. Einovniku kodtrib una la u SplPtu za darov ani njegov ,Magazin serbsko-dalmatinski od god.1836-1840 kako takoder i za dillce ,Ngkoliko riti.1 Dalmatinom prilikom nove1839. godine nagemu druitvu(c.35

Pozivi na domorodce sigurno su urodili barem nekakv im plodom. Neznamo Bomu je sve Ilirska Eitaonica pisala. Od svih odgovora naSli smo jed-no odgovor Kasina iz Kriievaca Ilirskoj Eitaonici u Zagrebu s datumom od8. veljaEe 1840. Iz ovoga razabiremo da im je pismo pisala i karlovaEka Citao-nica.

Oni iz Kriievaca javljaju da im je drago Euti as kojim uzhitjenjem vi narodnustvar naSu poprimili jeste i svetim plamenom upaljeni izobraienje naroda naSegaiz praha diCi teiite, da se narod nag koj u knjiievnih 1Ptopisih tako dugo ialiboienenahadja se i u tom obziru s drugimi izobraienimi puci ako ne uzporedi, baremnjima pribliiicc. Kaiu da im je isto rodoljublje, ali nda u izboru sredstvih za tajsveti cilj posve jedne misli nismoa. U Kriievcima veCina misli da ~najprie naobraienje puitko ofi upirati moramox, jer ,,obraienje tak duSevnog kak telesnogiivota koje iz puka izvire, dugotarpnost, obstojnost i sveudiljnu narast imati moie..Koliko su mogli razumjeti, ,,vama se vidi u Zagrebu narodno kazaliSte utemeljitic,jer ~kazaliSte edno izmedju onih ustavih je, koj iivot EoveEji u svih njegovihokolnostih, gledeC na dogodovStinu, hiino i javno ii vlj enje . . nedrugaEe ko u zsrca lunamislivo (idealiz irato) jednim osebitim Cut EaveEi oitarajueim naEinom predstav-Ija.. ali to isto smatrajuCi, prinudjujemo se ialostno valovati da narod naS on ste-penj prosvetjenosti joS dostigao nije da ponatija namislivo predstavljena ii vot a doku-Eiti, razumeti i udostojiti bi mogo((. PogrijeSili su tako radeki i Madari, pa se bojetim putem poCi. Predstavnici Kasina iz Kriievaca misle ~ d a ip joS nije nastaoiosnivati kazaliSta sporadi nedostateene izobraienosti((, Sto se preskakati ne smije.Oni misle da neCe moCi postojati kazaliSte ),be2 knj iiestva dramatifkog, pesnietva,muzike i ostalih nekojih potrebnosti<c. Ne bi htjeli da kazaliSte propadne ne imajueiuvjeta za opstanak

5 AMH, Protokol I, str. 2 6 2 8

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 21/60

Ilzrska Eataonzca u Z a g r e b ~

>)Istina, ra iit i nije moki da ilirsko slovstvo najme u Dubrovniku Eudnoviti zaono vreme stupanj steklo je; nu ialibog ovo radi nesretnih okolnosti takodjerDubrovniku kano pokazano je. tome dakle radi se da nad razvalinami ovogvainog Meteora kao Feniks novi iivot dobismog.

nNaSe parvo tersenje neka bude naSko slovstvo razSiriti shodno duhu sadaSnjegvremena i za tu svarhu dostici sudimo najpotrebnie, stranu filologirku ovog odliEnognarodnog kin& pretresiteljno izdPlati, k Eemu neophodno spada logirki sloienasiovnica, refnili i molitvene knjige i druga nPkoja<< zagovaraju Skole i Skolskeknjige).

nNa takav samo narin je razSirenju naSeg jezika i slovstva se nadati smeti,ne pako sredstvom kazaligta u takovo doba, gdP se joS sovPtuje bi li ili o u pravopisse uvelo. Tako se je upati da najdemo ukus na d6lima Gundulica, Palmotica, Cubra-noviea, KaEica itd. i da za ngkoliko godinah novi GunduliCi se ustsnua.

))To bi bila naSa nova misao u tom vainom narodnom poslu. Posledkam ipakbi za utemeljiti stvarno Igralacah druitvo znamenito, kak to novine naSe ilirskei dopis gospodina grofa Janka DraSkovica u ime sl. druitva nama predstavljajuei dai mi k tom cilju doprinesemo, dokazuje neprPstupali8te; niti mi se uzkratiti neCemovas polag mogucnosti nasl6dovati. I zato otvorismo dobrovoljni podpis, kojim uspe-horn? Cemo naskoro javitc

Uprava Kasina kriievai'koga je za to da se kupi kazaliSte na akcije, a i svakane bi smjela prijeci 25 for. sr. DopuSta mogucnost .i da se polag ilirskoga n6mai'kiu kazaliStu na d alje igra(( zbog financijskih p rilika. Dopis je potpisao: Ivan Zidarici tajnik Vladovit Farkak3$

Kako se vidi, kriievaEki se Kasino nije slagao u putu k narodnoj pro-svjeti, u Eemu ima i neki h oprav danih razloga, ali je na kr aj u ip ak otvoriodobrovoljni upis dionica za narodno kazaliSte u Zagrebu.

Ilirska Eitaonica u Zagrebu bila je cen tar mnogih a ktivnosti, u prvomredu kulturnih nastojanja, ali kako nije poritiku moguCe odvojiti od kulture,ona je i polititki djelovala u narodnom smjeru, iako je u njezinim redovimabilo joS i onih koji nisu sasvim narodski mislili. KazaliSte je ipak bilo onokoje je moglo arem u prvom Easu ri at i na okupu te elemente.

Svih njih je morala zabrinuti misao kako Ce ostvariti teat ar u Zagrebukad uopCe nije bilo glumaca koji su dobr o vlad ali hrv ats kim jezikom. tom eje uprava Citaonice raspravljala na sjednici 6 veljaEe 1840. U zapisniku jezabiljeieno da je vijekano ~o teatru ilirskom, kako da se osobe pribave kojebi teatralne komade predstavljalecc, pa je zakljuEeno da se >>dok se drugeosobe nadu, gospodiEne kkeri pokojnoga majora Raca u Karlovcu stanujuee,

pozovu i 100 for. sreb. to za uzd eriavanje, to za na uk na jedan mPsec dana h,dok se ponEtSto uvPibaju, opred6licc.

Dak le, Ilirsk a Eitaonica je b ila v oljna Sikolovati lju de za glurnce, pa po slijediletantskih vje?banja, ko jih je sigurno bilo viSe, ovo Ce bit i prv i pokuSaj dase u Zagrebu osnuje neki glumaEki teEaj. Na ialost, ne znamo da li su sestreRac bile jedine na tome kursu; moramo pretpostaviti da nisu, jer s njimadvjema nisu mogli rijeSiti pitanje potrebitih glumaca, pa ni glumica kojih jetrebalo viSe. Da li su sestre Rac svrSile taj teEaj u Zagrebu? Da li su oneuopCe negdje nastupale ili nastupile? Nije mi poznato.

S6 NSE, 399914

12

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 22/60

Na spomenutoj sjednici predloiio je Anastas PopoviC, Elan Citaonice izagrebaEki trgovac, da je ielja xmnogih gradanah za podignutje Kasina uZagrebucc, al i je t o pos lije ra sp ra vl janj a odgodeno ))na da ljnj e vrijemecc.S7

Koja je razlika izmedu Citaonice i Kasi na? Kak o su ,>mnogi gradanice i e-lje li d a se osnu je kasino, znaEit Ce da sv gradani nisu imali pristupa u Citao-nicu, pa su za sebe iel jel i Kasino. Upr ava Citaonice ako mi se Eininije smjela riskirati da netko zabrani Citaonicu zbog Kasina, a kako je u tomEasu bila vainija Citaonica koja je mogla pokretati razna pitanja, irtvovalisu kasino, koji je bio vrlo va ia n za osvjeiCivanje gradanskog elementa Siremsmislu rijeEi. asino je druStvo koje je sluiilo za sastajanje ne samo zbog Ei-tanja, dakle zbog obrazovanja, unapredivanja kulture pojedinaca, neke sku-pine, gr ad an a nekog g ra da , veC i zbog zabave. Zbog toga u Kasin u je bio pro-sto r za Eitanje, ali i za druStvene igre, i neki buff et bez obaveze). Zbog svegaovoga Kasino je bio privlaEniji za ljude koji nemaju nekih visokih znanstve-

nih, druiitvenih, pa politiEkih ambicija, da k je s drug e str ane bio vrlopogodno mjesto bai za organiziranje i podriavanje druStvenih akcija. To jeono Sto je hrvatskim preporoditeljima nedostajalo, pa mi se Eini prijedlog A.PopoviCa umjesnim. On je kao trgovac bolje znao za raspoloienje gradana injihove potrebe od tadainje kulturne elite, obrazovanih gradanskih sinova ujavnim sluibama, svehenika i plemiCa.

Na iduCoj sjednici uprave 5. oiujka 1840) raspravljalo se ponovo zo te-atru ilirskom i pogodbi s Bornsteinom, direktorom ovd5Snjega varoSkoga te-atra. BuduCi da Bornstein nemoie onako kako je bio naumio, osobah teatral-nih dobiti, koje bi zajedno nitmaPki i izlirski male, zato je nakanilo ravnitelj-stvo druitva pozvati teatralno serbsko druitvo iz Novog Sada; nu da bi sigur-nije u tom poslu postup alo, obeka g. sudac varoSki g. Josip Sta jda her d a Cena novosadski magistrat pisati, da li je ondadnje druitvo prikladno za da biu Zagreb dojti moglo i bi li to uriniti i na to se cdluEiti hotdo; i ako je tako,da se u Zagreb na troSke podpisateljah za igranje ilirskog teatra u Zagrebudobavecc.S8

Iz ovoga vidimo da su propali pokuiaji da se na neki naEin dode do po-trebitog bro ja gluma ca koji bi mogli glumiti hrva tski i njemaEki, i da je pro-palo i traganje za glumcima koji bi samo hrvatski glumili. Da bi se do glu-maeke druiine doglo, ostalo je jedino rjeSenje obratiti se takovoj druiini uNovom Sadu koja je jedina postojala na podruEju Stokavskog govora kod nas.

Stajdaher je odmah pisao, te su prije mjesec dana imali odgovor. NeSto kas-nije vidjet 6emo da je nekolicina pisala o istoj stvari u Novi Sad.

Zbog toga je sjednica uprave odriana 6. t ravnja 1840. i to u iupskomdvoru pod predsjedanjem Stjepana Pogledika, prepoSta i iupnika zagrebaE-koga, na kojoj su bili: Josip Stajdaher, Dimitrije Demeter i Vjekoslav Babu-kik, dakle svega Eetvorica. Prema tome nisu ni imali potrebiti broj za odlufi-vanje. Na toj je sjednici proEitano pismo od novosadskog magistrata. rU ovomlistu izjavljuje surrogirati kapetan g. Lang da se je druit vo teatralno serb-

AMH, Protokol I, str. 28.s AMH, Protokol I str. 28-29.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 23/60

Ilirska Citaonica u Zagrebu.

sko novosadsko odluEilo u Zagreb poCi i d a Ce se odmah n a p ut odpremit i,Eim m u se put ni novci poSalju<(. Zbog premalog broj a prisu tnih ))ne bi ni it aodluEeno(< 3O

Ponovo se o tome raspravl jalo na s jednici uprave2 3

travnja 1840, istotako s malim brojem prisutnih, a pod predsjedniStvom J. DraSkoviCa, pa suzakljuti l i : ,,buduCi su vPst i pro i c ontra bi le do la zi le ~ a se sazove ,>izvanrednisabor svih gospode podpisateljah za dan 5. svibnja uveEer i na njem sa obke-nitim glasom zakljuEi, Sto gg. subskribenti ielea.*O

Posl i je ovog sastanka povedeni su vjerojatno razgovori s Demetrom i osta-lim bliiim suradnicima, a osobito s Bornsteinom, s kojima je uglavljen spo-razurn o tome ka ka v Ce prijedlog b iti podnesen n a iz vanr edno j skupStini 5. svib-nja 1840. Na t oj skupS tini je DraSkoviC prip rem io psiholoSki odo bre nje ka d jpohvalio domoljublje Elanova koji pomaiu osnivanje kazaliita i govorio da senameCe i r t va ~ k o j u i va i imi po tp is i na ie r t ven ik dornovine obeCali j es te . .

da se izobraienje jezika naSega po u pel j anju narodnih igrokazah doprinese<(.Konstat i ra da su se dogovaral i s direktorom zagrebaEkog teatra i da n i je b i lomoguke sastaviti nod domaCih ljudih inStitut ovaj zbog pomanjkanja osobahkoje bi se toj umgtnosti posvgtiti hotile a

),Nu EuvSi da u Novom Sadu veC od vlSe vremena jedno druStvo od di let antahobstoji, pisali smo na viSe poglavitih ond6 stojebih ljudih, kojimi nalog dadosmo,da nas o stanju onoga druitva ubavgste i da ga upute o ielji naSoj, njih amo dobaviti.Odgovori od prijatelja naSih bili su razlifiti, jerbo su jedni drui tvo ovo hvalili,a drugi pako iz nenavidnosti kudili. I tako mi u dvojmbu stavljeni, nemogosno seodmah odlufit i, dok ovih danah jedan rlan onoga dr ui tv a k nama ovamo Sam ne-dojde. Iz njegova razgovora i osiguranja uputismo se, da ovo druitvo iz jedanaestosoba sastoji, koje bag onako uveibane nisu, da bi sami bez ikakvog daljnjeguputjenja i bez direkcie igrati mogli; nu da u njih jedno pet glavah imade, koje his malom pomoCju igrati se ufale, da bi posl6 nekoliko probah svakomu publikumupokazati se smi'le.

Buduki indi da s jedne strane nas svih iar ka iel ja jest igranjem teatra lnimnarodnost naSu ploditi jezik naS podiC1; iz druge pako st ra ne temelji ta istina bibila, da svaki pofetak i svako izkustvo u poretku slabie biti mora: zato smo se uovom mnj enju sloiili: da ovo drui tvo diletanah pozovemo i da im veC isp&rvaobeCanu platju od 400 forintih srebra na m6sec i 200 forintih za troSak putni opetobeCamo i njih onako obveiemo, da oni 2 m6seca kod nas kanoti u ime probe igrajui teatralnoj se direkcii podloie.

Kasnie kad bi to izkuSno vreme pro810, onda bi veC i nama na volji stajaloone odabrati, koji bi za stalno igrati mogli, i koji hi se naSoj publici dopali, njim idaljnu pogodbu ueiniti.

Moiemo takodjer i to javiti, da buduC direkciu i reiim od teatra na se uzetinitko tako kadar nije kao sadaSnji teatralni direktor, kojega za najboljega od svih,koji su joS dosad kod nas bili, spominjati moramo. Mi smo se njime ve t dogo-vorili i pogodili: da on nama u svih narodnih naSih ilirskih igrokazih nesamo direkciui reiiu voditi i de ria ti bude, nego da Ce nam i tea tar i garderobu svoju odpustiti.U koje ime mi njemu po odbitju troSkovah svetlanja i muzike i ostalih poteSkoCah,

9 AMH, Protokol I str. 29. Mislim da nije pbsve taEno da se nitko nije prijaviona poziv za glumce. Usp. Grada za povijest knjiievnosti hrvatske, knj. 26, str. 39.

4 AMH, Pro tokol I , str . 2 -30.

181

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 24/60

polovicu dohodka odpustiti duini budemo, nama dakle tim natinom svaki ig;-okaz.j nPSto u kasu od naSih troSkovah prinesao i tako moguCnost uzderiavanja teatraosigurao.

Nadalje moramo joS ovo mnjenje polag dogovora s direkciom oeitovati: da, nakoliko mesecih mi prinesakah od vas uzmemo, toliko se originalnih igrokazah razu-meti mora, i sledovno da oni komadi kojl se po dvaput ili vise igrali budu, za ori-ginalne po drugi put se rarunati nipoSto nemogu. Ravno odtud se razumeti mora,da u onih mPsecih, u koji veCi dlo publike naSe u Zagrebu sakupljen bude, mitakodjer viSe originalnih igrokazah davati duini budemo i prinesci tolilio putahopetovani biti moraju.

Mi indi do buduCega uskersa kanoti do sverSetka jedine godine 12 ovdil jog neeu-venih domorodnih komadah dati duini budemo. VI pako obeCane na 12 mesecih pri-neske doplatiti izvoliti budetea.

PozvavSi, na kraju, da odobre ove sporazume, traiio je da za podmirenje

svih ovih potreba potpisnici izdriavanja plate unaprijed tri mjeseca priloga.PreporuEio je ~di rek tora Bijrnsteina kanoti potrPbnu osobu ovome inStitutu= teatru ) nagemu., te ih moli nda ga ne bi napastovali, nego ga unapr5dak

u njegovih poduzetjih podupirali, jerbo njegovo odSaStje moglo bi nas u naj-veCu smetnju postaviti((.

Posli je toga jjsabrani potpisni suElanovi. za kl ju re j,da se dr u it v o novo-sadsk o te at ra ln o pozovecc. i d a b i m u mog li aobekane p ut ne i ostale mPseEnetroSkove dati, da se podpisni novci slobodno na tri meseca, to jest: svibanj,lip an j i s6rp anj nap red poberu((. Toga Easa osnovano je hrva tsko kazaliSteu Zagrebu.

DraSkovii. je u svom govoru iznio zapr avo sporazume s novosadskomglumatkom druiinom i s direktorom Bornsteinom. Dogovor je mogao konve-nirati Elanovima kazaliSta, jer je bio sasvim realan, pa su ga i prihvatili.Ka ko se m oi e iz svega vidjeti, postojao je cpCi entuzljazam za naro dn e po-tre be, pa je kazaliSte ui iva lo p rven stvo, to viSe Sto je sv e poEivalo na priva tnojinicijativi i to samo nekih, kulturnijih i bogatijih krugova i pojedinaca. Kakosvi nisu jednako ocjenjivali vain ost tih hr vatsk ih narodnih po treba zbog svogakulturnog ili politirkog stajaliSta, doSlo je do onoga Sto se moglo oEekivati, dorazmimoilaienja.

To je pokazao ,peti obCeniti nar ed ni sabor(c, koji su od ri al i 24. lipnja1840

na kome je Janko DraSkovie odriao govor koji je davao nove poticajei traiio dalje irtve da se kazaliStu posveti veCa briga. DraSkoviC je spomenuod a veC j,dva godiSta jur prodoSe od ka ko D ru it vo Eitaonice naSe obs toji i veCevo tretje nastaje(( . . On napominje da su rlanovi dali iivot Citaonici te onapostoji njihovom voljom.

4 AMH, Protokol I str. 30-33. Ne znamo taEno kad je glumaEka druiinaiz Novog Sada doSlcl u Zagreb, a li INN (1840, 2. VI, br. 44, str. 1'73) kaiu da),druiba teat ralna koju je sl. drugtvo Citaonice ilirske zagrebske angaiira lo (najmilo),doperla je ovih dana iz Novog Sada ovamo. Ona se ovdr? marljivo uvcibava i poEetiCe teEaj svojih pokugenjah sa ,,Juranom i Sofijom ili Turci kod Siskaa od IvanaKukuljevida Sakcinskoga, iduCega tjedna . .

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 25/60

Ilirska Eitaonica u Zagrebu

~Na jva in i j a nam je sad duinost ujaviti, kako smo goruCu ielju vaSu poradinarodnoga kazaliSta izvelic< sad podnosi izvjeStaj : .mi smo naime polag uredbe(naredbe) vaSe od 5. svibnja one igraoce, od kojih beseda biaSe, pozvali i njima 200foi- ~nt i reb ra za putne troSkove dali. Ovi igraoci, koje s te veC tr i pu ta vid6ti i Eutipriliku imali,42 nisu bag tako izobraieni i uveibani da bi svaku cenzuru proCi mogli,nu ipak ufati se valja da Ce se osobito mu ike glave polag prikladnosti svoje joSte natoliko izobraziti na koliko naSa publika od njih pravedno oEekivati moie; nu inaEestojimo glede ienskih osobah, od kojih, izvan jedne, malo ufanja imademo, da Cedukako bi trebalo napredovati, zato smo se pobrinuli da se ba r jog dv6, za koje znamo,prikladne dobiju, Ali za to sve pribaviti i za muike takodjer igraoce umnoiiti, teuriniti da se znanjem potrebitim za igranje dramatifkih komadah ukrase i irestitomgarderobom provide, manjkaju potrebita sredstva, buduCi da pretplate od podpisahi ulazni doho tki jur iztekoge, kako iz izdoda rafun ah blagajnika naSega teatralnogauvidPti moiete(<. Zato moli ponovo tromjeseeni doprinos, te kaie da su iskusili i sami~ ko l i ka e korist nesamo za mladei, nego i za c61i puk ovoga grada, da se u naSemkrasnom ilirskom jeziku duinosti dobroga domorodca nauEi: zato se ufamo da Cetetaj institut domorodni, koi je tekar u zipki, praktirki iliti dPlovno podbokiti i izgledsi od inih izobraienih narodah eur~pejskih a najpaEe od naSe der iavne bra tjeMagjarah uzeti, koji se svimi svojimi silami upiru da svoj materinski jezik kaonajveCe blago i amanet naroda saEuvaju i uzdPrie. Magjari svoj teatar dareiljivopodupiraju, Magjari koji su u ono doba glupi i poludivlji bili, kad je nag narod i jeziku najboljem cv6tu stajao. Pa bi(smo) li mi Slavjani, Slave majke sini, mogli dopu-stiti da nam ovaj mlad jani instit ut jedva Sto se je pojavio tak i 1 propane? NipoSto,io nemoie biti. Jezik ilirski, narodnost naSa slavjanska mora cvastic. Poziva zatimskupit inu da izabere novu upravu, jer su svi Elanovi sta re uprave dali ostavke.

Ovaj znameniti govor DraSkoviCev daje naslutiti, a negto je i dosta jasno

reEeno, da g lumci iz Novog Sada n isu b ~ l i a jbol j i, d a s u sve ienske osimjedne bi le s labe, pa su vjerojatno neki govori l i da ci jela akci ja neCe urodit idobrim plodom. Osim toga, neki su se, vr lo vjerojatno, pozival i na uspjeheMadara, pa je zbog toga DraSkoviC upozorio da oni rade samo za sebe, upotri-jebivSi one teie rijeEi. Napokon, neprijatelji su se svemu tome veselili . Zbogtoga je DraSkoviC s cijelim odb orom pon udio o sta vk u, zaoStravajuCi ti me cij elustvar, ali pri tom zagovarajuCi uvijek kazaligte.

Cini se d a je jednoglasno po vjerenje skupgtine s taroj upr avi uni jelo nekosmirenje duhova, te se program rada nastavio. Predvideni govor Iv. Maiu-raniCa, napisan xna proSnju mnogih domorodacah<c, Eitao je tajnik BabukiC.Govor je glasio;

nSlavno ravniteljstvo Citaonice ilirske u Zagrebu, uputjeno od kolike je vainosti,od kolike je koristi i potr6be teatar za izobraienje svakoga, pozva podporom ple-menitih domorodacah podpomoieno, iz Novog Sada ovamo druitvo jedno, kojeno je,kako je svim u obCe poznato, u ovdaSnjem varoSkom te at ru nekoliko predstavl jenj ajurve proizvelo. Istina je, to ne bi ni za Sto drugo, nego da se vidi kakav Ce ovoodziv u s6rdcu sugradjanah naSih naCi. BiaSe prokuSenje, a1 hvala Bogu i domo-

4 Prva predstava bila je 10. lipnja 1840 i to ))junafka igra s pevsnjem u tr ihfinin)) Iv an a KukuljeviCa >,Ju ran i Sofija(( s prologom Ivana MaiuraniCa; druga 25.lipnja 1840. J St . PopoviCa ,,Milo5 Obil i , treka 26 lipnja 1840. I Kukuljevifa ))Gusar(((Usp. KazaliSni almanah 1937 str. 9).

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 26/60

akSa Ravlif.

rodnom duhu domovine naSe biaSe prokuSenje takovo da se bolje u sadagn jemstan ju nagem ieli t ni nemoie. Je r premda su Elanovi reEenoga teatralnoga dru itv atek ar poEetnici kojim da se n a fino kritik e sito uzme jedva jedvice i ime odumittnikah bi ostalo: zato je svakako narod naS svagda s najveCjim zadovoljstvomiz teatra se kuCi povratio. Postarii ljudi sude i o moguCnosti i valjanosti takovazavoda mnogo razgov araju; starci se rad uju i sele u misli u ona stara bolja odnjih hvaljena vremen a kad su oni kao Slavjani u slavjansko j zemlji i jeziku fistislavjansk i od tudjina h bolje ufuv ani svet ugledali; prijatelji naSi i domovine naSevesele s e i u serdcu s pervim ovim poEetkom srittan takodje r naprBdak sk ap faj u;nep rijate lji napok on du bokim zamukoSe muko m; jednom r6Eju: dobri se svi. radu jusvi se vesele svi se ufaju a zli kradom tuguju stide se i boje.

A jesu li sve ovo pre ve rn utj e duSah igraoci naSi uzroEili? Jes u li on i tolikasPrdca nap unili rado stju tolikim bezboinim ljude m zabuSi1i usta tolike persi svetimdomovine ognjem nadahn uli? Nemislim jer su jog za to preslabi premda nitkojimod njih tal enta nefali da to nitgda i po sebi uEiniti uzmognu. Presla bi s u jog velimza sada da studene gledaoce griju i persi ledom zamerznute raztapaju a1 nisu pre-slabi da budu kao kon duk tor jedan dom orodnoj onoj elektrienosti koja veC sad ahvala da je nebesom serdca naroda naSega oiivlj ava .

Domorodnost dakle veselje i radost koja se u opCini naSoj vidi nedolazi tolikosa scene u narod koliko se dapaEe s naroda sipa na scenu i tim i nju k novomnaporu k novomu nauku k novoj pomnji nuka.

Odtuda se vidi da se u obCini naSoj ne samo niSta prot ivna nenalazi da seprokuganje ovo i z zbilja neuzistini vei. da se svuda inajveCja ie lj a ukazu je da seSto berie stanovnoj jednoj sceni u domovini naSoj temelj postavi. Prigodba je dobravrem e je prijat no a koristi i potrgbi poduze tja ovoga ni govora neima. K tomudolazi joS i to da je i ovo prokuSanje bilo sasvim zaludu i bez svak e sverhe akose Sta dalje o stvar i ovoj neured i jer je i pPrvi korak zaludu ako se i drugi uEinit

nekani. A da ovako s tva r zadugo ostati niti hoCe niti moie bglodano je sasvim kadse razmisli da Ce se poslije ovo nekoliko preds tavljenjah dru itv o ovo bez sumnjerazsu ti buduCi da bez svake pomoCi od varoSa do varoSa skitajuCi se nit bi mogloljuds ki iivitti nit umittnosti svojoj po kojekakvih varoSicah igrajuCi iSta na-prgdovati.

Ako smo za zbilja uvPreni da je svakom u narodu te ata r potritban i ako smonak anil i da ga i u na s malo po malo polag slabih s ilah naSih zavedemo Sto Eekamovei.e? evo nam dr ui tv a koje premd a u obziru viSje umittnosti nije dobro ali je zatood svih ilirskih koje za perv i poEetak imati moiemo bez sum nje najbolje. Akoli pako te ata r narodom za izliSan deriimo i ako nebiasmo n aumili da se i u naspodigne zaSto je sad ovo dru itv o pozvano ovamo da ovd6 nekoliko put ah igrajukiStogodir u urnstno sti s vojo j naprEdovavSi niSta neg vei.ja samo Steta bude kad s e

razspe i tim samo viSe materiala za zaboravit pribavi. A1 daleko budi ta miso odmene jer niti sl. ravniteljstvo k oje je dru itv o ovo ovamo pozvalo niti ova ni drugagospoda koja su novci svojimi posao ovaj s poEetka pomogli poslje pak o zadovolj-stvom svojim i veseljem igraoce naSe poduii gali toga dgla svojimi ni na jma nje ne-ukazaSe dapaEe usu prot plemenitu miso svoju o potr6bi i koristi institu ta ovogaJaosn i dovoljno odkriSe.

Neostaje dakle drugo nego mislit o naEinu da se dr ui tvo ovo u nas zad erii; pticauhvatjena iz rukuh se nepuSta i gleda da Sam poEetak ufinjen zaludu nebude.

Pita se dakle prie svega koi bi nafi n mogo svPrsi ovoj najshodnii biti? hod-niega doista nafina za uzdPriavat ovake zavode od stanovnoga fonda neima. I nambi trebala za ukr6pit sasvim krepko i za sva vremen a narodnu scenu glavnicajedna koja bi na godinu barem 6 000 forintih srebra fista interesa metala. A1 odakle

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 27/60

.

lirska Eitaonica u Zagrebu

tako berzo fond jedan da se sakupi, gdi. ni vritme fekat neda, niti se bez velikihtegobah do toga dopritti nemoie, niti se, Sto opet iskreno ispovidPti valja, duhnarodni, a osobito duh umetn osti po svo j domovini naSoj joS do toga popeo ni je,da se u tom obziru dobrom uspPhu nadati m oie. Valja d akle me djutim uda ritidrugim pr e j i m putem, koi nam za sada i mnogo bliie leii, i kojim se je i do ovogapervoga prokuSanja veCe udarilo. Valja, rekoh, gledati da se opet na tu sverhuotvori subskripcia da se blagotvornom domorodacah naSih podporom narodno drui-tvo ovo za nekoliko pervih godinah kritpko pomogne i sa svim volji nepostojanesudbine otme, dok se dob ro s6me ovo Sto se sada- u nar od bacilo, serd aca h publikenaSe tirn bolje neprimi, i dok, koliko blagi duh ovaj u narodu, toliko i druitvo istoneobjafaju tako da se nakon nekoliko godinah za vitkovito i sasvim utverdjenouzderianje narodnoga te atr a 11 podoban fond pribav iti, il pako u najgo rnjoj zgodi,teatar sam svojom vlastitom silom, na nafin n6mafke scene, kod nas uzderiatibude mogao.

A1 je preveC Sest hiljada forintih srebra, neg da bi se u siromaSnoj domovininaSoj za vise godinah na subskrip ciu nak upi ti moglo, reCi Ce mnogi. es t, esthiljadah forintih srebra na godinu je 1Pp novac, nit bi se bez sumnje u nas joSza sad na tako vu sve rhu lako sakup iti dao, a1 se i tomu jednim nafino m poneStopomoCi moie. Da vidimo.

Slav ni su naSi domorodci joS pr ie, gdi je joS s tv ar veoma ne sta lna bil a, gditsu mnogi o dobrom uspithu prokuSanja naSega d voum ili, gd6 su mnogi koliko o duh upublike, toliko joS vise o sposobnosti Elanovah pozvat s e imaju ceg teat raln oga d ru i-tva sumnjali, bojali se i u serdcu predali; slavni su, rekoh, domorodci naSi joS prieposr6d svih ovih nepovoljnih okolnostih podpisali na jednu godinu do blizu tri hiljadeforintih srebra. Nije li daklem sasvim vgrojatno, da Ce isti ovi domoroci i sada, gditsvaki strah i u obziru publike i u obziru druitva izfeznu; gdP se svaka sumnja uogledu usp6ha prokuSanja naSega izgubi, i gdit svaki pred ofima vidi igraoce, istinaje, ne posve izverstne, a1 barem takove da bi se oni rukovodstvom vitSta ufitelja

kratak Eas do nPkakve izverstnosti podigli; nije li, velim, istini veoma sposobnoda Ce ovi verli i vatr eni domorodci sile svoje sada kod ovolike istine tim vet ma zakorist domovine napritti. A ako li to bude, i ako se sredstvom subskripcie ako niStadrugo, barem tri hiljade forinti srebra na litto za pet nastupajuCih godinah dobiju,tako je sve ufinjeno Sto se od stra ne naSe za uz der iav anj e stano vne scene jednedomovini naSoj zasad samo poieliti moie. Jer bi onda druitvo s ove tri hiljadeforintih pol godine, Sest ziinskih mesecih, studenoga to jest prosinca, s P h j a , veljafe,oiujka i travnja igralo svaki mPsec barem po dva puta kod nas u Zagrebu, gdP bise igraocem naSim osim toga deriali meStri i u deklamacii i u plesanju i u mafe-vanju (fehtov anju), te b i onda u lPto proSli i po ostalih znatnih mPstih po Hrvatskoj,kao u Karlovac, Petrinju, Sisak, Varaidin i BPlovar, zatim po Slavoniji u OsPk,Poiegu, Vukovar, Brod, Vinkovce, Mitrovicu, Zemun i ostale varoSe i mcsta, gd6se ilirski gov ori; moie b iti s vritmenom i u D almac iju itd., gdi bi ono Sto bi u zimiteoretifno i praktifno kod nas naufili i ostaloj bratji naSoj pokazati mogli, samoda se sl. ma gist rati reEenih mesta h joS u naprPd obreku da Ce im se za svako odonih deset predstavljenjah, koja bi se u svakom od spomenutih gradovah proizvela12 aboniranih cvancikah naCi. Korist pako, koja bi se tim nafinom zadobila, jedvostruka: pervo, Sto bi se tako glavnomu gradu Zagrebu pomoglo, da svega teretaza uzdriavanje narodnoga druitva nenosi, i Sto bi publika naSa od vremena dovremena odpofinuvSi, tim veCom ieljom svake godine stvar domorodnu opet pri-gerljivala, a drugo Sto bi se time ukus l6pa i dobra u boljem narodnom jeziku i poostaloj domovini naSoj raznosio, i po tom bez sumnje takodjer izvan Zagreba mnogiblagotvoran subskribent naSao.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 28/60

DvP su dakle stvari preda svim potrPbne za ustanovljenje narodne scene udomovini naSoj: jedno subskripcia barem od tri hiljade forintih srebra za pet godinah,a drugo obecanje sl. magistratah ostalih poveCjih m6stah po zemlji, da Ce u svakomm6stu za svako od deset predstavljenjah 120 cvancikah abonirani biti. abonementuje veC sve u kratk o reEeno, Sto ovamo spadati moie; sad joS neSto:

1. TrPbalo bi da se svaki subskribent za pet nastupajukih godinah neodstupljivopodveie;

2. gg. Subskribenti bi se morali obvezati, buduC da Ce ovo druStvo samo polsodine i to u zimu kod nas igrati, da Ce svaka t ri meseca, tj. oko 1. studcnoga1. veljafe dragovoljni svoj prilog u naprPd svak i pu t tofno i bez otezanja izplatiti;

3. Da se na n6koliko krajcerah kvietancie i kojekakvi raEuni nepiSu, i sluga,komb i onako nPSto platiti valja, festitoj gospodi za kojekakvu sumicu na vratanelalje, trPbalo bi da se manje od 6 forintah srebra na godinu od nikoga neprima.

I ovo je, Sto se zasad od sl. domorodacah nafih za obderiavanje i ustanovljenjenarodne scene preponizno traii, opazujuki da 6e tim nafinom koliko druitvo ovo,toliko i publika naSa mcdju tim bez svake sumnje od jafa ti tako da Ce se poslie moCiil druitvo samo po sebi po primPru drugih narodah uzderiavati; il pako kcd seduh narodni u nas joS bolje probudi, i ljubav umPtnosti i do niij ih staliSah doprt.,stanovan fond za v6kovito utverdjen je narodnoga teatra domovini naSoj sakupiti.Hilrdjav je i slab pofetak, a1 naprPdak moie dobar i od kosti biti; a tuda su proSIisvi narodi, tuda valja da prodjemo i mi, ako smo zbilja nakanili da Sto od nas inaroda naSega bude; jer bez poEetka neimr? dofetka . Omne initium arduum is tlna je;a1 diminium facti, quz bene coepit, habeta

Nakon ovoga pisma u zapisniku stoji: ))Ovaj sasta vak b i s velikim uzkli-kom primljen, te gledeci na ono Sto je jurve presvittli g. grof predsitdnik po-

radi te atra izrekao, bi jednodugno zakljuEeno d a se svi gg. domorodci, k o j ~ uza igranje teatra velikoduine prineske podpisati blagoizvolili , i nadalje umoleda obekane prineske opet na tri meseca predbrojiti izvole. I da bi se naSedomorodno kazaliSte i u napritdak uzderiati moglo, da se svi domorodci i izvanZagreba stojeCi rodoljubivo pozovu da tomu mladjanomu institutu svoje da-reiljive ruke nesustegnu polag ove naSe narodne poslovice ,Zerno do zernapogaEa, a kam en do kam ena palaEa e da se i slavn e domorodne varm edjei svekolike ine jurisdikcie domovine naSe ponizno umole da tu naSu rodolju-bivu proSnju podaperti velikoduSno blagoizvolea.

Na ovoj je sjednici prof. Stj. Moyses izvijestio da predaje Ilirskoj Eitaonici

od DruStva za izobraienje jezika i literature EeSko-slavenske u Budimu 4 ko-mada ))Zorec<, lmanaha za god. 1835 1836 (za g. 1837. i 1838. nije izaSla), zatim1839. i 1840. ,)za znak uzajamnosti ~lavjanskecc.~:

DraSkovik je sa svojim istomiSljenicima na toj skupStini pobijedio; ovo jebila ne samo pobjeda hrvatskih narodnjaka na polju kulture, vek i politike.

4 AMH, Protokol I, str. 3 3 4 4 . Donosim elaborat Ivana MaiuraniCa u cjelini,jer je slabo poznat, a karakteristifan je za svoje vrijeme i za Ivana MaiuraniCa,koji je tada bio vrlo mlad Eovjek, a bio je pozvan da u teiem fasu za zagrebafkokazaliSte intervenira. IzvjeStaj o toj skupStini donosi Danica ilirska 4. VII 1840 br.27, str. 105-108.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 29/60

Ilzrska tztaonzca Zagrebu

ZakljuEak iz elaborata I. Maiuranica da se upute pozivi raznim ustano-vama, izvrSen je, jer je u zapisniku od 18. rujna 1840. zabiljeieno da su poziviupuCeni nna sve jurisdikcije granifarskih regimentah(( zda i one Stogod za

podpor narod noga kazaliSta doprinesucc. Napose je zakljuEeno ),da se domorodciu Sisku pozovu te da i oni domorodno kazaliSno druitvo na mitsec danah tj.za studeni prim^.,^^

Vjerojatno je netko, moida sam D. Demeter s I. Maiuranicem, poduzeoneke korake da se i grad Karlovac ukljuEi u akciju koju je MaiuraniC predlo-iio, jer prem a i du te m zapisniku (25. listopada 1840) Domorodn o kazaliSno d ru-Stvo iz Zagreba vet je bilo u Karlovcu. Ti su koraci morali biti poduzeti odmahposlije skupStine od 24. lipnj a 1840, kad je proEitan i spis Iva na M aiuraniCa.

Zapisnik o sjednici uprave od 25 listopa da 1840. izvjeSCuje da je pre dsj .DraSkovic kazao >,da (su) domorodci SiSEanski d ru it v o dom orodn o kazaliSnoprimili(( ij . prihvatili su ponudu Ilirske Eitaonice ZagrebaEke, te Ce ono ~ 3 1 .

listopa da iz Karlov ca, gdi. do tada od poEetka ru jn a igraSe,15 kr en ut i se i uSisku svoju ig ru poEeti((. To se sve i zbilo, te s u u Karlovcu marljivo pred-stavljali kroz rujan i listopad prosje6no svaki 2. 3. dan. Na ia los t se ne moietaEno kazati koliko je p redstava o dri an o u to ku listopada. U Sisku pak pri-redeno je uk upn o 16 pred stava s istim reper toaro m za 25 dana.46 S obziromna broj predstava u Karlovcu i Sisku, glumaEka dru ii na nije imala lag an po-sao. Sam Karlovac se pokazao velikim ljubiteljem kazaliSta, kad se moglotoliko predstava od riati. Sve ovo moiemo razumjeti ako to s jedne s traneshvatimo kao novost, a s druge kao politiEku Einjenicu: borbu za svoj jezik.

Na istoj sjednici (25. X) joS je bilo zakljuEeno da se upute pozivi pretplat-nicima za pre dstav e d a xsvoje prine ske od 1. studenoga 1840. do konc a sijeE-nj a 1841, pa k z atim Eetvrtu Eetvert, od 1. veljaEe do ko nca tr av n ja 1841, po-eetkom veljaEe polo iiti blagoizvole, b udu c zakljuEeno biaSe da domorodnoteatra lno dr ui tv o od 1. prosinca 1840. u Zag rebu s voju i gru zapoEne,li

44 AMH, Protokol I str. 44-45.U yarlovcu su bile ove predstave kroj rujan i listopad i to: 5. IX: VujiC-

-Eckhartshausen >)Fernando Jarikaa ; . IX : J. St. Popovi6 apokondirena tikvaa;8. IX: Demeter-Korner sHorvatska vsrnosta i MaiuraniCev tableau ~ P ovrat ak

sina Cernog Gjorgja u Serbiu(c; 0. IX: J. St . PopoviC ,Milo5 ObiliC ili Padnutjeserbskoga carstva~c; 3. IX: J . St . PopoviC nLaia i parala ia4 i LazareviC ),Prija-telji4; 5. IX : VitkoviC-Kotzebue ),Smert za svojecc; 7. IX J. St. Popovic ))Zlaienacc; 0. IX: isti >iTverdica((; 2. IX : I. Kukuljevif sSt6ko SubiC(< Maiura -

niCev tableau; 4. IX : Kotzebue aPoslEtdice zloEinstva(<; 6. IX : Babo ,StrGci<<;7. IX: I. Kukuljevib xSt6pko Subiba i Maiuranicev tab leau ; 8. IX: Demeter--Korner ,Horvatska v6rnosta i Lazarevik zEYijatelji(<; 9. IX : VitkoviC-Kotzebue.Smirrt za svoje(< . ako se gostovanje u Karlovcu nastavilo, ne moie se doznatiSto je bilo predstavljano. Jedino znamo da je 27. X bila predstava KukuljeviCeva,Jurana i Sofije~c. Usp. N. AndriE, Spomen-knjiga Hrvatskog zemaljskog kazaliSta . .Zagreb 1895, str . 91 i dalje ; . BatuSiC, Gostovanje Hrvatskog narodnog kazaliStaizvan Zagreba, Hrvatsko narodno kazaliSte. Zbornik o stogodilnjici, 1860--1960Zagreb, 1960. str. 306).

4 ruStvo domorodnog kazaliSta uis tinu je kroz studeni 1840. gostovalo u Sisku ,gdje poEelo 5. XI s KukuljeviCem ))St6pkom SubiCem i LazareviCevim nPrijateljima<<. Ukupno je prikazano 16 predstava. (Usp. AndriC, n. dj ., str . 91 i dal je;

atuSii., n. dj.).7 AMH, Protokol I, str. 45.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 30/60

Citaonica je uspjela na Gesti obCeniti naredni sabora koji se odriao 2. ve-ljaEe 1841. dovesti mnogo ljudi, jer se u zapisniku kaie da je J. DraSkoviC bio,,u k ru gu mno gobrojne gospode iz staliSa du hov nih , velikaSah, plemiCah,, uEe-

nih muievah i znatnih gradanah <, kojima je odriao govor, u kome je meduostalim kazao da je proSlo polugodiSte uprava Citaonice upisala za Elanove:vrhovnoga vojniEkoga zapovjednika u Hrvatskoj grofa Lavala Nugenta, gene-rala B altazar a pl. SimuniCa, ,ve rlo g vojnika i domorodcac<, kapeta na M ihailaJuraniCa. Zatim upoznaje Elanstvo da se namjesnik banske Easti i biskup za-gre bar ki J u ra j H aulik, >,na jednoglasnu proSnju narodacc, na hrvatsko m saboruu kolovozu pr. godine 1840) primio pokrovite ljstva nad uEenim narodnim dru -Stvom, ))kako to Planak 19. proSastoga obcenitoga d eria vno ga ovih kraljevina hsabora svitdoEi.. .cc Prim anje pokrovite ljstva od stra ne Haulikove J DraSkovii:je nazvao snjegovom pomoCi~~.

Sva ova imena bila su potpora DraSkoviCu i upravi Citaonice, da bi po-moCu njih uspjeli izraditi Hrva tima neka odobrenja Sto su drugi, u prvom r e d ~Madari, stjecali bez pote5koi.a.

~P re la ze Ci ada na Eine ravniteljstvacc Citaonice , saopCuje pre dsje dnik dasu Citaonicu preselili iz Vidalijeve kuCe u Dem otorffyja dan as ulica Pa vlaRadiCa br. 32 I1 ka t), jer je vekina Elanova ielj ela xda se Citaonica bolje usr6d inu varoSa premgsti ta ko da ju i nii e obitavajuCi lagl je pos6tjivati mogu;drugo, je r se je ovdg nastanio i naS od svega na roda velec6njeni domoro-dac i starekina naSega drui tva , gosp. Ljudev it G aj glas od svih stra na h )>ii-via<< , koi mnogo dragocgnih starih i novih rukopisah i knjigah tako domorod-nih kao i inostr anih , koj e- se naSe domovine i nar odno sti tiEu, positduje; istimnaEinom derii znatno mnoitvo novinah, koje s nagimi sjedinjene, veliku nampripomoC u knjiievnom poslovanju osobito pako u izobraiavanju naSegadomorodnoga jezika i narodnosti doprinaSaju i na duhovnu zabavu sluiecc.PrenoSenje i unutarnje uredenje prostorija omelo je da se polugodiSnja skup-Stina odrii 24. sijeEnja, kako su pravila propisivala.

Za tim DraSkoviC k a i e da s u EitaoniEki )>godiSnji prinesci malenicc, ali jeupr ava rnnogo urini la, ka ko Ce se iz raf un a moCi vid jet i.

xNu baS ovaj nedostatak veCjega dohotka ustavlja revnost tolikih ueenih ljudihna polju domorodne naSe literature baveCih se; buduCi da ih malo koi troSkove sampodnesti moie, a rasprodanje mnogobrojnih iztisakah, oradi velikoga nedostatka

domorodnih knjigotGriacah, kakovim i ime litera ture ponajviSe svoje procv6tanje iuzviSenje zahvaliti imadu, eoma nesigurno, dapaEe pogibeljno jest: ato po-zivam i zaklinjem Vas ljubavlju svete narodnosti naSe, da uEinite zakljufak, polagkojeqa bi svaki od gospode Elanovah naSega druitva bio dPrian, da od svake knjigeilirskim jezikom pisane, koju b i star@5instvo vrddnu nu.30, bar po jedan iztisakkupi. Ovo bi od strane gospode Elanovah bila mala i er tva; nu piscem bi bilo mnogopomoieno. UzevSi dakle ovu malu duinost na sebe prinest Cete mnogo na uzvi-Senje onoga jezika, kojeg smo iz persiuh premile majke naSe sasnuli, te Cete takonarodu, koi dosada na oruiju silan i glasovit biaSe, takoder i u knjiievstvu malomier tvom veliku slavu doma i vani pribaviti. zato Cedu vas kasni unuci, kad kostivase jur u grobu mirno poEivale budu, hiljadu hiljadah putah blagoslivljati i vamasvoje blagostanje i srGCu zahvaljivatia.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 31/60

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 32/60

procv ata hrv ats kog jezika. Ozb iljne rijeEi DraSkoviCeve pored svega toganisu bile optimistidre, jer je znao da Hrvati vrlo teSko dolaze i do najelemen-tarnijih prava, ukoliko se i zaloie za neSto.

U nastavku skupStine DraSkoviC je izvijestio da je namjesnik banske EastiJu raj Haulik pisao ,,na sv a poglavarstva i dostojanstva domovine naSe, t e ihje na sa bir an je prinegakah za narod no kazaliSte pozva0.~0 DraSkoviC moli sveElanove )>da nebi poStedili truda po svojih uplivih onu gospodu na izvrSenjeobCenite iel je nagovarati d a ta j mali za drag u domovinu tru d na se uzmucc.Za tim m oli one koj i su obeCali mjeseEne priloge )>da oSte za pos lednju EetvertgodiSta svoje dragovoljne prineskecc predadu blagajniku.

Iako o tome niSta ne kaie, DraSkoviC dalje govori kao predsjednik sabor-skoga odbora za pi tanja kazaliSta te konstatira >,da za da ljnje pro duie nje na-rodnoga kazaliSta niSta stalna niti pomisliti moguCe nije bez pribavljanja vla-stitoga stanjacc, zato ih )>kao skre ne dionike i elj e za utemeljenje narodnoga

kazaliSta na 25 dan ovoga m6seca ovamo najuljudnije pozivam, gd6 Cemojedino u ovom poslu sabor deriaticc. Upoznaje prisutne da odbor ima nEetiriosnove o naEinu pribavl janja kazaliSnoga s t a n ja .. .(c, pa Ce donijeti o d l ~ k u . ~ '

sPremda je narodu nagemu zadnjimi zakoni deriavnoga obkenitoga sabora onajoSte sudbina pripala da mi za tudj jezik i podignutje teatra tolike prineske sabiratimoramo: ufamo se niStanemanje da i.e svaki vitrni domorodac svoga jezika stvar timtoplie na nPdra svoja pritisnuti i za podignutje i uzderianje domorodnoga kazaliStatim vecje mPrilo uzeti nego Sto mu je za tu dj jezik i tudje kazaliSte nametnuta.

Onim pako, kojim se bodignutje narodnoga kazaliSta zasada joSte prerano vidi,neka izvole promisliti do kakvog se stupn ja izobraienosti jurve sada naSe domo-rodno kazaliSte kroz teEaj od ovo nPkoliko mitsecih, neka zritlo svojim umom pro-tresu, koliki upliv baS u ovo doba na naSu mladeZ i cPlo obcinstvo imade, neka pro-sape, u kolikoj je mPri naSe domorodno kazaliSte na oiivljenje starinskoga naSegaimena i ponosa, bez kojega narodi do vPka u grobu leie, 6lovalo; eka si,rekoh, to sve iivo pred ofi stave, pak ce uviditi silnu potrebocu toga velevainoga zanarodno izobraienje ustava, za koi cedu nas kasni potomci blagosiljati, te takougledavSi se u nas, imena, hrabrost i slavu pradPdovah svojih, koji su se za njihovilsri.6~ blago postarali, svojim poslPdnjim unukom se zahvalnostju spominjatia.

Poslije toga su primljeni ovi zakljuEci:

1 da se biskupu namjesniku banske Easti Ju rj u Hauliku posebno zahvali;da s e dru Drag. Rumyju, profesoru pr i ,Presbyteri ju arcibiskupskom

OStrogonucc poSalju najnovije hrvatske knjige i zahvali Sto je istupio ana javnuobranu naroda naSega slavjanskoga u obEe a ilirskoga napose proti kriviEnim

9 SiSiC, n. dj. 111, 237-238.5 NSB, R 399916 ima okruinicu Jurja Haulika na podredeno sveeenstvo da po-

mognu Ilirsku Eitaonicu' u njezinu kulturno-prosvjetnom radu, datiranu xzagrabiae12. I1 1841(c. Ona je kolala po ,iupama te se vra tila u Citaonicu 26. I1 1842.

5 Uslijedio je i javni poziv: aUprava Druitva fitaonice ilirske zagrebske pozivasve prijatelje i ljubitelje naSega narodnoga i nPmaekoga teatra da dodju na sastanaku kuCi iupanije 25. ve ljaf e 1841 (INN, 1841, 20. IT, br. 15, st r. 57) u vezi sa El. XXVIIhrvatskoga saboraa. Karakteris tiEan je poziv p rijate lja >>narodnoga nitmaEkogateatrac< da im ne bi primijetil i uskoCu gledanja , i da bi i njih ecinom domaCeljude rivukli u narodno kdo.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 33/60

Ill rsk a ztaonzca u Za gr eb u

nasertajem nep rijat eljah naSih<(; . da se pismeno zahvali Ivan u Kukulje-viCu, laj tna ntu kod Bakonyev e reg ime nte u Milanu, Sto je Ilirs koj Eitaoniclpoklonio ,,drago&nu kn jii nic u iz viSe nego 400 kom adah knji gah s velikom

pomnjom i izborom i m nogimi troSkovi n abavljenu, koju je na ui iva nj e dr ui tv uovomu odstupiocc; . zah val iti pismeno Tad iji BerkiCu, ),kape tanu od gra di-teljstva u P etrov arad inu( (, za r6Enik sansk ritsk oga jezika engleshim jezikomizjaSnjena pod naslovom ,Cosha or Dictionary of th e Sans crit lang uage byAmera Sinha: with an English Interpretation and Annotations. By H. T. Cole-brooku. Pr in te d a t Sorampo r 1808<<, oji je dru6tvu poklonio; . da se za-hvali Ro ber tu ZlataroviCu, >,fiskalu, koi je joSte 1838. prigodom ute meljenjaCitaonice do blizu 100 komadah razlifite versti knjigah druitvu na uv6k po-klonio i prigodom ovoga sabora ope t obeCao da Ce joSte nPkoliko knjigah da-rovati~c; . zahvatili Mirku Sandoru Gjalskom koji je poklonio ,)veliko d6lohistoriEko-geografiEko(< od Mati je Bela u 4 debele knjig e in folio; . da se

svaki od Elanova obve ie da Ce za potp oru ,,domorodnoga spisat eljstv a bar emjedan ekse mpl ar od svak e novo iziSavSe ilirske knjige, koju ravn iteljs tvodrui tva preporufi, kupiti . . Svakom u Ce se Elanu takovo djelo javiti; . dauprava zamoli sve duhovne i svjetovne vlasti domovine da se cirkularnimpismima obrate svima ~domorodcimacc da se upiBu ,>naSe druitvocc, tj. u Citao-nicu, Gime bi se srPdstva druitvene sverhe u d6lo privesti ne malo pomno-i a l a ~ . ~ 2

Medu pothvatima razna znaEenja upozorio Sam na neke posebno. Medu-tim iz naoko manjih Einjenica (poklon jedne ili nekoliko knjiga) i to od ljudirazliEita zvanja, pokazuje se'njihov patriotizam i ielja da i najmanjim da-rom pomognu domovini da se izvuEe iz teSka poloiaja. Ovo je karakteristienoi dirljivo, a simptomatiEno za ono vrijeme.

daljoj pomobi narodnom kazaliStu trebalo je raspravljati 25. veljaEe1841, jer je DraSkoviC pozvao sve Elanove da dodu rad i pr on ala ien ja najb oljegrjeSenja kako bi se pomoglo narodnom kazaliStu. U zapisnik Citaonice to nijeunijeto, jer je to pripadalo posebnom odboru hrvatskog sabora. Sjednice sutrajale 25. veljaEe, 5., 14. i 27. oiujka. Bilo je zakljuEeno da se izda 20.000dionica po 5 for., da se kupi kuCa za kazaliSte i da se nastavi a k ~ i j o m . ~ ~

Poslije ovoga osnovali su 25. oiujka 1841. aDruStvo za unapredenje i po-pravlj anj e poljodjelstva u Hrvat sko j kas nij e naz van o ,Gospodarsko druStvocc.Ove godine je osnovan i Hrvatski narodni muzej.

U takvu radu odrian je zsedmi obeeniti naredni saborcc 23. lipnja 1841,kad je DraSkoviC naglasio da Citaonica stupa ~u Eetvertu godinu naSega bitja(ci da ,)perve n G e s'ker'bi bia hu uv6k pismenstvo naBe po mogutn ost i razp lodii blagajnicu naSu zduSno u red u d er ia ti a. to se prvoga tiEe, DraSkoviC kons ta-tira da su ,,veliku korist time uEinili Sto smo viSe (od) trideset dramatiEkihkomadah, to izvornih to u naS jezik prev eden ih, prib avili . vomu sretn omuumnoienju l i terarnoga te ianja . . . veom a mnogo pomoglo jest(< , Sto su se ho-norari p latili iz ))te atral ne blaga jnea. ))Iz ovoga da kle svak i bPlodano uvidPti

5 AMH, Protokol I, str. 45 53.

53 INN, 1841, br. 17, 18 i 19; AndriC, n. dj. str. 20-21.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 34/60

mo ie od kolike je koristi vain osti naSe teatr alno zavedenje za razSirenje na-Sega miloga narodn oga jezika cc Ne znamo koje je akomadecc DraSkovi6 imaopr ed oEima kad je to kazao, ali je iska zan a vel ika porno6 naSem jeziku i glu-

maEkoj druiini Sto je tokom 1841. 1842. izlazio )>Izbor grokaza ilirskoga ka-zaliSta<c u deset svezaka. Sv e su to tudi igrokazi koje su naSi knjii evni ci(D. Demeter, I. KukuljeviC, I. A. BrliC dr.) prer adili ili preveli.

Nas tavlj ajuCi da lj e izvjeSkivati, DraSkovik kaie da je veC proSla godinada na otkak o su po zvani novosad ski ~igraocicc; o s e druStvo ))um noiilo i izobra-zilo, kako ste se sami u-~Priti moglicc. Svi su troSikovi podmireni. Na pro~\iojskupgtini izraien a je ie lj a nda se igraoci joSte n a pol godine pogode te da seza tu svitrhu dobrovoljni prinesci od dva forinta srebra na m Pse c.. pokupe,da svaki predplatitelj Seat slobodnih lulaznih biljetah na milsec dobiecc, ali,,buduCi da sv i podp isi uk upn o joS toliko neEine kolik o bi trPbalo, zato va smolim da joS po vaSem up livu kod d ru gih dom orodacah nast ojite da s e vi ie

prinesakah pribavicc.Na Citaonicu je pao joS jedan zadatak: da osigura ,,teatralno druStvoa, pa

je DraSkoviC pitao d ire kto ra njemaEkog te atr a, zacijelo Bornsteina, ,pod ka-kvom bi pogodbom on naSe domorodno tea tral no d ru it vo n a s e primio?cc Taj jeizjavio ,d a Ce on naSe teatr alno d ru it vo pod svoju skPrb primiti, ako mi igraoceplatimo. Uostalom da Ce od slobodne ulazn e bilje te po dp is ate lja h. . domo-rodnoga teatr alno ga d ru it va poStovati i ine troSkove Sam Einiti, pace da Ce isto ravniteljstvo, igralacah na se uzeti, ako mu dovoljni prihodci za obavlja-nj e potrP bitih troSkovah u kas u prispiucc. Ov u pon udu DraSkoviC je ocijen:o)juljudnomcc i xpriliEnom<c, o viBe Sto n am se ~ n a S erli dosadaSnji teatr alniblagajnik i zajedno direktor domorodnoga kazaliSta obilno i slavno poznatidomorodac g. d r Dimitrie Demeter, komu za tolike tr ud e i ier tv e u poslunarodnosti uobCe a domorodnoga kazaliita napose zahvatili imademo, na dalekip ut ~dp rem io,~" ojem u nam 6stn ika izmedju nas nika ko naCi nemoiemocc.

UvidjevSi poslije mnogih akcija da su Elanovi Citaonice glavni stup svihnarodnih nastojanja u Zagrebu, pa i ustanovljenje kazaliSta, DraSkoviC kaie:3Znajui.i dakle da ste vi, preEastna gospodo moja, najglavniji Elanovi u tea-tralnih saborih bili, i znajuki da od vas zavisi mnjenje obCinsko te da vam jena glasu roda i izobraienju puka i jezika naSega mnogo leieke<:, on uzimaslobodu da im jog da de duin os ti, on ih zak linje zda jog i sami za teatraln u

D. Demeter je bio dobrovoljni blagajnik od 1. svibnja 1840. do 15. travnja1841, uEinivSi mnogo vise negoli je duinost obiPnog blagajnika. Demeter je, premarijeEima DraSkoviCa, otigao Bna daleki put(( . Sto to znaEi? Franjica Vesel bila jePlanica 1:azaliSnog druStva, pa kako Zagreb nije mogao sam izdriavati hrvatsko kaza-liSte, i ona je s druStvom morala putovati u Karlovac. VideCi D. Demeter u FranjiciVesel talentiranu glumicu htio je pomoCi i njoj i os talima, pa se uputio u Grazi BeE da se nagleda dobra kazaliSta i da svojoj simpatiji Fr . Vesel nade mjesto gdjebi mogla neSto nauEiti.

RaEuni kazaliSni pokazivali su 1841. primitak 1822 for. sr., a izdatak 2285 for. sr.Razliku od 462 for. sr. pokrio je kazaliSni entuzijast Dimitrije Demeter. Zbog togatako pohvalno o njemu govori Janko DraSkoviC. Demeter se vratio u Zagreb u jesen1841. (Usp. D. Demeter Teuta. Tragedija u pet Eina. GrobniEko polje. Uvodom po-pratili Vladimir MaiuraniC i Franjo MarkoviC. Zagreb 1891. Izdanje Matice hrvatske,str. XXII, bilj., XXV. Danica ilirska, 1841, br. 26 .

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 35/60

Ilirska Eitaonica Zagrebu

sverhu prinesete i po vaSem uplivu kod drugih domorodacah prineske priba-vite i priskerbite da se tako platja igralacah dopuni, koja sada samo 380 for.<<iznosi, tj. dosad je potpisano 240 f o r. , ~ d a k l e oSte 70 podpisateljah potrebno

jest<<.Na kraju svoga govora, koji je uvijek stvarno izvjeStaj o radu, Dradkovik

je ideCi da stv ari ne teku kako bi treb alo azao: *VaSe poznato rodo-ljublje, vaSa East i ponos nad imenom Ilirie, nad Eini naSih d6dovah horvat-skih i nad mnogobrojnim narodom slavjanskim, od kojega smo mi takoderjedan Elanak, vodit Ce vas i nukati da ovo zavedenje knjiievno, ovo sr6dstvoizobraienja jezika i naroda nikada s oEiuh vaSih ne ispustitee<.

Poslije toga bilo je zakljuEeno: 1. da se zahvali na ))dopisu iz PeEuja odg. Bogatvarda Profa Mendenskogas, pravnika I1 godine, koji je drudtvu Ci

taonice poklonio ~jedan mali stari sreberni novEiC serbskoga kovacc; . dase flanovima teatralnoga druStva koji nisu potpisali preuzetu obavezu daduti listovi na potpis; . za pregledaEa raEuna o kazaliStu izab rani s u Jos ipMikuliC, fiSkal, i Anastazije PopoviC, trgovac, s obvezom da do iduCe skup-Stine izvijeste; . za blagajnika doprinosa za kazaliSte izabran je J u ra j Augu-stin, apotek ar; . da se u Citaonici ustanovi knjiga ie lja , u koju Ce Elanoviupisivati ,,ielje i misli Elanova i domorodacah na povekSanje koristi<< ruStvui narod u; da se zahvali dr u Iva nu CaploviCu koji se pokazao kao nosobitibranitelj i zaStitnik na horizontu narodnosti ~lavjanskecc.~

Kako se vidi, i ova je skupStina protekla u raspravljanju o teatru i jeziku.Citaonica je bila dvijek srediSte tih nastojan ja, ali usprkos svim naporimauprave, osobito D. Demetra i J DraSkoviCa, najveCi su uspjesi izostali, kao Sto

i zakljuEak proSirenog odbora koji je hrvatski sabor potakao.PlaCanje Elanarine u Citaonici raEunali su od 1. srpnja jedne godlne do

konca lipnja iduCe. Tajnik odnosno blagajnik svake je godine sastavljao po-pis Elanova, a Elanovi su upisivali: platio (negda s datumom) i napisao svotu.DraSkoviC je rema saEuvanim raEunima va ki potpisao, pra te& izda tkedntgtva. Godine 1839140. on je platio 40 for. sr., dok su dru gi pleCali po for.godiSnje odnosno 3 for. sr. polugodignje.

Isto su tako oznaEeni i ntrogkovi Citaonice zagrebafke za god. 1841/1842od 1. srpnja 1841. do konca lipnja 1 8 4 2 ~ ~ .,Potpisni i predplatni listcc za ovajperiod datiran je npodatkom mgseca serpnja 1841ce. Kod >,Draskovich Skender

grofa napisao je d a je istupio iz dr u a v a ; jednako za ))JasipoviC Antun <<, kkod imena ))VukasoviC An tun, kan . zagr.cc BabukiC je nap isao : r izstu pio izdrugtva 27. serpnja (jul) 1841 na liEno i najsveEanie ofitovanjecc. S ovim istu-piSe i nekolicina drugih, ali se zato upisage novi s 1. srpnja 1841. Od 1. srpnja1841 do konca lipnja 1842. Citaonica je imala 148 Elanova po for. sr. godisnjeElanarine.555

55 AMH, Protokol I, str. 53-59. Odavle da lje N. Andrii. (Spomen-knjigaHrvatskog zemaljskog kazalista. Zagreb 1895, str. 21) ne prati rad ilirskog teatra-pa Sam smatrao potrebnim da ga ovdje spomenem.

J NSB, R 3999 RaEuni Citaonice.

13 isiorijski zbornik 963

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 36/60

Kako vidimo, najgorljiviji madaroni sigurno su odlueili da istupe jo 1841,naj kasnije poslije posljednjeg dana mjeseca lipnj a arakteristieno za nji-hovu dvoliEnost, jer su v 1840. poEeli raditi n3 mnivanju madargkoga pKa-

sinace, kako Ce se vidj eti .Po rijeeima DraSkoviCevim osjeCa se da on ide za tim da oko kazaliStakao najprivlaf nijega i jednog od korisnijih sredstava u osvj eSCivanju narodaokupi sve Elanove bez razlike na njihovo politiCko gledanje. ZaSto on na tomnogo polaie? ZaSto osim toga uvijek govori o vainosti narodnog jezika po-kazujuci sam primjerom kako se svatko mora zalagati za njegovo dostojan-stvo? Jer je to u isto vrije me znaEilo i opstanak naro da. Sv e je to imalo svojihdubljih razloga. Akcija hrvatskih preporoditelja izazvala je ubrzo protuakcijunarodnih neprijatelja unutar narodnog organizma. Kolovode su bili tada Ela-novi Ilirs ke Eitaonice, ali azumije se rotivna mikljenja od narodnjaka .

Kako Duro Surmin upozorava, prvi je od narodnjaka Dragutin KlobuEa-

ri6 1840. saznao da se u Zagrebu ima osnovati druStvo kojemu je zadatak ma-darizacija Hrvatske. PoEetkom 1841. doznale su se jasnije ~ i j e s t i . ~ ~ ijest izKriievaca u Ilirskim narodnim novinama 16. veljaEe 1841, br. 14) k a i e d ase u Zagrebu znalo kako neki misle osnovati novu Eitaonicu, ali nisu znaliza njezin zada tak. Tek iz ma darsk og >>Jelenkoracc iste godine br. 9) doznalose da je tome novome druStvu z adat ak d a u Hrvatskoj Siri ,>sada neuklonjivopotrebiti(( mada rski jezik i knjiievn ost. U istoj se vijesti Ilirskih narodnih no-vina kaie da su Madari neistinito tvrdili da rade protiv latinskog jezika anslavjanskia d a ne di raju, ali s u preporoditelji bili uvjereni da je to bilo upe-reno protiv hrvatskog jezika, snebivajubi se da Elanovi nove Eitaonice u Za-g r e b ~ , apravo Kasina dak le Hrvati, id u za tim ,da sami rod svo j satrucc.

Madaroni s u imali dalek osein e prot uh rv ats ke ciljeve. rJelenkorct (iste god.br. 18) o tome otvoreno k aie: >>Prema ijestima iz Zagreba sprema se tamog-nje madarsko druStvo Eitaonice da otvori madarskom kazaliStu kubu i namje-rava da madarski teatar sjedini s njemaEkim prikazivanjima dok se madari-zacija ne raSiri toliko da na kraju i njemaEko i ilirsko kazaliSte ne postanesuvigno. J u r a j Haulik, zagrebar ki biskup, kojega je dom orodna va tr a veC do-voljno poznata, kani madarsko kazaliSte krepkom pomoCi padupirati, hotekiEinom pokazati da ilirski teatar nije iz trsenja prativ naSe narodnosti potpo-m a g a o ~ . ~ ~

Nastojanjem grofa Aleksandra DraSkoviCa otvorili su zagrebaeki mada-roni >>Kasinoa sijeEnju 1841. u kuCi grofa AmadCa, u kojoj je bilo staro ka-zaligte, s pogledom n a TuSkanac (d anas u Demetrovoj ulici br. 1). Iako je A.Dra3koviC bio jedan od prvih Elanova Ilirske Eitaonice, u isto je vrijeme jedanod gorljivijih osnivaEa Kasina kojemu je poklonio mnogo knjiga. ,)Kasinocc jeprimao 25 razliEitih novina, medu njima 9 madarskih. Kako smo vidjeli, na-mjer avali su u t oj Eitaonici poduEavati i ma darsk i jezik, ali su od toga odu-stali ,)radi nekih va ini h razlogacc. Hr va ti se rema miSljenju madaronane bi smjeli ljutiti zbog uEenja madarskog jezika nego bi se morali radovatiSto je t a j ))blagotvorni in st it ut uveocc d a nauEe maaarsiki jezik 'kad ~i onako

6 Surmin, n. dj. 11 178.7 INN, 1841, 9 oiujka, br. 20, str. 77

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 37/60

l l irska Eitaonica agrebu

rij etk u prilikug i ma ju ,za vj ei ba ti se moCi u ma dars kom jezikucc. Spo men utarnadarska Eitaonica u Zagre bu ima la je u p d e t k u ,)83 urednacc (redovita) i 37izvanrednih Elanova. Prvi plaCaju 24 for. sr. godignje, drugi 12 for. sr. U nje-

zinoj upravi bili su grof Aleksandar DraSkoviC, Danijel Antun Josipovik, ta-koder jedan od prvih Elanova Ilirske Eitaonice, inaEe turopoljski komeS, teFranjo Suppan (ili hrv. Zupan), knjiiar.5*

Hrvatskim narodnim preporodite ljima azumije se ilo je krivootvaranje madarskog j,Kasinacc, pa su taj postupak nazvali ))antislavjanskimcc,dok su se mad aron i, Sto je navedeno, neuv jerlji vo brani li s opak im ciljemprema Hrva t ima . ~ judev i t VukotinoviC dopisom iz Kriievaca od 27. oiujka1841 (INN, 1841, br. 26, 30. oi uj ka , st r. 101) ponovio je da je to m ada rsk odruStvo santislavjanskocc, ~ j e r b o e domovina naSa slavjanska pokrajina, du hnag, naSe izo braienje , naS pu k i sve Sto je naSe, sla vja nsk o je e Ako suhrvatski preporoditelji u svojoj kuCi radili za svoj narod, nisu napadali nikoga,

izuzevSi vrlo rij etk ih sluEajeva. Zbog toga VukotinoviC nastavlja : ))IlirskaEitaonica nije niti antimadarska niti madarska, nego je institut koji domorodnijezik obraduje i podupire, ustav koji naravno knjiievnu slavjansku tendencijuimade, nu i liberalizma toliko posjeduje da sve znatnije madarske novine driiSto se pako velike sk rbi ovoga kasina tiEe, kako b i se jezik madarski, sada takoneophodno potrebit (ironizira rijeEi Madara i madarona koje smo veC naveli ),

k nami uvesti mogao, neka druStvo to uvjereno bude da i.e posao taj putemkasina jako slabo za rukom poC i.. .cc VukotinoviC je kazao neSto o st va rni mprilikama, kao i o perspektivi: x .nag ilirski narod milijuna broji, ovoga jeveCa str an a sada , a bit Ce u v ijeke na rod nom svomu jeziku privrienacc.

Ilirske narodne novine donijele su poslije toga u prijevodu oduii Elanak

slovai3kog pisca Ja n a CaploviEa, >,St0 su nauEili Sl av ja ni od Magjarah, 3.0 liMag ja r i od S la~ janahec ,~~ kome pisac navodi mnogo toga pouEna, osobito zaono vrijeme i u onoj prilici, u korist Slavena. Polemike je bilo dosta, ali ovdjene treba sve navoditi; s nage strane iSla je za tim da brani East naroda i jezika.

Ovo je samo jedna od akcija Madara i njihovih pristaSa u Hrvatskoj. Ma-dari su se u svojoj politici protiv Hrvatske sluiili raznim sredstvima, pa sutako proturili i krivu vijest u beEki lis t )>Der Adlerg (1841, br. 171). Ov aj jelist donio vijest da je ugarsko namjesnigtvo uputilo pitanje ravnateljstvu hr-vatskih Skola da li bi se na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu mogli svi pred-meti predavati od ove godine na madarskom jeziku. ~Adlercc odnosno njegovdopisnik obavjegkuje javnost da je zagrebaEko ravnateljstvo toboie odgovoriloda ima dosta profesora koji bi mogli predavati na madarskom jeziku, ali dastude nti joS nisu dovoljno vjeSti mad arsko m jeziku da bi mogli pr at it i pre-davanja. Istina je, naprotiv, bila da je ugarsko namjesnigtvo obavijeaeno o

hrvatskih Skolskih vlasti da ml ad ei ne zna uopCe mad arsk i ne tre ba da tajjezik zna, jer se zakon o madarskom jeziku ne proteie na Hrvatsku i Slavo-n i j ~ . ~ o aim e, k r al j ni je t a j zako n za H rv at sk u p o t ~ r d i o . ~ ~

s INN, 1841 30. oiujka, br. 23 str. 89.9 INN, 1841 2 V, br. 44 45.

6 INN, 1841 br. 60, str. 237; urmin, n. dj., 181-183.61 SiSii , n. dj. 111, 236.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 38/60

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 39/60

- - lirska Eitaonzca u Z a g r e b ~

izabere odbor k oji Ce ocijeniti spomenuto djelo, zaprav o ne ku Eitanku. U od-bor s u izabrani: J . DraS~oviC, r Stj . Mopses, dr Lj. Gaj, d r Demeter, Lj. Vu

kotinovik i Vj. B a b ~ k i C . ~ ~

Ilirskoj Eitaonici je ai e se na istoj sjednici poklonio Pav ao Pobor,>> iu pn ik OtoEcucc, geografs ki rjeEnik u ta lija nsko m jeziku koji se sas toji od101 sveska ; Ljubica Vahta reva iz Osijeka tr i sta ra cekina i okolo 4 s tar ihsrebrnih i bakrenih novaca; Ivan Franjo Jukic, franjevac iz Bosne, pet vrstaraznih bosanskih rudaEa, xkao ma li da ra k od velike Ijubavicc. Na dalj e je zaklju-kcno da se u znak Stovanja prema Nikoli Tommaseu, koji se >)od noviega vr6-mena u nagem ilirskom jeziku pojaviocc > >i tali ans kom mnogo i vele va in oza uzbud enje ro da i obra diva nje jezika naSega pisaocc z ahv ali i poSalju ,ne-koje novie ilirs ke knji ge na darcc. Doznajemo da su se od posljednje skup-Stinc upisala u Eitaonicu 3 Elana, medu njima barun Ljudevit BedekoviC odKomora, ugarslii vicekancelar.

Na kraju, iz ove skupStine doznajemo zakljuEak da se acitaonica kipovislavnih muievah od naSega rods kao za ogledalo njihovih sjajnih kr6posti..ukrasia, kao i to da i.e se u buduke ~o bC en iti aborcc, Sto bismo da na s nazvalitudom rijeEi plenum, odriavati ne kao dosad 2 puta godignje, veC 4 p ~ t a . ~

Mislim da nije toliko va in o upozoriti na rijeEi DraSkoviCeve ka d o n ka ieda neki Elanovi nisu platili pretplatu i da se nakupilo 500 forinta duga, veCje vai nija konstatacija da >>medu jima nalazi se i takovih kojih domoljubljejaEe biaSe negoli njihove kese cc Moida su ovo najteie rijeEi koje je Dra-SkoviC javno upotrijebio na raEun ljudi koji su htjeri pomoCi, ali nisu moglizbog neimaStine novaca. Iako se domoljub lje amo ono vezano za rtvu --

ne da mjeriti niEim, a najmanje novcem, ipak samo izjava prazna domolju-blja ne znaEi niSta. Pa i u ovo vrijeme, kad je dobro doSao svaki Eovjek unarodne redove, nema se nikakve koristi od egoista koji sebe identificira ju scjelinom a ne irtvuju niSta. DraSkoviC je vjerojatno mislio baS na takve, jerje on znao razlikovati vrijednosti, buduCi da se i Sam irtvovao.

Na >>deveto m bCenitom saboruc( od ria no m 2. l ipnja 1842 J. DraSkoviC jeustvrdio ,da onaj duh, koi je najsigurnie poruranstvo bitja naSeg uvek bioi jest, svaki dan se sve vecma objaEavacc, kao i to da su u kratkom vremenupostojanja Ilirs ke Eitaonice ,malimi sred stvi mnoga uEinjena, jer sad a spo-znaje cPla gotovo Eu rop a, Sto je ili rsk i jezik i kako se dal eko pruiacc, istiEuCipotrebn izda van ja knjiga. Cita se pismo bisku pa StakovaEkog Josipa Kuko-

viCa rojim pokla nja Matici ilir skoj 4 for. srebra; zakljuEuje se da OsmanIva na GunduliCa bude pr va knji ga koju Ee Matica izdati. Za zam jeni kapredsjednika izabran je Matija VukoviC, kanonik i iupnik zagrebafki. u-duCi da je dosadaSnji blagajnik Ilirske Eitaonice Ivan Bunjevac postao veliki

Fr. Begry je tu svoju Eitanku poslao ve6 u prosincu 1841, jer 16. prosinca istegodine moli Lj. Gaja za posredovanje. Ne zna se kad je odbor predao ocjenu spo-menutog rukopisa, ali se to razvuklo, jer tek 26. lipnja 1845. Begry moli Lj. Gajada mu dade proraEun za Stampanje djela (usp. Grada za povijest knjiievnos ti hrva t-ske, 26, str. 37 .

AMH, Protokol I str. 59-71. Za cijelu skupgtinu od 10. i 11. ve1jai.e 1842;INN, 1842, 19. 11, br. 15, str. 59.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 40/60

sudac zagreb arke iu pan ije, ~ b o g ega nece moCi vrSiti svoju du ino st, za bla-gajnika je izabran Vjekoslav Babukic, tajnik, pored redovne duinosti.

Buduci da je Lj. Gaju bio potreban novi prostor, otkazao je Citaonici, pa

su zakljuEili da Ce pot rai iti novi stan. Vjerojatno je zbog toga i sjednicauprave 12. lipnja 1842. odriana u stanu predsjednika J DraSkoviCa. Na njojsu raspravljali o BOO-godiSnjici proglaSenja Zagreba slobodnim i kraljevskimgradom, koje je odred eno za 13, 14. i 15 ru jna 1842, a Sto se tiEe 600-godiS-njice zpobede Tatarah na polju grobniEkomcc govorili su da bi se na tom po-lj u morao podignuti spomenik, pa je zamoljen predsjednik da to po takne kodiupanije, ,,pod koje oblastju isto polje grobniEko nalazi

Ubrzo su poEela stizati prva novEana sredstva za Maticu ilirsku. Tako jeJ DraBkoviC na ndesetom obkenitom saborucc, odrianom 14. rujna 1842, oba-vijestio da je dotad prispjelo xpreko 2500 for. srebracc; da je MiloS ObrenoviCiz BeEa poslao 100 car skih d uk at a; zaklju rili su da se glavn ica MatiEina pre ko1000 forinti posuduje uz kamate; Sto se tiEe rukopisa aIllirische Abanderungs--und Abwendlungs-Formen nebst den Regeln der Aussprache und Recht-schreibungec Ilije Rukavine LjubaEkog, xoberlajtnanta u reg. principa Leo-polda obiu h Sici lijah b r. 22 u Tarstucc, on se sada neCe moci tisk ati , jer je,odluEeno najprie klasirka d6la pesnikah dubrovaekih izdavaticc; ako ieli djc-lo Ce mu se povratiti; druStvo domorotkinja javlja Citaonici da namjerava>n a vPEnu uspom enu i zahvalnostcc prema J DraSkoviCu, ,,piscu obljubljenogadPlca ,Ein Wort an Illiriens hochherzige Tochter', dati izraditi njegovu sliku.Osim toga dali su litografirati slike Ivana GunduliCa i Ignjata DurdeviCa, pasu tako sve tri slike bile izloiene u Cita0nici.~6

U buduCnosti je glavnica Matice ilirske zadavala Citaonici veliku brigu.Da bi se glavnica poveCala ako bi se Sto viSe knj iga moglo tisk ati a-vali su je na zajam. Pri tom je trebalo paziti da novci budu uloieni sigurno,pa je fiskus Matice ilirske Ferdinand AerjaviC, morao prouEavati ekonomskostanje onih koji su traiili zajam, ispitujuCi na vi5e mjesta kako pojedinci sto-je (24. ru jn a, 10. prosinca 1842). Mora se re da su u tome bili vrlo strogi.Fiskus MatiEin bi predlagao, a uprava Citaonice prihvaCala ili odbijala.'j7

Po tk ra j 1842 (sjednica s d 15. prosinca) o dr ia n je ))jedana esti obkeniti sa-borcc Citaonice. DraSkoviCu je jer oja tno kao i veCini ila draga misao))da na s k uEredniEtvu narodnih naSih novinah i k'narodnoj tiskari bliie steie

time pod jednim krovom ove inStitute narodne izobraienosti naSe sjedinjuje

i ukrgpljuje. U istoj IkuCi su bile 1 novine i tiskara kao i Lj. Gaj, iako gaDraSlkoviC p o s e h o ne spom inje.

Predsjednik se opravdava Sto nisu mogli izvrSiti sve ono Sto je trebalo,a nisu mogli zato jer se digla neprijateljska hajka protiv ilirsko imena, pro-tiv iliraca, da su veleizdajnici i rusofili. 0 tome svjedoEe i DraSkoviCeve rije-ri: )>Najnovii zam6rSeni politiEki dogadaji u naSoj domovini uEiniSe da su n6-koji od naSih suElanovah prama ovomu inStitutu ohladnili; nu neka promisle

6 A M H Protokol I str. 71-79; NN 1842 11. VI br. 47 str. 186-187.e A M H Protokol I str. 83-90; NN 1842 24. IX br. 77 str. 306-307.67 A M H Protokol I str. 90-93.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 41/60

Ilirska Eitaonica u Zagrebu

da politika ovamo nespada, nego da je posao naS na jva ini ji: zob raien jenaroda u naSem knjiievnom jeziku, da su to svete sverhe, za koje baS i iivotizgub iti junafk a bi sudbin a bilacc. OdreSitost DraSkoviCevu pokaz uju njegove

posljednje rijeEi, jer je znao da je istupio iz Ilirske Eitaonice zloglasni mada-ron Danijel JosipoviC, komeS Turopolja, koji je bio za madarizaciju Hrvatskeka o najg ori madar ski Sovinista. DraSkoviCu ni je bilo do JosipoviCa, veC doCitaonice, koja je kroz neSto viSe od tri godine, u vrlo teSkim prilikama, stvo-rila kazaligte, uda rala temelje narodnom muzeju gospodarskom druStvu, asre tno je naEela rad s Maticom ilirskom, ednom rijeEi prod rmala je sa-vjesti da bi stvorila svijest vlastitog ponosa i samoobrane. DraSkoviC je znaoialosne prilike, da su aristokrati, feudalci, s izuzetkom njega i joS kojega, bililabilni, dok gradanska klasa nije imala rijeEi i d a se vrlo lako moglo sve upro-pastiti. Zbog toga on i na ovome mjestu govori o jeziku ieleCi raspaliti svijestna rodnu, jer je ofekivao ono Sto Ce se poEetkom 1843. dogoditi abranu

ilirskog imena. To je u Zagrebu objavljeno 18. sijeEnja 1843.68 Svijest je ipakrasla, jer su i na spomenutoj sjednici javili da je pristupilo nsedam novihf lan~vah(c .~ ) li kako i najloSija organizacija viSe vrijedi od nikakve, DraSko-viC je, razumije se, s mnogim drugima, znao cijeniti ono Sto su imali.

Karakteristifno je da poslije zabrane ilirskog imena nema spomena otome na sjednicama Citaonice, osim Sto se ona viSe ne naziva ilirska, iako niprije to ime u zapisnicima nije bilo staln~.~O

Na sjednici od 27 srpnja 1843 uz flanove uprave, prisustvovali su kao,gosti pozvanicc Ambroz Vranjican iz Karlovca, te Ivan Cegelj, veliki sudac,i Aleksandar Sirnunfit, veliki fiSkal varaidinske iupanije. Spomenuti su poz-vani, najvjerojatnije da bi se uskladio rad triju Eitaonica, zagrebafke s karlo-vaEkom i varaidinskom. ZaSto je to bilo potrebno? Zabranom ilirskog imenapofele su kolati i razne objede protiv narodnjaka, pa se trebalo dogovoriti ozajednifkoj akciji da se one suzbiju i da se Eitaonice saEuvaju kao sijela na-rodne aktivnosti. Na to nas upuCuje zakljufak (El.) : nDa bi se predmeti naEitaonicu spadajuki s vekjom gorljivosti i Sto prie opravljali, bi odluEeno: dase StareSinske sPdnice svakog mPseca da ri e, k ako to j ur u stareginsk ojsPdnici Eetvrtoj god. 1839. 7 veljaEe zakljuEeno bi, s tom jedinom razlikomda se do sada oikolo dana 20. svakog mgseca ad se obifa jno i varme dj-ska part ikularna spraviSta dar ie v6k po p d n e okolo 4 ure d i ri a ti imaducc.

Spomenuti zakljuEak iz 1839. donijet je zbog ojaEanja Citaonice kao dru-Stvene kulturno-politiEke ust ano ve; ova j sigu rno zbog isti h razloga. Ako joSuzmemo u obzir da Ce se ti sasta nci dr i a t i >>svakoga mPseca ad se obira jnoi varmedjska partikularna spraviSta diriecc i to poslije podne kad su dele-gati slobodni, onda je jasno da su htjeli imati na sastanku Sto viSe ljudi daih upute u dogadaje i da se dogovore o budutim pothvatima. Ovo sve ne-sumnjivo zbog orpasnosti koje su vrebale na narodne pothvate. Na to nasupuCuje i posljednja refeni ca ovog zakdjufka: ,da se sPdnice stares inskeuv6k u Eitaonici obdariavajucc, jedno zato da vanjski 2lanovi znaju mjesto

Narodne novine (dalje NN), 21. I 1843.AMH, Protokol I, str. 93-96.

7 Isto mjesto, str. 98 te prije i poslije toga.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 42/60

d r i a v a n j a t ih sastanaka, a (drug0 da t i sastanci budu n a sluibeno priznatimjavnim mjestima. KarakteristiEno je da toj sjednici nije prisustvovao grad-ski sudac, narodnjak Josip Stajdaher, koji je trebalo da nadzire sastanke

Citaonice, vjerojatno zato da ih ne bi morao zabraniti, buduki da oni nisu bilipl enarni zagrebaEke Eitaonice, jer su ima li meduEitaoniEko, Sire znaEenje.Na ialost, ne znamo da li su direktivu o takvim sastancima usvojili Kar-

lovac i Varaidin, ali moiemo pretpostaviti da jesu.drugom zakljuEku s iste sjednice govorili su i odluEili da poSalju xjed-

nog domorodnog EovPka u Slavonijucc xkoi bi starih knjigah i rukopisah po-traiio i za naSu narodnu Maticu prikupio, Sto bi se posl6 u Stampu metnutii tim naEinom na obkenito znanje izdati mog1o.c~ Za to je predvideno 150 for.srebra. Poslije rasprave tko bi to mogao provesti, Lj. Gaj je predloiio Stje-pana Cara , poCasnog f iSkala zagrebaEke i ~ p a n i j e . ~ ~ tome irnamo svjedofan-stvo samog Stjepana Cara koji 13. svibnja 1842. obavjeSCuje Gaja kakve je

vai nij e knjige naSao u Trgcima u knjiinici obitelji Fodroczy kod Svetog IvanaZeline.72

Uprava Citaonice je vodila raEuna o svim hrvatskim krajevima, nastojekiusmjeriti preporodni rad u njima, pa je predsjedni~k anko Dragkovii: na sjed-nici up ra ve od 22. kolovoza 1843. iznio ono . to e predlo iiti su tra da n n a )>dva-naestom obkenitom saborucc. SkupStina je prihvatila te zakljuEke, medu osta-lima ,da se pismeno pozove uredn ik Dalmatinske Zore i po njem svi njegovipomoknici (suradnici) da pr i radostnom poEetku izdavanja prie spomenutogaEasopisa udilje nag organiEki pravopis primi, Eim bi se oiudjena literarnaslog a Sto pr ie u d6lo privelacc.'3 Na isto j godiSnjoj skup sti ni op ravdav a seDra3kovika Bto fbog zabrane ilirskog imena nije skupktinu Citaoniau odriao

ni u sijeEnju ni u lipnju.Ovom prilikom saopkeno je da ke Stjepan Mlinarii., kapelan bistrifki,

preko Citaonice pokloniti ,1500 komadah knjigah i do 700 kom. starinskih no-vacahcc Narodnom muzeju, a k a se takav Sto skorie podignecc, Sto bi imalo bitijog ove godine. ))On je p red loi io i naEine ustm eno i pismeno u posebnom d6l-cu, koje je Eitaonici u rukopisu darovao, kako bi se isti Narodni muzeumiivot i gibanje staviti mogaocc. Tako veliki poklon zadivio je upravu Citao-mice, pa je zakljufeno: ~ P o n u d a k aj kao veliku rcdoljubivu i i r t v u primiloje druitvo sa pristojnom pohvalomcc, moleCi MlinariCa sda bi izvolio s istimrodoljubivim uztirprljenjem saEuvati ponudjeni dar, na iirtvenik domovineodluEeni, dok se svojim putem i vrgmenom prikladna i potrgbita za isti insti-tu t uredecc. Stj . Mlinarik je poticao otvaranje muzeja ~ p o rugi putcc moleEixda to Eim skorie budecc.

Ovom prilikom tajnik je Citaonice izvijestio da su )>joSte godine 1838. n Pkoji Stovani domorodci u Slavonii starih novacah naSemu druitvu pokloniliic:))Ivan Filipan, vicearkidjakon i i up ni k u Karlovcih, do 60 kom., Adam Fili-povie od Heldanthala, iupnik u Gorjanih, do 30 kom., St6pan MarjanoviC, ka-pelan u Zem unu , do 50. kom. od. 1841. u OsPku pl. gospoja Ljubica Va.h-

71 Isto mjesto, str. 102-104.

Grada 26 str. 93-94.

73 V. o tom Matica hrvatska 1842-1962, str. 32-33.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 43/60

Ilirska i.z~aonica u Zngrebu

terova do 400 kom i 3 st ar a du kat a. Godine tckuCe posla tako der iz Slavo-nie visokoStovani g. Krunoslav Jesenkovii., iupnik u Novaku, 47 korn. sa sl6-deCim izvPstjem: ,Evo vam 47 kom. starih novacah svake virsti. Vecu stranu

i mnogo cPnix od ovih novacah dobio Sam od g. Stepana SpaniCa, administra-tora iu pe Zupanje u brodskoj regimenti. O n je m eni t e novce predao priepet godinah s tim nalogom da ih vama poSaljem z narodni naS muzeum koise danas sutra ima poroditi. Steta Sto g. StPpan SpaniC i ostalu sumu novacahstari h za istu sva rhu nepcZa1je;cc Dalje navodi taj nik da su poslali: d a k o bVorgiC, kapelan u Sotinu, do 100 komadah, Josip VidnjeviC, blagajnik sl. ikr. varoSa Varaidina tri komada, od kojih najlPpSi srebarni u vrednosti 36 kr.srebra, nadjen je prolPtos sa do 200 kom. jednake i manje bratje svoje u brP-gu Ska rj e medu vinogradi kod Kneginca u okolici varaiidinskoj u kam enu n anaEin idrvnja<<.

Tajnik BabukiC spominje dalje da je , eve svekolike stare novce u broju

do 650 kom. popisao i s najveCom pomnjom i vPStinom u red metnuo naS vele-cenjeni domorodac i suElan dr ui tv a gosp. M ihailo Sa blja r, c. kr . major umirucc.

Osim ovoga navodi se da je profesor bogoslovlja u Dakovu, dr Ivan Stan-koviC, pdklonio ))znamenito dPlo: Natale solum s. Hieronymi per A.R.P. Jose-ph um Bedeikovii. Necs tadii Au tr iae 1752 u fo1.c~ duCe godine d aro vao je )>Igna-cio PeiEiC, vel. sud ac sl. varm (ede) p oi ei ke , dPlo pod naslovom: >>De llyric aelinguae vetustate et amplitudine auctore Sebastiano Dolci a Ragusio. Vene-tiis 1754 u 4 - n i . ~ < ~ ~

Donosim imena ovih darovatelja, hrvatskih rodoljuba, da se vidi ugledsame Citaonice i udio privatnih darovatelja na kulturnom polju. Kako smo

vidjeli, veCina je gradanskog odnosno seoskog podrijetla; jedan drugog kriti-zira Sto nije dao sve Sto je imao. Sve skupa nam kazuje toplu atmosferu vre-mena kad je jedino privatna inicijativa mogla neSto stvoriti u Hrvatskoj, jersu iupanije i hrvatski sabor mogli malo ufiniti, a stranci su i to spreEavali.

Pre ma propisu za p eriod od 1. srp nja 1842. do lipn ja 1843. nitko nije istu-pio iz Citaonice, osim Sto sigurni narodnjaci kao Sto su Ljudevit VukotinoviCi Pavao Stods imaju prazne rubrike gdje je trebalo oznaEiti broj forinti kojesu p latili, Sto znaEi da ih nisu naSli ili su bili odsutni, jer su p latili naknadno.Prema popisu iz ovoga razdoblja, Citaonica je imala 176 Elanova. Grof Eme-rik (Mirko) Inkey, koji je dao sveEanu izjavu kad je stupio u Citaonicu, pla-tio je 6 for. sr., s tiho m izjavom d a je >>ixtupio z d r ~ i t v a c < . ~ ~

Na sjedn ici upr av e osd 13. tr av n ja 1843, (da kle po zabra ni ilir skog imena)dozhajemo da su Madari htjeli uniStiti i Citaonicu (s Maticom koja je iivjelau njezinu kr ilu) te je ugarski konsilijum zatra iio od zagrebaEke iupa nij e damu saopCi xkakova su to druitva Citaonica i Matica?<c Izab ran je tad a Ant unVakanoviC da sa stavi odgovor zagrebaEkoj iu pa ni ji , ko ji Ce J . DraSkoviC s dru-g ima i z up rave p reda t i i~pan i j i . 7~ a sjednici dvanaestog opCeg sabora Eitao-nice 23. VIII 1843) J . DraSikoviC je saopCio d a je za gr eb af ka iu pa n ij a jog

i AMH, Protokol I str. 105-113; N, 1843 30. VIII br. 69 str. 272-273.74 NSB, R 3999 raEuni.7 AMH, Protokol I, str. 102.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 44/60

,,mPseca svibnja t. g. iz svoga velikoga spravigta poslalacc spomenuti dgavor,kome je priloiila na latinskom jeziku izvjeStaj o Eitaonici i Matici, Osnovu(pravila) eitaonice, dozvolu gradskog suca da smije Eitaonica djelovati, popis

elanova i Osnovu M a t i ~ e . ~ ~ ad a se Citaonica (s Maticom) jedva spasila, za-hvaljujuCi zagovoru narodnjaka i njihovih prijatelja.

Uprava Citaonice i Matice, kako proizlazi iz zapisnika od 31. kolovoza1843, raspravljala je o tome koliko se Lj. Gaju za tiskanje Osmana platilo, jerje on joS t ra iio . Bla gajn ik d r Aleks and ar VancaS izvijestio je da je 1842. pla-Ceno Gaju 440 for. srebra, zatim da je primio 50 for. sr., a da u troSkovi izni-jel i jog 150 for. sr., pa je zakljueeno da mu se tol iko i i ~ p l a t i . ~ ~

Ka rak teri stik a je rad a Citaonice (s Maticom) u g. 1843. da se sve visegovorilo o poslovima M atice (u prvom redu o posudiva nju novaca), a sve ma-n je o onima C i t a ~ n i c e . ~ azlog Ce biti u tome Sto se Citaonica uputila u ii vo t;Sto je ona pokrenula razna pitanja koja s u bila u rjegavanju (kazaliSte, mu-zej, gospodarsko druStvo) i Sto je Maticu smatrala u tim pothvatima najvai-nijom ustanovom sudeCi ~o iskustvima d rugih (Srba i Ceha), jer sama takvihnije imala.

Potajne denuncijacije narodnih druStava Hrvatskoj nisu prestajale, oEemu svjedoEe ,,Narodne novine<< 1844, 9. 111 br. 20) u kojima je Gaj izjavioda irn mijenja ime u nNovine horvatsko slavonsko dalmatinske.cc Zbog togaSto se xi poslP udeljenja imena ilirskog u neizvPsnosti naimenovanja ovoganaSega lista joSte neprestano pod obienitim izrazom narodnim ngkakova poli-tiEka ilirska nakaz traii, za uEinit jedanput za svakiput svim sumnjain od ng-kakovoga potajnoga i sakritoga politiEkoga ilirizma i svim iz ove sumnje pro-

izlazeCim smutnjam i raspravam konac, nadPnuto je dobrovoljno i jedinimrazlogom domorodstva i iskren im sitrcem za slo ini napredak naSega naroda,lis tu ovo me. . koje ne samo narodnost nego zajedno i zakonitost konstitucie

municipalnosti domake brani, i kojim se ne samo svaki sin, veCe i svaki ro-dak trojedne naSe majke domovine sada vis'e nego ikada punim pravom pono-si ti moiecc. U tome Ce se smislu razv ijati odsada i knji ievn ost, k a ie L j. Gaj.Kako se moglo dosad vidjeti, brojni napadaji najprije na ilirsko ime, poslijezabrane toga na narodno. Neprijateljima je sve bilo sumnjivo, jer se u svemutrai i la >>nekakova politiEka ilirska nakaz<<, dakle nekakva revolucionarnost,ko je med u nar odnj aci ma u veCoj mj er i nije bilo, iako oliko mi se Eini po-

znavaju ki pojedince e iskljuEujem da su tu i tam0 padale izjave u tompra vcu , kojima je bilo dosta i Madarske i Austrije. OpCenite prilike bile sutakve da su to onemoguCavale: hrvatski su krajevi pocijepani: ~almac'ijaTstra su pod Austrijom, Slovenija isto tako, Bosna i Hercegovina pod Tureima,Srbija koliko toliko slobodna, pa u takvoj situaciji, borbom na nekoliko stra-na , govoriti o >>politiEkom lirizmu<< ije bila realistiEka politika.

jIsto mjesto, str. 107 113-130; usp. Matica hrvatska, 1842-1962 str. 34 iDokumenti, gdje su svi donijeti.

i AMH Protokol I str. 131-132.r Sjednice od 24. rujna, 16. listopada, 22. listopada, 23. studenoga, 19. prosinca

1843 AMH Protokol I str. 132-134.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 45/60

lzrska z t a o ~ ~ ~ c a agrebu

Zbog toga je i g. 1844, osobito u prvoj treCini njezinoj, prevladavala sitnapolitika pomaganja narodnih druStava, videci u tome jedino moguCi naEinrada . Na ~t r inaes tom obCenitom saborug od 24. travnja 1844. doznajemo d;i

je Stjepan MlinariC ponovo ponudio1500

komada knjiga i7 0 0

starinskih no-vaca za Narodni muzej. ,Ali buduCi da zbiljno podignutje Narodnoga muzejana politieke oblasti tj . na slavne varmede i deriavni saber liraljevinah Hor-vatske, Slavonie i Dalmacie spada: zato bi na ovom mestu dalnje pretresanjeovoga predmeta presGEeno i stvar za cPlu domovinu naSu tako vaina onojgospodi suElanom druitva ovoga vruCe preporuEena, kojih upliv i r G kod po-litiEkih oblastih v a i e ~ . ~ ~ ako vidimo , do ovoga Easa nij e joS od vla sti stig loodobrenje za podizanje Hrva tskog a narodnog muzeja, iako je C itaonica pri-mala veC odavna poklone za nj.

U raz maku od 1 . srpn ja 1843. do konca 1844. Citaonica je ima la neStomanj e Elanova, tj. 144; u posljednji Eas istu pila s u tro jica s njemaEkim pre -

~ i m e n i m a . ~ ~ ~ ~Iz zapisnika na sjednici od 19. prosinca 1844. doznajemo da Josip Bunjik,

veliki sudac poieSke iupa nije, obavjeSCuje predsjednika drugtva ~ k a k o amP-ravaju domorodci u Poiegi podignuti narodnu Eitaonicu na naEin narodnenaSe zagrebaEke Eitacnice, te moli u i r e n u ovdaSnjih domorcrdacah, da bi imse naredbe i zakoni Eitaonice naSe kao na ugled tam0 Eim prie poslalia. Upra-va je zakljuEila da tajnik poSalje ,)svekolike naredbe dr~.5tvene <.~O

Za Eitaonicu se sve manje radilo; o njoj se sve manje raspravljalo. Me-duti m je ilirsko ime bilo dopuSteno upo treb ljav ati za lit era tu ru 3. sijeEnja1845). Poslij e 1. svi bn ja 1845. kr aj pr ve kn jige) do 6. lis top ada 1846. poEetakdruge knjige) nema ni zapisnika Citaonice, a druga knjiga zapisnika nosi nas-

lov: ,,Zapisnik sjednicah MatiEinihcc; dakle nema spomena o Citaonici. Tomemoi e bit i uzrok Sto je na sj ednic i 1. svibn ja 1845. Vj. BabukiC dohio posvje-doEenje o svome radu u Citaonici s Maticom) d a bi se mogao natje cati za pro-fesora hrvatskog jezika n a Akademiji u Zagrebu. Te je godine BabukiC postaoprofesor, ali nije prestao biti tajnik Citaonice do listopada 1846. Smifiklas

n. dj., 16) misli da je to me uzrokom i N arodni dom koj i je bduzimao dostavremena. S vaka ko, ne znamo St0 se je dogadalo u Citaon ici s Maticom) krozto vrijeme. Ne moie biti moguCe da se niSta nije zbivalo.

Istog dana kad je Babukii: dobio posvjedoEenje o svom radu u Citaonici,datirana je i poiurnica zagrehaeke Citaonice kralju u kojoj se moli odgovorna molbu podnijetu 2 5 svibnja 1839. o tzv. uEenom druStvu,*l koja je ponovoproEitana te su je ,,nazoEnicc potpisali odmah, a ostalima je trebalo da budeposlana na potpis. OdluEeno je da spomenutu molbu ~ t a j n i k ruStva Eim priemogu6e uzbude u BeE na g. Vekoslava Frigana, fiSkala, uprav ovaj Eas gorebaveCega se erga franco recepisse poSaljecc. Posebnim pismom J. DraSkoviCje preporueio da molbu preda kralju.

i9 Sjednice 11. sijefnja, 22. veljafe, 28. oiujka, 23. travnja, 24 travnja 1844, AMH.Protokol I str. 153; 25. srpnja, 30. kolovoza, 8. listopada 1844. Novine how.-s1av.--dalm. dalje N) 1844, 8. V, br. 37 str. 145.

9n NSB, R 3999. Rafuni.AMH, Protokol I 11 odnosne sjednice.NSB, R 3999112.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 46/60

Vaino je napomenuti, zbog opCih tadaSnjih prilika, da na sjednici od 9. lip-nja 1845. nij e bilo Ja n ka DraSkoviCa, jer je ~u narodnih poslovih put BeEakrenuocc, pa se sjednica odriala pod predsjedanjem potpredsjednika VukoviCa.

Na sjednici od 22. lipnja 1845. Janko DraSkoviC je prisutan. Ovdje sazna-jemo cia je grof Dr ag uti n Karlo) DraSkovic darovao Matici dvan aest svojihakcija, svaku u vrijednosti od 25 forinti srebra, od ovdaSnjeg plemiCko-gra-danskog madarons,kog) kas ina , zkuCe nPgda grofa Ale ksa ndr a DraSkovicacc.Razgovarali su o tome kako bi akcije prodali, pa kako samo Elan spomenu-tog Kasina moie kupiti te akcije, zamoljen je fiSkai A. VakanoviC da se propitakod nek ih Elanova k asin a tk o bi i h k ~ p i o . ~ ~

Citaonica od 1. srpnja 1844. do konca lipnja 1845. opet nije stajala dobro;imala je samo 123 Elana. Prema pretplatnom listu istupio je iz druStva StankoVraz. Istina, on je Eesto izbivao, ali to nije bio razlog da istupi iz druStva;osim ako Vj. BabukiC nije pogrijeSio.

God. 1844. poslan a je Nikoli Tommaseu, ))slavnom piscu taliask omu, ro-dom Dalmatinu, iivukemu sada u Mletcihcc, veCa poSiljka knjiga.s2a

Prije toga vremena, a na sjednici od 30. kolovoza 1844, doznali smo da jeLj. Gaj, koji je stanovao u kuEi Ju rj a Demotorffyja Ulica Pavl a RadiCa br.32) dao otkaz Citaonici, koja je u I ka tu kome je i on stanovao ma-la t r i sobe za 160 for. sr. Gaj je to uEinio ako se u zapisniku ka ie erje i el io ~ s v o j tan prostranim uEiniti.cc Ovom prigodom netko je spomenuo dau kuCi grofice Ane ud. Se rm ag e u PoStarskoj ulici br. 58 dan as OlpatllEkaulica 14) ima wstan od pet soba h praza n i pri podu nalazeki se te da se za180 for. sr. na godinu dobiti moiecc. Bilo je zakljuEeno da se sklopi s njom

ugovor za tri godine. Tako se prva sjednica u tim prostorijama odriala 8.listopada 1844. Citaonica je bila u tim prostorijama sve do 18. studenoga 1847.kad je pr va sjednica o dr ia na u Narodnom domus3 dana s OpatiEka ul. 18).

Zbog borba 1845. Citaonica opet nije napredovala, pa je uprava sasta-vila cirku larno pismo da tum : Zagreb, prosinca 1845) kojim ponovo pozivaElanove da druStvu Citaonice ilirske plate zaostatke, u protivnom sluEaju molixza blagovoljni 0dgovorcc.8~ Ovim su ih htjeli primorati da plate, jer je sva-kome teie odgovoriti i obrazlagati.

Osim toga, s datumom od 30. prosinca 1845, Citaonica poziva na pristu-panje u to druStvo i saopCuje da to druStvo postoji, te poziva na uElanjenje

sa 6 for. s r . i obavjeSCuje da Ce 26. sijeEnja 1846. bi ti >)saborcc u kuCi An eSermage rodene Novosel u PoStarskoj ulici br. 58.85

NSB, R 3999118, odnosne sjednice.PoSiljka je iznosila: Kolo I, 11 111; I. KukuljeviC, Razlieita dela I, 11; D.

Demeter, Dramska pokugenja I; St. Vraz, Dulabije; Lj. VukotinoviC, ProSastnostugarsko-hrvatska; I. Tarnski, Pjesme; Drag. Jarnevieeva, Domorodne poviesti; Drag.Rakovac, Pjesme i I. GunduliC, Osman; vrijednost svega 9 for. 80 kr. sr. NSB,R 3999, RaEuni).

8 AMH, Protokol I, 11, odnosne sjednice.'

SB, R 3999113.H NSB, R 3999113a.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 47/60

Ilirska Citaonica u Z a g r e b ~

God. 1846. bila su dva tajnika u Citaonici, d r Jakov UiareviC i StankoVraz. poEetka je bilo trve nja medu njima, kasnije je St. Vraz preuzeo Kolo,a UiareviC b io ta jn ik Citaonice s M a t i ~ o r n . ~ ~

Citaonica u kuci Ane Se rmage nije bila jog ureden a kako su iel jeli , ilije pristizalo dosta knjiga, pa ih je trebalo srediti, jer se na sjednici od 15:listopada 1846 (pogreBno u zapisniku 1847) govorilo da bi tre balo urediti ~ k n j i -inicu fitaonicecc pa bi aneobhodno potrPbito bilo nabaviti spretnih, imenitouijih ormarah, koji bi do zida manje prostora zauzimali, i u kojih bi se knji-ge, kao Sto pravilno registriranje iziskuje, u jednom redu razverstiti moglee,dok s u sada knjige u velikim orma rima u dv a i t r i reda, pa je nemoguCe knjigepronalaziti. Uprava, >)uvidivSi valjanost ovih razlogahcc ~ d a e za dr uit ve nuknjiinicu pak i za knjige, koje se o troSku MatiEinu izdaju, od dana do danaviSe prostora trPbovatic, pristade jednoglasno na to. Zaduiuju se Vj. Babu-kiC i fiSkai Ljudevit SinkoviC da pregledaju prcstorije u Narodnom damu i da

izvijeste u pra vu Bto sve tre ba u fin iti da bi s e postigao ie lj en i cilj. Knjig e Cese za sada samo popisati, >>a egistriran je nek a se odgodi dok s e C itaonicanovi svoj s ta n u ))Narodnom domu(< ne preseli. P redsjedn ik je J DraSkoviC iovcm p rigodcm izvije stio ~ d a e op et kn jik nic u d r u i tv a u m n ~ i a t i e c . ~ ~

DraSkoviC je veC dva puta poklanjao knjige Citaonici, a ekonomski jeslabo stajao.

Na sjednici od 16. ru jna 1845. govorilo se o ,za bran i tisk anja domorod-nih prinesakah za Maticu knjiievstva narodnoga u narodnih novinahcc. Maticailirska koja je joS bila u Citaonici i pod njezinom upra vom , slal a je~ N o v i n e orvatsko-slavonsko-dalmatinskecc svako nekoliko vremena popis da-.rivatelja, ali cenzor Pavao Muhif nije t e papire propugtao. Zbog toga ta jnikizvjeSEuje upravu da cenzor svojom ocjenom znon admititur ad tipumcc 31.VIII 1845) nije cmoguCio tisk anje popisa. Poslije liEnog zauz ima nja (nije re fe-no koga), konstatira no je da je to po odredbi aKonsilia ugarskoga na sveko-like varme gje u gars ke i harvatsko-slavonskecc >>d a enzori ne bi pu stili u d nev-nicih o nikakvih druitvih i njihovih poslih govoriti, koja nisu upravo izravnop. nj. veliEanstvu odobrena i potvrdenacc.

Zatim se navodi da je tajnik u sporazumu s predsjednikom J DraSkoviCem>)2. ujna 1845. iSao k. nj. preuzviSenosti g. banu ovih kral jev inah grofu ranjiHaleru, kao verhovnom sudu (forum apelatorium) u cenzuri.. . < te su banu kazaliada se naSe druitvo osniva na El. XV od g. 1836. dana 4. i slPdeCih mPseca kolovozadsriavnoga sabora ovih kraljevinah i na 5-u magistratualsko movoga sl. i kr. varoSaod 26. lipnja g. 1838. protokola.riter istom dru itvu previSnjem mPstu javio; kako jeovo druitvo najprie g. 1843 dana 17. svibnja na poziv preuzviSenoga konsilia ugar-skoga po ovdaSnjoj sl. varmedji, zatim g. 1844 dana 17. svibnja na previSnji pozivravnateljstvu Skolah kotara zagrebaekoga, c6li sastav svoga bitja javilo, kao Sto jeto u protokolu druitvenome prigodom 12-a obCenitoga sabora g. 1843. dana 23. kolo-voza st r. 106-107 13-130 zabiljeieno; kako je ovo isto drui tvo proSnju nj. veIi-fanstvu 9. svibnja t. g. radi dozvoljenja previSnje privilegie podnielo i time upravnonj. veliEanstvu naSem premilostivom caru i kralju cPlo svoje bitje javilo te da time

e Matica hrvatska, 1842-1962, str. 45--48.AMH, Protokol 11, str. 2-3.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 48/60

druLtvo ovo i usied volje ovih kraljevinah i sa znanjem previinjega rnesta obstojii kako je usl6d svega toga tajnik nj. ekscelenciju bana umolio, neka bi i nadaljeprineske domorodne za narodnu Maticu knj iievnu novinah tiskati dozvolio. Pri-pov6di na poslPdak tajnik i kako je nj. preuzviSenost ban rekao da mi pramaviSe reEenomu intimatu pokornost pokazati moramo i da on proti intimatu niStadozvoliti ne moiecc.

Namjerno sam donio u cjelini tajnikovo izlaganje pred banom Hallerom,iz kojega proizlazi da nije bilo niSta nezakonsko ili protuzakonsko, dapaEe dasu svi znali da su odnosne ustanove postojale, ali tu se radilo o SikaniranjuHrvata, pa i ban, tudinac, nije htio dopustiti jednostavno objavljivanje no-vinama imena koja su pridonosila Matici ilirskoj.

Upr ava je o tome ras pr avl jal a t e Dne mogaSe na ino nego pok oriti se,te zajedno umoli u glavu predssdnika, neka bi on tu stvar u bliinjem dar-iavnom saboru predloiiti dostojao da ss. i rr. ovih kraljevinah nj. veliEanstvoputem prepokorne representacie umole da tako nj. veliEanstvo previsokomprivilegiom druitvo ovo potvarditi dostoji, kao Sto smo jur iz naSe stareSinskesgdnice dana 1. svibnja t. g. naSom pokonnom pro5njom u m o l i l i ~ . ~ ~

Na sjednici Citaonice od 23. listopada 1845. fiSkal Vjekoslav Frigan oba-vijestio je upravu da je grof Dragutin DraSkoviC spreman prodati svoju kuCu,,za mal u cPnu od 28 hi ljada for. sr.cc, ko ja ima viSe od 30 soba, Zagrebu, ,,gditbi se Narodni muzeum i njime Citaonica, Kasino i Gospodarsko druitvo hor-vatsko-slavonsko nastaniti moglo. Ova kuCa, reEe, da bi se mogla na akciekupiti, svaku po 25 for. sr. raEunajuCi.. a Frigan je traiio da bi uprava od-lufi la kako d a se ,)domorodcicr pozovu ana podpisivanje i kupljenje a k c ia h ~ .OdluEili su Eekati povratak J DraSkoviCa.

Zatim, tajnik izvjegkuje da je predsjednik primio iz BeEa pismo bez pot-pisa od 2. kolovoza t. g., u komu mu nepoznati javlja da je kralj dao nalogugarskoj kancelariji 14. lipn ja t. g. ,,da n a proSnju naSu Citaon ice) od 8. svib-nja o. g . ~ oslane mu od uprave Citaonice xradi druitva knjiievnog ilirskogu Zagrebu, svoje mn jen je s mn jen ji ostal ih oblastih dotiEnih Eim pri je pred-loi i, zatim ka ko je preuzviSena kanc elarij a u garsk a t aj posao u svom v6i.u16. sarpnja t. g. pretresla i odluku svoju 28. sarpnja na preuzviSeno namsst-niEtvo ugarsko poslalacc. Ovaj nepoznati prijatelj DraSkoviCev ili samo pripad-nik narodnih tei nj a hrvatskih javio je da se stvar makla s mrt ve taEke.

Na kr aj u je taj nik izvijestio da Elanovi Eitaonifki ne plaCaju redovito

flanarinu ai time strah zadaju da se druitvo nadalje uzdariati neCe moCicc.Zbog toga bijaSe zakljufeno da se sastanu Mato VukoviC, Ferdinand ZerjaviCi dr Aleksa VancaS i pretresu financijsko stanje Citaonice te podnesu izvje-Staj u p r a ~ i . ~ ~

Na sjednici od 25. listopada 1864. izvjegkuje se da su Vj. BabukiC i Lj.Sinkovii. pregledali nove prostorije u Narodnom domu, ,)zatim da su se poraz-govorili sa stolarom~c o svoti koliko bi stajalo novaca da se zakljuEeno izvrsi,ali kako Citaonica nije imala novaca, nrazsudivSi da novi ormari za koje sto-

s NSB, R 3999118, odnosne sjednice.NSB, R 3999118, dotiEna sjednica.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 49/60

la r i onako odvei: mnogo iStecc, zakljuEeno je da nza sada nisu b ar em joB ne-obhodno potrebitia. Pr ed la iu to i zbog toga Sto je ))neizvPsno i to, hoke liCitaonica u Narodnom domu za svagda stan svoj imaticc. J. DraSkoviC je u

vrijeme ove sjednice bio u BeEu, gdje je, htijuCi pomoci Dragutinu Seljanu,potpis_ao za njega garan ciju na 200 for. s r., Sto je p oslije s mr ti S elj an a mor aovraCati, i Sam financijski u tegkom ~tanju.~O

)Poslovi Citaonice su se od podignutja knjiievne matice na toliko pomno-iili d a ih nije moguCe s raz,borom i ka ko bi trebalo u krat kom olpraviti zatobi jednoglasno odluEeno da se odsele stareSinske sednice svakoga Eetvrtka ujutro u 10 urah dariecc (sjednica 26. X 1845).91

Na sjednici od 30. listopada 1845. bi? je p ri su tan J . DraSkoviC, pa je fiskusMatiEin F. ZerjaviC izvijestio da su kod njega akcije koje je poklonio grofD. DraSkoviC, jer mu ih je predao A. VakanoviC. Medutim, upsava je doznala

))da je pokojni grof A lek san dar DraSkoviC, ko i je i stu kuCu sadaSnjega Kasin ana svoje ime kupio, pred Smartju svojom istu kuCu nirkojim Elanom kasinskogadruitva prodao i da je ta prodaja u slici fassie kod ovdaSnjega gradjan skogamagis tra ta u p rotok ol zapisanace. Nato se je Ja nk o BrigleviC obvezao ))da Ceon nastojati da (do) dojduke sednice kopiu od vice pomenute fassie pribavicc.Na sjednici od 6. studenoga t. g. bila je pribavljena >)u ~Prodosto jnom prPpisupogodba i fassia radi ovdaSnjega kasinacc i prouEena, ),ali buduCi da je taj po-sao veoma zapleten i prepleten, zato bi naruEeno g. fiSkalu ZerjaviCu, kaodruitvenom fiskusu, neka on s ostalom vPStom gospodom advokati o tom pred-metu porazgovori se, Sto bi trebalo Einiti, pa onda staresinstvu javicc.

Na sjednici od 27. studenoga 1845. uslijedio je izvjegtaj komisije trojice oraEunima Citaonice, koje su naSli u redu. Medutim, konstatirali su da je go-din5 1843 44. i 1844145. troSak >) na rastao a 398 fo r i 20 k r. sr.cc t j . d a je to likoxveCi nego d o h o d a k ~ da je od 1842. do 1845. ostalo nep laeen ih 433 for. sr. ,usprkos tome Sto je tajnik redovjto dotiEne ,,opominjaocr. ZakljuEeno je da seod strane uprave pozovu oni koji nisu platili, a spomenuta svota da se uzajmiod Matice kako je to veC bilo prije odlueeno; osim toga valja se postarati dase dobiju novi Elan~vi.~

Pred premjeStaj Citaonice u Narodni dom zakljueeno je 7. prosinca 1846):xBuduCi da Ce poEevSi od dojduCe nove gadine Citaon ica naSa, premPStena u

Narodni dom, s novoosnovanom dvor anom jedne iste novine imati , ruStvodvorane pako za nabavljanje dovoljnih i dobrih novinah Citaonici 300 for.srebra u pomoC daje: zato danas sakupljeno bivSe star6Sinstvo zakljuEi: nekase za zadovoljiti raznov6rstnim novine i Easapise EitajuCim gostom, i kao zauzdarje dvorani za toliku pomoC, koju Citaonici daje, broj sadaSnjih Citao-niEkih novinah jog sa nirkoliko umn oii , imen ito nek a s e joS naba vi: J ou rn aldes Debats, Frankfurter Oberpostamtszeitung, Wiener Zeitung i Humoristcc.

a AMH, Protokol 11 str. 3 4.

NSB, R 3999118 dotirna sjednica.NSB, R 3999118, dotihe sjednice.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 50/60

Kako se vidi, ovo su t r i pojma kojima se oper ira; jedan je Citaonica kojinam je poznat; drugi je Narodni dom, koji jag nije obraden, a treCi je Dvorana.Narodni dom je kuCa, kako i sama rijeE kaie, koja je postala dom svih tada

postojeCih naro dnih usta nova Citaonice, Gospodarskog dmS tvai

Narodnog m u -zeja u osn ivanj u, danas OpatiEka 18). Dvo rana je dio Narodnog doma u ko mesu se priredivale zabave, plesovi, igrale razne druStvene igre, u kojoj je po-stojao b ~ f f e t t . ~ ~ ~

Ovdje treba reci da nema taEnih podataka kad se Citaonica, moida buk-valno uzeto samo ona, preselila u Narodni dom, jer s u se sjednice upr ave i

nadalje odriavale u stanu Ane Sermage u PoStarskoj ulici br. 58, pa Ce bitiistina da je sama Citaonica bila prebarena u Narodni dom, dok se ostalo nijejoS preni jelo. UEinit Ce se to kasni je.

Osim toga, na istoj sjednici bilo je govora o punomoci koju je pred petgodina dala Gaju, svrPdnomu svomu suElanucc, da putuje ~ p o vPtu naSem.

sabirati dobrovoljne novEane prineske, za da bi se jednom u Zagrebu za mu-zeum i dr ug e domorodne inStitute ustanovio) Naro dni domcc. Gaj je usmenoizvijestio da nij e mogao izvesti svoju zadaCu poSto je ))bag onda resta uraci avar medsk a nas tal a i da se nisu kao Sto Ce sva komu poznato biti) po nesreCimalo za tim porodili politihki oni razdori, gd6 je osobnoj sigurnosti svakogakoi je kao dom orod ac poznat bio, od st ra ne proti vni kah pogibelj pri5tila i gdi5bi po zlobnih ljudih i sumnja politiEkoga agitiranja na njega pala bila. Razdoriovi i druge mnogobrojne zapri5ke bile su krive, Sto uEinjeno obeCanje izpunionije<<. U meduvrem enu se ))Matica osnnvala, muzeum zametnuo, Narodni domdrugim putem nabavio . zato videCi da mu je sada punovlastje ono izliSnoq,vraCa punom06 sa zahvalnoSCu na povjerenju koje su mu bili ukazali. Uprava,

),poSto najprie presv. gosp. grof predsgdnik pohvalno napomenu velike zaistazasluge gosp. dra Ljudevita Gaja glede ukupnoga naSega narodnoga razvitkau,primila je op ravdanje Gajev o >>obCenitim ad ov ol jst v~ cc. 93

KarasteristiEne su rijeEi Gaja, iz kojih se vidi poloiaj narodnih voda kojisu mogli biti napadnuti i ubijeni zato Sto su radili za narod, kao i rijeri Dra-SkoviCeve upuCene Lj. Gaju da se vidi da u prvom redu J DraSkoviC, a vjero-jatno i svi pr isu tni na sjednici VukoviC, Demeter, PraunSperger, BabukiC,VancaS, Vran jican i Zengevall) nisu jog ta da bili Gaj evi nepri jatel ji, bar emnisu kao takovi istupali.

Cini se da su narod ne s tv ar i pada le jog vise, jer na sjednici up rav e nNa-rod ne Eitaonicex s Maticom) od 21. prosinca 1846. na kojoj su bili prisu tni:pored predsjednika DraSkoviCa, Vukovik, PraunSperger i ZerjaviC) predsjed-nik izj avlj uje ),pravednu svoju ialo st nada tim, Sto gospoda Elanovi uprave)tako malo udioniEtva pr ema narodnom u ovomu inStitutu, pokazuju t e stare-Sinske ove si5dnice u kojih se samo o dobru narodne naSe stvari radi, takos l a b o p o l a ~ e c c . ~ ~ jaden drugim stvarima narodnim koje nisu dobro napredo-vale DraSkoviC je osudio i same Elanove uprave koji su povremeno radili, anisu bili niEim opravdano sprijereni da dodu na sjednicu.

P a Narodnom dornu i Dvorani gotov je moj posebni rad.9 AMH, Protokol 11 str. 3-4.

9 Isto mj., str 9.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 51/60

Ilirska Eitaonica Zagrebv

Polovinom sijeEnja 14. I) 1847. sjednica je Narodne Eitaonice vet bilabolje posjeeena, bilo je njih 13 (prisutan i Gaj). Od riali su je u stan u J Dra-SkoviCa koji je bio bolestan. Na to j sjednici posudili s u Lj. G aju 2000 for.

srebra , ,nesamo Sto je vlastnik l6pe usrEd varoSi nahodeCe se, iz Evhrstogamaterijala sagradjene i sada po trudu njegovu znamenito povekSane kuCe (ukojoj vet, akoprem je u 10.000 for. zaduiena, za spomenutu zahtgvanu sumudovoljne sigurnosti imade), nego gospodar je i cvatuCe i s dobrim uspghomd6lujuCe jedne Stamparie, u kojoj i druitvo ovo Stampa sva svoja dEla kojao troSku MatiEinu izdaje (u Eem opet, ako bi bag do s krajnj e nevo lje doSlo,poruEanstva dosta imade): zato, a uvaiavajuCi k tomu i mnoge zasluge gosp.dra Gaja glede ukupne naSe narodne stvari, rado privoliSe svi danas u veli-kom broju sakupljenicc zneka mu se zahtevana suma od 2000 for sr. u zajamdade.cc Posl ije naEelnog pristanka zak lju feno je da se ispita Gajevo stanje ,kako su Einili i drugirna, pa ako ima novaca da mu se dade zajam.

I ovdje dolazi do izraiaja raspoloienje uprave Citaonice prema Gaju, jernjegovo ekonomsko stanje Easovito nije bilo dobro. Ali na idukoj sjednici 27.sijefnja) on se Sam zahvalio na zajmu, jer mu, navodno, tih novaca ne treba.Da li je to bila istina ili su neki Elanovi prigovarali, pa je ,samo zbog toga od-bio? Da je tome tako bilo, uputuje nas zapisnik od 6. veljaEe 1847. u kojemse kaie da je uprava saznala da se ))dr Ljud. Gaj p ~ 6 d gkojimi izjavio dasu neke sume MatiEine uloiene kod takvih ljudih, kod kojih za Maticu pupi-larne sigurnosti nema cc Kako je to upravu uvrijedilo, )>bi naloieno tajniStvuneka uEtivo piSe gosp. dru Ljud. Gaju i upita ga za ta mgsta gd6 su novciMatiEini uloieni tako da za njih (kao Sto misli) pupilarne sigurnosti ne imacc(AMH, Zapisnik gornjeg datuma, str. 11). Upitan da kaie komu su novci po-sudeni bez garancije, Gaj je izjavio >)da on timi ri?Emi nije posumnjifiti hotioni sl. ovo stareginstvo, ni pojedine njegove Elanove, kojima je rukovanje Mati-Einih novacah povEreno, nego da su mu se izrazi oni samo nehotice u gnjevui zloj Cudi izmaklecc. Uprava se zadovoljila ovom izjavom, tim da se to uneseu zepisnik (isto mj., sjednica 15. veljaEe 1847, str. 12).

Kako se vidi, Gaj je bio povrijeden Sto su i od njega traiili garancije, paje u s rd ib i kazao ono Sto nije mogao dokazat i, te se povukao priznajuCi Eaki svoju nzlu Cudcc. Ovo pokazuje i to da je izmedu Gaja i nekih Elanova Citao-nice dolazilo privatno do nesuglasica.

Da je postojala razlika izmedu Citaonice i Dvorane, vidi se z toga 3 u

na ovoj sjednici naruEili iste stra ne novine u dva prim jerka ,da bude mogaobiti svagda jedan u Citaonici, a drugi pako u Dvorani.B5

,,Buduki da se vek od ni5kojega vremena oda svih stranah fu je da Ce s hor-vatsko-slavonskomu gospodarskom druitvu koje se tuii da u svom dosadanjem stanuneima dovoljnoga prostora gd6 bi spravljati moglo rasnoverstne sbirke za buduCinar(odni) muzeum namEnjene, morat ustupiti i one sobe, u kojih se nar(odna)naSa Citaonica od poEetka ove godine nalazi; a s druge opet strane mnogo se glasa,osobito od Elanovah druitva dvoranskoga, kako bi i za isto druitvo dobro bilo, a

za Citaonicu kao narodni inStitut dostojno, da se ista velika dvorana u fitaligte

g Isto mj., str. 10

4 Historijski zbornik 963

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 52/60

preobrzti: zato za predusrgsti za dobe svim nesgodam koje bi moiebit baS naSedruitvo poradi stana postiCi mogleu, naredi predsjednik J DraSkoviC tajniku da naiduCu sjednicu pozove ~direktora vorane ili ako oui ne bi mogli do da bi nekojeodborne Elanove poslati izvoliti s kojimi bi se stareginstvo ovo poradi Citaoniceposavletovati mog10(<.~~

Iako je Narodni dom tek kupljen bio za sve, vec u poEetku on nije mo-gao primiti sva narodna druStva. Premda se gore kaie da je Citaonica u Na-rodnolm domu, ona joS n ij e u n j uSla. I kao treCe, Citaonica odnosno J Dra-SkoviC pregovara da se to uredi. Ova posljednja Einjenica vrijedi zbog zaslugaCitaonice i zbog ugleda Janka DraSkoviCa.

IduCa sjednica EitaoniEke uprave, koju su odriali 18. oiujka 1847 gotovoje raspravljala samo o Narodnom muzeju. Iz toga najprije saznajemo da seGospodarsko drugtvo vei. prenijelo u Narodni dom, kao i to da je ono auzelona se privrgmeno nastojanje oko zbirkah za buduCi Narodni muzeum odre-benihcc, da je u vezi sa zakljuEkom iz progle sjednice o prostoru u Narodnomdomu ut vr de no d a u njem u ,,dovoljno joS prazn oga p rosto ra im ade, gdP bi sereEene zbir ke za nevo lju moi ebi t joS i za koju godinu s pra vlj at i razred jivatmoglec<, napo kon sjednica odredi protomedika dr a A leksandra PraunSpergerai figkala Ferd inan da ZerjaviCa nda bi se potrudili d o . . biskupa zagrebaEkoga,Jurja Haulika, kao zaStitnika i preds6dnika Gospodarskoga druStva (da bi) inadalje, dok nam n e stigne od viSjega m k t a dozvoljenje literarnoga d rui tva,koje Ce tad samo preuzeti ruk ovan je i ustrojivanje muzea, ustupilo prostorasbirkam, Sto bi najprikladnie moglo biti u velikoj sobi, gdP se razne sprave imak ine n a gospodarstvo spad ajube Euvaju, i koji sada b arem jog ni polovicusobe iste nezapremajua.

Poslije toga je BabukiC podnio ,,jednu sbirku starinskih riovaeah, kojej e . . Metel Oiegovib, savPtnik pr i kral j. ugarskom namestniStvu, novcem izglavnice MatiEine, za tu sv erh u pozajmljenim, u BeEu opet nabavi o i ovamoza budui.i naS Narod ni muzeum poslao. Odredeno je nek a se sbillka ova u Ci-taonici spravi i Euva, kao i ostale odprie jurve nabavljenocc.

Na ovoj je sjednici proEitano pismo ~ o d ekog mladog domorodca Tkalcaiz BeEacc koje je uputio upravi Citaonice u kome nuda sna prekup u veomapriliEnu (umjerenu) cPnu svoju sbirku starinskih novacah. StareSinstvo ieleCinovEane sbirke za buduCi muzeum koliko veCma umnoiati, a i ugoditi gosp.prodatelju, koi iskreno iija vlju je, da bi od sveg s6rca rad. darovao sbirku

svoju plemenitoj domorodnoj svPrhi, kad bi mu okolnosti do pu Sta le~ , aklju-Eilo je d a se >>pismeno moli g. Metela Oiegoviba d a b i dostojao sb irk u ovu,ako mu se vrPdna bude v id ila, na raEun Mat ice p r e k ~ p i t i . ~ ~

Kako smo vidjeli veliki dio sta rih novaca i dru gih- predmeta skupila jeu prvom redu Citaonica za buduEi Narodni muzej.

Dvojica delegata koji su imali poCi do biskupa Haulika, posjetili su gi na sjednici od 25. oiujka 1847. izvijestili da je predsjednik GospodarskogdruStva J Hau lik p rista o xda se. sbi rk e za nar(odni) muzeum za ko je barem

Isto mj., str. 12.9 Isto mj., str. 13

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 53/60

Ilirska Eitaonica Zagrebu-

vrBme spremaju jog u stanu i onako dovoljno prostranom, koga GospodarskodruStvo sada imade, da ne bi Citaonica svoje sobe za tu sv6rhu ustupiti i opetse seliti moralac<, ali je nad odao nda se stva ri, ko je se za Na rodn i mu zeum

sabiraju, joS do rujn a mBseca t. g. u sta nu Gospodarskoga dr ui tv a sp rema jui Euvaju; poslP ne da se od sl. ovoga stareg instva da Ce iz ljubav i p ra ma domo-rodnoj stvari i same sobe svoje spomenutim zbirkama u~tupiticc.~~

Iz ovolga, s jedne st ra ne , vidim o brig u C itaonice (s Maticom) oko skuplja-.nja predmeta za buduCi Narodni muzej i oko Euvanja tih stvari, a s drugestran e se tr ai i d a Citaonica bude ona koja Ce morati i svoje sobe spomenutimzbirkama ustupiti. Ako ocijenimo tko je u tom fasu bio vainiji, pa i to tkoCe va in ij i biti u sk oroj buduknosti, mislim da je to bila Citaonica (s Maticom),ali je Haulik dao ultim atu m Citaonici da Ce Gospodarsko druStvo muzejskepredmete Euvati do rujna 1847. Ovo je ipak cdnos tudinca prema dcmaCempitanju, koji je viSe pazio na svoj liEni ugled negoli na opCu naroclnu stvar

kad je trebalo dati vainosti onome Sto ima Sire narodno znafenje.Pr ij e godiSnje skupStine koja Ce bit i u lip nj u 1847. utvrdeno je na sjednici

od 15. travnja iste godine da Citaonica nema dugova. Imala je 600 for. sr. akti-va i isto toliko duga od Elanova koji nisu uplatili Elanarinu, pa je zakljuEenoda se pismeno pozovu on i koji je joS nisu uplat ili a i el e ostati Elanovi, d aje plate.99 PoSto je o tom raspravljano i na sjednici uprave od 4 svibnja 1837zakljufeno je da Vj. Babukii: kao bivSi tajnik-blagajnik Citaonice sredi sveraEune i da ih Sto prije prikaie, pa pogto plate knjige koje se u ime Maticeilirske izdaju, da se kam ate MatiEine glavnice upotrijebe >>na isplatjivanjedugovah Citaonice, na koliko se ovi ne bi namiriti mogli iz reStsnciah Eitao-nifkih, kojih takoder do 600 for. sr. imadecc, kako je naprijed spomenuto.

U razdoblju od 1. srpnja 1846. do konca lipnja 1847. bilo je 170 Elanova;Dvorana je platila za nabavku novinah 150 for. sr.8ga Kako stanarina za Citao-nicu ni je bila plaCena, zakljuEeno je da ,)Matca posudi 45 for. srebra Citao-nici, za vrPme dok ona dug svoj neiztPracc.'

S obzirom na traienje Haulika kao predsjednika Gospodarskog druStva,Sto smo -veC spomenuli, kao i zbog drugih razloga koje danas ne moiemo znati,osnovana je >>mPSovita eputacijacc, zapr avo odbor koji je sastav ljen od odbor-nika ))Narodnog doma, Horv.-slavonskog gospodarskog drug tva, nar odn e za-grebafke Eitaonice i druStva dvoranecc nda se medjusobno posavPtuju o boljemi svitrsi shodniem razredjenu stanah u Narodnom domucc. Clanovi toga odboraod str an e Citaonice (s Maticom) bili s u J Stajdaher, gradski sudac, drAl. VancaS, prof. Vj. Babukik i tajn ik d r J UiareviC. Prema sporazumu, onisu izvijestili: n l . Citaonica premPstit Ce se u dru gi k at u profesora Pe tr adosadanji kvartir, i da bi se biblioteka njezina koliko moguCe svitrsi shodnierazrediti mogla, pridat Ce se jog istomu st an u gor nj i salon koj i i:e s e o troSkuNarodnoga doma u sobu pretv oriti . ajmovine pl at ja t Ce Citaonica 100 for.srebra. . Od dosadanjega stana Citaonice ustupljuju se dvP prednje sobe

s Isto mj., str. 13.Isto mj., str. 14

NSB, R 3999. Raeuni..AMH Protool 11: str. 14--15.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 54/60

Jakfa avl i f

Gospodarskom drugtvu z muzeum, dv6 pako strainje sobe s ostalim prosto-rom do kuhinje ustupljuju se druStvu dvorane da ih u gostionicu obrati.cclO1

Kako se z ovoga vidi, ovo je drugi raspored soba pojedinim dru8tvima.

Ne moiemo reCi kako je tekao ovaj dogovor, ali se moie konstatirati da jeprostor u Narodnom domu ve6 u poEetku bio premalen, kad su morali odu-zimati stan ,,profesoru Petrucc; drugo, Citaonica je baEena u I kat, iako jeona jedina mor ala dnevn o i mat i Eitalaca, pa b i norm alno bilo da je bila Sto ni ie.

Pr em a odluci sjednice upr ave , godiSnja skupStina Citaonice trebal o je dase odrii 22. lipnja 1847, ali kako nije ubiljeien zapisnik, ne znamo Sto se nanjoj govorilo.

Svakako, Narodni dom koji je kupljen i ustanovljen iz najveceg idealizma,nije postigao svoju svrhu. Na sjednici od 10. kolovoza 1847. ),s velikim neza-dovoljstvomce konsta tira ju >d a je od sobah u Narodnom domu za Eitaonicu ovuodrebenih, jednu zapremio gostitelj Dvorane i to kao Sto veli po naroEitomnaputku i dozvoljenju gosp. ravn itelja dvoranskoga dr ui tv a Franj e Stauduaracc.On i su ova j Ein kar akte rizi rali ~samovoljnimcc, er je ako smo vek vidjeli

a mjeSovitoj sjednici od 20. svibnja 1847. ddreden raspored kako je nave-deno. Sada s ovaj ugostitelj s obitelju) Dvora ne nalazi u prostorijama .Citao-nice, pa uprava konstatira nda se podnipoSto neslaie s dostojanstvom ovako-voga literarnoga zavoda da ikoi strani EovPk, a tim manje Eitava obitelj porednjega s t a n u j e ~ prostorijama Citaonice s Maticom). Zbog toga se naredilotajniku da obavijesti nspomenutoga dvoranskoga gostitelja da reEenu sobukao vlastitost Citaonice a sva ki naEin do konca tek. mits eca) kolovozaizprazniti mora, buduEi da Ce se ei tao ni ca s poEetkom dojduCega mPseca r uj naonamo useliti.lo2

Soba koja je pripadala Citaonici bila je, kako se Eini, prazna. Dvoranaje uzela Eovjeka, moida konobara ili kuhara, pa ne imavSi kud s njime, dalamu je sobu Citaonice, a da upravu nije ni pitala, pa se tako pojavio ovaj pro-blem. SimptomatiEno je da ugostiteljstv o Dvora ne ra da takvim problemima,ukoliko sv e to nije namjeSteno d a se stvore smetn je Citaonici s Maticom)koja je pokazivala razumijevanja z viSe narodne potrebe.

Sjednica od 19. kolovoza 1847. potvrdila je gornji zakljuEak s tim da seBnanovo opomene gostitelja dvoranskoga da sobu Citaonici namPnjenu do kon-ca kolovoza meseca svakako izpraznicc, a Sto se tiEe novoga njegova stana ),nekase obrati na ravniteljstvo dvoranecc.

Ovaj mali dogadaj baca loSu sliku na upravu Dvorane.1°3 To znaEi da jeu moralnom pogledu bila velika razlika izmedu Dvorane i ostalih hrvatskihdruStava u Zagrebu. ~ o i d a e takav i sliEan nered odbijao upravu da se u

Narodnom domu od ria vaj u sjednice. Tako je i ova od 2. rujna 1847. od rian au kuCi Ane Sermage u Postarskoj ulici br. 58.

o Isto mj., str. 15.Isto mj., str. 16.

lo Isto mj. str. 16

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 55/60

Ilirska Eitaonica u Zagrebu

Ovaj je zapisnik pisao Stanko Vraz. Kako ih je smetao stan u Narodnom domu,sosobito biaSe r6E o tome kako bi se najprikladnije razredile sobe buduCeg togstana, u koju svarhu je dru itvo najmilo c6li drugi pod (kat) u Nar(odnom) domuza sto (100) for. sr. godiSnje stanovine. I tu bude odluEeno da se onaj prostor drugogpoda Sto stoji nad gospojinskom divananom opred6li za knjiinicu, parva soba donje da bude ulazna i zajedno pisarnica g tajnika dra J Uiarevica, velika soba nauglju ( ), Sto ide u Kipnu ulicu da bude EitaliSte, a ostale dvP sobe Sio se nalazenad sobom od biljarda da se ostave tajnikom, manja spomenutom g. dru J Uiare-viCu kao spavaonica a veCa na uglju Stanku Vrazu, u kojoj Ce se da ri at i sednicestareiin ske drui tva Citaonice. Tu je pretekla jog jedna soba Sto stoji do kuhinje ita bude odluEeno za slugu i ako on ne bi stajao u kuCi [da bude] za skladiSte knjigahizdanih na troSak nar(odne) Matice<<.

Poslije sjednice svi su pr isu tni poSli do Narodnog do ma (j er je to bilovrlo blizu) da v ide n a licu mjest a d a l i njih ovi zakljuEci mogu ostat i i da od:luEe o tome ))bi li se probila v rat a u sobu (spavaonicu tajn ika Uiarevica) t eta sobica pretvorila u ulaznu, a odluEena prie ulaza preokrenula u spavaonicukao Sto refeni tajnik ieljacc. ProuEivSi to pitanje na licu mjesta, nije se udo-voljilo Uiarevicevu traienju. lu

Oko mjesec dana poslije ove sjednice stigla je Narodnoj Eitaonici u Za-gre b potvrd a uEenog druStva koja je da tir an a 10. sr pn ja 1847, pa je to s ve-seljem objavljeno na izvanrednoj sjednici uprave od 14. listopada.lo5

Ne znam zbog kojih je razloga li vrlo vje roj atn o zbog fina ncijsk ihna sjednici uprave Citaonice od 18. studenoga 1847. r Al. Praungperger pred-loiio na molbu ~mnogih lanova Citaonicecc da se neki Easopisi i novine no-vom godinom viSe ne primaju i to: ))Humorist, Ung ar, Leipziger Mode Zeitung,

Ost und West, Pilger, a mEsto njih drug i nPkoji naba ve kao Ausland, FliegendeBlatter, Leipziger Repertorium fiir deutsche und auslandische Literatur itd.,franceski pako list Journal des Debats da se sa Revue des deux Mondes, kojije mnogo jeftin iji, zamPni. eC i iz samoga gospodarskoga obzir a rad o bibilo starESinstvo na prsdlog ovi odmah privolilo, ali da se ne bi druitvu dvo-rane koja Eitaonici znamenitu sumu za prib avlja nje novinah da je i kojegaElanovi vetinom belletristieke i zabavne listove rado Eitaju, takovom jedno-stranom odlukom zamerilicc, naredeno je tajniku da se dogovori s upravomDvorane.lo6

U daljim sjednicama uprave Citaonice rjeSavali su ponajviSe poslove Ma-iice, ialio sa sjednice od 16. sijeEnja 1848. doznajemo da MatiEini raEuni nisumogli biti t iskan i za god. 1846. u Za greb u ))kad na m kr. cenzura u ii va nj e ime-na ilirskoga jog sveu dilj kraticc, pa su zakljuEili da se Stampaju pod imen om))Matica horvatsko-slavonskac<, ka d je pod ti m imenom dopLGteno i uEeno dru-Stvo.lO7 OVO e Einio cenzor u Zagrebu usprko s tom e Sto je ilir sko ime bilodopuiteno veC 3 sijeEnja 1845. u l ite rat ur i, a o tome se i radilo. Medutim su

lo Isto mj., str. 17. Posljednja sjednica odriana u kuCi Ane Sermage.lo sto mj., str . 1 7 4 8 . Potanje tome v. Matica hrvatska 1842-1962, str. 52 i d.l Q 6 Isto mj., str. 18.IQ Isto mj., str. 20.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 56/60

hrvatsko-ugarski odnosi sve jaEe upadali u krizu, pa se zbog politirkih prilikanije odriavala ni sjednica uprave Citaonice od 16. oiujka do 28. prosinca 1848,kada je posljednja ubiljeiena u zapisnik. Na ovoj sjednici je J. DraSkovii.

opravdao zaSto nije odriavao redovite sastanke uprave: to su politiEke prilike.Danas je sazvao ovu sjednicu da se posavjetuje 3 interesih druitva EitaonicezagrebaEke ruk ova nju njegovomu povgrene glavnice MatiEine<<. Uznemiriloih je osnivanje Slavenske lipe, jer su mislili da je ona uperena protiv Citao-nice ili Matice, ali ih je umirio BabukiC, lroji je kazao da je i Sam Elan Sla-venske l ipe, al i da se nikad o takvu neEemu nije govori10.~~~

Od ove sjednice do kr aj a i iv ot a Citaonice, 27. tra vn ja 1850, na ialo st ne-mam o zapisn ika nje zinjh sjed nica . U zapisniku je 27 listov a bijelih, Sto CeznaEiti da su se sjednice Citaonice odriavale a da tajnici nisu zapisnike pisali.Vraz je osim toga bio odsutan, pa je ova duinost zapala jedinog U2arevii.a.Moida su tome svemu bile krive i nevolje oca ovih korisnih ustanova, vrijed-

noga grofa Ja n k a DraSkoviCa koje su bile ako je poznato bjektivn e isub jekt ivn e nara vi. Njega je ogorEio okt roir ani usta v, jer 11. studeno ga 1849.piSe Metelu OiegoviCu: aGoropadne promine razdruiiSe najbolje, viBe negolipoplave ili blrda, a mene najviSe gevaljanost mladega pokoljenja. Meni su isku-Senja moja od dviju ljeta viSe dosadila, negoli starost m0ja.cc1~~

Dakle, 1848. 1849. dvi je su godine na jt ei e za nj, kad su mnogi mladipolagali ispite vrlo loge u borbi s neprijateljima nutarnjim i vanjskim. Uspo-redo s razoEaranjima Janka DraSkoviCa, i ne samo njega, Citaonicu narodnuzamrzili su vlastodr5ci zato Sto je i ona bila jedna od zapreka provodenjunjihavih samovoljnih namjera. Olktroirani ustav, proglaSen 4. oiujka 1849, Ban-sko vijeCe Hrvatske nije htjelo objaviti; slijedi poznato pismo Ivana Kuku-

IjeviC banu JelaEiCu od 9. kolovoza 1349. kojim protestira protiv aktroja; ipakje Bansko vijeCe moralo 6. rujna 1849. proglasiti oktroj; sve je to govorilo opravom raspoloienju u Hrvatskoj. Ilirska (ili Narodna) Eitaonica bila je pokre-taE svih patriots kih akcija, ne samo u Zagrebu, pa je pr i uvodenju ekaob i SiSiC ,Eistogacc apsol uti zma, tr eb alo proEistiti bojigte u Hr va tsko j, t e jetako 27. tr av nj a 1850. pogodena i Citaonica, rodilja ako je lijepo kazaoSmiEiklas mnogih nar odn ih ustanov a.

U troSkovima za g. 184611847 do 184911850, u ist im vre mensk im razmacima,od 1. srpnja 1846. do 3. veljaEe 1850, dohoci su Citaonice (Elanarina i prilogDvo rane za novine i Easopise, za 212 godine) 2232 for. sr.; trogkovi za inozemnenov ine 1847, 1848, i 1849: 1063 fo r. 44 kr . sr.; za domaCe novine (iste god ine) :82 for. 20 kr., svega za novine: 1125 for. 64 kr. sr. Ostali troSkovi (tajniEkaplaCa oko 100 for. sr. godiSnje, pomoCno osoblje 228 for., najam 100 for. sr.go di hj e, ogrjev, svjetlost i d ~ u g o ) : 259 for. 16 kr. sr . Prem a tome je u ovomrazdoblju bio deficit od 27 for. 16 kr. srebra. Clanova je bilo oko 174, Eini sejedan od najveCih brojeva u iivotu Citaonice.ll0 Moida je tome razlog borbas Madarima, a kasnije oktroirani ustav i uvod u apsolutizam. Moida je tomepridon ijela neSto i Dvor ana koja je okuplj ala ,,sve staliSe<c? Karakte ristiEno

lm sto mj., str. 22.o o Matica hrvatska od g. 1842. do 1892. Zagreb 1892, st r. 94.

NSB, R 3999. RaEuni dotiEnih godina.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 57/60

lirska itaonica Zagrebu

je d a ovaj posljednji popis nema Elana koj i nije platio Elanarinu Sto me uvje-rava u taEnost gornjih zakljufaka. Pa trioti su hrv atski ht jeli ovim protestiratiprotiv odluka befke vlade pa je Citaonica postajala o pet sastajaligte i tribi na

najnaprednijih tada6njih hrvatskih ljudi koji su htjeli i mogli odvo iti sredstvada pla te Elanarinu od for. sreb ra.U tom cva tu a mo id a baS zbog toga zateEe Citaonicu nep rijat eljsk a

odluka o ukidanju. U toj je nevolji hrv atsk i narod imao sreCu er tad a opravu n smijemo govoriti a je saEuvao Maticu ilirsku koja se dotad nijebila izlagala poSto je postojala u sjen i svoje rodilje lav ne Ilirsk e Eitaoniceu Zagrebu.

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 58/60

Z B O R N

G O D I N XV 9 6 3

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 59/60

R e d a k c i o n i o d b o r

KONSTANTIN BASTAICOLEG MANDICJAKSA RAVLIC

BERNARD STULLI

JAROSLAV SIDAK

Glavni i odgovorni uredni k

JAROSLAV SIDAK

Tajnik redakcije

IVAN KAMPUS

T I S K S T M P R S K O G Z V O D rOGNJEN P R I C K U Z G R E B U 964

8/16/2019 Ravlić Ilirska čitaonica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/ravlic-ilirska-citaonicapdf 60/60