Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 5/14. · Računovodstvo Revizija i Financije POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA PRILOG UZ RRiF br. 5/14. RAČUNOVODSTVO

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

5/1

4.

RAČUNOVODSTVOMladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

Temeljne knjigovodstvene evidencije u proračunskom računovodstvu za obveznike PDV-a ......................3

JAVNE FINANCIJEIva BRKIĆ, mag. oec.; Hana ZORIČIĆ, dipl. oec.

Promjene Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu ........................8Ana Michieli PAVUNA, dipl. oec. ; Ivana KUNIĆ, dipl. oec.

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. ........................................................................10

JAVNA NABAVAAnte LOBOJA, dipl. iur. ; Davor MIKAC, dipl. oec.

Odgovori na pitanja u području javne nabave .............................................................................................................................15Davor MIKAC, dipl. oec.

Interni akt kojim naručitelj uređuje način provedbe bagatelne nabave ..................................................................24Zoran VUIĆ, dipl. iur.

Novi propisi u sustavu javne nabave .................................................................................................................................................27

PLAĆEVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Pravno motrište uređenja plaća državnih i javnih službenika .........................................................................................34Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec.

Plaće zaposlenih u školskim ustanovama - promjene u prvom kvartalu 2014. ...................................................39

UPRAVNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Izbori za članove Europskog parlamenta u RH ...........................................................................................................................45

RADNO PRAVONevenka BRKIĆ, dipl. oec.

Plaće i ograničenja plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ..........................................................51

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2014. SVIBANJ2

Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.TEMELJNE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE U PRORAČUNSKOM

RAČUNOVODSTVU ZA OBVEZNIKE PDV-aMinistarstva, tijela državne uprave, gradovi, općine, županije na-

čelno nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV-a). No, kada to oni postanu ili su obvezni obračunavati PDV u određenim okolnostima, knjigovodstveno evidentiranje PDV-a kod proračuna /proračunskog korisnika ovisi o tomu je li na razini proračuna ustro-jen sustav riznice ili nije, o vrsti prihoda koji prikuplja te ima li pravo na odbitak pretporeza.

U članku se daju knjigovodstvene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, države te njihovih proračun-skih korisnika ako su oni imaju obveze u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

Ključne riječi: knjigovodstvo, proračunski korisnik, riznica, PDV, pretporez

Stranica 3

Iva BRKIĆ, mag. oec.Hana ZORIČIĆ, dipl. oec.

PROMJENE ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINUUz Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za

2014. godinu donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. U nastavku se daje pregled izmijenjenih odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Ključne riječi: povrat sredstava, dobit društava s udjelom Republi-ke Hrvatske, deficit proračuna, prekomjerni deficit

Stranica 8

Ana MICHIELI PAVUNa, dipl. oec. Ivana KUNIĆ, dipl. oec.

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014.

Donesene su Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu. Njima su usvojene preporuke Vijeća Europske unije za provođenje brže fi-skalne konsolidacije te su usklađene neke proračunske veličine sa promjenama koje su nastale u odgovarajućim okruženjima. Uz to što su one su mijenjane ponajprije na prihodnoj strani, mijenjane su i na rashodnoj strani. O tim promjenama piše se u ovom članku.

Ključne riječi: promjene, državni proračun Republike Hrvatske, prihodi, rashodi, fiskalna konsolidacija

Stranica 10

Ante LOBOJA, dipl. iur. Davor MIKAC, dipl. oec.

ODGOVORI NA PITANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE U ovom daje se odgovor na niz pitanja u području primjene Za-

kona o javnoj nabavi. Time se pridonosi lakšoj primjeni propisa iz ovog područja.

Ključne riječi: javna nabava, ugovor, naručitelj, ponuditelj, postu-pak javne nabave, nadmetanje, sposobnost, predmet nabave

Stranica 15

Davor MIKAC, dipl. oec.INTERNI AKT

KOJIM NARUČITELJ REGULIRA NAČIN PROVOĐENJA BAGATELNE NABAVE

Prema odredbi Zakona o javnoj nabavi, on se ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna. Postupak nabava do tih vrijednosti naručitelj mora urediti svojim aktom. Sadržaj akta nije propisan. U nastavku se daje predložak takvog internog akta.

Ključne riječi: nabave, procijenjena vrijednost, predmet nabave, ponuda, bagatelna nabava, zapisnik

Stranica 24

Zoran VUIĆ, dipl. iur.NOVI PROPISI U SUSTAVU JAVNE NABAVE

Naručitelji i ponuditelji koji sudjeluju u postupcima javne naba-ve, moraju pored odredbi Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa u području javne nabave donesenih temeljem Zakona o jav-

noj nabavi, imati u vidu i niz drugih propisa koji izravno ili neizravno uređuju pojedina pitanja javne nabave. U ovom članku se daje pregled tih propisa koji su doneseni krajem 2013. i početkom 2014. te se pojašnjava njihova povezanost sa sustavom javne nabave.

Ključne riječi: javna nabava, posebni propisi, naftni deri-vati, predujmovi u sustavu javne nabave, cestovni prijevoz, energetska učinkovitost, diplomatska i konzularna predstav-ništva

Stranica 27

Vesna Šiklić Odak, dipl. iurPRAVNO MOTRIŠTE UREĐENJA

PLAĆA DRŽAVNIH I JAVNIH SLUŽBENIKANačin obračuna plaća kod državnih i javnih službenika

je iznimno složen i podložan čestim promjenama što unosi nesigurnost u ispravnost obračuna odnosno ispravno uklju-čivanje svih propisa pri njihovu obračunu. U nastavku se daje pregled pravnih okvira za obračun plaća kod državnih i javnih službenika te način njihova obračuna.

Ključne riječi: plaće, državni i javni službenici, kolektivni ugovori, osnovna plaća, koeficijenti,

Stranica 34

Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec. PLAĆE ZAPOSLENIH U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

– PROMJENE U PRVOM KVARTALU 2014.U prvom tromjesečju ove godine nekoliko je čimbeni-

ka utjecalo na plaće zaposlenih u obrazovanju: prestanak važenja otkazanih granskih kolektivnih ugovora u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja te izmjena koeficijena-ta složenosti poslova za radna mjesta nastavnog osoblja i stručnih suradnika. Ovim se člankom daje pregled navede-nih promjena te pojašnjava njihov utjecaj na plaće zaposle-nika školskih ustanova.

Ključne riječi: dodatak na plaću, vjernost, obrazovanje, koeficijent, granski kolektivni ugovori, nastavno osoblje, za-poslenici

Stranica 35

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.IZBORI ZA ČLANOVE EUROPSKOG PARLAMENTAU RH

Birači Republike Hrvatske će 25. svibnja 2014. izabrati predstavnika u Europski parlament. Europski parlamenta utjecat će na budući politički tok Europske unije i njezino zakonodavstvo sljedećih pet godina. Naime, Europski parla-ment igra aktivnu ulogu u pisanju zakona koji imaju utjecaj na svakodnevni život građana kao što su zaštita okoliša, pra-va potrošača, jednake mogućnosti, promet i slobodno kre-tanje radnika, kapitala i roba. Stoga je bitan izbor hrvatskih članova Europskog parlamenta.

Ključne riječi: europski parlament, Republika Hrvatska, izbori, kandidati, povjerenstvo, zakonodavstvo

Stranica 45

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.PLAĆE I OGRANIČENJA PLAĆA U LOKALNOJ

I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradona-

čelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika te plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ure-đeni su posebnim zakonom. Tim zakonom utvrđen je način izračuna plaća, ograničenje njihove visine u različitim okol-nostima i njihove ukupne mase. Bitan element za ovo pod-ručje je osnovica za izračun plaće državnih dužnosnika koja je u vrijeme pisanja ovog članka utvrđena u svoti 4.221,762 kn, a koja se primjenjuje počevši od plaće za travanj 2014. Osim o ovoj novosti, u članku se upućuje i na promjene koje su se zbile u poslovnom okruženju,koje su imale izravan utjecaj na ovo područje.

Ključne riječi: plaće, jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, načelnik, voditelj službe, masa plaća, najviša plaća, najviša masa plaća, profesionalna dužnost, prostorno uređenje

Stranica 51

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2014.SVIBANJ 3

Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec. UDK 657.2

Temeljne knjigovodstvene evidencije u proračunskom računovodstvu za obveznike PDV-a

Ministarstva, tijela državne uprave, gradovi, opći-ne i županije načelno nisu obveznici poreza na

dodanu vrijednost (dalje: PDV). No, kada to oni postanu ili su obvezni obračunavati PDV u određenim okolno-stima, knjigovodstveno evidentiranje PDV-a kod prora-čuna/proračunskog korisnika ovisi o tome je li na razini proračuna ustrojen sustav riznice ili nije, o vrsti prihoda koji prikuplja te ima li pravo na odbitak pretporeza.

U članku se daju knjigovodstvene evidencije kod jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, države te njihovih proračunskih korisnika ako oni imaju obveze u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

1. JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U SUSTAVU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave koja je postala obveznik poreza na dodanu vrijednost evidentira izdani račun zaduženjem ra-čuna skupine 16 - Potraživanja za prihode poslova-nja za bruto-svotu, uz odobrenje računa skupine 96 - Obračunati prihodi poslovanja za osnovicu te osnovnog računa 23921 - Obveze za porez na doda-nu vrijednost kod obveznika PDV-a za svotu pore-za na dodanu vrijednost. Naplatu izlaznog računa evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava te odobrenjem računa skupine 16 - Potraživanja za prihode poslovanja za bruto-svotu. Istodobno se za svotu osnovice zadužuje račun skupine 96 - Obraču-nati prihodi poslovanja te odobrava račun prihoda.

Jedinica koja je u sustavu poreza na dodanu vrijed-nost ima pravo na odbitak pretporeza iz ulaznih ra-čuna koji su povezani s djelatnošću iz koje ostvaruje prihode oporezive PDV-om. Primljeni ulazni račun za koji ima pravo na odbitak pretporeza jedinica evi-dentira zaduženjem računa iz skupine 32 Materijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za svotu osnovice te računa 12421 - Potraživa-nje za pretporez kod obveznika PDV-a za svotu PDV-a, uz odobrenje računa podskupine 232 - Obveze za ma-terijalne rashode odnosno 24 - Obveze za nabavu nefi-nancijske imovine za bruto-svotu. Plaćeni ulazni račun evidentira se zaduženjem računa iz podskupine 232 - Obveze za materijalne rashode odnosno 24 - Obveze za nabavu nefinancijske imovine te odobrenjem računa novčanih sredstava za bruto-svotu ulaznog računa.

Po isteku obračunskog razdoblja jedinica radi obračun PDV-a. Na temelju Pravilnika o proračun-

skom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - ispr.) prihodi se priznaju u trenut-ku kad su raspoloživi i mjerljivi (naplaćeni), dok se na temelju propisa o PDV-u obveza za PDV obračunava iz izdanih računa (neovisno o naplati), a pretporez se priznaje iz zaprimljenih ulaznih računa (neovisno o plaćanju). Znači da se PDV mora platiti bez obzira na to jesu li prihodi naplaćeni u punoj svoti, pa čak i onda kada uopće nisu naplaćeni. Obračun PDV-a evidentira se zaduženjem računa 23921 - Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za ukupnu svotu zaračunanu po svim izdanim izlaznim računima u obračunskom razdoblju te odobrenjem računa 12421 Potraživanje za pretporez kod obvezni-ka PDV-a za ukupnu svotu pretporeza u svim primlje-nim ulaznim računima u obračunskom razdoblju, a koji se na temelju propisa o porezu na dodanu vrijed-nost može priznati kao pretporez. Ako je obveza veća od pretporeza, za razliku se odobrava račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu.

Plaćanje PDV-a evidentira se zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obra-čunu te odobrenjem računa novčanih sredstava.

9 Primjer:Jedinica daje u najam poslovni prostor i ima pra-

vo na odbitak pretporeza iz ulaznih računa koji se odnose na troškove tog prostora. U obračunskom razdoblju izdano je računa u svoti od 25.000 kn te primljeno ulaznih računa u svoti od 15.000 kn. U istom razdoblju naplaćeno je 20.000 kuna potraži-vanja za izdane račune te su plaćeni svi ulazni ra-čuni. U svim je slučajevima riječ o stopi PDV-a od 25 %. Po isteku obračunskog razdoblja napravljen je obračun PDV-a te je obveza podmirena.

Opis Račun Duguje Potražuje1.Izdani izlazni računiObračun prihoda

16422 25.00096422 20.00023921 5.000

2. Primljeni ulazni računi 32 12.00012421 3.000

232 15.0003. Naplaćeni izlazni računi 11111 20.000

16422 20.00096422 16.00064225 16.000

4. Plaćanje ulaznih računa 232 15.00011111 15.000

RAČUNOVODSTVO


Opis Račun Duguje Potražuje5. Obračun PDV-a 23921 5.000

12421 3.00023922 2.000

6. Plaćanje PDV-a 23922 2.00011111 2.000

U izvještaju o novčanom tijeku naplaćeni porez na dodanu vrijednost, koji je u ovom primjeru 4.000 kn, jedinica će iskazati na poziciji AOP 216 Ostali nespo-menuti primici, dok će plaćeni pretporez po ulaznim računima (3.000 kn) te plaćeni PDV (2.000 kn) iskaza-ti na poziciji AOP 223 Ostali nespomenuti izdaci.

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMARačun iz rač. plana

NAZIV AOPOstvareno u izvještajnom

razdoblju1 2 3 4

6 PRIMICI POSLOVANJA (AOP 002 do 009) 001 16.00064 Primici od imovine 005 16.0003 IZDACI POSLOVANJA (AOP 011+023+056+075+083+095+102) 010 12.000

32 Materijalni izdaci 023 12.000 Neto primici iz poslovnih aktivnosti (AOP 001-010) 118 4.000 Neto izdaci iz poslovnih aktivnosti (AOP 010-001) 119 08 Primici od financijske imovine i zaduživanja (AOP 197 do 201) 196 05 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova (AOP 203 do 207) 202 0

1 i 2 Ostali primici (AOP 209 do 216) 208 4.000 Ostali nespomenuti primici 216 4.000

1 i 2 Ostali izdaci (AOP 218 do 223) 217 5.000 Ostali nespomenuti izdaci 223 5.000

Neto primici iz transakcija na financijskoj imovini i obvezama (AOP 196+208-202-217) 224 0

Neto izdaci iz transakcija na financijskoj imovini i obvezama (AOP 202+217-196-208) 225 1.000

UKUPNI NETO PRIMICI (AOP 118+194+224-119-195-225) 226 3.000 UKUPNI NETO IZDACI (AOP 119+195+225-118-194-224) 227 0

11 NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA 228 50.000

11 NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA 229 53.000

POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA (AOP 229-228) 230 3.000 SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA (AOP 228-229) 231 0

Ako je jedinica uređivala poslovni prostor pa je svota pretporeza iz ulaznih računa veća od svote PDV-a iz izdanih računa, po isteku obračunskog razdoblja ima pravo na povrat pretporeza.


16422 25.00096422 20.00023921 5.000

2. Primljeni ulazni računi 42231 40.000 12421 10.000 24223 50.000

3. Naplaćeni izlazni računi 11111 20.00016422 20.00096422 16.00064225 16.000

4. Plaćanje ulaznih računa 24223 50.000 11111 50.000

Opis Račun Duguje Potražuje5. Obračun PDV-a 23921 5.000

12421 10.00012422 5.000

6. Naplaćeni povrat PDV-a 11111 5.000 12422 5.000

2. PRORAČUNSKI KORISNIK U SUSTAVU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Proračunski korisnik koji ostvaruje vlastite ili na-mjenske prihode ima pravo na odbitak pretporeza iz ulaznih računa koji su povezani s djelatnošću iz

koje ostvaruje te prihode. Knjigovodstvene eviden-cije PDV-a ovise o tome ima li proračunski korisnik svoj žiro-račun ili posluje putem računa riznice.

2.1. EVIDENCIJE KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA KOJI POSLUJE PUTEM SVOG RAČUNA

Ako proračunski korisnik, obveznik PDV-a, poslu-je putem vlastitog žiro-računa, knjigovodstvene evi-dencije su jednake kao i kod jedinice iz prethodnog primjera, osim što prihod od najma prostora pro-računski korisnik evidentira na osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga.

2.2. EVIDENCIJE KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA UKLJUČENOG U SUSTAV RIZNICE JEDINICE LOKALNE ILI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Proračunski korisnik koji je uključen u sustav riznice jedinice lokalne ili područne (regionalne)


samouprave evidentira izdani i primljeni račun na jednak način kao i korisnik koji posluje putem svog računa. Ulazni račun evidentira na temelju načela nastanka događaja, bez obzira na to je li izlazni ra-čun naplaćen. Naplata izlaznog računa preduvjet je za plaćanje ulaznog računa.

Iz naplaćenih vlastitih i namjenskih prihoda (u bruto-svoti) proračunski korisnik treba pokriti sve rashode koji se plaćaju iz tih izvora (u bruto-svoti) te obvezu za PDV po obračunu.

Prihod naplaćen u riznicu proračunski korisnik evidentira zaduženjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u pro-račun te odobrenjem računa skupine 16 Potraživa-nja za prihode poslovanja za bruto-svotu. Istodobno za svotu osnovice zadužuje račun skupine 96 Obra-čunati prihodi poslovanja te odobrava račun priho-da iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Plaćeni ulazni račun evidentira zaduženjem ra-čuna iz podskupine 232 Obveze za materijalne ras-hode odnosno 24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u pro-račun za bruto-svotu ulaznog računa.

Obračun PDV-a evidentira na jednak način kao i korisnik koji posluje putem svog računa, dok plaćanje obveze za PDV evidentira zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.9Primjer:Proračunski korisnik daje u najam poslovni prostor

i ima pravo na odbitak pretporeza iz ulaznih računa koji se odnose na troškove tog prostora. U obračun-skom razdoblju izdano je računa u svoti od 12.500 kn te je primljeno ulaznih računa u svoti od 5.000 kn. U istom razdoblju naplaćeno je 10.000 kuna potraživa-nja za izdane račune te su plaćeni svi ulazni računi. U svim slučajevima riječ je o stopi PDV-a od 25 %. Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik je napravio obračun PDV-a te dao nalog riznici za pla-ćanje PDV-a. Obveza je podmirena.


16615 12.500 96615 10.00023921 2.500

2. Primljeni ulazni računi 32 4.000 12421 1.000

232 5.0003. Naplaćeni prihod 16721 10.000

16615 10.00096615 8.000 66151 8.000

4. Plaćanje ulaznih računa 232 5.000 16721 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.500 12421 1.00023922 1.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 1.500 16721 1.500

U navedenom primjeru izvor prihoda 31 Vlastiti prihodi napunjen je naplaćenom svotom od 10.000 kn, a praznio se plaćanjem dobavljaču svote od 5.000 kn te plaćanjem PDV-a u svoti od 1.500 kn, nakon čega je proračunskom korisniku u izvoru 31 ostalo za trošenje 3.500 kn.

Naplaćeni vlastiti prihod proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti jedinica evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proi-zvoda i robe te pruženih usluga za bruto-svotu. Pla-ćanje ulaznog računa korisnika jedinica evidentira zaduženjem računa rashoda i odobrenjem računa novčanih sredstava za bruto-svotu. Po isteku obra-čunskog razdoblja proračunski korisnik dostavlja jedinici nalog za plaćanje poreza na dodanu vrijed-nost te nalog za preknjiženje. Plaćanje poreza na dodanu vrijednost jedinica evidentira zaduženjem računa 12921 Ostala nespomenuta potraživanja i odobrenjem računa novčanih sredstava. Nalogom za preknjiženje prihod i rashod svode se na neto-svotu, a za razliku se umanjuje potraživanje od ko-risnika. Na računu potraživanja ostaje svota od 500 kn, što predstavlja porez na dodanu vrijednost koji nije naplaćen od kupca, a plaćen je u Državni pro-račun.

Opis Račun Duguje Potražuje1. Naplaćeni prihod 11121 10.000

66151 10.0002. Plaćanje ulaznih računa 32 5.000

11121 5.0003. Plaćanje PDV-a 12921 1.500

11121 1.5004. Usklađenje rashoda i prihoda s korisnikom

66151 -2.00032 -1.000

129 1.000

Na jednak se način provode evidencije namjen-skih prihoda koje ostvaruje proračunski korisnik u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

2.1. EVIDENCIJE KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA UKLJUČENOG U SUSTAV DRŽAVNE RIZNICE

Proračunski korisnik uključen u sustav Državne ri-znice u svom knjigovodstvu provodi jednake eviden-cije kao i proračunski korisnik koji je uključen u sustav riznice jedinice lokalne ili područne (regionalne) sa-mouprave. Međutim, evidencije u sustavu Državne ri-znice razlikuju se od evidencija u lokalnoj riznici.

Naplaćeni vlastiti prihod proračunskog korisnika u Državnoj riznici evidentira se zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga za bruto-svotu. Plaćanje ulaznih računa proračunskog korisnika u Državnoj riznici evidentira se zaduženjem osnovnog računa iz sku-pine 32 Materijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine uz odobrenje računa podskupine 232 Obveze za materijalne rashode od-nosno 24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine za bruto-svotu.


svoti od 10.000 kn od čega je: osnovica 8.000 kn, a PDV 2.000 kn. Navedena uplata je u sustavu Državne riznice evidentirana na računu prihoda u bruto-svoti. U istom je razdoblju proračunski korisnik u SAP sustav Državne riznice unio zahtjeva za plaćanje ulaznih računa u svoti od 5.000 kn od čega je: osnovica 4.000 kn, a PDV 1.000 kn. Po isteku proračunskog razdoblje korisnik obraču-nava PDV i dostavlja u državnu riznicu nalog za plaća-nje obveze PDV-a te nalog za svođenje rashoda na net-svotu, uz umanjenje prihoda za jednaku svotu.

Pristup evidenciji kod proračunskog korisnika jednak je primjeru evidencije kod proračunskog ko-risnika koja je dana u t. 2.2. ovog članka.

Evidencije u Državnoj riznici:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Naplaćeni prihod 11111 10.000

66151 10.0002. Zahtjev za plaćanje 32 5.000

232 5.0003. Plaćanje ulaznih

računa232 5.000

11111 5.0004. Plaćanje PDV-a 66151 1.500

11111 1.50011111 1.5006141 1.500

5. Svođenje rashoda na osnovicu

32 1.00066151 1.000

U navedenom je primjeru vidljivo da se izvor 31 Vlastiti prihodi napunio naplaćenim prihodom u bruto-svoti (10.000 kn), a praznio se unosom zahtje-va za plaćanje (5.000 kn) i plaćanjem PDV-a (1.500), što znači da je korisniku ostala za trošenje svota od 3.500 kn. Knjiženje pod tek. brojem 5. ne utječe na raspoloživa sredstva korisnika jer za jednaku svotu umanjuje i prihode i rashode.

Neki proračunski korisnici postali su obveznici-ma PDV-a iz općih prihoda koje prikupljaju na račun Državnog proračuna, a pritom nemaju pravo na od-bitak pretporeza. U tom slučaju korisnik izdani ra-čun evidentira zaduženjem računa iz skupine 16 Po-traživanja za prihode poslovanja za bruto-svotu te odobrenjem računa 23954 Ostale nespomenute ob-veze za neto-svotu i računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za svotu poreza na dodanu vrijednost. Naplaćeni izlazni ra-čun evidentira odobrenjem računa iz skupine 16 Po-

Po isteku obračunskog razdoblja proračunski ko-risnik radi obračun PDV-a te Ministarstvu financi-ja, Državnoj riznici, dostavlja nalog za preknjiženje prihod-prihod i nalog za plaćanje PDV-a. Nalog za preknjiženje potpisuju kontrolor i ovjerovitelj pro-računskog korisnika. U redak s oznakom knjiženja: D (duguje) upisuju se podatci o naplaćenom priho-du na teret kojeg se plaća obveza poreza na dodanu vrijednost (u slučaju iz primjera 66151), a u redak s oznakom knjiženja: P (potražuje) upisuju se podatci o porezu na dodanu vrijednost.

9 Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje prihod-prihod:

D xxxxx - 661510000 7129 051 6615 8888 31 1.500,00P DRRH - 614110000 1201 - 6141 8888 11 1.500,00

Iznos (KN)Šifra vrste prihoda

Namjena St.izd/pr FP IzvorD/P*Razdjel/glava

Aktivnost/projekt

Konto GK

U nalog za plaćanje u polja: „IBAN platitelja“ i „IBAN primatelja“ unosi se IBAN računa Državnog proračuna HR1210010051863000160. U polje „Plati-telj“ upisuje se vrsta prihoda koja se tereti (u navede-nom primjeru: prihodi od pruženih usluga) i naziv proračunskog korisnika koji plaća porez na dodanu vrijednost. U polje: „model“ u navedenom primjeru upisuje se „HR65“, a u polje „Poziv na broj platite-lja“ upisuje se „7129-051-RKP (korisnika koji plaća PDV)“. U polje: „Primatelj“ upisuje se: Državni pro-račun, Porez na dodanu vrijednost. U polje: „Model“ upisuje se „HR68“, a u polje „Poziv na broj platite-lja“ upisuje se vrsta prihoda poreza na dodanu vri-jednost koja se plaća, npr. „1201-OIB (korisnika koji plaća PDV)“. Nalog za plaćanje potpisuju ovlašteni potpisnici Ministarstva financija te ga korisnik do-stavlja nepotpisanog.

Uz navedeno, korisnik koji ima pravo na odbitak pretporeza dostavlja Ministarstvu financija, Držav-noj riznici, i nalog za preknjiženje rashod-prihod na temelju kojeg se rashodi obračunskog razdoblja svo-de na neto-svotu na teret naplaćenog prihoda (koji je evidentiran u bruto-svoti).

9 Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje rashod-prihod:

D xxxxx - 661510000 6615 8888 xxx 31 1.000,00P xxxxx Axxxxxx 32211 3221 xxxx xxx 31 100,00P xxxxx Axxxxxx 32231 3223 xxxx xxx 31 300,00P xxxxx Axxxxxx 32311 3231 xxxx xxx 31 200,00P xxxxx Axxxxxx 32321 3232 xxxx xxx 31 400,00

Izvor Iznos (KN)D/P*Razdjel/glava

Aktivnost/projekt

Konto GK St.izd/pr FP Regija

9 Primjer:Proračunski korisnik Državnog proračuna, obveznik

PDV-a, u obračunskom razdoblju je naplatio prihode u

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


traživanja za prihode - svotu i računa 16721 Potraži-vanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun za svotu poreza na dodanu vrijednost. Za svotu plaćenog ulaznog računa priznaje prihod iz proračuna. Plaćanje PDV-a iz riznice, ako je obveza za plaćanje PDV-a veća od svote PDV-a u naplaće-nim izlaznim računima, za ukupno plaćenu svotu zadužuje račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu te odobrava račun 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun za svotu PDV-a u naplaćenim izlaznim računima, a preostalu svotu evidentira na računu 23954 Ostale nespomenute obveze.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Izdani izlazni računiObračun prihoda

16526 12.50023954 10.00023921 2.500

2. Primljeni ulazni računi 32 5.000232 5.000

3. Naplaćeni izlazni računi

16526 10.00023954 8.00016721 2.000

4. Plaćanje ulaznih računa

232 5.00067111 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.50023922 2.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 2.50016721 2.00023954 500

Isti će se događaji evidentiraju u Državnoj riznici na sljedeći način:

Opis Konto Duguje Potražuje1. Naplaćeni prihod 11111 10.000



11111 5.0004. Plaćanje PDV-aNalog za preknjiženje

65269 2.500 11111 2.500

11111 2.50061411 2.500

Ako je proračunski korisnik koji ima pravo na od-bitak pretporeza u vezi s vlastitim prihodima u obra-čunskom razdoblju imao više pretporeza u ulaznim računima od obveze za PDV iskazane u izdanim ra-čunima, po predanoj poreznoj prijavi za to obračun-sko razdoblje ima pravo na odbitak pretporeza. U svom knjigovodstvu provest će sljedeće evidencije:

Opis Konto Duguje Potražuje1. Izdani izlazni računiObračun prihoda

16615 12.500 96615 10.00023921 2.500

2. Primljeni ulazni računi 42231 20.000 12421 5.000 24223 25.000

Opis Konto Duguje Potražuje3. Naplaćeni dio izlaznog

računa16721 10.000 16615 10.00096615 8.000 66151 8.000

4. Plaćeni dio ulaznog računa

24223 10.000 16721 10.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.500 12421 5.00012422 2.500

6. Naplaćeni povrat PDV-a 16711 2.500 12422 2.500

Isti će se događaji evidentirati u Državnoj riznici na sljedeći način:

Opis Konto Duguje Potražuje1. Naplaćeni prihod 11111 10.000



11111 10.0004. Naplaćeni povrat PDV-a 61411 2.500

11111 2.500

11111 2.50066151 2.500

5. Svota rashoda na osnovicu

42231 2.00066151 2.000

Kako je u ovom primjeru svota naplaćenog priho-da manja od svote ulaznog računa, zahtjev za plaća-nje koji se unosi u Državnu riznicu može biti samo do visine naplaćenih sredstava. Naplaćeni povrat PDV-a puni izvor 31 Vlastiti prihodi te se može kori-stiti za plaćanje dijela ulaznog računa.

Nakon provedenih plaćanja Korisnik dostav-lja Državnoj riznici nalog za preknjiženje kojim se plaćeni rashodi svode na osnovicu uz istovremeno smanjenje evidentiranih naplaćenih prihoda (knji-ženje pod brojem 5.) što ne utječe na raspoloživa sredstva korisnika.

3. PRIJENOS POREZNE OBVEZEPrema propisima o PDV-u, od. 1. srpnja 2013. izvo-

đači građevinskih radova, pod određenim uvjetima, ne obračunavaju PDV na vrijednost izvedenih rado-va drugim poduzetnicima, obveznicima PDV-a, uz napomenu na izdanom računu: Prijenos porezne ob-veze prema čl. 75. st. 3. i čl. 79. Zakona o PDV-u. Pro-računski korisnik odnosno jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, obveznik PDV-a, u tom je slučaju obvezna obračunati PDV od 25 % i iskazati ga u poreznoj prijavi. Ako za navedene usluge postoji pravo na priznavanje pretporeza, PDV se ne plaća, nego se samo obračunski iskazuje u prijavi PDV-a.

Ako odbitak pretporeza nije dopušten, proračun-ski korisnik odnosno jedinica treba obračunati PDV i platiti ga prilikom plaćanja obveze PDV-a. Ovaj dio obveze za PDV proračunski korisnik koji posluje pu-tem računa Državnog proračuna, ne može platiti nalogom za preknjiženje. U tom je slučaju potrebno u SAP sustav Državne riznice unijeti zahtjev za pla-


ćanje tereteći isti rashod koji je terećen kod plaća-nja osnovice dobavljaču. Sredstva treba prebaciti na račun „15631“ za isplatu plaća odnosno na račun „15632“ za isplatu materijalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Nakon toga treba odnijeti u FINA-u nalog za plaćanje PDV-a na teret navedenog računa.

Ako je proračunski korisnik odnosno jedinica u svoj-stvu naručitelja radova krajnji korisnik ili nije obveznik PDV-a, tada izvođač na računu obračunava PDV (25 %), kao i do sada, te se račun u cijelosti plaća izvođaču.

4. STJECANJE DOBARA I USLUGA UNUTAR EU-AKada proračunski korisnik, koji nije obveznik

PDV-a, kupuje dobro ili uslugu u drugoj članici EU-a, tada u pravilu plaća PDV u toj državi (prema računu prodavatelja). Ako proračunski korisnik prijeđe prag stjecanja dobara, koji iznosi 77.000,00 kuna godiš-nje, mora se registrirati u sustav PDV-a. To znači da mu prodavatelj prilikom kupnje u članici EU-a više neće zaračunavati PDV (prodavatelj provjerava sta-tus kupca u sustavu VIES), već sam mora obračunati PDV u Hrvatskoj. Isto se odnosi i na usluge kod kojih

je mjesto oporezivanja u RH bez obzira na vrijednost njihove nabave. Pritom nema niti pretpostavke za priznavanje pretporeza jer nije obveznik PDV-a.

U ovom slučaju, kao i u prethodnom, proračun-ski korisnik Državnog proračuna koji posluje putem računa Državnog proračuna unosi u SAP sustav Dr-žavne riznice zahtjev za plaćanje tereteći isti rashod koji je terećen kod plaćanja osnovice dobavljaču. Sredstva treba prebaciti na račun „15631“ za isplatu plaća odnosno na račun „15632“ za isplatu materi-jalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Nakon toga treba odnijeti u FINA-u nalog za plaćanje PDV-a na teret navedenog računa.

5. ZAKLJUČAKObveza poreza na dodanu vrijednost plaća se iz

naplaćenih prihoda. Obveza se mora platiti bez ob-zira na to je li prihod naplaćen. Ako proračunski ko-risnik nije naplatio dovoljno prihoda pa saldo na ra-čunu 16721 nije dovoljan za pokriće obveze za PDV po obračunu, mora osigurati sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost iz drugih izvora.

JAVNE FINANCIJE

Iva BRKIĆ, mag. oec.Hana ZORIČIĆ, dipl. oec.

UDK 336.12

Promjene Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu

Uz Izmjene i dopune Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu donesen je i Zakon

o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. U nastavku se daje pregled izmijenjenih odredaba Zakona o izvrša-vanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

1. UVODUz Izmjene i dopune Državnog proračuna Repu-

blike Hrvatske za 2014. godinu (Nar. nov., br. 39/14.) Hrvatski je sabor na 12. sjednici održanoj 21. ožujka 2014. donio i Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. (Nar. nov., br. 39/14.).

2. MJERE ZA UMANJENJE PREKOMJERNOG DEFICITA

U sklopu ulaska Republike Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita, a u kontekstu provedbe mje-ra za smanjenje deficita, izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu u čl. 5. propisuje se ob-

veza i obveznici uplate dijela financijskih sredstava u državni proračun.

Navedene mjere odnose se na: • trgovačka društava od strateškog i posebnog

interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Re-publika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio

• trgovačka društva od strateškog i posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Repu-blika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio

• agencije, zavode i druge pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika.

Na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 94/13.), Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju popisa trgovačkih društa-va i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Navedeni popis obuhvaća 52 trgovačka društva i 7 pravnih osoba.

Trgovačka društva od strateškog interesa za Re-publiku Hrvatsku su ona u kojima Republika Hr-vatska kao dioničar ili udjeličar osim gospodarskih ostvaruje i strateške ciljeve, kao što su osiguranje


zdravlja, neometana opskrba stanovništva i poslov-nih subjekata itd. Navedenom Odlukom Vlade Re-publike Hrvatske utvrđeno je 21 trgovačko društvo i 6 pravnih osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Trgovačka društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku

1. Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb2. Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb3. Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o., Lepajci4. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., Zagreb5. Bina-Istra d.d., Lupoglav6. HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb7. Plovput d.o.o., Split8. Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb9. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb

10. Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb11. Plinacro d.o.o., Zagreb12. Janaf d.d., Zagreb13. Podzemno skladište plina d.o.o., Zagreb14. Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb15. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb16. Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb17. HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb18. Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb19. Agencija Alan d.o.o., Zagreb20. Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split21. Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagreb22. Hrvatske vode, Zagreb23. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Zagreb24. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju

banaka (DAB), Zagreb25. Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih

derivata (HANDA), Zagreb26. Financijska agencija (FINA), Zagreb27. Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), Zagreb

Trgovačka društva i druge pravne osobe od po-sebnog interesa za Republiku Hrvatsku su ona u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, a koja nisu infrastrukturna, energetska i sl., trebaju restrukturiranje, dokapitalizaciju ili privatizaciju u cijelosti ili u dijelu, a koja dosežu visoku dodanu vrijednost i dobitak te ona čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, a u kojima Republika Hrvatska ima ukupno vlasništvo manje od 50 %, te u njima Republika Hrvatska pokušava doseći pri-marno gospodarske ciljeve, i to najčešće zajedno s drugim, tj. privatnim investitorima, pod jednakim uvjetima kao i ostali investitori, vođena jednakim interesom.

Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio

1. ACI d.d., Opatija2. Croatia Airlines d.d., Zagreb3. Jadrolinija, Rijeka4. Luka Rijeka d.d., Rijeka5. Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa6. Zračna luka Pula d.o.o., Pula7. Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj

Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio

8. Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar9. Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić

10. Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi11. Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb12. Imunološki zavod d.d., Zagreb13. Narodne novine d.d., Zagreb14. Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d., Zagreb15. Zrakoplovno-tehnički centar d.d., Velika Gorica16. Brodarski institut d.o.o., Zagreb17. HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb18. Croatia banka d.d., Zagreb19. Croatia osiguranje d.d., Zagreb20. Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb21. HŽ Cargo d.o.o., Zagreb22. Luka Vukovar d.o.o., Vukovar23. APIS IT d.o.o., Zagreb24. Park Prevlaka d.o.o., Gruda25. Brijuni rivijera d.o.o., Pula26. Club Adriatic d.o.o., Zagreb

Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska manjinski udio

1. INA – Industrija nafte d.d., Zagreb2. Končar elektroindustrija d.d., Zagreb3. Petrokemija d.d., Kutina4. Podravka d.d., Koprivnica5. Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod6. Sunčani Hvar d.d., Zagreb

Trgovačka društava od strateškog i posebnog in-teresa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski/manjinski paket dionica ili većinski/manjinski udio stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu postaju obvezna dio do-bitka nakon oporezivanja za 2013. uplatiti izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

Članovi nadzornih odbora navedenih trgovačkih društava dužni su zalagati se za provedbu navede-nih mjera, i to na način koji ne utječe negativno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora. Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava u državni pro-račun donijet će Vlada Republike Hrvatske na pri-jedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.

Jednako tako, agencije, zavodi i druge pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Repu-blika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika, obvezni su dio viška prihoda nad rasho-dima iskazan u računu prihoda i rashoda na dan 31. prosinca 2013. uplatiti u državni proračun te će se uplaćena sredstva tretirati kao prihod držav-nog proračuna. Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donijet


će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministar-stva financija.

3. POVRAT POGREŠNO ILI VIŠE UPLAĆENIH PRIHODA U DRŽAVNI PRORAČUN

Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju na temelju zakona i drugih propisa uplaćuju se na je-dinstveni račun državnog proračuna. Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (Nar. nov., br. 17/14.) propi-suje šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda. Prihodi se uplaćuju tako da obveznik plaćanje obavlja na temelju naloga dobivenog od ti-jela koje ga obvezuje na uplatu pa su stoga mogući slučajevi pogrešnih uplata. Primjerice, moguća je uplata veće svote od one koju je tijelo naložilo ili je moguća uplata pogrešnom tijelu. Jednako tako, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuna-ma Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 39/13.) kojim je omogućena prisilna naplata na novčanim sred-stvima građana znatno se povećao broj dvostrukih uplata u proračun.

U takvim slučajevima nadležnom tijelu ili Mini-starstvu financija podnosi se zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredstava, uz koji se obvezno prilažu dokazi na temelju kojih se može utvrditi da je riječ o pogrešnoj uplati ili da su sredstva uplaće-na u višoj/dvostrukoj svoti. Nakon zaprimanja za-htjeva, uvidom u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjerom uplate na račun državnog proračuna provjerava se njegova opravdanost. Ako se utvrdi

da zahtjev jest opravdan, pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda u skladu s čl. 15. Zakona o izvr-šavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (Nar. nov., br. 152/13.). Do sada je rje-šenje o povratu pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun donosilo isključivo Ministarstvo financija.

Izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu uvodi se nova odredba prema kojoj, uz Ministarstvo financija, rješenje o povratu donosi i Ministarstvo unutarnjih poslova za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni i troško-va postupka iz nadležnosti Ministarstva unutar-njih poslova te Ministarstvo pravosuđa za pogreš-no ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnosti pravosudnih tijela. Protiv rješenja navedenih ti-jela nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Prilikom rješavanja svakog od zahtjeva za povrat, Ministarstvo financija obvezno je pribaviti očitova-nje o osnovanosti zahtjeva za povrat od tijela koje je u konkretnom slučaju naložilo uplatu. Davanjem ovlasti za donošenje rješenja o povratu pogrešno ili više uplaćenih sredstava u državni proračun Mini-starstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravo-suđa, vrijeme povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava uplatiteljima se skraćuje jer je riječ o veli-kom broju predmeta.

Ana Michieli PAVUNA, dipl. oec. Ivana KUNIĆ, dipl. oec.

UDK 336.12

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014.

Donesene su Izmjene i dopune Državnog proraču-na Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekci-

ja za 2015. i 2016. godinu. Njima su usvojene preporuke Vijeća Europske unije za provedbu brže fiskalne konsoli-dacije te su usklađene neke proračunske veličine s pro-mjenama koje su nastale u odgovarajućim okruženjima. Uz to što su one mijenjane ponajprije na prihodnoj stra-ni, mijenjane su i na rashodnoj strani. O tim promjenama piše se u ovom članku.

1. UVODIzmjene i dopune Državnog proračuna Republi-

ke Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu (Nar. nov., br. 39/14.) usvojene su kako bi usvojile preporuke Vijeća Europske unije u svrhu rješavanje prekomjernoga proračunskog manjka.

Naime, Vijeće EU-a, na prijedlog Europske komisije, je u siječnju donijelo preporuke kojim se od Hrvatske traži brža fiskalna konsolidacija od one predložene prvim proračunom za razdoblje 2014. – 2016. Osim mjera fiskalne konsolidacije, proračunske veličine ažurirane su na temelju novih makroekonomskih projekcija te je u njih ugrađen i prijedlog isplate du-gova zdravstvenog sustava iz prethodnih godina.

U ovim Izmjenama i dopunama državnog pro-računa dominiraju mjere na strani prihoda jer se očekuje da će one dovesti do manje negativnih ma-kroekonomskih učinaka u kratkom roku nego što bi to bio slučaj da su predložene mjere isključivo na strani rashoda. Ove mjere uključuju vraćanje dopri-nosa za zdravstveno osiguranje na bruto-plaću s 13 na 15 %, povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje osoba s beneficiranim stažem iz drugog u prvi stup, proširenje obuhvata oporezivanja dobitaka od igara


na sreću, povećanje koncesijskih naknada te veće povlačenje dobitka poduzeća u državnom vlasniš-tvu nego tijekom protekle dvije godine. Ukupni uči-nak mjera na prihodnoj strani iznosi 5,8 milijardi kn ili 1,7 % BDP-a.

Na rashodnoj strani smanjuju se rashodi držav-nog proračuna u svoti od 2,9 mlrd. kn ili 0,8 % BDP-a i ovo smanjenje obuhvaća sve kategorije rashoda.

Napominje se i sljedeće. U okviru preporuka Vi-jeća Europske unije, Republika Hrvatska mora do-nijeti konsolidacijske mjere u svoti od 2,3 % BDP-a u 2014.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna i fi-nancijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014., koje imaju utjecaj i na prihodnu i na rashod-nu stranu proračuna opće države, strukturni učinak procjenjuje se na 1,9 % BDP-a, što je manje nego što se navodi u preporukama Vijeća Europske unije. Na-kon razgovora s Europskom komisijom, nastavljen je rad na dodatnim mjerama od 0,4 % BDP-a kako bi se u cijelosti ispunile preporuke Vijeća Europske unije. O tim dodatnim mjerama više pročitajte u jednom od sljedećih brojeva našeg časopisa.

2. PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNANovim planom ukupni prihodi državnog prora-

čuna iznose 117,1 milijardu kn, pri čemu prihodi po-slovanja iznose 116,7 milijardi kn, a prihodi od pro-daje nefinancijske imovine 315,5 milijuna kn.

Prihodi državnog proračuna za 2014. godinu

(milijuni HRK) Plan2014.

Povećanje / smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

PRIHODI POSLOVANJA 112.819 3.930 116.749 103,5

1. Prihodi od poreza 63.939 -300 63.639 99,5

Porez na dohodak 1.373 -3 1.369 99,8

Porez na dobit 5.793 -103 5.689 98,2

Porezi na imovinu 445 12 458 102,8

Porezi na robu i usluge 55.910 -176 55.734 99,7

- Porez na dodanu vrijednost 42.541 -576 41.965 98,6

- Porez na promet 137 -1 136 99,5

- Posebni porezi i trošarine 11.930 111 12.041 100,9

- Ostali porezi na robu i usluge 526 -16 510 97,0

- Porez na dobitke od igara na sreći i ostali porezi od igara na sreću

37 -9 28 76,0

- Naknade za priređivanje igara na sreću

738 316 1.054 142,8

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije

419 -30 389 92,8

2. Doprinosi 38.115 3.741 41.855 109,8

3. Pomoći 4.507 -201 4.306 95,5

4. Prihodi od imovine 2.046 650 2.696 131,8Prihodi od financijske imovine 1.037 500 1.537 148,2

Prihodi od nefinancijske imovine 977 149 1.125 115,2

Prihodi od kamata za dane zajmove 32 2 34 105,0

5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

3.584 -2 3.582 99,9

6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija

71 0 71 100,0

7. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 557 43 600 107,7

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

266 50 316 118,8

1. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

22 0 22 100,0

2. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

242 0 242 100,0

3. Prihodi od prodaje proizvedene katkotrajne imovine

2 50 52 3.411,3

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 113.084 3.980 117.064 103,5

Izvor: Ministarstvo financija

2.1. PRIHODI OD POREZAPrihodi od poreza novim su planom za 2014. pla-

nirani u svoti od 63,6 milijardi kn, što je smanjenje od 300 milijuna kn u odnosu na prvotni plan prora-čuna. Pri tome najveće promjene bilježe prihodi od PDV-a, kao rezultat smanjenja ekonomske aktivno-sti, i prihodi od igara na sreću zbog promjene obu-hvata u njihovom načinu oporezivanja. ØPorez na dohodak Prihod od poreza na dohodak prema novom pla-

nu za 2014. nije se znatno mijenjao u odnosu na prethodno planirani te je ostao na razini od 1,4 mi-lijarde kn. ØPorez na dobitakPrihod od poreza na dobitak prema novom pla-

nu za 2014. iznosi 5,7 milijardi kn i za 100,4 milijuna kn je manji od prvotno planiranog. Smanjenje ove prihodne kategorije rezultat je slabijih rezultata po-slovanja poduzeća tijekom 2013. u odnosu na prije očekivane. ØPorezi na imovinuPrihodi od poreza na promet nekretnina nisu se

znatnije mijenjali u odnosu na izvorni proračun, a iznose 457,6 milijuna kn. ØPorez na dodanu vrijednostNovi plan prihoda od poreza na dodanu vrijed-

nost manji je za 576,3 milijuna kn u odnosu na pr-votni proračun te iznosi 42 milijarde kn. ØPosebni porezi i trošarinePrihodi od posebnih poreza i trošarina prema pri-

jedlogu izmjena i dopuna proračuna za 2014. godi-nu bilježe povećanje od 110,8 milijuna kn u odnosu na prvotni plan, a iznose 12 milijardi kn. Povećanje originalne projekcije ovih prihoda proizlazi iz pove-


www.rrif.hr

ćanja prihoda od trošarina na energente i električ-nu energiju. Naime, na temelju rezultata o isporuci oporezivih količina energenata za 2013., vidljivo je da je ponešto ublažen dugogodišnji trend naglog smanjenja potrošnje ovih trošarinskih proizvoda te se u skladu s time povećava i očekivani prihod od trošarina na energente i električnu energiju. ØPorez na dobitke od igara na sreću i ostali pore-

zi od igara na srećuDosad važećim Zakonom o igrama na sreću pro-

pisana je obveza plaćanja poreza na dobitke od lutrij-skih igara i igara klađenja po stopi od 15 % na dobitke od 30 tisuća kn do 500 tisuća kn, a po stopi od 20 % na dobitke iznad 500 tisuća kn. Obveznici plaćanja poreza na dobitke su fizičke osobe koje stječu dobit-ke od igara na sreću. Izmjenom Zakona o igrama na sreću uvodi se porez na sve dobitke od lutrijskih igara i igara klađenja, a do 30 tisuća kn oni se oporezuju po stopi od 10 %. Uvođenjem ove mjere očekuje se pozi-tivan fiskalni učinak u 2014., i to u procijenjenoj svo-ti od 300 milijuna kn. Stoga se prihod od poreza na dobitke od igara na sreću i ostalih poreza od igara na sreću uvećava za 315,6 milijuna kn u odnosu na po-stojeći plan te iznosi 1,1 milijardu kn. ØPorezi na međunarodnu trgovinu i transakcijePrihod od poreza na međunarodnu trgovinu i

transakcije od 1. srpnja 2013. znatno se smanjuje zbog ukidanja carina i carinskih pristojbi na uvoz iz zemalja EU-a, a ovo smanjenje u 2014. ima cjelo-godišnji učinak na proračunske prihode. U skladu s time, prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije novim planom za 2014. projiciran je u svoti od 388,6 milijuna kn, što predstavlja smanjenje od 30 milijuna kn u odnosu na prvotni plan.

2.2. DOPRINOSINovim planom za 2014. prihodi od doprinosa pro-

jicirani su u svoti od 41,9 milijardi kn i bilježe pove-ćanje od 3,7 milijarda kn u odnosu na izvorni plan.

Prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznosi 22,5 milijardi kn i raste za 2,7 milijardi kn. Promjena u doprinosima za mirovinsko osiguranje odnosi se na povlačenje sredstava iz II. mirovin-skog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem.

Kod ovakvih osiguranika ne mijenja se sustav izračuna mirovine nego se mijenjaju buduće uplate koje će u cijelosti biti dijelom državnog proračuna, a akumulirana sredstva u II. stupu bit će prebače-na u državni proračun izmijenjenom vremenskom dinamikom. Ubuduće, za navedene osiguranike, doprinos za II. stup (5 % + dodatni doprinos za tzv. beneficirani staž) bit će uplaćivan samo u I. stup. Na temelju toga u 2014. se očekuje redovna uplata od oko 400 milijuna kn. Prijenos sredstava akumulira-ne štednje za osobe s beneficiranim stažem iz II. u I. stup mirovinskog osiguranja planira se u svoti od 2,8 milijarda kn.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje također bilje-že visok međugodišnji rast za 1,1 milijardu kn i iznose 17,5 milijarda kn. Ovo je posljedica promjene stope do-prinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 %.

Prihod od doprinosa za zapošljavanje Izmjena-ma i dopunama proračuna za 2014. godinu smanjuje se za 48,5 milijuna kn te iznosi 1,9 milijarda kn.

2.3. PRIHODI OD IMOVINEPrihodi od imovine iznose 2,7 milijarda kn i rastu

za 650 milijuna kn u odnosu na prvotni plan prora-čuna. Ovo povećanje proizlazi iz povećanja prihoda od dobitka trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima te povećanja prihoda od koncesija.

3. RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNAIzmjenama i dopunama Državnog proračuna Re-

publike Hrvatske za 2014. godinu ukupni rashodi povećavaju se sa 130,5 milijardi kn na 130,7 milijardi kn, odnosno za 103,3 milijuna kn. Međutim, ukupni rashodi stvarno se smanjuju za 146,7 milijuna kuna s obzirom na to da je u njihovoj strukturi izvršeno smanjenje rashoda kod svih proračunskih korisnika za 3,6 milijardi kn, ali se istodobno izvršilo i poveća-nje određenih rashoda za 3,7 milijarda kn.

U navedenom smanjenju od 3,6 milijarda kn naj-veća smanjenja rashoda planirana su kod sljedećih proračunskih korisnika:

u mil. kn

Ministarstvo zdravlja 805,5

Ministarstvo financija 760,8

Ministarstvo poljoprivrede 409,3

Ministarstvo obrane 241,8

Ministarstvo gospodarstva 220,0

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 194,2

Ministarstvo unutarnjih poslova 177,2

Ministarstvo pravosuđa 159,2

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 120,3

Ministarstvo poduzetništva i obrta 97,6

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 89,4

S druge strane povećanje rashoda u ukupnoj svoti od 3,7 milijardi kn izvršeno je na sljedećim rasho-dima:

u mil. kn

sanacija zdravstvenih ustanova 3.200,0

sanacija Studentskog centra Zagreb 31,0

nedostajuća sredstva za mirovine 232,6

naknade nezaposlenima* 100,0

obaveze iz ranijih godina prema brodarima 100,0

naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama 20,0

* Ukupno povećanje iznosi 321,8 milijuna kn, ali preostalih 221,8 mili-juna kn osigurano je preraspodjelom s drugih pozicija Ministarstva rada i mirovinskoga sustava


Rashodi državnog proračuna

(milijuni HRK) Plan2014.

Povećanje/ Smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

UKUPNO 130.548 103 130.651 100,13 Rashodi

poslovanja 127.562 523 128.086 100,4

31 Rashodi za zaposlene 21.421 -108 21.313 99,5

32 Materijalni rashodi 8.805 -752 8.053 91,534 Financijski rashodi 11.592 -308 11.284 97,335 Subvencije 6.243 -615 5.628 90,136 Pomoći dane

u inozemstvo i unutar opće države

9.207 -305 8.902 96,7

37 Naknade građ.i kućan.na tem.osig.i dr. naknade

64.264 2.969 67.233 104,6

38 Ostali rashodi 6.030 -357 5.673 94,14 Rashodi

(za nabavu nefinancijske imovine)

2.986 -420 2.566 85,9


3.1. RASHODI POSLOVANJARashodi poslovanja iznose 128,1 milijardu kn te

se najveći dijelom odnose na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge nakna-de u svoti od 67,2 milijarde kn, rashode za zaposlene u svoti od 21,3 milijarde kn i financijske rashode u svoti od 11,3 milijarde kn.ØRashodi za zaposleneRashodi za zaposlene smanjuju se za 108,2 miliju-

na kn, i to kao posljedica smanjenja u svoti od 358,4 milijuna kn, ali i istodobnog povećanja od 249,9 mi-lijuna kn. Smanjenje je posljedica ukidanja dodatka 4, 8 i 10 % na vjernost službi i smanjenja plaća duž-nosnika za 6 %.

Uz navedene mjere dio ovog smanjenja rezultat je očekivanog odlaska dijela državnih i javnih službe-nika u mirovinu te smanjenog novog zapošljavanja. Međutim, istodobno su za 249,9 milijuna kn pove-ćani rashodi na osnovi doprinosa za obvezno zdrav-stveno osiguranje zbog povećane stope izdvajanja s 13 na 15 %.

Važno je istaknuti kako u ovo smanjenje nije uključeno smanjenje rashoda za zaposlene u zdrav-stvenim ustanovama planirano u svoti od 180,0 mi-lijuna kn koji se isplaćuju preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, skupine računa 37 – Na-knade građanima i kućanstvima na temelju osigu-ranja i druge naknade, odnosno nakon povećanja zdravstvenog doprinosa za 130,0 milijuna k, stvarno smanjenje je 50,0 milijuna kn. Dakle, rashodi za za-poslene planiraju se smanjiti za 538,4 milijuna kn, uz istodobno povećanje za zdravstveni doprinos od 379,9 milijuna kn, čime stvarno smanjenje rashoda za zaposlene iznosi 158,5 milijuna kn.ØMaterijalni rashodiOvi rashodi smanjuju se za ukupno 751,7 milijuna

kn, odnosno 8,5 %. Smanjenja su provedena na ve-

ćini kategorija materijalnih rashoda, od čega najve-ćim dijelom na rashodima za usluge (462,8 milijuna kn) i rashodima za materijal i energiju (180,4 miliju-na kn). ØFinancijski rashodiFinancijski rashodi smanjuju se za 308,2 milijuna

na ime kamata za primljene kredite i zajmove. Na-vedeno smanjenje rezultat je očekivanog značajnog smanjenja razine zaduživanja uslijed smanjenih po-treba za financiranjem planiranog deficita. ØSubvencijeRashodi za subvencije smanjuju se za 615,5 mili-

juna kn, od čega najvećim dijelom u svoti od 172,4 milijuna kn kod Ministarstva gospodarstva koje je promijenilo dinamiku isplate, zatim 150,0 milijuna kn kod Ministarstva financija na osnovi smanjenja programa povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a, 112,9 milijuna kn kod Mini-starstva pomorstva, prometa i infrastrukture najve-ćim dijelom na poticajima željezničkom prijevozu i 48,8 milijuna kn kod Ministarstva poljoprivrede.ØPomoći dane u inozemstvo i unutar opće državeOvi rashodi smanjuju se za 305,0 milijuna kn, ali

važno je naglasiti da je smanjenje postignuto uspo-ravanjem izvršavanja utvrđenih programa, a ne nji-hovim ukidanjem. ØNaknade građanima i kućanstvimaNaknade građanima i kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade povećavaju se za 3,0 milijardi kn. Međutim, ukupna povećanja na ovoj skupini rashoda ostvarena su u svoti od 3,6 milijar-da kn, i to: 3,2 milijarde kn za sanaciju zdravstvenih ustanova, 232,6 milijuna kn za nedostajuća sredstva za mirovine i 100,0 milijuna kn za naknade za neza-poslene.

Uz ova povećanja na ovoj skupini rashoda ostva-rene su i određene uštede prvenstveno na pozicijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (nakna-de za bolovanja, redovan porodiljni dopust, zdrav-stvena zaštita obveznoga zdravstvenog osiguranja te rashodi za zaposlene zdravstvenih ustanova).ØOstali rashodi Ostali rashodi smanjuju se za 357,3 milijuna kn.

Najveće smanjenje od 165,6 milijuna kn odnosi se na Ministarstvo poljoprivrede, i to prvenstveno zbog smanjenja tekućih donacija i kapitalnih po-moći, 54,0 milijuna kn na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te 42,6 milijuna kn na Mi-nistarstvo poduzetništva i obrta.ØRashodi za nabavu nefinancijske imovineRashodi za nabavu nefinancijske imovine sma-

njuju se za 420,2 milijuna kn, odnosno 14,1 % pr-venstveno zbog usporavanja kapitalnih investicija u izgradnju.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


Rashodi državnog proračuna po funkcijskoj kla-sifikaciji

(milijuni HRK) Plan 2014.

Povećanje/ Smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

UKUPNO 130.548 103 130.651 100,1

01 Opće javne usluge 22.219 -728 21.490 96,7

02 Obrana 4.521 -242 4.279 94,7

03 Javni red i sigurnost 7.571 -331 7.240 95,6

04 Ekonomski poslovi 14.674 -1.041 13.633 92,905 Zaštita okoliša 638 -32 606 95,0

06

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice

1.624 -138 1.485 91,5

07 Zdravstvo 19.217 2.605 21.822 113,6

08 Rekreacija, kultura i religija 1.819 -32 1.787 98,2

09 Obrazovanje 10.416 -48 10.369 99,510 Socijalna zaštita 47.850 91 47.941 100,2


Većina rashoda državnog proračuna gledano kroz funkcijsku klasifikaciju, odnosno prema svojoj na-mjeni, smanjuje se u ukupnoj svoti od 2,6 milijarda kn, i to prvenstveno za:

• ekonomske poslove u svoti od 1,0 milijardu kn zbog smanjenja rashoda za zaposlene i sma-njenja rashoda za subvencije kod Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Mini-starstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva poljoprivrede

• opće javne usluge u svoti od 728,4 milijuna kn na ime kamata za primljene kredite i zajmove zbog očekivanog znatnog smanjenja razine za-

duživanja uslijed smanjenih potreba za finan-ciranjem planiranog deficita

• javni red i sigurnost u svoti od 331,1 milijun kn• obranu u svoti od 241,8 milijuna kn.Rashodi za ostale namjene koje uključuju obra-

zovanje, usluge unapređenja stanovanja i zajednice, rekreaciju, kulturu i religiju te zaštitu okoliša također se smanjuju, i to u ukupnoj svoti od 250,1 milijun kn.

Međutim, istodobno se rashodi povećavaju za 2,7 milijarda kn, i to za:

• zdravstvo u svoti od 2,6 milijarda kn zbog dalj-nje provedbe sanacije zdravstvenih ustanova i

• socijalnu zaštitu u svoti od 91,2 milijuna kn zbog povećanja rashoda za indeksaciju mirovi-na i naknade za nezaposlene

4. UKUPNI MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA Slijedom ukupno planiranih prihoda u svoti od

117,1 milijardu kn te ukupno planiranih rashoda u svoti od 130,7 milijarda kn, manjak državnog pro-računa za 2014. iznosit će 13,6 milijarda kn ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda.

Ukupni manjak/višak državnog proračuna

mil. HRK Plan 2014.

Povećanje/ smanjenje

Novi plan 2014. Indeks

Prihodi (6+7) 113,084 3,980 117,064 103.5Prihodi poslovanja (6) 112,819 3,930 116,749 103.5Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (7) 266 50 316 118.8

Rashodi (3+4) 130,548 103 130,651 100.1Rashodi poslovanja (3) 127,562 522 128,084 100.4Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (4) 2,986 -419 2,567 86.0

Ukupni manjak/višak -17,464 3,877 -13,587% BDP-a -5.2 -4.1


Izišlo iz tiskaUlaskom Hrvatske u EU potpuno se promijenio zakonski okvir oporezivanja prometa dobara i usluga porezom na dodanu vrijed-nost. Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost i novi Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost doživjeli su svoje prve izmjene i do-pune koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. Sve su to razlozi što je uredništvo RRiF-a čekalo „stabiliziranje“ ovih propisa kako bi se mogao dati trajniji komentar i naputci za praktičnu primjenu.

Sa zadovoljstvom možemo najaviti da smo u završnim doradama naših tekstova priručnika

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

VI. potpuno izmijenjeno izdanje 2014.


Ante LOBOJA, dipl. iur. Davor MIKAC, dipl. oec.

UDK 331.2

Odgovori na pitanja u području javne nabave

U ovom se članku daju odgovori na niz pitanja iz područja primjene Zakona o javnoj nabavi. Odgo-

vore su priredila dvojica autora. Time se pridonosi lakšoj primjeni propisa u ovom području.

1. Ako naručitelj u postupku javne nabave zahti-jeva dokaz tehničke i stručne sposobnosti koji se odnosi na isporuku robe iste ili slične pred-metu nabave, koji su kriteriji koji određuju je li roba koja je bila predmet izvršenog ugovora slična predmetu nabave (je li to CPV-oznaka, tehničke karakteristike ili namjena predmeta nabave)?

U skladu s čl. 9. Uredbe o načinu izrade i postu-panju s dokumentacijom za nadmetanje i ponuda-ma (Nar. nov., br. 10/12.), ako naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uvjet vezan uz predmet nabave ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave.

S druge strane, ne postoje zakonske odredbe koje bi naručitelju mogle pomoći pri ocjeni je li određeni predmet ugovora sličan predmetu nabave ili nije. Pri tome, za isto se niti ne može odrediti neki univerzal-ni kriterij. CPV-oznaka predmeta nabave ili njegova namjena mogu naručitelju pomoći, ali mu ne mogu biti isključivi kriterij za ocjenu je li predmet ugovo-ra sličan predmetu nabave ili nije. Kao najvažniji argument za utvrđivanje „sličnosti“ trebale bi biti tehničke karakteristike jednog i drugog predmeta, s tim da bi konačnu ocjenu o tome ipak trebala doni-jeti struka, odnosno stručna služba naručitelja, koja najčešće i određuje tehničke specifikacije predmeta nabave. Na kraju, sličnost predmeta ugovora i pred-meta nabave trebala bi se utvrđivati kombinacijom svih navedenih elemenata. (D. M.)

2. Može li se na nabavu poštanskih usluga primi-jeniti postupak opisan u čl. 44. Zakona o jav-noj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka USRH-a)?

Usluge koje nisu navedene u Dodatku II. A niti u Dodatku II. B Zakona smatraju se uslugama iz Do-datka II. B Zakona. Budući da poštanske usluge (CPV-broj: 64110000-0) nisu navedene ni u Dodatku II. A niti u Dodatku II. B Zakona, riječ je o uslugama iz Do-datka II. B Zakona, kategorija 27 – ostale usluge.

U skladu s čl. 43. st. 3. Zakona, za sklapanje ugo-vora o javnim uslugama iz Dodatka II. B javni naru-čitelji provode jedan od postupaka javne nabave ili postupak opisan u čl. 44. istog Zakona. (D. M.)

3. Može li izvršitelj usluga prijevoza učenika, s kojim je 30. prosinca 2013. sklopljen ugovor na temelju okvirnog sporazuma iz 2012., zatra-žiti uvođenje podizvoditelja iako isti nisu bili predviđeni ugovorom, odnosno, mogu li se primijeniti odredbe čl. 86. st. 6. Zakona koje su stupile na snagu 9. srpnja 2013. Jednako tako, mogu li se na izvršenje ugovora o građenju, zaključenog 2012., primijeniti odredbe čl. 105. st. 7. Zakona koje su stupile na snagu 10. pro-sinca 2013.?

Člankom 86. st. 6. Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.), koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013., omogućeno je odabranom ponuditelju da tijekom izvršenja ugo-vora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zahtije-va uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja čiji ukupni dio ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora u podugovor ili ne.

Člankom 105. st. 7. Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., 143/13.), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013., propisano je da nije potrebno sklapanje dodatka ugovora ako se prema ugovoru o građenju, u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu, ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li gra-đenje ugovoreno po sustavu »ključ u ruke« ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunanim u skladu s građevinskom knjigom, za slučaj da ukupna svo-ta prema konačnom obračunu nije viša od 5 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno.

I kod uvođenja novih podizvoditelja (članak 86. stavak 6. Zakona) i kod odstupanja od ugovora o građenju (čl. 105. st. 7.) riječ je o izvršenju ugovora te o materijalnim odredbama Zakona, stoga se te odredbe Zakona mogu primijeniti na izvršenje spo-menutih ugovora. Prema tome, izvršitelju ugovora o prijevozu učenika naručitelj može odobriti uvo-đenje podizvoditelja čiji ukupni dio ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora, iako isti nisu bili predviđe-ni ugovorom, dok kod odstupanja stvarno izvedenih radova od njihove ugovorene vrijednosti naručitelj može postupiti u skladu čl. 105. st. 7. Zakona, pod uvjetom da ukupna svota povećanja nije veća od 5 % predviđene cijene građenja i ako je ta mogućnost bila predviđena ugovorom. (D. M.)

4. Je li riječ o sukobu interesa ako javni naruči-telj sklopi ugovor o javnoj nabavi s trgovačkim

JAVNA NABAVA


društvom čiji je osnivač i prokurist osoba koja je istodobno član skupštine javnog naručitelja i koja vrši pritisak na upravu javnog naručite-lja da kupuje robu od tog društva?

Zakon, čl. 13. st. 1., propisuje da se sukobom inte-resa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi smatraju sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata:

1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu ili

2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslov-nog udjela, dionica odnosno drugih prava na teme-lju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

Predstavnikom naručitelja, u skladu s čl. 13. st. 2. Zakona, smatra se:

1. čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nad-zornog tijela naručitelja

2. ovlašteni predstavnici naručitelja u pojedinom postupku javne nabave iz čl. 24. Zakona i

3. druge osobe iz čl. 24. st. 5. Zakona koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom po-stupku javne nabave.

Naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj na-bavi s gospodarskim subjektima iz čl. 13. st. 1. Zako-na u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponudi-telja. Gospodarski subjekti iz istog stavka ne smiju biti podizvoditelji odabranom ponuditelju.

Činjenica što je netko član skupštine javnog na-ručitelja ne znači da je ispunjen uvjet za postojanje sukoba interesa propisan čl. 13. st. 2. t. 1. Zakona, tj. članstvo u skupštini javnog naručitelja ne znači da je član skupštine čelnik tijela, član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja. Međutim, ako ta osoba ima stvaran utjecaj na odlučivanje u konkretnom postupku javne nabave, ista osoba se može smatrati osobom iz čl. 24. st. 5. Zakona. U pojedinom postup-ku javne nabave ta osoba mora dati izjavu o posto-janju ili nepostojanju sukoba interesa te naručitelj isto mora navesti u dokumentaciji za nadmetanje sukladno čl. 13. st. 9. Zakona.

Naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom u kojem je osoba, koja ima utjecaj na odlučivanje, vlasnik poslovnog udjela, dio-nica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 % ili obavlja upravljačke poslo-ve. Taj gospodarski subjekt ne može biti ni član zajed-nice ponuditelja niti podizvoditelj. (D. M.)

5. Jesu li zbog iznimne žurnosti ispunjeni uvje-ti za provedbu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave za nabavu roba, radova i usluga potrebnih za sanaciju i otkla-njanje štete nastale zbog obilne kiše zbog koje je došlo do velikih bujica i poplave na različi-tim područjima koje su prouzročile poplavu stambenih zgrada, poslovnih prostora, uni-štenje nasada i cesta?

Kao uvjet za sklapanje ugovora o javnoj nabavi putem pregovaračkog postupak javne nabave zbog iznimne žurnosti, Zakon u čl. 26. st. 2. t. 3., 27. st. 2. t. 3. i 28. st. 2. t. 3. propisuje okolnost izazvanu događajima koje javni naručitelj nije mogao predvi-djeti, ako se rok za nadmetanje s objavom poziva na

nadmetanje ne može primijeniti, a razlog nastanka iznimne žurnosti ne smije ni u kojem slučaju biti uzrokovan postupanjem javnog naručitelja.

Okolnost koja je navedena u pitanju - obilna kiša zbog koje je došlo do velikih bujica i poplava na razli-čitim područjima koje su prouzročile poplave stam-benih zgrada, poslovnih prostora, uništenje nasada i cesta te je uslijed toga proglašena elementarna nepogoda - može se svrstati pod uvjet iznimne žur-nosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti. Naručitelj u tom slučaju mora biti spreman opravdati i dokazati (dokumentirati) postojanje razloga za iznimnu žurnost.

Međutim, naručitelj može nabaviti samo onu vr-stu i količinu robe, radova i usluga kroz pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave zbog iznimne žurnosti neophodnih za saniranje nastale štete, a za što ne može provesti drugi propisani po-stupak javne nabave uz propisane rokove za dostavu ponuda. Za sve vrste i količine robe, radova i usluga koje nisu nužne za sanaciju štete, naručitelj mora provesti otvoreni ili ograničeni postupak javne na-bave uz poštovanje propisanih rokova za dostavu ponuda. (D. M.)

6. Postoji li sukob interesa ako je zamjenik gra-donačelnika, koji istu dužnost obavlja volon-terski, brat vlasnika i direktora tvrtke čija je glavna djelatnost projektiranje, inženjering i konzalting u visokogradnji i niskogradnji te u projektiranju obnovljivih izvora energije?

Člankom 13. st. 1. Zakona propisano je što se sma-tra sukobom interesa, a u st. 2. istog članka navede-no je tko se smatra predstavnikom naručitelja (na-vedeno odgovoru na pitanje 4 u ovom članku).

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (Nar. nov., br. 33/01. - 150/11.) određen je krug poslova koje obavlja gradonačelnik kao izvršno tijelo grada. U skladu s odredbom čl. 43. st. 1. ovog Zakona, u slučaju dulje odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, gradonačelnika zamjenjuje zamjenik gradonačelnika, u skladu sa statutom grada. Ta-kođer, u skladu s odredbom st. 2. istog članka, gra-donačelnik može, u skladu sa statutom, obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti za-mjeniku. Na temelju navedenog, zamjenik gradona-čelnika također bi trebao imati status predstavnika naručitelja, u smislu odredbe čl. 13. st. 2. Zakona.

U skladu s odredbom čl. 13. st. 4. Zakona, sukob interesa pri sklapanju ugovora postoji i kada uprav-ljačke poslove u gospodarskom subjektu obavlja povezana osoba predstavnika naručitelja ili ako je povezana osoba predstavnika naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u ka-pitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %. U skladu s istom odredbom, povezane osobe su brač-ni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj odnosno posvojenik predstavnika naručitelja.

Na temelju svega navedenog, u konkretnom slu-čaju brat zamjenika gradonačelnika povezana je osoba predstavnika naručitelja te postoji sukob in-teresa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i navedenoga gospodarskog subjekta.


No, odredbom čl. 13. st. 5. Zakona propisano je da nema sukoba interesa ako je povezana osoba pred-stavnika naručitelja poslovne udjele, dionice odno-sno druga prava na temelju kojih sudjeluje u uprav-ljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5 % stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na duž-nost predstavnika naručitelja s kojim je povezana. Primjena ove odredbe ne dovodi u pitanje druge ob-veze koje se u tim slučajevima odnose na obveznike primjene posebnog propisa o sprječavanju sukoba interesa. (D. M.)

7. Može li u postupcima javne nabave kao po-nuditelj sudjelovati odvjetničko društvo koje nema sjedište na području Republike Hrvat-ske? Primjenjuje li se u tom slučaju načelo re-cipročnosti? Može li se domaće odvjetničko društvo pri dokazivanju sposobnosti osloniti na resurse stranoga odvjetničkog društva?

Člankom 3. st. 1. Zakona propisano je da su na-ručitelji, prilikom provedbe postupaka iz Zakona, obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte po-štovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja uslu-ga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su nače-lo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transpa-rentnosti. Iz navedene zakonske odredbe nedvoj-beno proizlazi obveza naručitelja da prema svim gospodarskim subjektima poštuju navedena nače-la. Naime, naručitelji bi povrijedili načelo zabrane diskriminacije ako bi činili razliku između stranih i domaćih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupcima javne nabave. Dakle, Zakon o javnoj nabavi ni na koji način ne ograničava sudjelovanje stranih gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj (dalje: RH).

Nadalje, iz odredaba čl. 70. st. 1. Zakona te čl. 3. st. 1. t. 4. podt. 1. Uredbe o načinu izrade i postu-panju s dokumentacijom za nadmetanje i ponuda-ma (Nar. nov., br. 10/12.) proizlazi da Zakon o javnoj nabavi ne definira niti određuje uvjete za stjecanje pravne i poslovne sposobnosti jer je isto propisano odredbama posebnih propisa. S obzirom na to da Zakon ne definira uvjete za stjecanje pravne i po-slovne sposobnosti, inozemno odvjetničko druš-tvo može sudjelovati kao ponuditelj u postupcima javne nabave u RH, s tim da će se njegova pravna i poslovna sposobnost u svakom pojedinom slučaju prosuđivati prema odredbama Zakona o odvjet-ništvu (Nar. nov., br. 9/94. - 18/11.) te ovisno o pred-metu nabave. Naime, u praksi su mogući slučajevi nabave pravnih usluga gdje inozemni odvjetnici ili odvjetnička društva mogu dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost, neovisno o tome što sukladno posebnom propisu nisu ovlašteni za obavljanje od-vjetničke djelatnosti na području RH, primjerice, u slučaju nabave pravnog zastupanja u nekoj stranoj državi. S druge strane, inozemni odvjetnici ili od-vjetnička društva ne bi mogli valjano dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost u postupcima javne nabave čiji su predmeti nabave pravne usluge, uslu-

ge pravnih savjeta i zastupanja i sl., primjerice, pred sudovima u RH jer sukladno posebnom propisu nisu ovlašteni za obavljanje odvjetničke djelatnosti na području RH.

Zakon o javnoj nabavi ne poznaje načelo reciproč-nosti. Naime, direktive kao pravni akti doneseni od strane Europskog parlamenta i Vijeća obvezuju dr-žave članice Europske unije da ih prenesu i ugrade u svoje nacionalno zakonodavstvo s obzirom na cilj koji se njima želi postići. Način prenošenja odreda-ba direktiva u nacionalno zakonodavstvo prepušten je državama članicama te ovisi o specifičnostima pravnog poretka svake pojedine države članice. Iako zakonske odredbe kojima se regulira područje jav-ne nabave u pojedinim državama članicama mogu biti jednake ili čak vrlo slične odredbama hrvatskog Zakona o javnoj nabavi, budući da je naše zakono-davstvo u području javne nabave usklađeno s prav-nom stečevinom Europske unije, to ne znači da se one identično primjenjuju ili imaju jednako znače-nje kao u RH. Više informacija o pravnoj regulativi u području javne nabave na području Europske unije i u državama članicama može se pronaći na mrežnim stranicama: http://europa.eu/youreurope/business/profiting-from-eu-market/benefiting-from-public-contracts/index_en.htm.

U skladu s čl. 71. st. 2. i čl. 72. st. 6. Zakona, od-vjetnik ili odvjetničko društvo iz RH može se, po potrebi, za određene ugovore osloniti na sposobnost drugog subjekta, pa tako i inozemnog odvjetnika ili odvjetničkog društva bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa, s time da mora doka-zati naručitelju da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata s tom svrhom. Nastavljajući se na nave-deno, skreće se pozornost na praksu Suda Europske unije o ovom pitanju u predmetima: Ballast Nedam I (Case C-389/92, Ballast Nedam Groep NV v The State (“Ballast Nedam”) (1994) ECR I-1289), Ballast Nedam II (Case C-5/97, Ballast Nedam Groep NV v The Sta-te (1997) ECR I-75), Holst Italia (Case C-176/98, Holst Italia v Ruhrwasser AG International Water Manage-ment (1999) ECR I-8607) i Siemens (Case C-314/01, Siemens AG Osterreich v Hauptverband der Hterreic-hischen Sozialverischerungstrger (2004) ECR I-2549).

Ovisno o konkretnom predmetu nabave i uvje-tima propisanim u dokumentaciji za nadmetanje, prilikom pregleda i ocjene ponuda naručitelj mora uzeti u obzir odnosno mora pribrojiti resurse drugih gospodarskih subjekata resursima ponuditelja, pod uvjetom da mu je ponuditelj dokazao da će ih imati na raspolaganju. (D. M.)

8. Je li Agencija prilikom sklapanja ugovora o (su)financiranju usluga potpore u razvoju proje-kata energetske učinkovitosti i poticanja ko-rištenja obnovljivim izvorima energije izuzeta od primjene Zakona na temelju čl. 10. st. 1. t. 7. Zakona o javnoj nabavi?

Članak 10. st. 1. t. 7. Zakona propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore i natječaje koje sklapaju javni naručitelji za usluge istraživanja i razvoja, s time da se Zakon primjenjuje na one usluge istra-živanja i razvoja od kojih korist ima isključivo javni


naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih po-slova i za koje on plaća punu naknadu. Članak 2. t. 5. Zakona definira pojmove istraživanja i razvoja. Ti pojmovi obuhvaćaju sve aktivnosti koje uključuju temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje te eksperimentalni razvoj koji može uključivati rea-lizaciju tehnoloških demonstratora, tj. uređaja koji demonstriraju djelovanje nove koncepcije ili nove tehnologije u odgovarajućem ili reprezentativnom okruženju.

Citiranom je odredbom prenesena u nacionalno zakonodavstvo odredba čl. 16. t. f. Direktive Europ-skog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovo-ra o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (Službeni list Europske unije, br. L 134 od 30. travnja 2004., str. 114) te odred-ba čl. 24. t. e. Direktive 2004/17/EZ Europskog par-lamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (Službeni list Europske unije, br. L 134 od 30. travnja 2004., str. 1).

Naime, Direktive izuzimaju ugovore za usluge istraživanja i razvoja, osim onih od kojih koristi pri-padaju isključivo naručiteljima za vlastitu uporabu pri obavljanju vlastitih poslova, uz uvjet da je pruže-na usluga većim dijelom naplaćena od strane naru-čitelja. Ta je odredba u biti namijenjena za izuzima-nje iz područja primjene Direktiva onih ugovora koji se odnose na istraživanje i razvoj od kojih korist ima društvena zajednica kao cjelina. S druge strane, izu-zeće se ne primjenjuje kada koristi od istraživanja i razvoja pripadaju naručitelju. Kako bi se izbjegla tu-mačenja koja mogu dovesti do zlouporabe te odred-be, Vijeće Europske unije i Europska komisija usvo-jile su, u kontekstu prethodne Direktive za usluge, interpretativno očitovanje koje navodi da bilo kakvi izmišljeni rezultati istraživanja i razvoja ili bilo ka-kvo simbolično sudjelovanje u naknadi za pružene usluge ne sprječava primjenu Direktive.

Slijedom navedenog, ugovori za nabavu usluga razvoja i praćenja projekata energetske učinkovito-sti i korištenja obnovljivim izvorima ne bi bili izu-zeti od primjene Zakona na temelju čl. 10. st. 1. t. 7. Zakona. S druge strane, sufinanciranje redovitog rada i poslovanja (zbog kojeg je naručitelj osnovan) od strane njezina osnivača, a u skladu s osnivačkim aktom, nije predmet Zakona o javnoj nabavi. (D. M.)

9. Može li dobavljač, izabran na temelju prove-denog postupka javne nabave, zbog povećanja trošarina, odnosno zbog stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđi-vanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata (Nar. nov., br. 109/13.) i Uredbe o visi-ni trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon (Nar. nov., br. 109/13.), uma-njiti popust koji je odobren u ponudi?

Prema propisima o javnoj nabavi odnosno odred-bi čl. 8. Uredbe o načinu izrade i postupanju doku-mentacijom za nadmetanje i ponudama propisano je da cijena može biti promjenljiva ili nepromjenljiva te da ako je riječ o promjenjivoj cijeni, naručitelj u

dokumentaciji za nadmetanje mora odrediti način i uvjete izmjene cijene. Shodno tome, ta se pitanja definiraju ugovorom o javnoj nabavi. Nadalje, čl. 15. iste Uredbe određuje da u cijeni ponude bez PDV-a moraju biti uračunati svi troškovi i popusti. “Troš-kovi“ navedeni u citiranoj odredbi odnose se na zavisne troškove koji ovise o lokaciji isporuke, in-strumentima osiguranja, troškovima prijevoza robe i taksama vezanim za iste i slične, u pravilu, opera-tivne troškove.

Evidentno je da ponuditelj u trenutku davanja ponude, posebice ako je riječ o dugoročnim poslo-vima, ne može predvidjeti izmjene visine poreznih i drugih javnih davanja koja proizlaze iz propisa ili izmjena propisa, ali pritom se upućuje i na mogući aspekt preuzimanja ili podjele rizika određenoga pravnog posla. Popust kao element cijene je izražen u ponudi i utvrđuje se okvirnim sporazumom odno-sno ugovorom. Slijedom toga, naglašava se da su u izvršenju okvirnog sporazuma, odnosno ugovora o javnoj nabavi, meritorne ugovorne odredbe koje tre-baju biti u skladu s ponudom i odredbama posebnih propisa, pa se ugovoreni „popust“ ne bi smio mije-njati, a posebice ne jednostrano.

U suprotnom, ako jedna od ugovornih strana po-stupa protivno pravima i obvezama određenim ugo-vorom, a propisima koji su po pravnoj snazi iznad ugovora nije drukčije uređeno, evidentno je riječ o kršenju ugovornih odredaba, što implicira na mo-gućnost raskida ugovora i raspoložive pravne insti-tute zaštite odnosno pravne lijekove koji su mogući u rješavanju određenih spornih situacija.

Shodno navedenom, jednostrano snižavanje po-pusta na teret naručitelja nije u skladu s čl. 105. st. 2. Zakona koji propisuje da ugovorne strane izvršava-ju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima odre-đenim u dokumentaciji za nadmetanje i odabranoj ponudi, a može se izvesti zaključak da je suprotan, odnosno u neskladu s odredbama okvirnog spora-zuma odnosno ugovora o javnoj nabavi, ali pritom se naglašava da je na naručitelju kao jednoj od ugo-vornih strana da to ocijeni. Naime, u vezi s realiza-cijom ugovora o javnoj nabavi, upućuje se na to da odredba čl. 105. st. 3. propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmeta-nje i odabranom ponudom iza čije obveze postoji i aspekt odgovornosti naručitelja.

U konkretnom je slučaju riječ o pitanju koje ugo-vorne strane mogu riješiti ili raskidom, tj. otkazom ugovora, ili sporazumno sklapanjem aneksa ugo-vora. Pri tome se to pitanje ne bi smjelo rješavati smanjenjem popusta koji je definiran ponudom i ugovorom, već za spomenutu trošarinu možebitno korigirati cijenu na odgovarajući način, odnosno, moguće „nadograditi“ na cijenu ako takvo rješenje ugovorne strane ocjene obostrano prihvatljivim.

U vezi s pitanjem promjenljivosti cijene, objektiv-no bi bilo da je jedan od elemenata odnosno uvjeta za promjenu cijena i izmjena visine tzv. javnih da-vanja koja su definirana propisima nadležnih tije-la, a na koje ugovorne strane ne mogu utjecati. U predmetnom slučaju novih trošarina razvidno je da je riječ o tim javnim davanjima o kojima ugovorne


strane ne odlučuju niti na koje utječu. Sagledavajući taj aspekt i visinu tih davanja u odnosu na ugovore-nu cijenu (u konkretnom slučaju 10 lipa po litri gori-va), što je u postotku daleko ispod limita propisanog odredbom čl. 105. st. 6. t. 2. Zakona o javnoj nabavi, nije riječ o izmjenama koje bi se smatrale bitnima u smislu spomenute odredbe Zakona za koje bi treba-lo provoditi novi postupak javne nabave. (D. M.)

10. Zaprimili smo ponudu stranog ponuditelja, od-nosno ponuditelja sa sjedištem u Njemačkoj. Navedeni je ponuditelj u svojoj ponudi na po-nudbenom listu naveo da nije obveznik PDV-a te je iskazao cijenu ponude bez PDV-a i cijenu ponude s PDV-om u jednakoj svoti, stoga nas zanima možemo li odabrati takvu ponudu?

Člankom 10. st. 6. Uredbe o načinu izrade i postu-panju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama propisano je da ako ponuditelj nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om, upisuje se jednaka svota kao što je upisana na mjestu pred-viđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis svote PDV-a ostavlja se prazno.

U skladu s navedenom podzakonskom odredbom ocjenjujemo da nema zakonske zapreke da odabe-rete ponudu stranog ponuditelja koji je oslobođen plaćanja PDV-a ako je to u skladu s posebnim pro-pisima koji reguliraju plaćanje PDV-a u RH. (D. M.)

11. Na koji način gospodarski subjekt, natjecatelj odnosno ponuditelj dokazuje nekažnjavanost u postupku javne nabave?

Za potrebe utvrđivanja činjenice da gospodar-skom subjektu ili osobi koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu o javnoj nabavi pobrojanih kazne-nih dijela (npr. zloporaba položaja i ovlasti, primanje mita; davanje mita i sl.), prema odredbi čl. 67. st. 1. t. 2. istoga Zakona, natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave obvezan je dostaviti izjavu.

Izjavu, koja ne smije biti starija od tri mjeseca od početka postupka javne nabave, daje odnosno potpisuje osoba po zakonu ovlaštena za zastupa-nje gospodarskog subjekta (zakonski zastupnik) te ovjerava pečatom gospodarskog subjekta (ako je primjenjivo).

Zakon o javnoj nabavi, u st. 4. čl. 67. daje moguć-nost i ovlast naručitelju da, u skladu sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda provjeri postoje li okolnosti u vezi s činjeni-com (ne)osuđivanosti gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene za zastupanje kod nadležnog tijela za vo-đenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama (Ministarstvo pravosuđa, Uprava za kazneno pravo i probaciju, Odjel za kaznene evi-dencije). Naručitelj može zatražiti izdavanje potvr-de o činjenicama (posebno uvjerenje) o kojima nad-ležno tijelo vodi službenu evidenciju za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja, kao i za njihove osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje. Oblik i sadržaj obra-zaca – zahtjeva (III a i III b) za dostavu podataka iz

kaznene evidencije propisan je Pravilnikom o kazne-noj evidenciji (Nar. nov., br. 7/13.) koji je donesen kao provedbeni propis Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. U tom će se smislu naručitelji koristiti obrascem III a (Zahtjev za izdavanje posebnog uvjerenja za fizičku osobu), kada traže podatke iz kaznene evidencije za fizičku osobu – koja je zakonski zastupnik gospodarskog subjekta, odnosno obrazac III b, kada traže podatke iz kaznene evidencije za pravnu osobu (Zahtjev za izdavanje po-sebnog uvjerenja za pravnu osobu).

Ako ne može pribaviti posebno uvjerenje s podat-cima iz kaznene evidencije, naručitelj može, u pri-mjerenom roku, zatražiti od natjecatelja ili ponudi-telja sljedeće važeće dokumente:

– dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta, a ako se on ne izdaje,

– jednakovrijedni dokument koji izdaje nadlež-no sudsko ili upravno tijelo,

– ako se navedeni dokumenti ne izdaju, tada mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili odgovarajućom izjavom osobe koja je po za-konu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika, ili nadležnoga strukovnog ili trgovinskog tijela, ili izjavom s ovjerenim potpisom kod bilježnika.

Naručitelj može primjenu čl. 67. Zakona u postup-ku javne nabave proširiti i na podizvoditelje. (A. L.)

12. Je li javni naručitelj, radi izbora konzultanata za tehničku pomoć pri projektiranju, obvezan provesti postupak javne nabave ako je ugovo-rom o darovnici, kreditu i sl. s međunarodnom organizacijom određena primjena posebnih postupaka međunarodne organizacije?

Republika Hrvatska je sklopila Ugovor o darov-nici s Europskom investicijskom bankom za finan-ciranje usluge konzultanata za tehničku pomoć pri projektiranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveučilištu.

U Ugovoru je određeno da se korisnik (Republi-ka Hrvatska) obvezuje izvršiti odabir konzultana-ta nakon konzultacija s Bankom, u vezi s njihovim odabirom u skladu s „Vodičem za nabavu“ Europske investicijske banke iz lipnja 2011.

Člankom 10. st. 1. t. 1. Zakona o javnoj nabavi pro-pisano je da se Zakon ne primjenjuje na: „ugovore i natječaje na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode na temelju po-sebnih postupaka međunarodne organizacije“.

S obzirom na to da je u Ugovoru o darovnici iz-među Republike Hrvatske i Europske investicijske banke određeno da će se odabir konzultanata za tehničku pomoć pri projektiranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveučilištu provesti u skladu s „Vodičem za nabavu“ Europske investicijske ban-ke, u konkretnom su slučaju ispunjeni uvjeti za pri-mjenu instituta izuzeća od primjene Zakona, u skla-du s čl. 10. st. 1. t. 1. Zakona o javnoj nabavi. (A. L.)

13. Popis ugovora o uslugama kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti u postupku javne nabave

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH za predmet: Pružanje zaštitarskih vatro-


gasnih usluga na objektima naručitelja. Podnesene su tri ponude koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima.

Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji. Žalitelj u žalbi navodi da je odabrani po-nuditelj dostavio popis ugovora u kojem su navedeni ugovori koji nisu izvršeni, već su u tijeku izvršenja, a što je protivno zahtjevu iz dokumentacije za nad-metanje. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je, na temelju priloženog popisa ugovora i potvrda o uredno pruženim uslugama, razvidno da je odabra-ni ponuditelj ispunio traženi uvjet tehničke i struč-ne sposobnosti.

U očitovanju na žalbu odabrani ponuditelj na-vodi da je iz potvrde naručitelja A d.d. (kao druge ugovorne strane iz ugovora) razvidno da odabrani ponuditelj ispunjava uvjete tehničke i stručne spo-sobnosti.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje žalbeno je tijelo utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti, t. 17.1. dokumentacije, tražio da ponuditelji dostave popis ugovora o uslugama (jednog ili više) izvršenih u godini u kojoj je zapo-čeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini, koji se odnosi na predmet naba-ve (tj. istih ili sličnih kao predmet nabave). Svota ugo-vora odnosno zbrojena svota svih ugovora mora biti minimalno jednaka svoti procijenjene vrijednosti na-bave. Popis ugovora sadržava svotu, datum pružene usluge i naziv druge ugovorne strane. Ako je druga ugovorna strana naručitelj, u smislu ovoga Zakona, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadrža-va ili mu se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadržava ili mu se prilaže potvrda tog subjekta, a u nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog subjek-ta, uz dokaz da je potvrda zatražena.

Uvidom u poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je procijenjena vrijed-nost predmeta nabave 2.800.000,00 kuna. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na str. 91/120 ponude isti dostavio popis ugovora. U po-pisu ugovora odabrani je ponuditelj naveo podatke o drugoj ugovornoj strani, vrijednost i datum pružene usluge (A d.d.), usluge tjelesne zaštite osoba i imovi-ne u svoti od 11,2 mil. kn godišnje, datum pružanja usluge 31. prosinca 2002. - 30. travnja 2014., A d.d., vatrogasno dežurstvo u svoti od 670.000,00 kuna, datum pružanja usluge 30. prosinca 2002. - 30. trav-nja 2014. Na str. 93/120 - 101/120 ponude odabrani je ponuditelj dostavio potvrde potpisane od druge ugovorne strane kojima se potvrđuje da odabrani ponuditelj od potpisivanja ugovora o zaštitarskim uslugama 30. prosinca 2002. do danas pruža usluge tjelesne i tehničke zaštite tvrtki A d.d.

Na temelju navedenog žalbeno je tijelo utvrdilo da je odabrani ponuditelj udovoljio uvjetu tehničke i stručne sposobnosti iz dokumentacije za nadmeta-nje. Odabrani je ponuditelj dostavio popis ugovora kojemu je priložio potvrde potpisane od druge ugo-vorne strane, iz kojih je razvidno da je isti izvršio ugovore u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini,

vezane uz predmet nabave, čija je svota veća od svo-te procijenjene vrijednosti nabave. Stoga je žalbeni navod neosnovan. (A. L.)

14. Imaju li natjecatelji u bilo kojoj fazi ograniče-nog postupka javne nabave (prvom ili drugom stupnju) pravo uvida u zahtjeve za sudjelova-njem ostalih natjecatelja?

Ograničeni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatražiti sudjelovanje u postupku podnoše-njem zahtjeva za sudjelovanje, pri čemu samo oni gospodarski subjekti kojima naručitelj uputi poziv na dostavu ponude mogu podnijeti ponudu. Ogra-ničeni postupak javne nabave započinje danom sla-nja poziva na nadmetanje u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske. Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelova-nje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s čl. 67. - 74. Zakona, daje se mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju ograničenog postupka javne nabave.

U prvoj fazi ograničenog postupka javne nabave natjecatelji nemaju pravo uvida u zahtjeve za sudje-lovanje ostalih natjecatelja. Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 32. st. 4. Zakona koji propisuje da se o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje sastavlja zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje u ograničenom po-stupku javne nabave u koji se unose sve bitne okol-nosti, a natjecatelju se na njegov zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje, što je potrebno imati u vidu pri sastavljanju zapisnika, te iz odredbe čl. 32. st. 7. Zakona koja propisuje da Odluka o nedopustivosti sudjelovanja mora sadržavati razloge za nedopusti-vost sudjelovanja natjecatelja te se dostavlja svakom natjecatelju zasebno tako da nema uvid u podatke o ostalim natjecateljima.

Nadalje, s obzirom na to da Zakon u čl. 102. st. 1. propisuje pravo uvida u ponude, koje se u ograni-čenom postupku javne nabave dostavljaju u drugom stupnju postupka, niti u tom stupnju ograničenog postupka ponuditelji nemaju pravo uvida u zahtjeve za sudjelovanje ostalih natjecatelja, već samo u po-nude, i to samo u onaj dio ponude koji nije, u skladu s posebnim propisom, proglašen tajnim. (A. L.)

15. Dokazivanje jednakovrijednosti ponuđenog proizvoda u postupku javne nabave

Naručitelj, jedinica lokalne samouprave, objavio je poziv na nadmetanje u EOJN-u RH, za predmet nabave: Izgradnja javne rasvjete u ulici M. Od pet pristiglih ponuda naručitelj je jednu ocijenio valja-nom te donio Odluku o odabiru. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena te da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje nije tražio dostavu dokaza o jednakovrijednosti nuđe-nog jednakovrijednog proizvoda (tehnička doku-mentacija proizvoda – katalog).

U odgovoru na žalbu naručitelj u bitnome navo-di da je u troškovniku, kao sastavnom dijelu doku-mentacije za nadmetanje, navedeno da je u sluča-ju nuđenja jednakovrijednog proizvoda potrebno priložiti dokument (katalog proizvođača) iz kojeg


je vidljiva jednakovrijednost proizvoda s obzirom na sljedeće tehničke karakteristike: konstrukciju, materijal izrade, energetsku i svjetlotehničku efika-snost, stupanj zaštite, a sve prema detaljnim podat-cima iz troškovnika i traženim svjetlotehničkim ka-rakteristikama koje jednakovrijedna svjetiljka treba zadovoljiti.

Odabrani ponuditelj u očitovanju na žalbu navodi da žalitelj u ponudi nije priložio svjetlotehnički pro-račun za ponuđene svjetiljke odnosno da nije dosta-vio tehničku dokumentaciju.

Uvidom u troškovnik, kao sastavnog dijela doku-mentacije za nadmetanje, utvrđeno je da je naru-čitelj naveo sljedeću napomenu: „U nuđenu cijenu uračunati i sav potrebni sitni materijal i rad koji su potrebni da instalacija bude funkcionalna u cjeli-ni. Ako se nudi jednakovrijedan materijal, priložiti dokument (katalog) proizvođača iz kojeg je vidljiva jednakovrijednost proizvoda s obzirom na sljedeće tehničke karakteristike: konstrukciju, materijal izra-de; energetsku i svjetlotehničku efikasnost, stupanj zaštite, a sve prema detaljnim podatcima iz troškov-nika i traženim svjetlotehničkim karakteristikama koje jednakovrijedna svjetiljka treba imati.“

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je isti na str. 5/25 - 11/25 dostavio popunjeni troškovnik. U stavci troškovnika: 2. Elektromontažni materijal (trasa 1), 002. Nabava i doprema svjetiljke tipa kao Phillips Selenium (SGP 340 SON-T) „ili jednakovrije-dan“ sa žaruljom tipa kao 1xNaV 1500 W „ili jedna-kovrijedan“, žalitelj je naveo da nudi proizvod Avan-tagarde plus SHP-T 150W E 40.

Iz navedenoga je razvidno da žalitelj ne nudi tip proizvoda koji je naručitelj naveo u troškovniku, sto-ga je bio obvezan priložiti ponudi dokument (katalog) proizvođača iz kojeg bi bila razvidna jednakovrijed-nost nuđenog proizvoda. Pri izradi ponude ponudi-telj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumen-tacije za nadmetanje (čl. 87. st. 1. Zakona). Iz ponude žalitelja razvidno je da se isti prilikom izrade ponude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje jer u ponudi nije dostavio dokument (katalog proizvođača) radi dokazivanja jednakovri-jednosti nuđenog proizvoda. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan. (A. L.)

16. Je li naručitelj X d.o.o. (javna ustanova), koji je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, obvezan primijeniti isti Zakon i kada se pojav-ljuje kao ponuditelj u postupcima javne na-bave drugih naručitelja pa za izvršenje dijela ugovora (pojedinih usluga) mora angažirati podizvoditelja?

Ako pravna osoba, koja je javni naručitelj u smislu čl. 5. Zakona o javnoj nabavi, sudjeluje kao ponudi-telj u postupku javne nabave koji provodi drugi na-ručitelj u smislu istoga Zakona, ona može angažirati jednog ili više podizvoditelja koji će izvršavati dio ugovora o javnoj nabavi, u skladu s odredbama čl. 86. istog Zakona.

Prema tome, ako je javna ustanova XY d.o.o., koja je javni naručitelj u smislu čl. 5. Zakona o javnoj na-bavi, također i gospodarski subjekt u smislu čl. 2. t. 4. Zakona o javnoj nabavi (gospodarski subjekt je fizič-

ka ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tr-žištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga) te u tom smislu nudi usluge na tržištu u okviru svoje registrirane djelatnosti, nema zapreke da ako se javlja kao ponuditelj u postupcima javne nabave drugih naručitelja angažira podizvo-ditelje, u skladu s odredbama čl. 86. Zakona o javnoj nabavi.

Takvo je stajalište argumentirano činjenicom da u suprotnom XY d.o.o., kao gospodarski subjekt u smislu čl. 2. t. 4. Zakona o javnoj nabavi, ne bi bio u ravnopravnom položaju u odnosu na druge gos-podarske subjekte na tržištu te bi isto bilo protivno načelu tržišnog natjecanja.

Prema tome, kada se naručitelj X d.o.o., kao ob-veznik primjene Zakona o javnoj nabavi, pojavljuje kao ponuditelj u postupcima javne nabave drugih naručitelja te za nuđenje pojedinih usluga namije-njenih trećoj strani, zbog nedostatka vlastitih teh-ničkih i stručnih kapaciteta za izvršenje ugovora, mora angažirati drugoga gospodarskog subjekta kao podizvoditelja, nije obvezan prilikom odabira podizvoditelja primjenjivati odredbe Zakona o jav-noj nabavi, odnosno provoditi neki od postupaka javne nabave propisanih istim Zakonom. (A. L.)

17. U kojem roku naručitelj mora donijeti novu odluku o odabiru ili poništenju po rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave?

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, po žalbi žalitelja na odluku o odabiru najpo-voljnije ponude u postupku javne nabave, donijela je rješenje kojim se poništava odluka o odabiru te na-laže naručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda te na temelju istoga donese novu odluku. Međutim, u rješenju Državne komisije nije naveden rok u kojem naručitelj mora donijeti novu odluku.

Zakon o javnoj nabavi, u čl. 151. st. 1. t. 4., odre-đuje da u postupku pravne zaštite Državna komisija može poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući dis-kriminirajuće tehničke, financijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje. Stavak 4. istog članka propi-suje da je odluka Državne komisije izvršna, što znači da naručitelj mora po primitku rješenja Državne ko-misije izvršiti ono što je izrekom rješenja određeno (Državna komisija odluke dostavlja javnom objavom na svojim mrežnim stranicama. Dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana od dana javne obja-ve). Međutim, Zakon nigdje ne propisuje rok u kojem naručitelj mora donijeti novu odluku.

S obzirom na to da Zakon o javnoj nabavi ne sa-država odredbu o roku za donošenje nove odluke naručitelja, pa shodno tome niti Državna komisi-ja ne navodi rok za donošenje nove odluke u svom rješenju, rok za donošenje nove odluke o odabiru ili, ako su se stekli uvjeti, odluke o poništenju po-stupka javne nabave, mora biti primjeren složenosti konkretnog predmeta nabave te osobito složenosti i zahtjevnosti radnji koje naručitelj mora poduzeti u konkretnom slučaju.

Pritom treba imati u vidu da je u takvom postup-ku javne nabave već izvršen pregled i ocjena ponu-da, a nova odluka koju donosi naručitelj treba slije-


diti pravno shvaćanje Državne komisije izraženo u obrazloženju rješenja kojim se poništava prethodna odluka naručitelja, pa naručitelj, u pravilu, neće imati previše zahtjevan posao kod donošenja nove odluke. (A. L.)

18. Kada naručitelj može provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave zbog iznimne žurnosti?

Pregovarački postupak javne nabave bez pret-hodne objave (tzv. izravna pogodba) javni naručitelji mogu primijeniti samo u taksativno navedenim slu-čajevima koji su propisani Zakonom o javnoj nabavi (čl. 26. st. 2.; 27. st. 2. i čl. 28. st. 2.). Na naručitelju je te-ret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravda-vaju primjenu predmetnog postupka javne nabave.

Dakle, iako su odredbe Zakona o javnoj nabavi kojima se propisuju pretpostavke za provedbu ovo-ga postupka nabave vrlo restriktivne (primjerice: tehnički razlozi; isključivo pravo jednog ili više gospo-darskih subjekata koje ograničava pravo na obavlja-nje djelatnosti na jednog ili više ponuditelja odnosno natjecatelja; nabava dodatnih roba, usluga ili radova i sl.), on se u praksi relativno često primjenjuje, i to u cca 8 % slučajeva svih provedenih postupaka naba-ve. Jednaka je situacija i s provedbom ovoga postup-ka javne nabave zbog iznimne žurnosti.

Člankom 28. Zakona o javnoj nabavi, st. 2. t. 3. Zakona propisano je da se ugovor o javnoj nabavi, ovisno o vrsti ugovora (roba, usluge ili radovi) može sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave kada je to nužno potrebno ako se zbog razloga iznimne žurnosti izazvane događaji-ma koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, roko-vi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom po-stupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti. Okolnosti na koje se poziva za opravda-nje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane postupanjem javnog naručitelja.

Pregovaračkim postupkom javne nabave bez pret-hodne objave zbog iznimne žurnosti naručitelji se mogu koristiti ako je žurnost uzrokovana iznimno nepredvidivim događajima (poput prirodnih kata-strofa, elementarnih nepogoda, raznih havarija ili drugih opasnosti) koji zahtijevaju naročito brzu ak-ciju naručitelja radi sprječavanja nastanka štete ili otklanjanja posljedica nastale štete, tako da se rok za nadmetanje s objavom poziva ne može primijeniti. Ra-zlozi nastanka iznimne žurnosti moraju biti dokazivi, te izazvani događajima koje naručitelj, prema objek-tivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti. Takvi razlozi moraju potjecati od vanjskih uzroka i ne smiju ni u ko-jem slučaju biti uzrokovani postupanjem naručitelja.

U trenutku pokretanja postupka javne nabave naručitelj sam odlučuje koji će postupak provoditi. Tako je i u slučaju odabira pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, zbog iznimne žurnosti. Dakle, nije potrebna nikakva prethodna suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadlež-nog za sustav javne nabave, kao što je to bilo prema prijašnjim propisima kojima je bilo uređivano pod-ručje javne nabave.

Ako ocijeni da postoje okolnosti koje upućuju na primjenu pregovaračkog postupka javne nabave

bez prethodne objave zbog iznimne žurnosti, tada je obvezan u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapa-nja ugovora (ako istu objavljuje, iako nije obvezan u ovom slučaju), obrazložiti razloge njegove primjene. Ako provodi ovaj postupak zbog iznimne žurnosti, naručitelj je obvezan u obavijesti o sklopljenom ugovoru (standardni obrazac 5, za javne naručitelje i standardni obrazac 6, za sektorske naručitelje) obra-zložiti posebne slučajeve i okolnosti koje opravdavaju njegovu primjenu.

U slučaju žalbe na prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora (ako je ista objavljena u Elektro-ničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvat-ske), odnosno na obavijest o sklopljenim ugovorima, naručitelj u postupku pravne zaštite pred Držav-nom komisijom za kontrolu postupaka javne naba-ve mora dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluku o provedbi predmetnog postupka javne nabave. Navedena obveza za naru-čitelja proizlazi iz odredbe čl. 143. st. 3. Zakona ko-jom je propisano da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka (pravila dokazivanja). (A. L.)

19. Ima li izvod iz sudskog registra izdan i ovjeren od strane javnog bilježnika istu dokaznu sna-gu u postupku javne nabave kod dokazivanja sposobnosti ponuditelja kao i izvornik izvatka ovjeren od strane Trgovačkog suda?

U skladu s čl. 70. - 74. Zakona o javnoj nabavi, na-ručitelj, koji je obveznik primjene istoga Zakona, u postupku javne nabave određuje uvjete pravne i poslovne sposobnosti. Podatci koji se odnose na pravnu i poslovnu sposobnost gospodarskih subje-kata obvezni su sadržaj dokumentacije za nadme-tanje koju izrađuje naručitelj. S druge strane, gos-podarski subjekt koji sudjeluje u postupku javne nabave obvezan je uz zahtjev za sudjelovanje (kada sudjeluje kao natjecatelj) ili u ponudi (kada sudjeluje kao ponuditelj) dostaviti tražene dokumente kojima dokazuje pravnu i poslovnu sposobnost.

U tom smislu natjecatelj ili ponuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar dr-žave sjedišta gospodarskog subjekta (odnosno da je registriran za obavljanje djelatnosti u vezi s predme-tom nabave, npr. za gradnju; nadzor nad gradnjom i sl.). Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju, gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerom potpisa kod nadlež-nog tijela, ne starijim od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave.

U sudski registar upisuju se sljedeće vrste subje-kata upisa: 1. javno trgovačko društvo, 2. koman-ditno društvo, 3. gospodarsko interesno udruženje, 4. dioničko društvo, 5. društvo s ograničenom odgo-vornošću, 6. trgovac pojedinac, 7. europsko društvo (Societas Europaea, pokrata SE), 8. europsko gospo-darsko interesno udruženje (pokrata EGIU), 9. usta-nova, 10. zajednica ustanova, 11. zadruge, 12. savez zadruga, 13. kreditna unija i 14. druge osobe za koje je upis propisan zakonom. Podružnice subjekata upisa upisuju se u registar kada je to propisano zakonom.


Kada se neki od navedenih subjekata upisa pojav-ljuje kao natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave, on će svoju pravnu i poslovnu sposobnost, u dijelu koji se odnosi na obavljanje registrirane dje-latnosti u vezi s predmetom javne nabave, u pravilu, dokazivati izvodom iz sudskog registra.

U skladu sa Zakonom o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13.), sudski registar je javna knjiga koja sadržava podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom, a koji vode trgovački sudovi. Izvadak iz registra je ovjerena isprava koja se izdaje iz registra na propi-san način, a sadržava upisane podatke o jednom su-bjektu upisa koji vrijede ili koju su vrijedili u nekom trenutku ili u određenom razdoblju.

Navedeni izvadak izdaje nadležni trgovački sud u kojem je subjekt upisan. Jednaku dokaznu snagu u postupku javne nabave ima izvadak ovjeren kod javnog bilježnika.

Naime, čl. 5. Zakona o sudskom registru propisa-no je da javni bilježnik kojem su dostupni podaci u glavnoj knjizi sudskog registra, ima iste ovlasti i obve-ze kao i ovlašteni sudski službenik koji izdaje izvatke, ovjerene prijepise i kopije, izvatke, te potvrde o poda-cima upisanim u registru. Prijepise, kopije, izvatke i potvrde javni bilježnik ovjerava u skladu s odredba-ma Zakona o javnom bilježništvu.

Iz navedenoga proizlazi da izvod iz sudskog re-gistra, ovjeren pečatom i potpisan od strane javnog bilježnika, ima istu dokaznu snagu kao i izvornik izvatka ovjeren od strane ovlaštenog službenika Tr-govačkog suda. (A. L.)

20. Koje je značenje, sadržaj i smisao načela jed-nakog tretmana u postupku javne nabave te koje su posljedice u postupku javne nabave ako dođe do povrede istoga načela?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 3. navodi načela jav-ne nabave koja su naručitelji obvezni poštovati u odnosu na sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku javne nabave, a to su: načelo slobode kre-tanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga pro-izlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

Načela javne nabave imaju značajnu ulogu u pri-mjeni Zakona o javnoj nabavi bilo da su implemen-tirana u drugim odredbama Zakona bilo kada po-stoji podnormiranost određenih instituta u Zakonu.

Načelo jednakog tretmana svakako je jedno od najvažnijih načela u postupku javne nabave. To načelo zahtijeva od naručitelja da osigura cjelovit, objektivan i nepristran tretman potencijalnim gos-podarskim subjektima u postupku javne nabave. U postupku javne nabave i odabira najpovoljnijeg po-nuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, svaki uvjet i zahtjev mora biti unaprijed određen, i to tako da istodobno osigurava dovoljan stupanj natjecanja.

Prema pravnom shvaćanju Europskog suda, nače-lo jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne smiju biti različito tretirane, osim ako je različit

tretman objektivno opravdan. To općenito znači da ponuditelji/natjecatelji moraju biti tretirani na jed-nak način, moraju im se dati potpuno jednake in-formacije i u svakom pogledu moraju dobiti jednake mogućnosti te se moraju primijeniti jednaka pravila na sve njih (npr. kod određivanja rokova).

Načelo jednakog tretmana je implementirano u više odredaba Zakona. Primjerice, čl. 54. st. 1. Za-kona o javnoj nabavi propisano je da: odabrano sredstvo komunikacije mora biti općedostupno te ne smije gospodarskim subjektima ograničavati pristup nadmetanju. Također, alati i uređaji koji se koriste za komunikaciju elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obilježja moraju biti nediskriminirajuća, općedostupna i interoperabilna s proizvodima ko-munikacijske tehnologije u općoj uporabi te ne smiju gospodarskim subjektima ograničavati pristup nad-metanju. Također, odredbom čl. 33. st. 10. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u pregovaračkom po-stupku javne nabave s prethodnom objavom javni naručitelj mora osigurati jednaki tretman svim po-nuditeljima te posebice ne smije davati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodo-vati pojedinim ponuditeljima.

Uz to, odredbom čl. 61. st. 1. Zakona propisano je da prilikom određivanja rokova za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, javni naručitelj mora poseb-no uzeti u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, poštujući minimalne rokove određene ovim Zakonom.

Članak 69. st. 3. Zakona propisuje da javni naru-čitelj može tražiti od natjecatelja ili ponuditelja da zadovolje minimalne razine financijske te tehničke i stručne sposobnosti. Opseg informacija i minimalne razine sposobnosti iz članaka 71. i 72. Zakona koje se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti vezani uz predmet nabave i razmjerni predmetu nabave odno-sno grupi predmeta nabave u slučaju da je predmet nabave podijeljen na grupe. Minimalne razine spo-sobnosti navode se u pozivu na nadmetanje i doku-mentaciji za nadmetanje.

Bitna odredba Zakona u kojoj je došlo do izraža-ja načelo jednakog tretmana je odredba čl. 81. st. 2. Zakona koja određuje da tehničke specifikacije mo-raju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju. Tehničke specifikacije moraju omogući-ti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost teh-ničkih rješenja.

Povreda načela jednakog tretmana u postupku javne nabave, ovisno o fazi postupka javne nabave u kojoj je izjavljena žalba, u pravilu će rezultirati po-vredom Zakona kojoj će posljedica biti poništenje odluke, postupak ili radnje u dijelu u kojem su za-hvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminiraju-će tehničke, financijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje, dokumentacije za nadmetanje ili ostale dokumentacije u vezi s postupkom javne nabave (čl. 164. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi). (A. L.)

21. Može li podružnica inozemnog osnivača biti ponuditelj u postupku javne nabave?

U skladu s odredbom čl. 2. t. 18. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj je gospodarski subjekt koji je pra-


vodobno dostavio ponudu. U skladu s t. 4. istoga čl., gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba ili za-jednica tih osoba koji na tržištu nudi izvođenje rado-va i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga.

Odredbom čl. 612. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da su inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvjetima propisanim zakonom, izjednačeni u poslovanju na području Re-publike Hrvatske s domaćim osobama. Stavkom 2. istoga članka propisano je da inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Stavkom 3. propi-sano je da se obavljanjem djelatnosti ne smatra, primjerice, povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, odnosno obavljanje pojedinog posla. Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnosti, ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja.

Na temelju citiranih odredaba proizlazi da ino-zemno trgovačko društvo, koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, može biti ponuditelj u postup-ku javne nabave. U tom je smislu, radi dokazivanja

sposobnosti izvršenja ugovora takav ponuditelj je, prilikom dokazivanja činjenice da ne postoje razlo-zi isključenja ponuditelja iz postupka javne nabave, pravne i poslovne sposobnosti, financijske sposob-nosti te tehničke i stručne sposobnosti, izjednačen s ponuditeljima koji imaju sjedište u Republici Hr-vatskoj.

U skladu s čl. 7. st. 3. Zakona o trgovačkim druš-tvima, podružnica nije pravna osoba. Njezinim po-slovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu, nego ta prava i obveze stječe osnivač podružnice. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i treba pri-tom navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

S obzirom na to da ponuditelj u postupku javne nabave može biti gospodarski subjekt koji je fizička ili pravna osoba ili zajednica tih osoba, koji na tr-žištu nudi izvedbu radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga, ponuditelj u konkretnom slučaju nije podružnica inozemnog osnivača već inozemno trgovačko društvo odnosno trgovac pojedinac. (A. L.)

Davor MIKAC, dipl. oec. UDK 331.2

Interni akt kojim naručitelj uređuje način provedbe bagatelne nabave

Prema odredbi Zakona o javnoj nabavi, on se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenje-

ne vrijednosti do 200.000,00 kn i za nabavu radova do 500.000,00 kn. Postupak nabava do tih vrijednosti naru-čitelj mora urediti svojim aktom. Sadržaj akta nije propi-san. U nastavku se daje predložak takvog internog akta.

1. UVODČlankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Za-

kona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013., izmijenjen je čl. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.) koji propisuje pragove ili procijenjene vri-jednosti nabava iznad kojih je javni naručitelj obve-zan primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Prema no-vom članku, Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn i za nabavu radova do 500.000,00 kn, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naru-čitelj svojim aktom (dalje: bagatelna nabava).

Kako Zakon obvezuje naručitelje na izradu akta, a ne daje nikakve smjernice vezane uz sadržaj istoga,

pojavila su se mnogobrojna pitanja i dvojbe u vezi s izradom i sadržajem samog akta. U nastavku se daje primjer pravilnika za bagatelnu nabavu koji naruči-teljima može poslužiti kao obrazac ili smjernica za izradu vlastitog pravilnika, a iz kojega mogu primi-jeniti one odredbe koje im odgovaraju, odnosno koje najbolje zadovoljavaju specifične potrebe svakog naručitelja. Kako će pravilnik u konačnici izgledati ovisi o više parametara, ponajprije o vrsti i količini predmeta nabave koji se nabavljaju, o specifičnim potrebama naručitelja, o samoj organizaciji nabav-ne službe naručitelja i sl.

Potrebno je naglasiti da Zakon ničime ne obve-zuje i ne ograničava pravila provođenja bagatelne nabave, no svaki naručitelj koji raspolaže javnim sredstvima morao bi se, zbog učinkovitosti nabave i ekonomičnog trošenja sredstava, prema tim sred-stvima odnositi s „pažnjom dobrog gospodara“. Sto-ga bi naručitelji i prilikom provedbe bagatelne na-bave trebali poštovati neka od osnovnih načela, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana i načelo transparentnosti.

J E S T E L I S E P R E T P L A T I L I N A R R i F Z A 2 0 1 4 .OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 mob. 099/4699-760ili na: www.rrif.hr


PRAVILNIKza nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o jav-

noj nabavi(robe i usluge procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn i radovi do 500.000,00 kn)

Članak 1.Zakonska osnova za donošenje Pravilnika

Člankom 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka Ustavnog suda) propisano je da se Zakon ne pri-mjenjuje na nabave procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn za robe i usluge i do 500.000,00 kn za radove (dalje: bagatelna nabava), a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

Članak 2.Pitanja koja se rješavaju Pravilnikom

Ovim Pravilnikom utvrđuje se priprema, plani-ranje i provedba postupka bagatelne nabave te ob-veze službe za nabavu i korisnika predmeta nabave (odjela ili druge ustrojstvene jedinice).

Cilj Pravilnika je osigurati primjenu načela Za-kona o javnoj nabavi iz čl. 3. (posebice načelo tran-sparentnosti i načelo tržišnog natjecanja) i osigu-rati uvjete za učinkovitu nabavu te ekonomično trošenje sredstava.

Ovaj Pravilnik obvezni su primjenjivati svi zapo-slenici kad na bilo koji način sudjeluju u postupku bagatelne nabave roba, radova i usluga.

Članak 3.Sukob interesa

U skladu s čl. 18. st. 12. Zakona o javnoj nabavi, dužnosnicima je u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa zabranjeno utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu robe, usluga i radova u smislu st. 3. istog članka Zakona i/ili se na koji drugi način koristiti položajem dužno-snika kako bi utjecali na ovu nabavu radi postiza-nja osobnog probitka ili probitka povezane osobe, neke povlastice ili prava, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Na nabave vrijednosti veće od 20.000,00 kn bez PDV-a primjenjuju se odredbe o sprječavanju su-koba interesa iz čl. 13. Zakona o javnoj nabavi.

Članak 4.Procijenjena vrijednost i planiranje nabave

Procijenjena vrijednost nabave temelji se na ukupnoj svoti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu procijenjene vrijednosti na-bave uzima se u obzir ukupna vrijednost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugo-vora.

Predmet nabave određuje se u planu nabave tako da predstavlja tehničku, tehnološku, oblikov-nu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu.

Plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu sadržava najmanje sljedeće podatke:

1. predmet nabave

2. evidencijski broj nabave3. procijenjenu vrijednost nabave ako je poznata4. vrstu postupka javne nabave, uključujući i

postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B ovoga Zakona

5. sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum

6. planirani početak postupka7. planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili

okvirnog sporazuma8. način izjavljivanja žalbe (prigovora) na odluku

o odabiru.Za predmete nabave čija je procijenjena vrijed-

nost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od svote iz čl. 18. st. 3. Zakona, u plan nabave unose se samo podatci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.

Članak 5.Osigurana sredstva

Preduvjet za realizaciju bagatelne nabave su osi-gurana financijska sredstva, odnosno da je nabava planirana u planu nabave.

Ako predmet nabave nije uvršten u plan naba-ve (procijenjena vrijednost manja od 20.000,00 kn), potrebno je definirati stavku financijskog plana s koje će se nabava financirati.

Članak 6.Odjel za nabavu

Nabava se provodi isključivo putem odjela za na-bavu.

Iznimno, nabavu predmeta nabave procijenjene vrijednosti manje od 20.000,00 kn može provesti i krajnji korisnik predmeta, ali uz prethodnu sugla-snost odjela za nabavu i pod uvjetima iz ovog Pra-vilnika.

Članak 7.Zahtjevnica

Korisnik predmeta nabave svoje potrebe iska-zuje zahtjevnicom koju dostavlja odjelu nabave. Obrazac zahtjevnice izrađuje odjel nabave i do-stavlja ju svim korisnicima.

Zahtjevnicu je potrebno dostaviti na vrijeme, a najkasnije 30 dana prije očekivanog dana isporu-ke, odnosno izvršenja. Iznimno, u slučaju žurnih neplaniranih potreba, taj rok može biti i kraći.

U zahtjevnici korisnik predmeta nabave de-taljno opisuje predmet nabave te, po mogućnosti, određuje njegove tehničke i/ili funkcionalne ka-rakteristike.

U zahtjevnici korisnik može, uz popratno obra-zloženje, predložiti i izvore nabave, odnosno pred-ložiti gospodarske subjekte kojima odjel nabave može, pored ostalih, poslati upit za dostavu ponu-de.

Članak 8.Nabava čija je vrijednost manja od 20.000,00 kn

Nabava predmeta nabave čija je procijenjena vrijednost u proračunskoj ili poslovnoj godini ma-


nja od 20.000,00 kn provodi se poštujući načela iz čl. 2. ovog Pravilnika, a može ju provesti i sam kraj-nji korisnik uz suglasnost odjela za nabavu. Na te nabave ne moraju se primjenjivati odredbe čl. 9. – 12. ovog Pravilnika.

Članak 9.Postupak nabave u vrijednosti jednakoj ili većoj

od 20.000,00 knZa nabave čija je procijenjena vrijednost jedna-

ka ili veća od 20.000,00 kn na mrežnim se stranica-ma objavljuje obavijest o prikupljanju ponuda. Ako je potrebno, uz objavu obavijesti, mogu se poslati i upiti za dostavu ponuda gospodarskim subjektima po vlastitom izboru.

Ako je moguće (primjerice zbog razine tržišnog natjecanja), broj gospodarskih subjekata kojima se upućuje upit po vlastitom izboru ne smije biti ma-nji od tri. Upit se upućuje na način koji omogućava dokazivanje da ga je gospodarski subjekt zaprimio (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom sla-nju telefaksom, elektronička isprava i sl.).

Obavijest o prikupljanju ponuda i upit za dosta-vu ponuda sadržavaju najmanje sljedeće podatke:

- opis predmeta nabave- tehničku specifikaciju predmeta nabave (kod

radova projektnu dokumentaciju)- količinu- rok i mjesto isporuke- uvjete plaćanja- uvjete sposobnosti ponuditelja, po potrebi- rok za dostavu ponuda- rok valjanosti ponude- kriterij odabira najpovoljnije ponude- podatke o kontakt osobi naručitelja- obrazac ponudbenog lista, po potrebi.Rok za dostavu ponuda mora biti primjeren slo-

ženosti predmeta nabave i vremenu potrebnom za izradu ponude. Rok je jednak za sve ponuditelje (za one koji ponudu dostavljaju na temelju obavijesti i za one koji ponudu dostavljaju na temelju zapri-mljenog upita za dostavu ponuda).

Uvjeti i rokovi plaćanja moraju biti u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje.

Kada ocijeni potrebnim, odjel za nabavu može odrediti i uvjete sposobnosti koje potencijalni po-nuditelj mora zadovoljiti. Uvjeti sposobnosti odre-đuju se ovisno o složenosti predmeta nabave te procjeni rizika realizacije ugovora.

Članak 10.Zaprimanje i otvaranje ponuda

Ponude u papirnatom obliku zaprimaju se u odjelu za zaprimanje pošte. Ako je dopušteno do-stavljanje ponuda u drukčijem obliku (elektro-ničkom poštom, telefaksom), odjel nabave mora osigurati uvjete za očuvanje integriteta podataka i tajnost ponuda. Uvid u ponude moguć je tek iste-kom roka za njihovu dostavu.

Otvaranje ponuda nije javno.

Članak 11.Pregled i ocjena ponuda

O tijeku postupka te pregledu i ocjeni ponuda sastavlja se Zapisnik u koji se unosi sljedeće:

- datum objave obavijesti o prikupljanju ponu-da

- naziv gospodarskih subjekata kojima je po-slan upit po vlastitom izboru

- broj zaprimljenih ponuda- naziv ponuditelja- cijene ponuda- rangiranje ponuda- prijedlog za odabir najpovoljnije ponude, uz

obrazloženje.Odjel za nabavu daje prijedlog za odabir najpo-

voljnije ponude koji, uz Zapisnik o tijeku postupka bagatelne nabave, dostavlja odgovornoj osobi. Od-luku o odabiru donosi odgovorna osoba. Odluka o odabiru objavljuje se na mrežnim stranicama.

Ako pristigle ponude ne odgovaraju očekiva-njima i procjenama, odluka o odabiru ne mora se donijeti. U tom se slučaju na mrežnim stranicama objavljuje obavijest da će se postupak nabave po-noviti.

Članak 12.Prigovor na odluku o odabiru

Gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu na temelju objavljene Obavijesti o prikupljanju po-nuda ili na temelju poziva na dostavu ponude ima pravo prigovora na odluku o odabiru.

Rok za podnošenje prigovora je 2 radna dana na-kon dana objave odluke. Prigovor se dostavlja elek-troničkom poštom ili telefaksom.

Odjel nabave daje pismeno očitovanje o prigo-voru i dostavlja ga odgovornoj osobi, koja donosi konačnu odluku. Prije donošenja konačne odlu-ke odgovorna osoba može oformiti posebno po-vjerenstvo koje raspravlja o prigovoru. Odluka se dostavlja žalitelju na jednak način na koji je zapri-mljen prigovor.

Ako je prigovor usvojen mijenja se odluka o oda-biru. Nova se odluka objavljuje na mrežnim stra-nicama te dostavlja žalitelju i prvotno odabranom ponuditelju. Odluka o prigovoru je konačna.

Članak 13.Žurna nabava

Iznimno se može odstupiti od propisane proce-dure provedbe postupka nabave iz članka 9. ovog Pravilnika u slučaju neplanirane žurne potrebe za određenom robom, uslugama ili radovima. Prili-kom postupka žurne bagatelne nabave, odjel za na-bavu nije obvezan objaviti obavijest o prikupljanju ponuda već upit za dostavom ponude može dosta-viti samo određenom gospodarskom subjektu ili subjektima po izboru. Ako razlozi žurnosti to do-puštaju, upit se upućuje većem broju gospodarskih subjekata.

Razloge žurnosti detaljno mora obrazložiti kori-snik koji traži nabavu po žurnom postupku. Žurna nabava provodi se isključivo uz odobrenje odgo-vorne osobe.


Članak 14.Istraživanje tržišta

Prije sastavljanja plana nabave i prije provedbe postupka bagatelne nabave odjel za nabavu i po potrebi krajnji korisnik predmeta nabave provode istraživanje tržišta nabave kako bi na što precizni-ji način odredili procijenjenu vrijednost predmeta nabave kao i potencijalne izvore nabave.

Članak 15.Čuvanje dokumentacije

Dokumentacija vezana uz postupak bagatelne

nabave, koju čini obavijest o prikupljanju ponuda ili upit za dostavom ponude, ponude ponuditelja, zapisnik o tijeku postupka bagatelne nabave s pri-lozima, odluka o odabiru te ostala dokumentacija, čuva se najmanje tri godine od donošenja odluke o odabiru.

Zagreb, 2. siječnja 2014. Odgovorna osoba naručitelja

---------------------------------------

Zoran VUIĆ, dipl. iur. UDK 331.2

Novi propisi u sustavu javne nabaveNaručitelji i ponuditelji koji sudjeluju u postupcima

javne nabave moraju pored odredaba Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa u području javne nabave donesenih na temelju Zakona o javnoj nabavi imati u vidu i niz drugih propisa koji izravno ili neizravno uređuju pojedina pitanja javne nabave. U ovom se član-ku daje pregled tih propisa koji su doneseni krajem 2013. i početkom 2014. te se pojašnjava njihova povezanost sa sustavom javne nabave.

1. UVODKrajem 2013. i početkom 2014. stupio je na snagu

čitav niz propisa koji izravno ili neizravno uređuju pitanja u području javne nabave. Stoga se u ovom članku daje prikaz najbitnijih novina koje donose novi propisi. Riječ je o sljedećim propisima:

1. Odluka o određivanju mjere plaćanja preduj-mom u ugovorima koje sklapaju proračunski ko-risnici državnog proračuna kao naručitelji (Nar. nov., br. 25/14.)

2. Odluka o određivanju mjere plaćanja preduj-mom u ugovorima koje kao naručitelji sklapaju tr-govačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio (Nar. nov., br. 25/14.)

3. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. nov., br. 19/14.) – Prijelazne i završne odredbe, čl. 31. st. 5.

4. Zakon o promicanju čistih i energetski učin-kovitih vozila u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 127/13.), Pravilnik o mjerilima koja se koriste u po-stupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (Nar. nov., br. 11/14.) i Pravilnik o metodologiji za izračun operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz (Nar. nov., br. 136/13.)

5. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilni-ka o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i kon-zularnim uredima Republike Hrvatske u inozem-stvu (Nar. nov., br. 28/14.).

Jednako tako, uz navedene nove propise treba istaknuti i Odluku Ustavnog suda Republike Hrvat-

ske (Nar. nov., br. 13/14.) kojom se ukida čl. 102. st. 3. i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13.).

2. ODLUKA O ODREĐIVANJU MJERE PLAĆANJA PREDUJMOM U UGOVORIMA KOJE SKLAPAJU PRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA KAO NARUČITELJI

Ovom se Odlukom Vlade Republike Hrvatske, iz-među ostaloga, propisuje da se radi ispunjenja jed-nog od preduvjeta za pokretanje investicija i stva-ranja pozitivne ulagačke klime, za razdoblje do 31. prosinca 2015., određuje mjera plaćanja predujmom u ugovorima o javnoj nabavi koje sklapaju prora-čunski korisnici državnog proračuna, kao naručite-lji. Ova Odluka stupila je na snagu danom donoše-nja. Odluka je donesena 20. veljače 2014.

Iz odredaba ove Odluke može se uočiti niz dodir-nih točaka sa Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tako Odluka propisuje sljedeće:

- za razdoblje do 31. prosinca 2015., određuje se mjera plaćanja predujmom u ugovorima o javnoj nabavi koje sklapaju proračunski korisnici držav-nog proračuna, kao naručitelji

Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da se Odlu-ka odnosi samo na proračunske korisnike državnog proračuna kao naručitelje. Stoga bi svaki naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi trebao utvrditi is-punjava li uvjet za obvezu primjene Odluke, a to je da je proračunski korisnik državnog proračuna.

Pojam proračunskog korisnika propisan je Zako-nom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), u čl. 3. t. 49.: proračunski korisnici su državna tijela, usta-nove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fon-dovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu.

Pojam naručitelja određen je čl. 2. t. 9. Zakona o javnoj nabavi: Naručitelj je javni naručitelj i sektor-ski naručitelj. Nadalje, čl. 2. t. 6. Zakona o javnoj na-bavi definiran je javni naručitelj kao naručitelj iz čl.


5. Zakona o javnoj nabavi dok je sektorski naručitelj definiran čl. 2. t. 21. istog Zakona kao naručitelj iz čl. 6. Zakona.

Popis javnih i sektorskih naručitelja propisuje ministar nadležan za gospodarstvo Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj naba-vi (Nar. nov., br. 19/12.). Državna i druga tijela kao i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz čl. 5. st. 1. Zakona o javnoj nabavi obvezni su primjenjivati Za-kon i u slučaju kada nisu navedeni u tom pravilniku.

Nadalje, Odluka propisuje sljedeće:- mjera plaćanja predujmom iz točke I. ove Odlu-

ke odnosi se na ugovore o javnim radovima i ugo-vore o javnim uslugama, koji uključuju radove koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora - kada je procijenjena vrijednost javnih radova, odnosno javnih usluga, koji će biti predmet nabave, jednaka ili veća od 2.000.000,00 kuna. Predujam iznosi 10% ugovorene cijene, bez poreza na dodanu vrijednost.

Dakle, daljnji uvjet za plaćanje predujmom je da je riječ o plaćanju vezanom uz sljedeće ugovore o javnoj nabavi:

- ugovore o javnim radovima ili ugovore o javnim uslugama čija je procijenjena vrijednost nabave jed-naka ili veća od 2.000.000,00 kn.

U tom je smislu bitna definicija ugovora o javnim radovima, propisana čl. 2. t. 24. i definicija ugovora o javnim uslugama propisana čl. 2. t. 25. Zakona o javnoj nabavi, koje glase:

Ugovor o javnim radovima je ugovor o javnoj na-bavi čiji je predmet:

1. ili izvođenje radova, ili projektiranje i izvođenje radova, koji se odnose na jednu ili više djelatnosti navedenih u Dodatku I. ovoga Zakona, ili

2. posao ili realizacija bilo kakvim sredstvima po-sla koji odgovara zahtjevima što ih je naveo naručitelj. Pojam „posao“ znači rezultat gradnje ili građevinskih radova uzetih u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju.

Ugovor o javnim uslugama je ugovor o javnoj na-bavi koji nije ugovor o javnim radovima ili ugovor o javnoj nabavi robe, a čiji su predmet usluge u smislu Dodatka II. A ili usluge u smislu Dodatka II. B ovoga Zakona.

Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i roba i usluge u smislu Dodatka II. ovoga Zakona smatra se ugovorom o javnim uslugama ako vrijednost tih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugo-vorom. Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet uslu-ge u smislu Dodatka II. ovoga Zakona, a koji uklju-čuje radove u smislu Dodatka I. ovoga Zakona koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora, smatra se ugovorom o javnim uslugama.

Uz navedeno, Odluka propisuje i sljedeće:- Proračunski korisnici državnog proračuna, kao

naručitelji, obvezni su prije izrade dokumentacije za nadmetanje za postupak javne nabave, u skladu s čl. 10. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (»Narodne no-vine«, broj 152/2013) zatražiti suglasnost ministra fi-nancija za plaćanje predujmom za ugovore iz točke II. ove Odluke. Nakon dobivanja suglasnosti mini-stra financija za plaćanja putem predujma za poje-dini ugovor, proračunski korisnici državnog prora-

čuna, kao naručitelji, obvezni su u dokumentaciji za nadmetanje odrediti mjeru plaćanja predujmom.

Iz navedene je odredbe razvidno da se u njoj iz-među ostaloga navodi čl. 10. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (Nar. nov. br. 152/13. i 39/14.). Isti članak pro-pisuje da proračunski korisnik može plaćati preduj-mom bez suglasnosti ministra financija do pojedi-načne svote od 50.000,00 kn.

Nadalje, odredba propisuje da se suglasnost mi-nistra financija mora zatražiti prije izrade doku-mentacije za nadmetanje za postupak javne nabave. U tom je smislu bitno napomenuti da Zakon o javnoj nabavi ne propisuje poseban rok za izradu doku-mentacije za nadmetanje. Postupak javne nabave, ovisno o vrsti postupka koji provodi naručitelj, u skladu s čl. 23. Zakona o javnoj nabavi, započinje u sljedećem trenutku:

(1) otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom te natjecatelj-ski dijalog započinju danom slanja poziva na nad-metanje;

(2) pregovarački postupak javne nabave bez pret-hodne objave započinje danom slanja poziva na pregovaranje;

(3) postupak sklapanja ugovora o javnim usluga-ma iz Dodatka II. B u skladu s čl. 44. Zakona o javnoj nabavi započinje danom objave zahtjeva za priku-pljanje ponuda;

(4) natječaj započinje danom slanja poziva na na-tječaj;

(5) u ostalim slučajevima postupak započinje da-nom slanja odgovarajuće objave ili poziva.

Tijek otvorenog postupka javne nabave, koji se najčešće provodi u praksi, propisan čl. 31. Zakona o javnoj nabavi, uključuje obvezu naručitelja da je od dana objave poziva na nadmetanje obvezan do-kumentaciju za nadmetanje i svu moguću dodatnu dokumentaciju koja se odnosi na otvoreni postupak javne nabave neograničeno i u cijelosti elektronički staviti na raspolaganje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da dokumentacija za nadmetanje mora biti izrađe-na prije početka postupka javne nabave. S obzirom na to da Odluka propisuje da se prije izrade doku-mentacije za nadmetanje za postupak javne naba-ve mora zatražiti suglasnost ministra financija za plaćanje predujmom za ugovore iz točke II. Odlu-ke, može se zaključiti da bi u slučajevima kada se primjenjuje Odluka traženje suglasnosti trebao biti prvi korak naručitelja koji prethodi izradi dokumen-tacije za nadmetanje i postupku javne nabave.

Nakon dobivanja suglasnosti ministra financi-ja za plaćanja putem predujma za pojedini ugovor, proračunski korisnici državnog proračuna, kao na-ručitelji, obvezni su u dokumentaciji za nadmeta-nje odrediti mjeru plaćanja predujmom. Iz toga proizlazi da tek tada naručitelji mogu „kompletira-ti“ dokumentaciju za nadmetanje te nakon toga za-početi postupak javne nabave na temelju iste doku-mentacije.

www.rrif.hr


3. ODLUKA O ODREĐIVANJU MJERE PLAĆANJA PREDUJMOM U UGOVORIMA KOJE KAO NARUČITELJI SKLAPAJU TRGOVAČKA DRUŠTVA U KOJIMA REPUBLIKA HRVATSKA IMA VEĆINSKI PAKET DIONICA ILI VEĆINSKI UDIO

Ovom se Odlukom, radi ispunjenja jednog od preduvjeta za pokretanje investicija i stvaranje pozitivne ulagačke klime, za razdoblje do 31. pro-sinca 2015., određuje mjera plaćanja predujmom u ugovorima koje kao naručitelji sklapaju trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio. Odluka je stupila na snagu danom donošenja. Odluka je donesena 20. ve-ljače 2014.

Trgovačka društva koja su ujedno i obvezni-ci primjene Zakona o javnoj nabavi obvezna su odrediti mjeru plaćanja predujmom u dokumen-taciji za nadmetanje prilikom provedbe postupa-ka javne nabave za sklapanje ugovora iz točke II. ove Odluke.

Iz navedenih je odredaba razvidno da je Odluka obvezna za sva trgovačka društva u kojima Repu-blika Hrvatska (dalje: RH) ima većinski paket dio-nica ili većinski udio. Međutim, sva takva trgovačka društva nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Obveznici su samo ona trgovačka društva koja ispunjavaju uvjete za obveznike – javne ili sek-torske naručitelje, propisane čl. 5. i 6. Zakona o jav-noj nabavi. Ona trgovačka društva koja su ujedno i obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi u doku-mentaciji za nadmetanje obvezna su odrediti mjeru plaćanja predujmom. Mjera plaćanja predujmom odnosi se na ugovore o građenju i ugovore o uslu-gama, koji uključuju radove koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora. Predujam iznosi 10% ugovorene cijene bez poreza na dodanu vrijednost.

Jednako tako, iz odredaba Odluke razvidno je da nema propisanog ograničenja u smislu da se mora raditi o ugovorima o javnim radovima ili ugovori-ma o javnim uslugama čija je procijenjena vrijed-nost nabave jednaka ili veća od 2.000.000,00 kn, a kako je propisano Odlukom o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna kao na-ručitelji.

4. ZAKON O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata objavljen

je 12. veljače 2014. (Nar. nov., br. 19/14.), a stupio je na snagu 20. veljače 2014.

Kao predmet istoga Zakona propisano je da se Zakonom uređuju pravila i mjere za sigurnu i po-uzdanu proizvodnju naftnih derivata, transport nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo naftnim derivatima, skladištenje nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo ukapljenim naf-tnim plinom, pravo pristupa treće strane, otvoren pristup tržištu, plan intervencije u slučaju izvan-rednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata te operativne i obvezne zalihe nafte, od-nosno naftnih derivata. Zakonom se uređuje i us-postava i provedba mjera za sigurnu i pouzdanu opskrbu naftom i naftnim derivatima.

Za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi osobito su važne Prijelazne i završne odredbe, tj. čl. 31. st. 4. i 5. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata.

Članak 31. st. 4. istoga Zakona propisuje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

1. Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata (Nar. nov., br. 145/12., 18/13., 62/13. i 109/13.)

2. Pravilnik o utvrđivanju cijena ukapljenog naf-tnog plina (Nar. nov., br. 147/10. i 59/11.)

3. Tarifni sustav za transport nafte naftovodom (Nar. nov., br. 39/07.)

4. Odluka o iznosu tarifa za transport nafte nafto-vodom za 2011. godinu (Nar. nov., br. 53/11.)

5. Pravilnik o općim uvjetima i tarifi za skladište-nje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Nar. nov., br. 68/03.)

6. Pravilnik o organizaciji, nadzoru i prikupljanju naknade za financiranje rada HANDA-e i obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Nar. nov., br. 63/11.).

Vezano uz prestanak važenja propisa navedenih u čl. 31. st. 4. istoga Zakona, čl. 31. st. 5. Zakona pro-pisuje sljedeće:

- U izvršenju okvirnih sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi s promjenljivom cijenom koji su sklo-pljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima je način utvrđivanja cijene vezan uz primje-nu propisa iz stavka 4. ovoga članka koji prestaju va-žiti, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona cijena ne može biti viša od iznosa utvrđenog uz primjenu tih propisa na dan prije stupanja na snagu ovoga Za-kona na način određen okvirnim sporazumom i/ili ugovorom, dok ugovorne strane pisanim putem ne urede novi način utvrđivanja odnosno metodologiju izmjene cijene.

Iz sadržaja navedene odredbe može se zaključiti sljedeće:

Odredba čl. 31. st. 5. Zakona o tržištu nafte i naf-tnih derivata primjenjuje se u izvršenju okvirnih sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi koji sadrža-vaju promjenjivu cijenu. Naime, dokumentacija za nadmetanje, u skladu s čl. 3. t. 5. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadme-tanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.), sadržava i način određivanja cijene ponude. Ista Uredba u čl. 8. propisuje da naručitelj u dokumentaciji za nadme-tanje određuje je li cijena ponude promjenjiva ili ne-promjenjiva. Promjenjiva cijena je cijena koja se tije-kom trajanja ugovora ili okvirnog sporazuma može mijenjati. Ako je cijena ponude promjenjiva, naru-čitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje odrediti način i uvjete izmjene cijene dok je nepromjenjiva cijena ona cijena koja tijekom trajanja ugovora ili okvirnog sporazuma ostaje nepromijenjena.

Stoga su naručitelji koji su nabavljali naftne deri-vate promjenjivu cijenu u pravilu određivali u skla-du s Pravilnikom o utvrđivanju najviših malopro-dajnih cijena naftnih derivata. S obzirom na to da je isti Pravilnik danom stupanja na snagu Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata prestao važiti, ne pri-mjenjuje se više niti njime propisana metodologija izračuna promjenjive cijene za naftne derivate.

Nadalje, odredba čl. 31. st. 5. Zakona o tržištu naf-te i naftnih derivata može se primjenjivati samo na


okvirne sporazume i ugovore o javnoj nabavi koji su sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zako-na, a u kojima je način utvrđivanja cijene vezan uz primjenu propisa navedenih u čl. 31. st. 4. istog Za-kona koji prestaju važiti. Pod tim uvjetima, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona cijena naftnih de-rivata koji se nabavljaju ne može biti viša od svote utvrđene uz primjenu tih propisa na dan prije stu-panja na snagu Zakona na način određen okvirnim sporazumom i/ili ugovorom.

Što se tiče odredaba Pravilnika o utvrđivanju naj-viših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje utječu na primjenu čl. 31. st. 5. Zakona o tržištu naf-te i naftnih derivata, kao najbitnije treba istaknuti da se Pravilnikom utvrđivao način obračuna, objave i primjene najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje energetski subjekti koji se bave trgo-vinom na veliko naftnim derivatima i/ili trgovinom na malo naftnim derivatima smiju primijeniti na području RH.

Pravilnik se primjenjivao na sljedeće naftne de-rivate:

– benzine– dizelska goriva– plinska ulja.Najviša maloprodajna cijena utvrđivala se za litru

naftnih derivata.Najviša cijena naftnih derivata, bez trošarina i

poreza, formirala se za 14-dnevno obračunsko raz-doblje prema formuli propisanoj Pravilnikom. Ma-loprodajne cijene naftnih derivata mijenjale su se svakih 14 dana. Dan primjene novih maloprodajnih cijena naftnih derivata je utorak u 00.01 sati. Malo-prodajne cijene naftnih derivata obračunavale su se posljednjeg radnog dana koji prethodi danu pri-mjene (dan obračuna). Najveća dopuštena promje-na najviše maloprodajne cijene pojedinog naftnog derivata na dan obračuna iznosila je 3 % naviše, a 6 % naniže u odnosu na važeću najvišu maloprodaj-nu cijenu, bez obzira na primjenu ostalih odredaba Pravilnika. Jedan radni dan prije primjene novih cijena Ministarstvo je utvrđivalo i objavljivalo na svojoj mrežnoj stranici (http://www.mingo.hr/) svotu najviše maloprodajne cijene pojedinih naftnih deri-vata za predstojeće obračunsko razdoblje. Tijekom obračunskog razdoblja, energetski je subjekt bio du-žan primijeniti maloprodajnu cijenu koja je jednaka ili niža od cijene koju je objavilo Ministarstvo.

Stoga naručitelji trebaju prilikom primjene čl. 31. st. 5. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, u iz-vršenju okvirnih sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi, uvažavati posljednju cijenu naftnih deriva-ta utvrđenu na temelju uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, na dan prije stupanja na snagu istoga Zakona.

Odredba čl. 31. st. 5. istoga Zakona nadalje sadr-žava odredbu: dok ugovorne strane pisanim putem ne urede novi način utvrđivanja odnosno metodo-logiju izmjene cijene. Navedenu odredbu možemo promatrati kao mogućnost za ugovorne strane, ali i kao moguću obvezu ugovornih strana. Naime, na-kon stupanja na snagu Zakona o tržištu nafte i naf-tnih derivata, ugovorne strane, naručitelj i odabrani

ponuditelj, mogu nastaviti izvršavati okvirni spora-zum i ugovor o javnoj nabavi uz zadnju primjenjivu određenu cijenu u skladu s Pravilnikom o utvrđiva-nju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Međutim, pitanje je hoće li nakon određenog vreme-na važenja okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj nabavi na tržištu doći do značajnije promjene cijena naftnih derivata. U tom bi slučaju, ovisno o smjeru promjene cijena, jedna od ugovornih strana mogla biti ponukana predložiti da ugovorne strane pisanim putem urede novi način utvrđivanja odnosno meto-dologiju izmjene cijene. Ako se u tom smislu postigne suglasnost volje ugovornih strana, tada one imaju pravo odrediti promjenjivost cijene naftnih derivata u skladu s usuglašenim novim načinom utvrđivanja ili metodologijom izmjene cijena.

5. ZAKON O PROMICANJU ČISTIH I ENERGETSKI UČINKOVITIH VOZILA U CESTOVNOM PRIJEVOZU, PRAVILNIK O MJERILIMA KOJA SE KORISTE U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE VOZILA ZA CESTOVNI PRIJEVOZ I PRAVILNIK O METODOLOGIJI ZA IZRAČUN OPERATIVNIH TROŠKOVA TIJEKOM RAZDOBLJA EKSPLOATACIJE VOZILA ZA CESTOVNI PRIJEVOZ

Zakonom o promicanju čistih i energetski učin-kovitih vozila u cestovnom prijevozu propisuju se mjere za promicanje uporabe čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, radi po-ticanja tržišta čistih i energetski učinkovitih vozila i zaštite okoliša, klime i energetike. Ovim se Zakonom u pravni poredak RH prenosi Direktiva 2009/33/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15. svibnja 2009.). Ovaj Zakon stupio je na snagu 19. listopada 2013.

Naručitelji u postupku javne nabave i prijevozni-ci koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika u smi-slu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavlja-nju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3. 12. 2007. dužni su pri kupnji vozila kojima se obavlja cestovni prijevoz uzimati u obzir energetske učinke i utjecaj na oko-liš tijekom razdoblja eksploatacije vozila, uključu-jući potrošnju energije te emisije ugljikova dioksi-da (CO2) i emisije određenih onečišćivača.

Zakon propisuje da su naručitelji javni i sektorski naručitelji u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava, dok isti Zakon vozilo za cestovni prijevoz definira kao vozilo koje je u skladu s posebnim pro-pisom razvrstano u kategoriju M1, N1, N2, N3, M2 i M3 (prema Pravilniku o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz: putničkih automobila (M1), lakih gospodarskih vozi-la (N1), teških vozila (N2 i N3), autobusa (M2 i M3)).

Nadalje, Zakon propisuje iznimku od primjene tako da se odredbe ovoga Zakona i provedbenih pro-pisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne primje-njuju na ugovore o kupnji vozila za cestovni prije-voz utvrđenih posebnim propisom kojim se uređuje homologacija i pojedinačno odobravanje motornih vozila.


Naručitelji pri kupnji vozila za cestovni prijevoz uzimaju u obzir energetske učinke i učinke na okoliš tijekom razdoblja eksploatacije vozila.

Energetski učinci i učinci na okoliš koje je potreb-no uzeti u obzir uključuju najmanje:

(a) potrošnju energije(b) emisije ugljikova dioksida (CO

2)

(c) emisije oksida dušika (NOx), nemetanskih

ugljikovodika (NMHC) i emisije čestica.Uz navedene energetske učinke i učinke na okoliš,

naručitelji mogu uzeti u obzir i druge učinke na okoliš.Zahtjevi se moraju ispuniti na jedan od sljedećih

načina:(a) određivanjem u dokumentaciji tehničkih speci-

fikacija za energetsku učinkovitost i učinkovitost za-štite okoliša glede svakog učinka koji se uzima u obzir te mogućih dodatnih učinaka na okoliš ili

(b) uključivanjem energetskih učinaka i učinaka na okoliš u proces kupnje vozila, pri čemu se:

– u slučaju provedbe postupka javne nabave ti učinci koriste kao kriteriji za odabir ponude

– u slučaju kad se ti učinci izražavaju u novčanoj vrijednosti za uključivanje u proces kupnje koristi metodologija u skladu s čl. 6. ovoga Zakona, a koji članak propisuje da će ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo pravilnikom propisati metodologiju za izračun operativnih troškova tijekom razdoblja ek-sploatacije vozila za cestovni prijevoz.

Na temelju čl. 6. Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevo-zu donesen je i 13. studenoga 2013. objavljen Pravil-nik o metodologiji za izračun operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz (Nar. nov., br. 136/13.), koji je stupio na sna-gu 14. studenoga 2013.

Na temelju čl. 7. Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevo-zu donesen je Pravilnik o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni pri-jevoz kojim se propisuju mjerila koja su naručitelji u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava dužni uzimati u obzir u postupcima javne nabave pri kup-nji vozila za cestovni prijevoz.

6. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O JAVNOJ NABAVI U DIPLOMATSKIM MISIJAMA I KONZULARNIM UREDIMA REPUBLIKE HRVATSKE U INOZEMSTVU

Na temelju čl. 12. st. 2. Zakona o javnoj nabavi do-nesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-vilnika o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima (diplomatske misije i kon-zularni uredi – u nastavku: DMKU) koji je stupio na snagu 27. veljače 2014.

Pravilnik donosi niz bitnih novina vezanih uz specifičan režim nabave u diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH. U nastavku se daje pri-kaz najbitnijih izmjena koje donosi Pravilnik.

Pravilnikom se uređuju uvjeti i postupci sklapa-nja ugovora i izdavanja narudžbenica za javnu na-bavu usluga, robe i radova u diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH u inozemstvu, a čija je procijenjena vrijednost manja od 900.000,00 kn za

robu i usluge, odnosno manja od 3.500.000,00 za radove (bitna je novina povećanje procijenjene vri-jednosti za radove).

Uz do sada propisana iznimke kada se Pravilnik ne primjenjuje, Pravilnik propisuje i nove iznimke, a to su:

– ugovori i natječaji na koje se primjenjuju druk-čija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode na temelju posebnih postupaka međunarodne organi-zacije;

– ugovori i natječaji na koje se primjenjuju druk-čija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode u skladu s međunarodnim sporazumom između Re-publike Hrvatske i jedne ili više trećih država, pot-pisanim u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, i koji obuhvaćaju robu ili radove na-mijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju radova od strane država potpisnica ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od stra-ne država potpisnica. Europsku komisiju obavješta-va se o svim takvim međunarodnim sporazumima;

– ugovori o uslugama koje DMKU sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava uteme-ljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu zemlje primateljice.

Članak 4. Pravilnika propisuje uvjete pod kojima DMKU provodi postupak sklapanja ugovora izrav-nom pogodbom, bez objave poziva za dostavu ponu-da, pa nakon izmjena i dopuna čl. 4. propisuje da se postupak sklapanja ugovora izravnom pogodbom, bez objave poziva za dostavu ponuda, može provo-diti u sljedećim slučajevima:

- iznimne žurnosti, izazvane događajima koje DMKU nije mogao predvidjeti ili na njih utjecati i kada se rokovi za provedbu iz ovoga Pravilnika ne mogu primijeniti;

- kada na lokalnom tržištu nije moguće prikupiti ponude za usluge, robe i radove (dalje: predmet na-bave) koje su vezane za točno određenu tvrtku koja jedina ima mogućnost isporučiti traženi predmet nabave (tzv. tehnički ili umjetnički razlozi ili razlozi vezani za zaštitu posebnog ili isključivog prava);

– za dodatne radove i usluge čija ukupna vrijed-nost ne smije prijeći 25 % vrijednosti osnovnog ugo-vora, koji nisu bili uključeni u početni projekt niti u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova i usluga opisanih u njima, te:

a) kada takve dodatne radove i usluge nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora bez znatnih poteškoća za javnog naručitelja i/ili

b) kada su takvi radovi i usluge, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za nje-gov dovršetak;

– za nove radove i usluge čija ukupna vrijednost ne smije prijeći 25 % vrijednosti osnovnog ugovora, koji nisu bili uključeni u početni projekt niti u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova i usluga opisanih u njima, koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor, i to u razdoblju od tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora, pod uvjetom:


a) da su takvi radovi i usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor

b) da je osnovni ugovor sklopljen u skladu s čl. 6. st. 2. i 3. ovog Pravilnika

c) da je već u prvom pozivu na dostavu ponuda bila predviđena mogućnost primjene ovoga postupka

d) da je DMKU, u smislu čl. 4. b Pravilnika, pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave uzeo u obzir ukupnu procjenu troškova novih radova i usluga koji će se ponavljati

e) da se ovaj postupak odvija unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.

Iza čl. 4. Pravilnika dodani su novi čl. 4.a i 4.b. Članak 4.a sadržava odredbe o ugovoru o građenju i dopuštenom odstupanju prema konačnom obraču-nu u odnosu na predvidivu cijenu građenja utvrđe-nu ugovorom. Tako čl. 4.a propisuje da, ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovore-no po sustavu „ključ u ruke“ ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izve-denim radovima obračunanim u skladu s građe-vinskom knjigom, ako ukupna svota prema konač-nom obračunu nije viša od 5 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te ako je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka toga ugovora.

Članak 4. b propisuje da u svim slučajevima skla-panja ugovora o javnoj nabavi roba, usluga i radova u skladu s Pravilnikom, uključujući i kada je nužno ugovoriti dodatne radove (u smislu čl. 4. alineje 3. i 4. Pravilnika) ili sklopiti dodatak ugovora, ukupna vrijednost nabave ne može prelaziti svote procije-njenih vrijednosti nabave utvrđenih u čl. 6. st. 2. i 3. Pravilnika. Ista odredba primjenjuje se i u slučaju iz čl. 4.a Pravilnika kad je ukupna svota iznos prema konačnom obračunu viša od 5 %, a manja od 25 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom.

U čl. 5. Pravilnika iza st. 6. dodan je novi st. 7. koji je vezan uz Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu i podza-konske propise. Isti stavak propisuje da pri proved-bi postupaka nabave za sklapanje ugovora za kup-nju novo proizvedenih vozila za potrebe DMKU-a obvezna je primjena Zakona o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prome-tu, Pravilnika o metodologiji za izračun operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz i Pravilnika o mjerilima koja se ko-riste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz.

Člankom 6. Pravilnika propisane su procijenjene vrijednosti nabave o kojima ovisi primjena Pravilni-ka i postupanje DMKU-a.

DMKU nije obvezan primjenjivati Pravilnik ako je procijenjena vrijednost nabave manja od 70.000,00 kn osim u slučajevima nabave usluga i roba navede-nih u čl. 11. st. 1. Pravilnika i u slučajevima nabave usluga za potrebe preseljenja, u kojim je slučajevima DMKU dužan postupiti u skladu s odredbama st. 2. čl. 6. i nakon toga zatražiti mišljenje nadležnih službi.

Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jednaka ili veća od 70.000,00 kn, a manja od 200.000,00 kn za robu i usluge i manja od 500.000,00 kn za rado-

ve, DMKU je obvezan zatražiti najmanje tri pismene ponude.

Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jed-naka ili veća od 200.000,00 kn za robu i usluge i jednaka ili veća od 500.000,00 kn za radove, a ma-nja od 900.000,00 kn za robu i usluge i manja od 3.500.000,00 kn za radove, DMKU je obvezan za-tražiti najmanje tri pismene ponude uz istodobno objavljivanje poziva na dostavu ponuda na mrežnim stranicama DMKU-a.

Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jednaka ili veća od 900.000,00 kn za robu i usluge i jednaka ili veća od 3.500.000,00 za radove ne primjenjuje se ovaj Pravilnik već je provedba postupka u nadlež-nosti stručnih službi MVEP-a, primjenom Zakona o javnoj nabavi.

Izmijenjeni čl. 9. Pravilnika sadržava nove odred-be o sukobu interesa. Tako se sukobom interesa u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi smatra-ju sljedeći odnosi DMKU-a kao naručitelja i gospo-darskih subjekata kao ponuditelja:

– ako predstavnik naručitelja (dalje: predstavnik DMKU) istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu kao ponuditelju ili

– ako je predstavnik DMKU-a vlasnik poslovnog udjela, dionica ili drugih prava na temelju kojih su-djeluje u upravljanju ili u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

Predstavnikom DMKU-a u smislu ovog članka smatra se:

– šef DMKU-a ili osoba koja ga po pismenom ovla-štenju mijenja

– imenovani članovi povjerenstva u pojedinom postupku javne nabave

– druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje DMKU-a u pojedinom postupku javne nabave.

DMKU ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima iz st. 2. čl. 9. u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja. Gospo-darski subjekti iz st. 2. čl. 9. ne smiju biti podizvodi-telji odabranom ponuditelju.

Odredba st. 4. čl. 9. primjenjuje se i kada je u od-nosu s gospodarskim subjektom iz st. 2. čl. 9. i pove-zana osoba predstavnika DMKU-a iz st. 3. alineje 1. čl. 9. Povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća, sestre te po-svojitelj i posvojenik predstavnika DMKU-a iz st. 3. alineje 1. čl. 9.

Predstavnici DMKU-a dužni su potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa (Prilog VII ovog Pravilnika) u smislu njihova odnosa ili od-nosa povezanih osoba predstavnika naručitelja iz st. 3. čl. 9. s gospodarskim subjektima iz st. 2. čl. 9.

Šefovima DMKU-a zabranjeno je utjecati na dobi-vanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu roba, usluga i radova u smislu čl. 6. ovog Pravilnika i/ili na bilo koji drugi način koristiti se svojim polo-žajem šefa DMKU-a kako bi utjecali na ovu nabavu radi postizanja osobnog probitka ili probitka pove-zane osobe, neke povlastice ili prava, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Za slučaj pojave sukoba interesa koji nisu opisani u st. 2. – 7. čl. 9., a pojave se u provedbi ovog Pravil-nika, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 13. Zakona o javnoj nabavi.


Vezano uz osigurana proračunska sredstva za na-bavu, bitna je nova odredba čl. 17. st. 5. Pravilnika koja propisuje da ako je najpovoljnija ponuda cije-nom viša od osiguranih proračunskih sredstava za konkretan predmet nabave, Povjerenstvo je dužno poništiti postupak javne nabave, osim kad MVEP može osigurati razliku potrebnih sredstava.

Nadalje, vezano uz donošenje odluke, bitne su nove odredbe čl. 18. Pravilnika. Rok za donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju započinje teći danom isteka roka za dostavu ponuda.

Rok za donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju mora biti primjeren i mora biti određen u PDP-u ili u dodatnoj dokumentaciji. Ako u PDP-u ili u dodatnoj dokumentaciji nije naveden rok za dono-šenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju, onda taj rok iznosi 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponude. Odluka o odabiru ili odluka o poništenju mora se donijeti u otvorenom roku važenja ponude, koji rok važenja ponude ponuditelj može produžiti na pismeni zahtjev DMKU-a.

Ako su dvije ili više valjanih ponuda jednako ran-girane prema kriterijima za odabir ponude (valjane ponude udovoljavaju svim postavljenim kriterijima i imaju jednaku cijenu), DMKU će odabrati ponudu koja je zaprimljena prije.

Ako se nakon isteka rokova iz st. 3. čl. 18. ne done-se odluka o odabiru ili odluka o poništenju, DMKU može poništiti provedeni postupak javne nabave donošenjem odluke o poništenju.

Ako DMKU nije dostavio odluku o odabiru svim po-nuditeljima, ta odluka o odabiru ne proizvodi pravne učinke.

Pravilnik propisuje da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika donijeti naputak o primjeni Pravilnika koji će biti objavljen na inter-nim stranicama Ministarstva.

7. ODLUKA USTAVNOG SUDA OD 19. PROSINCA 2013.

Vezano uz novine u zakonodavnom okviru javne nabave, svakako treba upozoriti na Odluku Ustav-nog suda Republike Hrvatske kojom se ukidaju čl. 102. st. 3. i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13.).

U vezi s obavješćivanjem o tijeku postupka i ra-zgledavanjem spisa u upravnom postupku (pa tako i u žalbenom postupku pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave), treba imati u vidu odredbe čl. 84. ZUP-a koji propisuje da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pra-vo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasanju članova kole-gijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

Razgledavanje spisa obavlja se u službenim pro-storijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi po-stupak. U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgledati u službenim prostorijama drugoga javno-pravnog tijela. Kad se spis predmeta vodi u elektro-ničkom obliku, javnopravno tijelo dužno je osigurati tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnoprav-

no tijelo može osigurati dostupnost spisa elektro-ničkim putem, ako su osigurani uvjeti za zaštitu privatnosti stranke. O odbijanju zahtjeva za razgle-davanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.

Jednako tako, vezano uz ostvarivanje prava na uvid u ponude, bitan je i čl. 81. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11.), koji uređuje temeljne obveze tijela državne uprave i (u njihovu prenesenom djelokrugu) tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, kad je riječ o njihovu odnosu prema građanima i drugim strankama. Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i prav-ne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zako-nom zaštićene interese te ispunjavati svoje građan-ske dužnosti.

Nakon Odluke Ustavnog suda, ponuditelji i dalje imaju pravo uvida u ponude drugih ponuditelja bez ograničenja u smislu „ručnog bilježenja“ podataka iz ponuda. Dakle, nakon dostave odluke o odabiru iz čl. 96. Zakona ili odluke o poništenju iz čl. 101. Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i na-knadno dostavljene dokumente u skladu s čl. 95. Za-kona te pojašnjenja i upotpunjenja ponude u skladu s čl. 92. Zakona osim u one podatke koje su ponu-ditelji označili tajnima u skladu s čl. 16. Zakona. U jednakom je roku javni naručitelj obvezan ponudi-telju na njegov zahtjev omogućiti uvid u sve priloge zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

8. ZAKLJUČAKNaručitelji i ponuditelji koji sudjeluju u postup-

cima javne nabave moraju osim odredaba Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa u području javne nabave donesenih na temelju Zakona o javnoj nabavi imati u vidu i niz drugih propisa koji izravno ili neizravno uređuju pojedina pitanja javne nabave. U tom smislu i Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama u čl. 3. st. 1. t. 6. (ostale odredbe) kao sadržaj dokumen-tacije za nadmetanje propisuje uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima.

Iz odredaba propisa koji su navedeni u ovom članku razvidno je da oni između ostaloga sadrža-vaju pojmove iz Zakona o javnoj nabavi, prije svega pojam naručitelja, ugovora o javnoj nabavi, kriterija za odabir ponude, dokumentacije za nadmetanje i sl. Stoga proizlazi da se odredbe tih propisa nedvoj-beno primjenjuju u postupcima javne nabave koji se provode na temelju Zakona o javnoj nabavi. To može predstavljati problem za naručitelje i ponuditelje s obzirom na opseg pitanja koja uređuju isti propisi jer kod takvih nabava nije dovoljno poznavati samo odredbe Zakona o javnoj nabavi nego naručitelji i ponuditelji moraju imati potrebno znanje kada se i pod kojim uvjetima moraju ili mogu primijeniti odredbe tih posebnih propisa.


PLAĆE

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Pravno motrište uređenja plaća državnih i javnih službenika

Način obračuna plaća kod državnih i javnih služ-benika je iznimno složen i podložan čestim pro-

mjenama, što unosi nesigurnost u ispravnost obračuna i ispravno uključivanje svih propisa pri njihovu obračunu. U nastavku se daje pregled pravnih okvira za obračun plaća kod državnih i javnih službenika te način njihova obračuna.

1. UVODNO Plaća je institut radnog prava koji predstavlja nov-

čanu protuvrijednost rada koju je radnik obavio za poslodavca. Plaća obuhvaća ne samo osnovnu pla-ću već i sva davanja bilo koje vrste koja se isplaćuju izravno ili neizravno, u novcu ili u naravi. Institut ili sustav plaća u Republici Hrvatskoj dosta je kompli-ciran i složen (velik broj posebnih zakona, uredaba, kolektivnih ugovora, dodataka i sl.) te ne daje jasnu i jedinstvenu definiciju plaće, odnosno što jest, a što nije plaća, s obzirom na razne kategorije dodataka na plaće, koeficijenata i raznih naknada, koje u biti čine plaću radnika u javnom i privatnom sektoru. To je ujedno i razlog da je utjecaj plaća u javnom sek-toru na formiranje plaća u privatnom sektoru puno manji nego što bi trebao biti. Prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12., 88/12. - ispr. i 73/13.), kao općem propisu radnog prava, radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad, pravo na pove-ćanu plaću za rad u dane blagdana i rad nedjeljom, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad u oteža-nim radnim uvjetima te pravo na naknadu plaće za vrijeme kad ne radi zbog opravdanih razloga (čl. 82. – 89. ZOR-a). Novčana protuvrijednost rada od-nosno osnove i mjerila za isplatu plaće određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugo-vorom o radu. Svota plaće koju je poslodavac ob-vezan isplatiti radniku za obavljeni rad jedan je od devet obveznih uglavaka ugovora o radu. Detaljno ugovaranje prava na plaću u ugovoru o radu osobito je važno za radnike zaposlene kod „malih posloda-vaca“ koji nemaju pravilnik o radu i kod poslodavaca koje ne obvezuje kolektivni ugovor s obzirom na to da radnik zaposlen kod tih poslodavaca može potra-živati samo one svote plaće i drugih novčanih pri-mitaka koji su ugovoreni ugovorom o radu i ona pra-va koja proizlaze iz neposredne primjene zakona.

Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređe-na kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapo-šljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvr-diti pravilnikom o radu, a ako plaća nije određena kolektivnim ugovorom niti pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadržava dovoljno podataka na temelju kojih bi se mogla odrediti plaća, posloda-vac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću, odnosno plaću koja se redovito isplaćuje za jedna-ki rad ili plaću koju odredi sud prema okolnosti-ma slučaja.

Plaće i druga novčana prava radnika određena pra-vilnikom o radu jednako se primjenjuju na sve radnike zaposlene kod poslodavca. Kad govorimo o novčanim pravima radnika možemo ih podijeliti u tri skupine novčanih prava, i to: plaću za izvršeni rad, naknadu plaće za razdoblja kad radnik zbog opravdanih razloga ne radi i različite naknade troškova, nagrade, potpore i otpremnine. U nastavku teksta daje se pregled mjerila, načina obračuna i sastavnih dijelova plaće za redovan rad i dodataka na plaću službenika i namještenika u državnim i javnim službama.

2. MINIMALNA PLAĆANačin utvrđivanja svote minimalne plaće i ro-

kovi njezinog utvrđivanja propisani su Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.). Minimal-na plaća u smislu tog Zakona je najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u pu-nom radnom vremenu. Pravo na minimalnu plaću, utvrđenu prema odredbama toga Zakona, imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Visina minimal-ne plaće utvrđuje se jednom godišnje za sljedeću ka-lendarsku godinu, i to Uredbom Vlade, na prijedlog ministra nadležnog za rad. Uredbom o visini mini-malne plaće (Nar. nov., br. 156/13.) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. utvrđena je minimalna plaća u visini od 3.017,61 kn (bruto-svota za puno radno vrijeme). Kao novina zakonom je propisana mogućnost da se kolektivnim ugovorom ugovori minimalna plaća u manjoj svoti, ali ne manjoj od 95 % minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH, u kojem se slučaju ne primjenjuje povoljniji pro-pis, odnosno čl. 7. Zakona o radu, kojom je propisa-no da se u slučaju različitog uređivanja određenih prava (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, spora-zumom sklopljenim između radničkog vijeća i po-slodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom) pri-mjenjuje za radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


3. POSEBNI PROPISI I PRAVO NA PLAĆUPored Zakona o radu, kao općeg propisa radnog

prava, posebnim zakonima i na temelju njih done-senim propisima uređeno je pravo na plaću zaposle-nih u znanosti, visokom obrazovanju, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, u djelatnosti kulture koja se financira iz proračuna RH, u socijalnoj skrbi i u ustanovama zdravstva koje se financiraju iz HZ-ZO-a te u državnim tijelima. Pri tome je bitno nagla-siti da za sva pitanja u vezi s plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima radnika koja su uređena posebnim zakonom, posebni zakon (lex specialis) ima prednost u primjeni u odnosu prema odredba-ma ZOR-a kao općeg propisa radnog prava. Na pita-nja plaća i drugih naknada na osnovi rada službe-nika i namještenika u državnim i javnim službama koja nisu uređena posebnim zakonima primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori. U ovom slučaju, da-kle kod primjene autonomnih izvora prava na plaću (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu), primjenjuje se za radnika najpovoljnije propisano pravo, osim ako nije drukčije određeno Zakonom o radu ili posebnim zakonom.

3.1. ODREĐIVANJE PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U JAVNIM SLUŽBAMA

Načela i pravila za određivanje plaće službenika i namještenika u javnim službama uređena su Zako-nom o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01. i 39/09.).

Zaposleni u javnim službama u smislu tog Zako-na jesu službenici zaposleni u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvat-skom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prema Zakonu o osnovici plaće u javnim služba-ma (Nar. nov., br. 39/09. i 124/09.) osnovica plaće u javnim službama utvrđuje se kolektivnim ugovo-rom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za sljedeću godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvat-ske posebnom odlukom. Osnovica za obračun plaće javnih službenika utvrđena je Odlukom o visini osno-vice za obračun plaće u javnim službama.

Od 1. travnja 2009. osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosi 5.108,84 kn bruto.

Ostala mjerila za utvrđivanje prava na plaću u jav-nim službama uređena su kolektivnim ugovorima prema pojedinim djelatnostima. Ovdje treba nagla-siti da su neki granski kolektivni ugovori odlukom Vlade RH otkazani (vidi tablicu 1) i da vrijede tri mjeseca od dana objave odluke o otkazivanju (odlu-ke o otkazivanju objavljene su 27. prosinca 2013.), u skladu sa Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u

tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolek-tivno pregovaranje1, te su u trenutku pisanja ovog članka njihove odredbe još uvijek bile na snazi.

9 Tablica 1. Pregled posebnih propisa i kolektiv-nih ugovora za javne službe: 2 3 4 5 6

1. Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01. i 39/09.)

2. Zakon o osnovici plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 39/09. i 124/09.)

3. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slože-nosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 25/13, 72/13., 151/13., 9/14. i 40/14.)

4. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)

5. Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službe-nike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.), Dodatak II (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispr.)

6. Granski kolektivni ugovori:• Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.2

• Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.) – vrijedio je do 27. ožujka 2014. 3

• Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10.) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.4

• Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13.)

• Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11. do 31. ožujka 2014. i Nar. nov., br. 42/14. od 1. travnja 2014.)5

• Kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kultu-re koji se financiraju iz državnog proračuna (Nar.nov., br. 146/11. i 77/07. -Dodatak)

7. Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 40/09.)

8. Sporazum o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, zaključen 4. lipnja 2013.

1 Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12.) kojim su izmijenjene odredbe ZOR-a o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

2 Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 159/13.)

3 Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 159/13.)

4 Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obra-zovanje (Nar. nov., br. 159/13.)

5 Dana 25. ožujka 2014. potpisan je novi Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14.)

6 U Zakonu o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, zbog promijenjene gospodarske situacije i nužnosti ujednačenog uređenja prava državnih i javnih službenika, za 2012., 2013. i 2014. godinu uskraćuje se isplata pojedinih materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske. Između ostalog, u čl. 2. toga Zakona propisano je da se zaposlenima u javnim služ-bama uskraćuje pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane, odnosno božićnice za 2012., 2013. i 2014. godinu. Ujedno je utvrđeno da se na prava iz čl. 2. toga Zakona ne primjenjuje odredba čl. 7. st. 3. Zakona o radu, kojom je propisano da se u slučaju različitog uređivanja određenih prava (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim iz-među radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom) primjenjuje za radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije odre-đeno. Time je, dakle, u odnosu na zaposlene u javnim službama isključena primjena granskih kolektivnih ugovora u dijelu koji se odnosi na isplatu pojedinih materijalnih prava koja su drukčije uređena Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama.


U skladu s odredbama Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama (dalje: Temeljni kolektivni ugovor) plaću za-poslenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uve-ćan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su stimulacija, dodatci za posebne uvjete rada, položajni dodatci i uvećanja plaće.7

9 Tablica 2. Mjerila za izračun osnovne plaće i plaće zaposlenika u javnim službama

Plaća = Osnovna plaća

= osnovica x koeficijent složenosti poslova + uvećanje za 0,5 za svaku navršenu godinu radnog staža

+ Uvećanja osnovne plaće• Stimulacija• Dodatci za posebne

uvjete rada• Položajni dodatci• Uvećanja osnovne plaće

Pravni temelj:

5.108,84 kn (bruto)

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama

• Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama

• granski kolektivni ugovori (uvećanje koeficijenta složenosti poslova za rad u javnim ustanovama i određene javne djelatnost)

• Zakon o plaćama u javnim službama

• Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

• Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

• granski kolektivni ugovori

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana te zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. U jav-nim službama nema tajnosti plaća. Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika ustanove svim zaposlenicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog po-vjerenika. Sindikalni povjerenik ima pravo najma-nje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i do-prinosa za svakog zaposlenika. Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka. Ako je za-poslenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposred-no prije nego što je započeo bolovanje, a naknada u 100-postotnoj svoti njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego što je započeo bo-lovanje pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

9 Tablica 3. Uvećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama

Članak 54. Temeljnoga kolektivnog ugovora:- za rad noću 40 %- za prekovremeni rad 50 %

7 Osnovna plaća: koeficijent složenosti poslova x osnovica + 0,5. Da-kle, dobivena svota umnoška koeficijenta i osnovice uvećava se za 0,5 i to sve skupa čini osnovnu plaću.

Dodatci na plaću su dodatci na osnovnu plaću.

- za rad subotom 25 %- za rad nedjeljom 35 %- za smjenski rad 10 %- za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i duže 10 %- za rad u turnusu uvećat će se na način uređen granskim kolektivnim ugovorom- za 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti- za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

Osim navedenih uvećanja osnovne plaće zaposle-niku u javnim službama, koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na posebni dodatak na plaću. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada i pripadajuća visina posebnih dodata-ka na plaću za svako takvo mjesto utvrđuje se gran-skim kolektivnim ugovorima. Utvrđeno je i pravo na dodatke za uspješnost na radu te se za ostvarene nat-prosječne rezultate rada zaposleniku može isplatiti nagrada u skladu s odredbama Zakona o plaćama u javnim službama. U skladu s čl. 8. Zakona o plaćama u javnim službama, za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostva-riti dodatak za uspješnost na radu koji može iznosi-ti najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Kriterij utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada uredbom8, a masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim javnim službama utvrđuje Vlada u skladu s proračunskim osiguranim sredstvima.

ØUvećanje koeficijenata složenosti poslova jav-nih službenika

Uvećanje koeficijenata složenosti poslova javnih službenika ugovoreno je granskim kolektivnim ugo-vorima. Granskim kolektivnim ugovorima za javne službenike ugovoreno je uvećanje osnovne plaće, i to za 4, 8 i 10 % ovisno o ukupno ostvarenim 20, 30 i 35 godina radnog staža (npr. u srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju i socijalnoj skrbi) te

8 Vlada nikada nije donijela uredbu kojom će utvrditi kriterije utvrđi-vanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu, niti je to utvrđeno granskim kolektivnim ugovorima.


radnom stažu ostvarenom u ustanovama pripada-juće djelatnosti (npr. u znanosti, kulturi, visokom obrazovanju i zdravstvu).

9 Tablica 4. Pregled granskih kolektivnih ugo-vora o uvećanju koeficijenata složenosti poslova, osnovice plaće i uvećanja plaće s osnove ostvare-nog radnog staža

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (čl. 11.):Pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u sustavu odgoja i obrazovanja, te u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, i to:– od 20 do 29 godina radnog staža za 4 %– od 30 do 34 godine radnog staža za 8 %– od 35 i više godina radnog staža za 10 %,

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (čl. 24.)Pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža:• od 20 do 29 godina radnog staža za 4 %• od 30 do 34 godina radnog staža za 8 %• od 35 i više godina radnog staža za 10 %.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (čl. 15.):Pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složeno-sti poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici ovisno o uku-pnom broju godina radnog staža ostvarenog u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelat-nosti i visokog obrazovanja, i to:– od 20 do 29 godina radnog staža za 4 %– od 30 do 34 godina radnog staža za 8 %– od 35 i više godina radnog staža za 10 %,

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (čl. 60.):Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž i to:– s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4 %– s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8 %– s navršenih 34 i više godina 10 %.

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbiNovim Kolektivnim ugovorom, koji je potpisan 25. ožujka 2014., nije ugovoreno uvećanje plaće s osnova ostvarenog radnog staža (prijašnjim Kolektivnim ugovorom, Nar. nov., br. 133/11., to pravo bilo je propisano čl. 58.).

Međutim, Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (Nar. nov., br. 41/14.) uskraćuje se pravo na uveća-nje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %, za zaposlene u javnim službama kao uve-ćanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunane kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

3.2. ODREĐIVANJE PLAĆE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Plaće državnih službenika i namještenika uređu-ju se Zakonom o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/08., 34/11., 34/12., 94/12., 37/13. i 38/13.) i na temelju tog zakona donesenim propisima. Na temelju odredbe čl. 144. st. 1. t. a) i b) Zakona o dr-žavnim službenicima, na plaće državnih službenika i namještenika primjenjuju se odredbe čl. 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenici-ma (Nar. nov., br. 27/01.). Koeficijenti složenosti po-slova državnih službenika i namještenika utvrđeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi�9. Na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i namje-štenika u državnim tijelima koja nisu uređena Za-konom primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori. Tako se na državne službenike u pogledu ostvarivanja pla-će, naknade plaće i ostalih materijalnih prva u vezi s plaćom primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Do-datak I – 104/13. i Dodatak II – 150/13. i 153/13. – ispr.).

9 Tablica 5. Pregled posebnih propisa za određi-vanje plaće državnih službenika i namještenika

1. Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/08., 34/11., 34/12., 94/12., 37/13. i 38/13.)

2. Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01.).

3. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo-ženosti poslova u državnoj službi (Nar. nov., br. 37/01., 38/01., 71/01., 89/01., 112/01., 7/02., 17/03., 197/03., 21/04., 25/04., 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10.,113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13. i 2/14. )

4. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13.), Dodatak I (Nar. nov., br. 104/13.) i Dodatak II (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispravak)

5. Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 40/09.).

6. Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u držav-noj službi (Nar. nov., br. 74/02., 58/08., 119/11. i 33/13.)

7. Sporazum o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, zaključen 4. lipnja 2013.

Plaću službenika ili namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu go-dinu radnog staža. Osnovica za obračun plaće držav-nih službenika i namještenika utvrđena je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike. Od 1. travnja 2009. osnovica za obra-čun plaće državnih službenika i namještenika iznosi 5.108,84 kn bruto. Službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na posebne dodatke za posebne uvjete rada. Poslovi s

9 Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslo-va u državnoj službi. (Nar. nov., br. 37/01., 38/01., 71/01., 89/01., 112/01., 7/02., 17/03., 197/03., 21/04., 25/04., 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10.,113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13. i 2/14.)

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna slu%C5%BEba/2014/120214-Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo%C5%BEenosti poslova u dr%C5%BEavnoj slu%C5%BEbi PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI TEKST.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna slu%C5%BEba/2014/120214-Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo%C5%BEenosti poslova u dr%C5%BEavnoj slu%C5%BEbi PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI TEKST.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/09022012Zakon%20o%20dr%C5%BEavnim%20slu%C5%BEbenicima%20i%20namje%C5%A1tenicima.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna%20slu%C5%BEba/2014/120214-Uredba%20o%20nazivima%20radnih%20mjesta%20i%20koeficijentima%20slo%C5%BEenosti%20poslova%20u%20dr%C5%BEavnoj%20slu%C5%BEbi%20PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI%20TEKST.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna%20slu%C5%BEba/2014/120214-Uredba%20o%20nazivima%20radnih%20mjesta%20i%20koeficijentima%20slo%C5%BEenosti%20poslova%20u%20dr%C5%BEavnoj%20slu%C5%BEbi%20PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI%20TEKST.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna%20slu%C5%BEba/2014/170214-Uredba%20o%20poslovima%20i%20posebnim%20uvjetima%20rada%20u%20dr%C5%BEavnoj%20slu%C5%BEbi-PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI%20TEKST.pdf



posebnim uvjetima rada su poslovi radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima koji ih obav-ljaju pretežiti dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnosti u kojima se obavljaju, prijeti opasnost od ugrožavanja života, profesionalne bole-sti ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaštite na radu i ostalih mjera u skladu s posebnim propisima. Poslovi s posebnim uvjetima rada i dodatci na koje službenici i namještenici imaju pravo uređeni su Uredbom o po-slovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi. Dakle, dodatci na osnovnu plaću su dodatci za poslo-ve s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

9 Tablica 6. Mjerila za izračun osnovne plaće i plaće državnih službenika i namještenika

Plaća = Osnovna plaća

= osnovica x koeficijent složenosti poslova + uvećanje za 0,5 za svaku navršenu godinu radnog staža

+ Uvećanja osnovne plaće• Dodatci za posebne

uvjete rada• Druga uvećanja

osnovne plaće

Pravni temelj:

5.108,84 kn (bruto)

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike

• Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnim tijelima

• Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (uvećanje koeficijenta složenosti poslova za rad u državnim tijelima)

• Zakon o državnim službenicima

• Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

• Kolektivni ugovor za državne službenike

• Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec, a od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana. Naknada plaće za vrije-me bolovanja službeniku i namješteniku odsutnom iz službe ili s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada naknada plaće u visini od 85 % od njegove osnovne plaće (za razliku od naknade plaće zaposlenicima u javnim službama kojima pripada pravo na 85 % plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego što je započeo bolovanje), a ako je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada plaće u 100-tnoj svoti osnovne plaće.

9 Tablica 7. Uvećanje osnovne plaće državnih službenika i namještenika

Članak 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike:- za rad noću 40 %- za prekovremeni rad 50 %- za rad subotom 25 %- za rad nedjeljom 35 %- za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 %- za rad u drugoj smjeni, ako službenik ili namještenik

radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10 %

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10 %- za rad u turnusu 5 %- za ako službenik ima znanstveni stupanj magistra

znanosti 8 %- za ako službenik ima znanstveni stupanj doktora

znanosti 15 %(ali samo ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi).

ØUvećanje koeficijenta složenosti poslova držav-nih službenika i namještenika s osnove ostva-renog radnog staža u državnim tijelima

Prema čl. 45. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, službenik i namještenik ima pravo i na uvećanje koeficijenta složenosti po-slova radnog mjesta za radni staž ostvaren u držav-nim tijelima, i to za:

– od 20 do 29 godina 4 %– od 30 do 34 godine 8 %– od 35 i više godina 10 %.Međutim, navedeno uvećanje koeficijenata za za-

poslene u državnim službama kao uvećanje koefi-cijenta složenosti poslova radnog mjesta, kao i kod javnih službenika i namještenika, ukinuto je Zako-

nom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža10 od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

ØDodatci na osnovnu plaću na poslovima s po-sebnim uvjetima rada

Uredbom o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi propisani su poslovi s posebnim uvjetima rada na kojima službenicima i namješteni-cima koji ih obavljaju pretežiti dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnosti u koji-ma se obavljaju, prijeti opasnost od ugrožavanja ži-vota, profesionalne bolesti ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propi-sanih mjera zaštite na radu i ostalih mjera u skladu s posebnim propisima. Službenici i namještenici koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini od 5 % do 30 % (npr. poslovi inspekcijskog nadzora, carinici, ovlaštene osobe i dr.).

4. NEKE SPECIFIČNOSTI VEZANE UZ PRAVO NA PLAĆU

Zakonom o radu propisane su određene specifič-nosti vezane uz pravo radnika na plaću, a koje nisu uređene posebnim zakonima i na temelju tih zako-na donesenih propisa za državne i javne službenike i namještenike, od kojih posebno izdvajamo:

• Radnik zaposlen u agenciji za privremeno za-pošljavanje kojeg agencija (poslodavac) ustupa korisniku na temelju sporazuma o ustupanju ima pravo na plaću koja ne smije biti manja

10 Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenog radnog staža (Nar. nov., br. 41/14.)

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr%C5%BEavna slu%C5%BEba/2014/170214-Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u dr%C5%BEavnoj slu%C5%BEbi-PRO%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI TEKST.pdf








od plaće radnika zaposlenog kod korisnika koji radi na istim poslovima. Ako kod korisni-ka nema zaposlenih radnika koji rade na istim poslovima, plaća ustupljenog radnika određu-je se prema plaći radnika koji radi na sličnim poslovima. Naime, čl. 26. st. 5. Zakona o radu propisno je da ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u svoti manjoj, odnosno nepovoljnijoj od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposle-nog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj čl. 87. st. 5. Zakona o radu, što znači da ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije odre-đeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u vi-sini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

• Radnik koji radi nepuno radno vrijeme neka prava kod poslodavca ostvaruje u visini udjela nepunoga radnog vremena u punom radnom vremenu, a neka prava u jednakoj svoti kao i radnici koji rade puno radno vrijeme. Pravo na plaću u pravilu određuje se razmjerno odno-su nepunog i punog radnog vremena na istim poslovima, a pravo na naknadu troškova pri-jevoza za dolazak na posao i odlazak s posla

jednako kao i radnicima koji rade puno radno vrijeme. Jednako tako, na temelju čl. 43. st. 8. Zakona o radu, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odno-sa s istim poslodavcem, razdoblja rada u ne-punom radnom vremenu smatraju se radom u punom radnom vremenu. Dakle, radnici s ne-punim radnim vremenom imaju jednaka prava u pogledu ostalih prava iz radnog odnosa koja ovise o dužini trajanja radnog odnosa, kao što su visina osnovice za otpremninu, godišnji od-mor, dužina godišnjeg odmora i sl.

• Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme ostva-ruje pravo na plaću i sva druga novčana prava iz radnog odnosa kao i radnici koji rade puno radno vrijeme. Naime, skraćeno radno vrijeme nije posljedica tržišnih potreba poslodavca, već institut zaštite radnika. Stoga se u pogledu prava radnika skraćeno radno vrijeme izjed-načuje s punim radnim vremenom. Radnik koji radi skraćeno zbog potrebe pojačane brige i njege djeteta kojem je po ocjeni liječnika po-trebna dodatna skrb ima pravo na plaću za sate rada kod poslodavca, a za razliku fonda sati do punog radnog vremena ostvaruje naknadu plaće prema propisima koji uređuju naknadu za rodiljni dopust.

• Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i do-datci na plaću, osim doplatka za djecu, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku (čl. 280. ZOR-a).

Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec.1 UDK 330.5/331.2

Plaće zaposlenih u školskim ustanovama – promjene u prvom kvartalu 2014.

U prvom tromjesečju ove godine nekoliko je čim-benika utjecalo na plaće zaposlenih u obrazova-

nju: prestanak važenja otkazanih granskih kolektivnih ugovora u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja te izmjena koeficijenata složenosti poslova za radna mjesta nastavnog osoblja i stručnih suradnika. Ovim se člankom daje pregled navedenih promjena te objašnjava njihov utjecaj na plaće zaposlenika školskih ustanova. 1

1. PRESTANAK VAŽENJA GRANSKIH KOLEKTIVNIH UGOVORA U SUSTAVU OSNOVNOG I SREDNJEG OBRAZOVANJA

Odlukama Vlade Republike Hrvatske od 27. pro-sinca 2013.2 otkazani su granski kolektivni ugovori

1 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta2 Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u

osnovnoškolskim ustanovama i Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 159/13.)

u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja: Kolek-tivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim usta-novama3 i Kolektivni ugovor za zaposlenike u sred-njoškolskim ustanovama4 (dalje: granski kolektivni ugovori) uz otkazni rok od 3 mjeseca koji je istekao 27. ožujka 2014.

Istekom otkaznog roka, granski kolektivni ugo-vori za zaposlene u sustavu obrazovanja prestali su važiti 28. ožujka 2014.

Što to znači za zaposlene u osnovnim i srednjim školama? Budući da je jedan dio materijalnih prava zaposlenika bio uređen navedenim granskim kolek-tivnim ugovorima, prestanak važenja tih kolektiv-nih ugovora znači i gubitak materijalnih prava koja su bila njima ugovorena.

U nastavku članka dat će se pregled onih naj-važnijih materijalnih prava koja su zaposlenici u

3 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.) - dalje: GKU za OŠ

4 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.) - dalje: GKU za SŠ


sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja izgubili prestankom važenja granskih kolektivnih ugovora, a koja utječu na visinu njihovih plaća.

1.1. DODATAK NA PLAĆU ZA OTEŽANE UVJETE RADA

U Hrvatskoj postoje škole s posebnim statusom: statusom škole koja radi u otežanim uvjetima rada. Takav su status škole dobile na temelju određenih kriterija, a uglavnom je riječ o školama koje se nala-ze u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otočnim područjima odnosno područ-jima koja predstavljaju specifične životne sredine zbog svoga malog i/ili disperziranog broja stanov-nika, slabe prometne povezanosti s ostatkom Hr-vatske, niske stope nataliteta i slično. Uglavnom je riječ o školama u Zadarskoj, Dubrovačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Upravo se u tim područjima, radi njihova društvenog i gospodarskog razvoja, po-kušava zadržati nastavno osoblje.

Jedan od načina bio je taj da se školama u nave-denim područjima dodijeli poseban status – status škole koja radi u otežanim uvjetima rada, što svim zaposlenicima škole osigurava dodatak na plaću: zaposlenicima osnovnih škola 20 %, a zaposlenici-ma srednjih škola 10 %.

Oba granska kolektivna ugovora u sustavu osnov-nog i srednjeg obrazovanja sadržavala su popis škola s takvim statusom (osnovne škole s takvim statusom bile su navedene u čl. 25. Kolektivnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Kolektivnog ugovora za SŠ) te su se navedena postotna uvećanja plaće odnosila is-ključivo na zaposlenike škola koje su se nalazile na popisu. Bitno je napomenuti da se dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvjetima rada odnosio na sve zaposlenike školskih ustanova bez obzira na to je li riječ o nastavnom ili nenastavnom osoblju te se isplaćivao tijekom cijele nastavne godine.

Budući da je ovo pravo bilo utvrđeno isključivo granskim kolektivnim ugovorima koji su prestali važiti 28. ožujka 2014., zaposlenici osnovnih i sred-njih škola izgubili su pravo na taj dodatak na plaću.

1.2. DODATAK NA PLAĆU ZA POSEBNE UVJETE RADA

Zaposleniku u javnim službama, koji radi na po-slovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pri-pada pravo na posebni dodatak na plaću. Posebnim uvjetima rada u školama smatrao se, između osta-log, i:

• rad učitelja u kombiniranom odjelu razredne nastave

• rad učitelja u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave

• rad učitelja u kombiniranom odjelu predmetne nastave

• rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu s učenicima s lakšim teškoćama u razvoju pre-ma posebnom nastavnom planu i programu

• rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s većim teškoćama u razvoju prema posebnom nastavnom planu i programu

• rad učitelja s učenicima prema prilagođenom programu

• rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima u odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabili-tacijskoj ustanovi

• rad nastavnika u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju

• rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redov-ne nastave

• rad odgajatelja s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u uče-ničkom domu

• i drugo.Za svaki od navedenih posebnih uvjeta rada

granskim je kolektivnim ugovorima bio predviđen i određeni dodatak na plaću koji se kretao od 5 % do 20 %, a kako je zaposlenik imao pravo na 2 najpo-voljnija dodatka za posebne uvjete rada, bilo je mo-guće kumulativno ostvariti i više od 30 % uvećanja plaće po toj osnovi.

Navedeni su se dodatci na plaću za posebne uv-jete rada obračunavali na različit način: dok su se jedni obračunavali na ukupnu plaću zaposlenika, drugi su se obračunavali samo na određeni broj sati odrađenih u posebnim uvjetima rada. Na jedne su zaposlenici ostvarivali pravo samo tijekom nastav-ne godine, a na druge tijekom cijele školske godi-ne. Na neke od navedenih dodataka imali su pravo samo učitelji i nastavnici, dok su se drugi odnosili na sve zaposlenike itd. Upravo je obračun dodataka na plaću za posebne uvjete rada bio najsloženiji dio obračuna plaće zaposlenika.

Posebni uvjeti rada u osnovnim i srednjim škola-ma bili su propisani granskim kolektivnim ugovo-rima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola, što za zaposlenike znači gubitak navedenih dodataka na plaću prestankom važenja granskih kolektivnih ugovora.

1.3. UVEĆANJE VRIJEDNOSTI PREKOVREMENIH SATI ZA STRUČNO-METODIČKE PRIPREME

Prema odredbama granskih kolektivnih ugo-vora kojima je bio propisan prekovremeni rad za-poslenika, učitelju i nastavniku priznavala se veća vrijednost prekovremenog sata u odnosu na druge zaposlenike. Dok se na nenastavno osoblje odnosilo pravo na uvećanje prekovremenih sati za 50 %, uči-telji i nastavnici imali su pravo na uvećanje ne samo za 50 % za prekovremene nastavne sate nego i za tzv. stručno-metodičke pripreme. Dakle, prekovreme-ni je rad za nastavno osoblje (učitelje i nastavnike) bio povoljnije uređen od prekovremenog rada nena-stavnog osoblja.

Uvećanje prekovremenih nastavnih sati za struč-no-metodičke pripreme na različit je način bilo ure-đeno za osnovne škole u odnosu na srednje škole zbog različitih odredaba njihovih granskih kolek-tivnih ugovora pa se tako:

• vrijednost održanoga prekovremenog nastav-nog sata učitelja osnovne škole, u skladu s njegovim tjednim zaduženjem, uvećavala za vrijednost stručno-metodičke pripreme od 0,5 sati, sve uvećano za 50 % (čl. 43. st. 3. Kolek-tivnog ugovora za OŠ.) Bitno je pritom naglasiti kako se pravo na 0,5 sati za stručno-metodičke


pripreme primjenjivalo linearno na sve nastav-ne sate, bez obzira na to o kojem je predmetu riječ i bez obzira na to je li riječ o razrednoj ili predmetnoj nastavi. Pojednostavljeno rečeno, jedan prekovremeni nastavni sat učitelja vrije-dio je kao da je radio 1,5 sati prekovremeno.

• vrijednost održanoga prekovremenog nastav-nog sata nastavnika srednje škole, u skladu s njegovim tjednim zaduženjem, uvećavala se za vrijednost stručno-metodičke pripreme prema Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi5 koji za svaki pred-met utvrđuje točan broj pripadajućih sati stručno-metodičkih priprema; taj se broj ra-zlikuje od predmeta do predmeta. (čl. 42. st. 3. Kolektivnog ugovora za SŠ.).

Tako je, primjerice, nastavnik hrvatskog jezika za 16 prekovremenih nastavnih sati ostvarivao pravo na dodatnih 9,6 sati za stručno-metodičke pripre-me – za razliku od učitelja hrvatskog jezika koji je za jednak broj prekovremenih nastavnih sati ostvari-vao pravo na dodatnih 8 sati za stručno-metodičke pripreme.

Prestankom važenja granskih kolektivnih ugovora prestalo je važiti i ovo pravo zaposlenika no, da ne bi bilo zabune, učitelji i nastavnici i dalje ostvaruju pra-vo na stručno-metodičke pripreme, ali samo za redo-vite sate, a ne više i za prekovremene nastavne sate.

1.4. „DODATAK ZA VJERNOST“ – UVEĆANJE PLAĆE ZA 4 %, 8 %, 10 %

Jedno od prava koja su zaposlenici u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja izgubili je pravo na tzv. „dodatak za vjernost“. Riječ je o uvećanju plaće za zaposlenike s 20 i više godina radnog staža. U se-gmentu obrazovanja je do sada pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % bilo ugovoreno granskim kolektivnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola: Kolektivnim ugovorom za zaposle-nike u osnovnoškolskim ustanovama (čl. 134. st. 2.) i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u sred-njoškolskim ustanovama (čl. 24. st. 1.) prema kojima su se koeficijenti složenosti poslova radnog mjesta uvećavali za navedene postotke (4 %, 8 %, 10 %), ovisno o godinama radnog staža, i to:

9 Tablica 1. Postotci uvećanja koeficijenta slo-ženosti poslova radnog mjesta ovisno o ukupnim godinama radnog staža

za radni staž od 20 do 29 godina 4 %za radni staž od 30 do 34 godine 8 %za radni staž od 35 i više godina 10 %

Bitno je podsjetiti se da se uvećanje koeficijen-ta složenosti poslova radnog mjesta od 4 %, 8 % ili 10 % odnosilo na sve zaposlenike s 20 i više godina radnog staža, neovisno o njihovom radnom mjestu (nastavno osoblje, administrativno osoblje, pomoć-no-tehnički radnici i drugo).

Također se za uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta od 4 %, 8 % ili 10 % uzimao

5 Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Nar. nov., br. 94/10.)

u obzir ukupni radni staž neovisno o tome gdje je ostvaren: u javnom ili realnom sektoru – za ovo uve-ćanje to nije bilo relevantno (nekada je bio uvjet da radni staž bude ostvaren u sustavu obrazovanja, ali više nije).

Zašto su zaposlenici u osnovnim i srednjim škola-ma izgubili to pravo? Zato što je isto bilo definirano granskim kolektivnim ugovorima u sustavu obra-zovanja koji su prestali važiti. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim služ-bama6 (dalje: TKU) ne sadržava odredbu o uvećanju koeficijenta za 4 %, 8 % ili 10 %.

No, čak i da granski kolektivni ugovori u susta-vu obrazovanja nisu otkazani, zaposlenici školskih ustanova izgubili bi to pravo zbog donošenja Zako-na o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostva-renih godina radnog staža - dalje: Zakon o uskrati,7 kojim je zabranjena isplata „dodatka za vjernost“ za cijeli javni sektor (državnu upravu i javne službe), počevši od 1. travnja 2014.

Predloženim se Zakonom o uskrati privremeno uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostva-renih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugo-vorima ugovoreno u visini od 4 %, 8 % i 10 % i to za razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

Budući da se donošenje Zakona o uskrati vremen-ski gotovo „preklopilo“ s prestankom važenja gran-skih kolektivnih ugovora u obrazovanju, u praksi se pojavilo pitanje zbog čega su zaposlenici školskih ustanova izgubili pravo na tzv. „dodatak za vjernost“ 28. ožujka 2014., dok su zaposlenici u nekim drugim segmentima javnog sektora to isto pravo izgubili 1. travnja 2014. Razlog je u tome što su u javnom sek-toru, koji ne obuhvaća samo školske ustanove nego cijelu državnu upravu i sve javne službe, još uvijek bili na snazi neki granski kolektivni ugovori kojima je bilo ugovoreno pravo na „dodatak za vjernost“; zbog njihova važenja (neki od njih su također otka-zani, ali su na snazi sve do isteka otkaznog roka) bilo je potrebno donijeti Zakon radi uskrate prava na „dodatak za vjernost“. No, granski kolektivni ugo-vori za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama su istekom otkaznog roka od 3 mjeseca prestali va-žiti nekoliko dana prije stupanja na snagu Zakona o uskrati pa isti nije imao utjecaj na uskratu nave-denog prava za zaposlenike školskih ustanova kao što ni protek roka zabrane neće utjecati na ponovno stjecanje tog prava u sustavu obrazovanja.

1.5. „BONUS“Jedno od prava utvrđenih granskim kolektivnim

ugovorima je i pravo na tzv. „bonus“. Riječ je o pravu učitelja8 na smanjenje norme za 2 sata, ako su obav-ljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 30 do 34 godine odnosno za 4 sata ako su navedene poslove obavljali 35 i više go-dina. Navedeni su učitelji imali mogućnost izbora; ako su odlučili koristiti se svojim pravom na sma-njenje norme tj. „bonus“, tada nisu mogli istodobno ostvarivati i pravo na uvećanje plaće za „dodatak za

6 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)

7 Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (Nar. nov., br. 41/14.)

8 učitelj/nastavnik


vjernost“ u postotcima kako je to propisano gran-skim kolektivnim ugovorima (8 % za zaposlenike s 30 do 34 godine staža, a 10 % za zaposlenike s 35 i više godina staža). Umjesto toga, njihov „dodatak za vjernost“ bio je 4 % neovisno o njihovom radnom stažu. Suprotno tome, ako su odlučili ne koristiti se pravom na „bonus“, tada su ostvarivali pravo na „dodatak za vjernost“ na jednak način kao i drugi zaposlenici (vidjeti poglavlje Dodatak za vjernost).

Prestankom važenja granskih kolektivnih ugovo-ra učitelji i nastavnici koji su odlučili koristiti se „bo-nusom“ gube to pravo, što znači da bi trebali imati punu normu, a to podrazumijeva i izmjenu njihovih rješenja o tjednom zaduženju. Otvoreno je pitanje kako realizirati takvu promjenu u tijeku nastavne godine. Razumnim se čini stajalište da učiteljima treba ostati smanjena norma do kraja nastavne go-dine (ali bez isplate uvećanja plaće za 4 %) kako se ne bi poremetio nastavni proces.

2. DODATAK NA PLAĆU PREMA SPORAZUMU O DODATCIMA NA PLAĆU U OBRAZOVANJU I ZNANOSTI

Vlada RH i sindikati javnih služba iz sustava zna-nosti i obrazovanja zaključili su 25. studenog 2006. Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i zna-nosti9 kojim se Vlada RH obvezala da će svim zapo-slenicima u sustavu znanosti i obrazovanja (osnov-nom, srednjem i visokom) uvećati osnovnu plaću za određene dodatke. Prema navedenom Sporazumu, plaće zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja povećavale su se svake godine počevši od 1. kolovo-za 2007. i to kako slijedi:

9 Tablica 2. Godišnje povećanje plaća zaposleni-ma u sustavu znanosti i obrazovanja na temelju Sporazuma o dodacima na plaću iz 2006.

od 1. kolovoza 2007. 2,0 %

od 1. srpnja 2008. 2,1 %od 1. srpnja 2009. 2,2 %od 1. srpnja 2010. 2,2 %od 1. srpnja 2011. 2,2 %od 1. srpnja 2012. 2,3 %

Navedena povećanja obračunavaju se tako da se dodatci za svaku godinu obračunavaju na već ura-čunati dodatak iz prethodne godine.

Dakle, od početka primjene navedenog Sporazu-ma riječ je o ukupnom dodatku na plaću u kumu-lativnoj svoti od ≈13,72 % (postotak je zaokružen na

dvije decimale). Korisno je podsjetiti se na to da se ovaj dodatak

na plaću u kumulativnoj svoti od 13,72 % odnosi na sve zaposlene u sustavu znanosti i obrazovanja bez obzira na njihov radni staž (prema tome i na početnike), stručnu spremu ili radno mjesto. Tako-đer, Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti ne predviđa daljnje povećanje plaća (za-dnje povećanje bilo je 1. srpnja 2012.).

Zaposlenici u sustavu osnovnog i srednjeg obra-zovanja zadržavaju pravo na taj dodatak jer je isti

9 Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006.

sadržan u Sporazumu o dodacima na plaću u obra-zovanju i znanosti iz 2006. koji je izvor prava neovi-san o granskim kolektivnim ugovorima. Dodatno je njegovo važenje potvrđeno i samim Temeljnim ko-lektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (čl. 51.) koji navodi kako je Spora-zum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006. važeći dokument koji se primjenjuje na na-čin i u rokovima određenim samim tim dokumen-tom.

3. UVEĆANJA PLAĆE PREMA TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namje-štenike u javnim službama - TKU i dalje je na snazi, stoga zaposlenici zadržavaju sva prava na uvećanje plaće ugovorena TKU-om. Riječ je o pravu na uve-ćanje plaća prema čl. 54. TKU-a, a to je pravo na uvećanje plaće za rad noću (40 %), prekovremeni rad (50 %), rad subotom (25 %), rad nedjeljom (35 %), smjenski rad (10 %), dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i duže (10 %) i za rad u dane blagdana, tj. neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa (150 %).

Jednako će tako i svi magistri znanosti zadržati pravo na uvećanje osnovne plaće za 8 %, a doktori znanosti za 15 % jer su i ti dodatci na plaću predvi-đeni istim člankom TKU-a.

4. IZMJENA KOEFICIJENATA SLOŽENOSTI POSLOVA ZA RADNA MJESTA NASTAVNOG OSOBLJA I STRUČNIH SURADNIKA

Metodologija izračuna plaće zaposlenika u jav-nim službama proizlazi iz definicije plaće utvrđe-ne Zakonom o plaćama u javnim službama10 prema kojoj plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposle-nik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Ista definicija sadržana je i u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim služ-bama.

Dakle, za izračun osnovne plaće zaposlenika u javnoj službi potrebno je znati tri elementa: osnovi-cu za izračun plaće u javnim službama (5.108,84 kn), koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen (dalje: koeficijent) i godi-ne radnog staža. Naravno, ovdje je riječ o osnovnoj plaći, dakle plaći bez raznih mogućih dodataka pro-pisanih različitim izvorima prava (kolektivnim ugo-vorima, sporazumima itd.).

Prema navedenom Zakonu, nazivi radnih mjesta u javnim službama te pripadajući koeficijenti koji se koriste za izračun plaće zaposlenika utvrđuju se uredbom Vlade RH - Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.11

U Uredbi je svakom radnom mjestu službenika i namještenika u javnim službama pridružen odre-đeni koeficijent kojim se, recimo to tako, vrednuje

10 Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01. i 39/09.)11 Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova

u javnim službama (Nar. nov., br. 25/13., 72/13., 151/13. i 9/14.)


složenost poslova toga radnog mjesta. Za zaposleni-ke školskih ustanova bitna su dva članka navedene Uredbe: čl. 1. kojim su propisani jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u jav-nim službama (radna mjesta tajnika, računovođe i ostala administrativna radna mjesta) te čl. 7. kojim su propisani koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta u školskim ustanovama – osnovnim i sred-njim školama te učeničkim domovima.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – kao resorno ministarstvo nadležno za obrazovanje – predložilo je izmjenu čl. 7. Uredbe koji se odnosi na radna mjesta u školskim ustanovama, a Vlada RH usvojila je navedeni prijedlog te je Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefici-jentima složenosti poslova u javnim službama (dalje: Uredba)12 stupila na snagu 1. travnja 2014. To znači da se plaća za travanj (isplata u svibnju) obračuna-va prema novim koeficijentima.

Što se promijenilo navedenom Uredbom? Promi-jenili su se koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta nastavnog osoblja, tj. preciznije: za radna mjesta učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika koeficijenti su povećani za 8 % ako su na-vedene kategorije zaposlenika napredovali u zvanje savjetnika, zatim za 6 % ako su napredovali u zvanje mentora, a svim ostalim učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima koeficijenti su se povećali za 3,5 %. Tim je povećanjem koefici-jenata (pa samim tim i plaće) resorno Ministarstvo uvelo novi kriterij vrednovanja rada nastavnog oso-blja tako da se nagrade oni koji su se u svom radu usavršavali, ulagali u svoje znanje i napredovali u zvanje mentora i savjetnika.

Međutim, kako je povećanju koeficijenata pret-hodio gubitak prava na tzv. „dodatak za vjernost“ od 4 %, 8 % ili 10 %, jasno je da će plaće nekim učiteljima u konačnici biti – manje. Stoga se postavlja pitanje tko će nakon svih promjena o kojima se prethodno govorilo najviše dobiti, a tko izgubiti?

Naravno, najviše će izgubiti učitelji s 35 i više go-dina radnog staža koji nisu napredovali ni u zvanje mentora niti u zvanje savjetnika; oni su izgubili 10 % na ime „dodatka za vjernost“, a dobili su 3,5 % pove-ćanjem koeficijenata izmjenom Uredbe. Slično je i s učiteljima koji su ostvarivali pravo na uvećanje pla-će za 8 % na ime „dodatka za vjernost“ (oni s 30 do 34 godine radnog staža), a sada će im se plaća povećati za 3,5 %.

Neutralan učinak postoji kod učitelja-savjetnika s 30 do 34 godine radnog staža koji su gubitkom „do-datka za vjernost“ izgubili 8 %, a povećanjem koefi-cijenata dobili jednako toliko - 8 %.

Vrlo mali negativni učinak postoji kod učitelja koji su gubitkom „dodatka za vjernost“ izgubili 4 % (oni s 20 - 29 godina radnog staža), a povećanjem koefici-jenata dobili 3,5 % veću plaću.

Dobitnici su učitelji s malim brojem godina rad-nog staža (manje od 20) jer nisu ni ostvarivali pravo na „dodatak za vjernost“ pa se prestanak istog nije

12 Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 40/14.)

odrazio na njihove plaće, a s druge strane, poveća-njem koeficijenata dobili su 3,5 % veće plaće. No, daleko su najveći dobitnici učitelji s manje od 20 godina radnog staža koji su napredovali u zvanje mentora ili savjetnika, jer prestankom prava na „do-datak za vjernost“ nisu izgubili ništa, a najnovijim povećanjem koeficijenata dobili su veću plaću za 6 % (mentori) ili 8 % (savjetnici).

Prikažimo obračun plaće jednoga „dobitnika“ i jednoga „gubitnika“.

Primjer učitelja čija će se plaća nakon navedenih promjena povećati: riječ je o učitelju - savjetniku (VSS, 16 godina radnog staža, plaća prirez porezu na dohodak po stopi od 13 % i koristi se poreznom olak-šicom za jedno dijete).

9 Tablica 3. Usporedba bruto i neto-plaće za rad-no mjesto učitelja - savjetnika prije i nakon pro-mjena u prvom kvartalu 2014. – ogledni primjer obračuna plaće

Stavke Plaća prije promjena*

Plaća nakon promjena

1. 2.

Koeficijent radnog mjesta učitelja - savjetnika (VSS) propisan Uredbom 1,494 1,614Godine radnog staža 16 godina 16 godina„Dodatak za vjernost“ - -Koeficijent složenosti poslova uvećan za „dodatak za vjernost“ 1,494 1,614Osnovica za obračun plaće u javnim službama 5.108,84 5.108,84Umnožak koeficijenta i osnovice 7.632,61 8.245,67Uvećanje plaće za radni staž (0,5 % x 16 = 8 %) 610,61 659,65Osnovna bruto-plaća 8.243,22 8.905,32Dodatak na osnovnu bruto-plaću od 13,72 % prema Sporazumu o dodacima na plaću u znanosti i obrazovanju** 1.130,97 1.221,81Ukupna bruto-plaća 9.374,18 10.127,13Neto-plaća 6.636,21 7.068,40

* Plaća prije promjena je plaća prije ukidanja “dodatka za vjernost“ i povećanja koeficijenata

** Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. stu-denog 2006.

Dakle, iz tablice je vidljivo kako se ukidanje „do-datka za vjernost“ nije odrazilo na plaću učitelja bu-dući da on niti prije nije ostvarivao navedeno pravo jer ima 16 godina radnog staža, dok je za ostvariva-nje prava na „dodatak za vjernost“ bilo potrebno imati najmanje 20 godina radnog staža. Učitelj će u konkretnom primjeru dobiti neto-plaću veću za 432,19 kn, što je isključivo rezultat povećanja koefi-cijenata od 8 % za radno mjesto učitelja - savjetnika.

Suprotno od prethodnog primjera slijedi primjer učitelja čija će se plaća nakon navedenih promjena smanjiti: riječ je o učitelju (VSS, 36 godina radnog staža, također plaća prirez porezu na dohodak po stopi od 13 % i koristi se poreznom olakšicom za jed-no dijete).


9 Tablica 4. Usporedba bruto i neto-plaće za rad-no mjesto učitelja prije i nakon promjena u prvom kvartalu 2014. – ogledni primjer obračuna plaće



1. 2.

Koeficijent radnog mjesta učitelja (VSS) propisan Uredbom 1,280 1,325Godine radnog staža 36 godina 36 godina„Dodatak za vjernost“ 10 % -Koeficijent složenosti poslova uvećan za „dodatak za vjernost“ 1,408 1,325Osnovica za obračun plaće u javnim službama 5.108,84 5.108,84Umnožak koeficijenta i osnovice 7.193,25 6.769,21Uvećanje plaće za radni staž (0,5 % x 36 =18 %) 1.294,78 1.218,46Osnovna bruto-plaća 8.488,03 7.987,67Dodatak na osnovnu bruto-plaću od 13,72 % prema Sporazumu o dodacima na plaću u znanosti i obrazovanju** 1.164,56 1.095,91Ukupna bruto-plaća 9.652,59 9.083,58Neto-plaća 6.796,02 6.469,40

* Plaća prije promjena je plaća prije ukidanja “do-datka za vjernost“ i povećanja koeficijenata

**Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006.

Iz tablice je vidljivo kako će učitelj s velikim bro-jem godina radnog staža, koji nije napredovao u viša zvanja poput mentora ili savjetnika, imati manju neto-plaću za 326,62 kn, što je rezultat gubitka „do-datka za vjernost“ od 10 % i povećanja koeficijenta od 3,5 % za radno mjesto učitelja.

Zanimljivo je osvrnuti se i na primjer učitelja - sa-vjetnika koji je jednako dobio i izgubio (8 %) pa bi učinak na njegovu plaću trebao biti neutralan, no, zbog prestanka važenja granskoga kolektivnog ugo-vora, učitelj je izgubio dodatak na plaću od 20 % na koji je imao pravo radeći u školi sa statusom škole koja radi u otežanim uvjetima rada.

9 Tablica 5. Usporedba bruto i neto-plaće za rad-no mjesto učitelja - savjetnika u školi koja radi u otežanim uvjetima rada, prije i nakon promjena u prvom kvartalu 2014. – ogledni primjer obračuna plaće



1. 2.

Koeficijent radnog mjesta učitelja-savjetnika (VSS) propisan Uredbom 1,494 1,614Godine radnog staža 32 godine 32 godine„Dodatak za vjernost“ 8 % -Koeficijent složenosti poslova uvećan za „dodatak za vjernost“ 1,614 1,614Osnovica za obračun plaće u javnim službama 5.108,84 5.108,84Umnožak koeficijenta i osnovice 8.245,67 8.245,67



1. 2.

Uvećanje plaće za radni staž (0,5 % x 32 =16 %) 1.319,31 1.319,31Osnovna bruto-plaća 9.564,97 9.564,97Dodatak na osnovnu bruto-plaću od 13,72 % po Sporazumu o dodacima na plaću u znanosti i obrazovanju** 1.312,31 1.312,31Dodatak na osnovnu bruto-plaću za rad u otežanim uvjetima rada 1.912,99 -Ukupna bruto-plaća 12.790,27 10.877,28Neto-plaća 8.712,81 7.584,15

* Plaća prije promjena je plaća prije ukidanja “do-datka za vjernost“, povećanja koeficijenata i prestan-ka važenja granskih kolektivnih ugovora u obrazova-nju

** Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006.

Iz tablice je vidljivo kako plaća učitelja - savjetni-ka, koji je izgubio pravo na „dodatak za vjernost“ od 8 % jer je imao 32 godine radnog staža te jednako i dobio jer su koeficijenti povećani za 8 % za radno mjesto učitelja - savjetnika, ipak nije ostala jednaka. Razlog tomu je što učitelj radi u školi koja se nala-zila na popisu škola koje rade u otežanim uvjetima rada, a za čije je zaposlenike granskim kolektivnim ugovorom bio ugovoren dodatak na plaću od 20 %. Prestankom važenja granskoga Kolektivnog ugovo-ra za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, prestalo je i pravo na dodatak na plaću zbog oteža-nih uvjeta rada, što se u konačnici odrazilo i na pla-ću učitelja iz konkretnog primjera.

Na kraju treba dodati kako su se navedenom Ured-bom povećali koeficijenti samo za nastavno osoblje i stručne suradnike. Svim ostalim zaposlenicima – ravnateljima, tajnicima, računovođama i ostalim administrativnom osoblju te pomoćno-tehničkim radnicima – koeficijenti se nisu povećali. Njihove će plaće, počevši od plaće za travanj pa nadalje, biti manje jer su izgubili pravo na „dodatak za vjernost“, a koeficijenti za njihova radna mjesta nisu poveća-ni. Naravno, niti u ovoj skupini zaposlenika neće svi jednako izgubiti; najviše će izgubiti zaposlenici s 35 i više godina radnog staža koji su ostvarivali pravo na uvećanje plaće za 10 % na temelju „dodatka za vjernost“, a najmanje će izgubiti oni s 20 - 29 godina radnog staža jer su izgubili pravo na uvećanje plaće za 4 % na temelju „dodatka za vjernost“.

Opseg: 136 str. Cijena: 73,50 knCijena sa CD-om: 84,00 kn

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XVIII. izmijenjeno izdanje, Zagreb 2014.


UPRAVNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 347.7

Izbori za članove Europskog parlamenta u RH

Birači Republike Hrvatske izabrat će 25. svibnja 2014. predstavnika u Europski parlament. Europski parla-

menta utjecat će na budući politički tijek Europske unije i njezino zakonodavstvo sljedećih pet godina. Naime, Eu-ropski parlament igra aktivnu ulogu u pisanju zakona koji utječu na svakodnevni život građana, kao što su zaštita okoliša, prava potrošača, jednake mogućnosti, promet i slobodno kretanje radnika, kapitala i roba. Stoga je bitan izbor hrvatskih članova Europskog parlamenta.

1. UVODIzbori za članove u Europskom parlamentu u

svim zemljama Europske unije u pravilu se odr-žavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat, a predstojeći izbori održat će se u svim ze-mljama članicama Europske unije između 22. i 25. svibnja 2014., u skladu s Odlukom koju je 21. svibnja 2013. usvojio Europski parlament. To će biti ukupno osmi izbori za Europski parlament na području ci-jele Europske unije od 1979., a drugi u kojima čla-nove biraju i hrvatski birači1. Ujedno su predstojeći europski izbori prvi izbori nakon stupanja na sna-gu Lisabonskog ugovora2 (reformski ugovor), kojim su dopunjeni postojeći ugovori o Europskoj uniji3 i Europskoj zajednici4 i koji je stupio na snagu 1. pro-sinca 2009., nakon što je prošao proces ratifikacije u svim državama članicama EU-a. Konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta održat će se po-četkom srpnja 2014. u Strasbourgu, a ukupan broj članova biti će 750 +1 (predsjednik). Prema prijed-logu sastava Europskog parlamenta, koji je Europski parlament usvojio u ožujku 2013. za razdoblje 2014. – 2019., prema kojemu države članice biraju broj čla-nova ovisno o proporcionalnom broju stanovnika (degresivna proporcionalnost)5, Republika Hrvatska je među 12 zemalja koja je izgubila po jedno zastu-pničko mjesto. Ostale zemlje su: Austrija, Belgija,

1 Prvi izbori za zastupnike iz Republike Hrvatske u Europski parlament održani su u travnju 2013., kada je izabrano 12 zastupnika.

2 Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007., s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.

3 Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. siječnja 1993.

4 Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).

5 Drugim riječima, što više stanovnika neka zemlja ima, to će više mjesta dobiti, ali ujedno će i to više građana svaki njezin zastupnik predstavljati. Prema tome, parlamentarni zastupnici iz manjih zemalja predstavljaju manje ljudi nego njihovi kolege iz većih zemalja.

Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvi-ja, Litva, Portugal i Rumunjska. Dakle, Republika Hrvatska birat će ukupno 11 predstavnika, jednog manje nego na proteklim izborima u 2013. Kao no-vina u odnosu na dosadašnje izbore članova za Eu-ropski parlament ističe se mogućnost isticanja kan-didata za predsjednika Europske komisije. Naime, prema Lisabonskom ugovoru, imenovanje kandi-data europskih političkih stranaka za predsjednika Europske komisije može između ostalog ovisiti i o ishodu, odnosno rezultatu europskih izbora, pa su se europske političke stranke „pozvale“6 da u okvi-ru izbornih lista za izbore u Europski parlament istaknu i svoje kandidate za predsjednika Europske komisije7 u cilju postizanja šire rasprave u okviru izbornih kampanja i bolje informiranosti građana.

U skladu s Ugovorom o pristupanju Republi-ke Hrvatske Europskoj uniji Republika Hrvatska je prije datuma pristupanja, u mjesecu travnju 2013., održala neposredne opće ad hoc izbore za 12 za-stupnika za Europski parlament. Izabrani članovi za Europski parlament na tim prvim izborima nisu ostvarili mandat u trajanju od 5 godina, koliko inače traje mandat izabranih zastupnika, nego puno kra-ći, i to do isteka mandata aktualnog saziva Europ-skog parlamenta. Sada će u svibnju Republika Hr-vatska provesti druge izbore za Europski parlament i po prvi će puta birati članove u Europski parlament koji će imati mandat u trajanju od pet godina.

2. EUROPSKI PARLAMENT I IZBORNI SUSTAV ZA IZBOR ZASTUPNIKA

Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani EU-a svakih pet go-dina, koliko traje mandat članovima, a na temelju općeg prava glasa. Europski parlament je tijelo koje zastupa otprilike 500 milijuna građana iz dvadeset osam država članica Europske unije. To je institucija čije članove izabiru izravno njezini građani općim glasanjem, postupkom koji je po prvi put započeo u lipnju 1979. Europski parlament ima tri najbitnije funkcije, i to: zakonodavnu funkciju, nadzor nad Europskom komisijom i usvajanje proračuna EU-a. Lisabonski ugovor učvrstio je zakonodavnu poziciju Europskog parlamenta time što je 40 novih područja uvrstio u proceduru „suodlučivanja“. Prema toj pro-

6 „Pripreme za izbore za Europski parlament 2014.: povećanje demokratičnosti i učinkovitosti provedbe izbora“, koje je u ožujku objavila Europska komisija i Rezolucija Europskog parlamenta o izborima za Europski parlament 2014 (2012/2829 RSP).

7 Ne postoji automatizam i ta odredba nije obvezujuća za Europsko vijeće, koje kao i do sada bira predsjednika Europske komisije.


ceduri, Europski parlament ima jednaka prava kao i Vijeće. Ta područja obuhvaćaju poljoprivredu, si-gurnost energije, imigraciju, pravosuđe i unutarnje poslove, zdravstvo i strukturne fondove. Parlament zajedno s Vijećem odlučuje o cijelom proračunu EU-a te daje odobrenje za čitav niz međunarodnih sporazuma koje dogovori Unija, na područjima po-put međunarodne trgovine.

Europski parlament djeluje kroz odbore, a nji-hov broj i područja koja pokrivaju prati područja nadležnosti EU-a.

Sastav Europskog parlamenta donekle odražava veličinu stanovništva država članica koje biraju svo-je zastupnike u skladu s osnivačkim ugovorima, no bez obzira na to koliko mala bila država, ima pravo na minimalno šest zastupnika u Europskom parla-mentu, odnosno bez obzira na to koliko je država velika, ima maksimalno 96 zastupnika (prije Lisa-bonskog ugovora bilo je minimalno 5 zastupnika za male države i 99 za velike države članice te ukupan zbroj od 736 zastupnika). Sada će se birati maksima-lan broj zastupnika od 750, plus jedan zastupnik, koji predstavlja predsjednika Europskog parlamenta. U skladu s time, izbor članova za Europski parlament organizira se u svakoj državi članici za raspoloživi broj mjesta. Temeljna obilježja izbora za Europski parlament jesu: izravno pravo glasa, proporcionalna zastupljenost i obnovljivi petogodišnji mandat. Nije propisan jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica EU-a slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje triju uvjeta propisanih Aktom o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim odlučivanjem na temelju općega biračkog prava8, i to da:

– izborni sustav mora primjenjivati sustav pro-porcionalne zastupljenosti, bilo putem izbor-nih lista ili putem sustava prenosivog glasa

– izborno područje može biti podijeljeno na iz-borne jedinice, pod uvjetom da to neće bitno utjecati na proporcionalnost izbornog sustava

– izborni prag na nacionalnoj razini ne može biti viši od 5 %.

Na temelju čl. 22. Ugovora o funkcioniranju Eu-ropske unije svim se građanima Europske unije osi-gurava da, bez obzira na to jesu li državljani države članice u kojoj borave, mogu u toj državi ostvarivati pravo glasa i kandidirati se na izborima za Europski parlament pod jednakim uvjetima koji vrijede za dr-

8 Akt o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim od-lučivanjem na temelju općeg biračkog prava (18. studenog 1999., verzi-ja od 11. veljače 2004.) [Konsolidirana verzija koja uključuje Akt od 20. rujna 1976. (OJEC L 278 od 8. listopada 1976, p. 5) i izmjene i dopune uvedene čl. 10. Akta o pristupanju Grčke Europskim zajednicama, čl. 10. Akta o pristupanju Španjolske i Portugala Europskim zajednicama, Od-lukom 93/81/Euratom, EZUČ, EEZ Vijeća od 1. veljače 1993. (OJEC L 33 od 9. veljače 1993, p. 15), čl. 11. Akta o pristupanju Austrije, Švedske i Finske Europskoj uniji i čl. 5. Amsterdamskog ugovora od 2. listopada 1997. (OJEC C 340 od 10. studenoga 1997, p. 1) te Odlukom 2002/772/EZ, Euratom Vijeća od 25. lipnja i 23. rujna 2002. (OJEC L 283 od 21. listopada 2002., p.1).]

- Direktiva Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. kojom se detaljno utvrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani.

- Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

žavljane dotične države članice na način i u postup-ku propisanim Direktivom Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o ostvarivanju prava glasa i kandidi-ranja na izborima za Europski parlament za građa-ne Unije koji borave u državi članici koje nisu držav-ljani i Direktivom Vijeća 2013/1/EU od 20. prosinca 2012. o izmjeni Direktive 93/109/EZ o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje pasivnog bi-račkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (SL L 26, 26. siječnja 2013.).

3. NESPOJIVOST DUŽNOSTI I PRAVO NA KANDIDIRANJE ZA ZASTUPNIKA U EUROPSKI PARLAMENT

Zakonom o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament (Nar. nov., br. 92/10., 23/13. i 143/13.) propisano je da je dužnost člana Europskog parlamenta nespojiva s dužnošću: člana Europske komisije, suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Europskog suda, člana Odbora direktora Europske središnje banke, člana Revizorskog suda, europskog ombudsmana, člana Gospodarskog i socijalnog od-bora, Odbora regija, člana odbora i drugih tijela koja su osnovana na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili obavljanja trajnih neposrednih administra-tivnih zadaća, člana Odbora direktora ili Upravnog odbora ili osoblja u Europskoj investicijskoj banci, aktivnog dužnosnika ili službenika u institucijama Europske unije, ostalih specijaliziranih tijela koja su s njima povezana ili Europske središnje banke.

Jednako tako, član u Europskom parlamentu isto-dobno s obnašanjem te dužnosti ne može biti: pred-sjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, za-stupnik u Hrvatskom saboru, član Vlade Republike Hrvatske, sudac Ustavnog suda Republike Hrvat-ske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ravnatelj državne upravne organi-zacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, veleposlanik, gene-ralni konzul, župan i zamjenik župana, gradona-čelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog druš-tva, ustanove i izvanproračunskog fonda koji su od posebnoga državnog interesa, te čelnik pravne oso-be koja je Hrvatskom saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće.

U odnosu na pravo na kandidiranje osoba za čla-na Europskog parlamenta koje obavljaju nespojivu dužnost, bitno je naglasiti da se one mogu kandidi-rati za člana Europskog parlamenta te ako budu iza-brane za člana Europskog parlamenta, prestaje im funkcija koju obnašaju danom početka mandata u Europskom parlamentu.

3.1. IMUNITET ČLANOVA EUROPSKOG PARLAMENTA

Navedene odredbe Zakona uređuju pitanje nes-pojivosti dužnosti člana u Europskom parlamentu i


prestanak mandata članova, ali ne sadržavaju način, odnosno postupak i nadležno tijelo za podnošenje zahtjeva za ukidanje imuniteta člana u Europskom parlamentu. U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Protokolom o povlasticama i imu-nitetima Europske unije, članovi Europskog parla-menta tijekom zasjedanja imaju imunitet. Prema Poslovniku Europskog parlamenta zahtjev za ukida-nje imuniteta člana Europskog parlamenta upućuje nadležno tijelo države članice predsjedniku Europ-skog parlamenta. Stoga je 13. ožujka 2014. Hrvatski sabor na svojoj sjednici raspravio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvat-ske, kojim je u Zakonu dodao čl. 13a i propisao da zahtjev za ukidanje imuniteta člana Europskog par-lamenta predsjedniku Europskog parlamenta mogu podnijeti nadležni sud, odnosno državno odvjetniš-tvo (u vrijeme pisanja ovog članka navedeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske još nije bio objavljen u Narodnim novinama).

4. POSTUPAK I NAČIN IZBORA ČLANOVA IZ REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKI PARLAMENT

Postupak i način izbora članova iz Republike Hr-vatske (dalje: RH) u Europski parlament utvrđen je Zakonom o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament. Navedeni zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u područ-ju ostvarivanja prava na glasanje i kandidiranje za Europski parlament, međutim u međuvremenu je izmijenjen u dva navrata u djelu koji se odnosi na vrijeme održavanja prvih ad hoc izbora, promatra-če, tijela za provedbu izbora, naziva samog Zakona, glasanje i kandidiranje stranih državljana članica EU-a i druge izmjene radi usuglašavanja s izmjenom europskog i domaćeg zakonodavstva.

4.1. BIRAČKO PRAVO I PRAVO KANDIDIRANJAČlanove u Europski parlament biraju, na teme-

lju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Pod jednakim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivali-šte ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj pre-ma Zakonu o strancima ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz za-htjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa nji-hova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenjivo, i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem je biračkom popisu njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pra-vo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin. Nadležno tijelo koje vodi registar birača dužno je izvijestiti Državno izborno povje-renstvo Republike Hrvatske o upisu u popis birača

državljana druge države članice Europske unije, u roku od 8 dana od dana upisa.

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Za čla-na u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju pre-bivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvat-skoj prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane ovim Zakonom i pod uvjetom da u Republici Hrvat-skoj i državi članici Europske unije čiji su državljani pojedinačnom sudskom presudom ili administra-tivnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u registar birača Republike Hrvatske9.

Ako je pravo glasanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice Europske unije ostvario u Republi-ci Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima. Jednako tako, državljanin RH koji ostvari pravo na glasanje i kandidiranje na izborima za člana u Europski par-lament u drugoj državi članici Europske unije ne može ostvariti pravo na glasanje i kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici Eu-ropske unije, na istim izborima. Utvrđena je obveza Ministarstva nadležnog za registar birača da obavi-jesti druge države članice Europske unije o tome koji su njihovi državljani upisani u registar birača RH. O načinu ostvarivanja prava glasanja i kandidiranja državljana druge države članice Europske unije za člana Europskog parlamenta, Državno izborno po-vjerenstvo dužno je izvijestiti javnost sredstvima javnog priopćavanja.

4.2. ODRŽAVANJE IZBORAPredsjednik Republike Hrvatske dana 18. ožujka

2014. donio je Odluku o raspisivanju izbora za čla-nove u Europski parlament iz Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 36 /14.). Odlukom o raspisivanju iz-bora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske utvrđeno je da će se izbori na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u nedjelju 25. svibnja 2014. Naime, Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske propi-sano je da je dan provedbe izbora nedjelja te da od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora mora proteći najmanje 60 dana.10 Navedenom Odlukom također se utvrđuje broj članova koji će se birati te se propisuje da se na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Europski par-lament bira 11 članova iz RH.

Na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Europski parlament bira se 11 članova iz RH.

9 Napomena: Na prvim ad hoc izborima za članove u Europski parlament u travnju 2013. građani Unije nisu ostvariti pravo na glasanje i kandidiranje zato što u vrijeme održavanja prvih izbora RH još uvijek nije formalno ušla u Europsku uniju.

10 Iznimno, na prvim neposrednim općim ad hoc izborima taj je rok smanjen na 30 dana.


4.3. BIRAČKA MJESTAIzbori će se provoditi na biračkim mjestima na

području RH i u sjedištima diplomatsko-konzular-nih predstavništava RH, i to:

– birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvat-skoj glasuju na biračkim mjestima na području RH određenima prema njihovu prebivalištu

– birači druge države članice Europske unije gla-suju na biračkim mjestima na području RH od-ređenima prema mjestu njihovog prebivališta ili privremenog boravka

– birači koji imaju prebivalište u Republici Hr-vatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih bro-dova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, birači koji su smješteni u ustanova-ma socijalne skrbi te birači lišeni slobode gla-suju na posebnim biračkim mjestima određe-nima u skladu s odredbama ovoga Zakona

– birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvat-skoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica RH, glasuju u sjedištima diplomatsko-konzu-larnih predstavništava RH, uz prethodnu regi-straciju ili potvrdu radi glasanja izvan mjesta prebivališta

– birači koji nemaju prebivalište u Republici Hr-vatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-kon-zularnih predstavništava RH.

Najkasnije 20 dana prije održavanja izbora odre-dit će biračka mjesta:

– ministar nadležan za obranu za glasanje birača u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

– ministar nadležan za pomorstvo za glasanje bi-rača koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom na dan izbora zateknu izvan granica RH te na plutajućim objekti-ma u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH

– ministar nadležan za poslove socijalne skrbi za glasanje birača koji su smješteni u ustanovama soci-jalne skrbi

– ministar nadležan za pravosuđe za glasanje bi-rača lišenih slobode

– ministar nadležan za vanjske i europske poslove za glasanje birača koji se na dan izbora nalaze u mi-rovnim operacijama i misijama.

Najkasnije petnaest dana prije izbora, Državno iz-borno povjerenstvo za biračka mjesta u inozemstvu, a županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba za svoje područje, obja-vit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasati na pojedinom mjestu.

4.4. KANDIDIRANJEPravo predlaganja stranačkih lista za izbor člano-

va u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave od-luke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može

samostalno predložiti jedna politička stranka te dvi-je ili više političkih stranaka (koalicijska lista). Poli-tičke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odno-sno u skladu s posebnim statutarnim odlukama. Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament, odnosno 11. Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja članova koji se biraju u Europski parlament, kandi-dacijska lista nije pravovaljana. Prilikom sastavlja-nja liste predlagatelj je dužan voditi brigu o načelu ravnopravnosti spolova. Pored političkih stranaka i birači mogu predložiti kandidacijske liste, ali na te-melju pravovaljano prikupljenih potpisa. Za pravo-valjanost prijedloga liste za izbor članova u Europ-ski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača.

Ako se na kandidacijskoj listi nalazi kandidat dr-žavljanin druge države članice Europske unije, uz kandidacijsku listu mora biti priložena izjava kan-didata državljanina druge države članice Europske unije, u kojoj je navedeno njegovo državljanstvo, da-tum i mjesto rođenja, posljednja adresa u matičnoj državi članici i adresa njegova prebivališta u Repu-blici Hrvatskoj, gdje je to primjenjivo, i mjesto ili iz-borna jedinica u matičnoj državi članici na kojem je biračkom popisu njegovo ime posljednje stavljeno, izjava da se ne kandidira na izborima za Europski parlament niti u jednoj drugoj državi članici Europ-ske unije te izjava da pojedinačnom sudskom pre-sudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nije lišen prava na kandi-diranje u matičnoj državi članici. Pravovaljanost te kandidacijske liste utvrđuje Državno izborno po-vjerenstvo, koje je dužno o tome pismeno izvijestiti kandidata i predlagatelja kandidacijske liste na kojoj se nalazi kandidat. Ako uz kandidacijsku listu nije priložena izjava državljanina druge države članice Europske unije da nije lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi, kandidacijska lista na kojoj se nala-zi smatra se nepravovaljanom.

4.4.1. Prijedlozi lista kandidataPrijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbor-

nom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora. U prijedlogu liste za iz-bor člana u Europski parlament obvezno se navodi naziv liste, a kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja 1 do zaključno 11. Naziv liste mora imati puni naziv političke stranke/političkih stra-naka koja je/koje su listu predložile. Ako političke stranke rabe skraćeni naziv stranke, odnosno stra-naka, u nazivu se mogu rabiti skraćenice. Ako je li-stu predložila skupina birača, njezin naziv je „kan-didacijska lista grupe birača“. Kandidatom se može biti samo na jednoj listi. Nositelj kandidacijske liste grupe birača je prvi kandidat na listi.

Državno izborno povjerenstvo mora u roku od 48 sati od isteka vremena za predaju lista za izbor čla-nova u Europski parlament prihvatiti i u svim dnev-nim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata.


Zbirna lista mora sadržavati redni broj i naziv sva-ke liste te imena i prezimena kandidata na listi. Na zbirnu listu stranačke i neovisne liste unose se pre-ma abecednom redu punog naziva političke stran-ke, odnosno koalicije političkih stranaka koja je listu predložila. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se navesti na glasačkom li-stiću prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

Političke stranke koje su predložile prihvaćene liste kandidata za izbor članova u Europski parla-ment mogu, na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statu-ta, odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što ju je kao prihvaćenu objavilo Državno izborno povje-renstvo. Za listu grupe birača odluku o odustajanju donosi prvi kandidat na izbornoj listi.

Ako neki od kandidata na listama za izbor člano-va u Europski parlament umre u vremenu od dana objave pravovaljano predloženih lista, političke stranke koje su predložile tog kandidata, odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu na kojoj se nalazi taj kandidat, mogu umjesto njega predlo-žiti novog kandidata, bez posebnih uvjeta za valja-nost kandidature propisanih ovim Zakonom, sve do 21 dan prije dana održavanja izbora.

4.5. NAČIN IZBORA I UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA

Birač će na izborima birati članove sustavom li-sti i jednog prenosivog glasa, na temelju proporci-onalne zastupljenosti. To znači da birač na glasač-kom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasao (preferirani glas). Birači mogu glasati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Naime, prema odredbama Zakona o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasanju, putem liste kandidata, te je teritorij RH, uključujući birač-ka mjesta izvan granica RH, jedna izborna jedinica. Najniži prag za sudjelovanje u diobi za zastupnika Europskog parlamenta iznosi najmanje 5 % dobive-nih glasova, odnosno pravo na sudjelovanje u diobi za zastupnika Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 % danih glasova birača.

Podjela mjesta za članove u Europski parlament između lista kandidata obavlja se na državnoj razi-ni, a broj članova koji će biti izabran sa svake liste kandidata utvrđuje se po D’Hondtovoj metodi i broju preferiranih glasova, i to tako da se ukupan broj va-žećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli brojevima od 1 do 11, pri čemu se uva-žavaju i decimalni ostatci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osva-jaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata, uključujući decimalne ostatke, koliko se članova bira. Preferirani glasovi za poje-dine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 % glasova koje je osvojila pojedina lista, a izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili

najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju jednak broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Ako na taj način nije izabrano onoliko kandidata koliko man-data pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.

4.6. GLASANJEGlasanje će trajati neprekidno od sedam do de-

vetnaest sati. Birališta će se zatvoriti u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasanje. Birači će glasati osobno na gla-sačkim listićima. Glasački listić na kojem se glasuje mora sadržavati naputak o načinu glasanja, redne brojeve i nazive liste po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata, te serijski broj. Birači će gla-sati tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste.

Ako pak žele pojedinom kandidatu dati preferi-rani glas, zaokružuje redni broj ispred imena i pre-zimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Ako birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački je listić važeći.

Međutim, ako birač zaokruži redni broj za jed-nu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s dru-ge liste, u odnosu na glas za listu glasački je listić važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.

Nadalje, ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to da li je redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferi-rani glasovi neće uvažiti. Ako je birač dao preferi-rani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokru-žio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu, tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste. Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, gla-sački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zao-kružiti redni broj ispred naziva liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje. Slijepe osobe imaju pravo glasati uz pomoć druge osobe (pratite-lja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti red-ni broj ispred naziva liste i ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samo-stalno glasanje. Državno izborno povjerenstvo do-nijet će posebnu uputu o glasanju slijepih osoba. Nadalje, birač koji nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora odredit će najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će bi-rača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasanje, vodeći pri tome brigu o tajnosti glasanja.


5. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su:

- Državno izborno povjerenstvo- županijska izborna povjerenstva i Gradsko iz-

borno povjerenstvo Grada Zagreba- općinska i gradska izborna povjerenstva - birački odbori.

5.1. DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVOU provedbi izbora članova za Europski parlament

iz RH, Državno izborno povjerenstvo:• brine se o zakonitoj pripremi i provedbi izbora

za članove u Europski parlament• imenuje članove županijskih izbornih povje-

renstava i Gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba

• utvrđuje obvezne upute za rad izbornih povje-renstava i biračkih odbora

• određuje biračka mjesta i imenuje biračke od-bore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH

• propisuje obrasce u postupku pripreme i pro-vedbe izbora

• nadzire rad županijskih izbornih povjerensta-va i Gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba

• na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste kandidata

• nadzire pravilnost izborne promidžbe• objavljuje rezultate izbora za članove u Europ-

ski parlament• informira građane o provedbi izbora te mo-

gućnosti ostvarenja i zaštite biračkog prava u izbornom postupku

• obavlja i druge poslove određene Zakonom.

5.2. IZBORNA POVJERENSTVAŽupanijsko izborno povjerenstvo i Gradsko iz-

borno povjerenstvo Grada Zagreba čine predsjed-nik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Državno izborno povjerenstvo, s time da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje iz redo-va sudaca. Općinsko i gradsko izborno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima za-mjenika, s time da predsjednika općinskog i grad-skog izbornog povjerenstva i njegova zamjenika županijsko izborno povjerenstvo imenuje iz redova magistara prava koji ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. Općinska i gradska izborna povje-renstva mogu se imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više općina i gradova, na pri-jedlog Državnoga izbornog povjerenstva

5.3. BIRAČKI ODBORIU odnosu na sastav biračkih odbora, do sada je

Zakonom bilo propisano da birački odbor čine pred-

sjednik i četiri člana te njihovi zamjenici. Po dva čla-na i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka, od-nosno političke stranke, u skladu sa stranačkim sa-stavom tekućeg saziva Hrvatskoga sabora.

Međutim, Konačnim prijedlogom Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, koji je raspravljen na Hrvatskom saboru 13. ožujka 2014., utvrđuje se da birački odbor čine predsjednik, za-mjenik predsjednika i četiri člana. Po dva člana određuje većinska politička stranka, odnosno po-litičke stranke, a po dva člana oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, u skladu sa stra-načkim sastavom tekućeg saziva Hrvatskoga sabo-ra. Dakle, predloženo je da članovi biračkog odbora nemaju zamjenike.

Političke stranke dužne su odrediti članove po-jedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 18 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim iz-bornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora. Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o ras-poredu svojih predstavnika u biračke odbore, njihov raspored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom tako da će predstavnike stranaka raspo-rediti tako da pojedina stranka bude zastupljena u najvećem mogućem broju biračkih odbora s obzi-rom na ukupni broj svojih predstavnika.

6. UMJESTO ZAKLJUČKAU svibnju (između 22. i 25. svibnja 2014.) održat će

se izbori za članove Europskog parlamenta u svim zemljama članicama Europske unije te će birači tih zemalja, među kojima i birači RH, dana 25. svibnja 2014. svojim glasom i izborom predstavnika utjecati na budući politički tijek Europske unije i njezino za-konodavstvo sljedeće mandatno razdoblje u traja-nju od pet godina. Naime, rad Europskog parlamen-ta bitan je u mnogim područjima politika jer odluke o novim europskim zakonima zajednički donose Europski parlament i Vijeće ministara koje pred-stavlja države članice. Europski parlament igra ak-tivnu ulogu u pisanju zakona koji utječu na svakod-nevni život građana, kao što su zaštita okoliša, prava potrošača, jednake mogućnosti, promet i slobodno kretanje radnika, kapitala i roba. Važnost održava-nja izbora i odaziva glasača u što većem broju oči-tuje se u tome da njihovi predstavnici predstavljaju njihove interese u Europskom parlamentu, koje kao jedino izborno tijelo EU-a u okviru svoje nadležno-sti i te kako utječe na nacionalna zakonodavstva i sva područja života građana EU-a.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


RADNO PRAVO

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec. UDK 330.5/331.2

Plaće i ograničenja plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih

zamjenika te plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave uređeni su posebnim zakonom. Tim je zakonom utvrđen način izračuna plaća, ograničenje njihove visine u različitim okolnostima i njihove ukupne mase. Bitan element za ovo područje je osnovica za izra-čun plaće državnih dužnosnika koja je u vrijeme pisanja ovog članka utvrđena u svoti od 4.221,762 kn, a koja se primjenjuje počevši od plaće za travanj 2014. Osim o ovoj novosti, u članku se upućuje i na promjene koje su se zbi-le u poslovnom okruženju koje su imale izravan utjecaj na ovo područje.

1. UVODZbog potrebe da se plaće u lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi urede zakonom na jedin-stven način, Hrvatski sabor Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. veljače 2010. donio Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (Nar. nov., br. 28/10., dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 11. ožujka 2010. Zakonom su pro-pisana mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika (lokalnih dužnosnika) te plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Lokalni dužnosnici su čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od-nosno župani, gradonačelnici i općinski načelnici te njihovi zamjenici koji se biraju na neposrednim izborima na temelju Zakona o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12.).

2. ZAKONOM PROPISANA OGRANIČENJA PLAĆAPlaća župana, gradonačelnika i općinskog načel-

nika te njihovih zamjenika koji dužnost obavljaju profesionalno čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navrše-nu godinu radnog staža, s time da ukupno uvećanje plaće na osnovi radnog staža može biti najviše 20 %.

Zakonom su također propisana ograničenja (gornja granica) obračuna i isplate plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika, kao i ograničenja obračuna i isplate plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Odredbama Zakona su dakle propisana sljedeća ograničenja:

� plaća lokalnih dužnosnika u jedinicama lokal-ne i područne i područne (regionalne) samou-prave u slučaju kada dužnost obavljaju profe-sionalno. Primjerice, umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće župana, gradona-čelnika, općinskih načelnika i njihovih zamje-nika ne smije prelaziti Zakonom propisane naj-više iznose mjesečnih plaća (čl. 4. Zakona)� naknada lokalnih dužnosnika u jedinicama lokalne i područne i područne (regionalne) samouprave u slučaju kada dužnost obavljaju volonterski (čl. 6. Zakona)� plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave na način da je ograničen koeficijent za obračun plaće službe-nika i namještenika, a ograničen je na način da se određuje unutar raspona od 1,00 do 6,00 (čl. 10. Zakona)� masa sredstava za plaće (proračunsko ograni-čenje, čl. 14. Zakona)� plaća lokalnih dužnosnika u jedinicama lo-kalne i područne i područne (regionalne) sa-mouprave koje su kao krajnji korisnici u pret-hodnoj godini ostvarile pomoć iz državnog proračuna, s pozicije Ministarstva financija (proračunsko ograničenje, čl. 15. Zakona)� osnovica i koeficijenti za obračun plaće služ-benika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoć iz držav-nog proračuna, s pozicije Ministarstva financi-ja (proračunsko ograničenje, čl. 16. Zakona).

3. PLAĆA I OGRANIČENJE VISINE PLAĆE I NAKNADA ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKOG NAČELNIKA TE NJIHOVIH ZAMJENIKA

Najviša mjesečna plaća župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika te njihovih zamjeni-ka koji dužnost obavljaju profesionalno propisana je čl. 4. i čl. 5. Zakona, a čini je umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, bez uvećanja za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dakle, na temelju odredaba Zakona, plaća lokalnih dužnosni-ka ograničena je na način da se u apsolutnu svotu njihove najviše mjesečne plaće ne uračunava doda-tak za radni staž. Način izračuna i visina naknada za rad župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika te njihovih zamjenika koji dužnost ne obavljaju profesionalno propisana je čl. 6. Zakona.

Pojedinačna rješenja o visini plaće odnosno na-knade za rad župana, gradonačelnika i općinskih


načelnika i njihovih zamjenika, utvrđene prema odredbama Zakona, donosi pročelnik upravnog ti-jela nadležnog za kadrovske poslove u jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave.

3.1. PLAĆA I OGRANIČENJE PLAĆE ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Najviša mjesečna plaća lokalnog dužnosnika (u apsolutnoj svoti) ≤ koeficijent propisan član-kom 4. Zakona x osnovica za obračun plaće dr-žavnih dužnosnika

Najviša mjesečna plaća župana, gradonačelnika i općinskih načelnika u apsolutnom iznosu, bez uve-ćanja za radni staž, propisana je odredbama čl. 4. Zakona i ograničena tako da se ne smiju odrediti u svotama većim od:Øplaća gradonačelnika Grada Zagreba u iznosu

većem od umnoška koeficijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava dr-žavnih dužnosnika

Øplaća župana i plaća gradonačelnika velikoga grada i grada sjedišta županije u svoti većoj od umnoška koeficijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima koji-ma se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika

Øplaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u svoti većoj od umnoš-ka koeficijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika

Øplaća gradonačelnika i općinskih načelnika u je-dinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, u svoti većoj od umnoška koeficijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće držav-nih dužnosnika, prema propisima kojima se ure-đuju obveze i prava državnih dužnosnika

Øplaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika u svoti većoj od umnoška koeficijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće dr-žavnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

Osnovicu i koeficijente za obračun plaće župa-na, gradonačelnika i općinskih načelnika te nji-hovih zamjenika određuje odlukom predstavnič-ko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju dužnost.

Predstavničko tijelo odluku donosi na prijedlog župana, gradonačelnika odnosno općinskog načel-nika. Predstavničko tijelo kod određivanja osnovi-ce i koeficijenata za plaću župana, gradonačelnika i općinskog načelnika te njihovih zamjenika mora paziti na Zakonom propisana ograničenja koja se odnose na njihovu najvišu svotu plaće u apsolutnoj svoti.1

1 Ograničenje plaće svih zaposlenika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a nije spomenuto Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvenstveno je financijska mogućnost te jedinice, odnosno njezin fiskalni kapacitet.

Osnovica za obračun plaće državnih dužnosni-ka određuje se odlukom Vlade Republike Hrvatske koja je do 31. ožujka 2014. bila 4.491,236 kuna (Nar. nov., br. 25/13.). Na temelju Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnik, (Nar. nov., br. 31/14.) utvrđena je nova osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika u visini 4.221,762 kuna bruto i primjenjuje se od 1. travnja 2014., počevši s plaćom za travanj 2014. koja će biti isplaćena u svibnju 2014.

Na temelju odredaba čl. 4. Zakona, nova osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika primjenjuje se za obračun plaće župana, gradonačelnika i op-ćinskih načelnika te njihovih zamjenika (lokalnih dužnosnika) u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi od 1. travnja 2014. Uz primjenu Zako-nom propisanih ograničenja kod obračuna plaća lo-kalnih dužnosnika, gornja granica (limiti) njihovih plaća u apsolutnom iznosu prikazana je u tablici 1.

9 Tablica 1. Najveća svota mjesečne plaće župa-na, gradonačelnika i općinskih načelnika (lokal-nih dužnosnika), bez dodatka za radni staž

u kunama

Plaća lokalnih dužnosnika

(župana, gradonačelnika

i općinskog načelnika)

Koeficijent

Osnovica za obračun

plaće državnih

dužnosnika

Najveći iznos

mjesečne plaće

propisan člankom

4. Zakona

Najveći iznos

mjesečne plaće u JLP(R)S koje su

ostvarile pomoći iz državnog proračuna

(čl. 15. Zakona)

1 2 3 4 (2x3) 5

Gradonačelnik Grada Zagreba 7,14

4.221,762

30.143,38 24.114,70

Župan i gradonačelnik velikog grada i grada sjedišta županije

6,42 27.103,71 21.682,97

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima preko 10.000 stanovnika

5,27 22.248,69 17.798,95

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika

4,55 19.209,02 15.367,21

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima do 3.000 stanovnika

4,26 17.984,71 14.387,76


U tablici 1 su dakle prikazane najveće svote mje-sečnih plaća župana, gradonačelnika i općinskih načelnika u apsolutnoj svoti. Jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave slabijega fiskal-nog kapaciteta, koja nema mogućnosti isplatiti plaće do Zakonom propisanog limita, plaće svojih dužnosnika mora uskladiti sa svojim financijskim mogućnostima.

3.2. PLAĆA I OGRANIČENJE PLAĆE ZAMJENIKA ŽUPANA, ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA I ZAMJENIKA OPĆINSKOG NAČELNIKA

Ograničenje plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika koji dužnost obavljaju profesionalno propisano je čl. 5. Zakona tako da koeficijenti za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i za-mjenika općinskih načelnika mogu biti najviše do 85 % koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. Dakle, na te-melju odredaba Zakona, plaća zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika mora biti najmanje 15 % niža od plaće župana, gradonačelnika odnosno općinskog načel-nika čiji su zamjenici. Gornja granica svota (limiti), uzimajući u obzir Zakonom propisana ograničenja, njihovih plaća u apsolutnoj svoti prikazana je u ta-blici 2.

9 Tablica 2. Najveća svota mjesečne plaće zamje-nika župana, zamjenika gradonačelnika i zamje-nika općinskih načelnika (zamjenika lokalnih dužnosnika), bez dodatka za radni staž

u kunama

Plaća zamjenika lokalnih

dužnosnika (zamjenika

župana, zamjenika

gradonačelnika i zamjenika općinskog načelnika)

Koeficijent (85%

lokalnih dužnosnika)


plaće državnih

dužnosnika

Najveći iznos

mjesečne plaće

propisan člankom

5. Zakona

Najveći iznos



(čl. 15. Zakona)

1 2 3 4 (2x3) 5

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba

6,069

4.221,762

25.621,87 20.497,50

Zamjenik župana i zamjenik gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije

5,457 23.038,16 18.430,52

Zamjenik gradonačelnika i zamjenik općinskog načelnika u jedinici lokalne samouprave koja ima preko 10.000 stanovnika

4,480 18.911,38 15.129,11

Plaća zamjenika lokalnih

dužnosnika (zamjenika

župana, zamjenika

gradonačelnika i zamjenika općinskog načelnika)

Koeficijent (85%



plaće državnih

dužnosnika

Najveći iznos

mjesečne plaće

propisan člankom

5. Zakona

Najveći iznos



(čl. 15. Zakona)

1 2 3 4 (2x3) 5

Zamjenik gradonačelnika i zamjenik općinskog načelnika u jedinici lokalne samouprave koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika

3,868

4.221,762

16.327,66 13.062,13

Zamjenik gradonačelnika i zamjenik općinskog načelnika u jedinici lokalne samouprave koja ima do 3.000 stanovnika

3,621 15.287,00 12.229,60

Što se u određenom slučaju može dogoditi u prak-si kod određivanja koeficijenata zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika odnosno zamjenika op-ćinskog načelnika? Pretpostavimo, primjerice, da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donese odluku da koefi-cijent zamjenika župana, zamjenika gradonačelni-ka odnosno zamjenika općinskog načelnika bude 85 % koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su oni zamjenici. Pretpo-stavimo također da župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik ima znatno manje godina radnog staža od svoga zamjenika. Znamo da dodatak za radni staž može iznositi ukupno najviše 20 %, a ra-zlika u visini koeficijenta je, primjerice, 15 %. U kon-kretnom slučaju postoji mogućnost da zamjenik, koji ima znatno više radnog staža od dužnosnika ko-jeg zamjenjuje, dobije približno jednaku plaću kao dužnosnik čiji je on zamjenik jer je razlika u radnom stažu veća od razlike u visini koeficijenta. Naravno, u obratnom bi slučaju ta razlika bila u korist čelnika/dužnosnika u odnosu na zamjenika. O navedenom treba voditi brigu predstavničko tijelo kada donosi odluku o visini koeficijenta za obračun plaće zamje-nika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjeni-ka općinskih načelnika.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


3.3. NAKNADA I OGRANIČENJE NAKNADE ZA RAD ŽUPANA I ZAMJENIKA ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA TE OPĆINSKIH NAČELNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Župan, gradonačelnik, općinski načelnik i njiho-vi zamjenici koji svoju dužnost ne obavljaju profe-sionalno nemaju pravo na plaću jer svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali imaju zakonsko pravo na naknadu za rad. Naknade za rad župana i zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njiho-vih zamjenika mogu biti najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nosi-telja dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Odluku o visini nakna-de za rad župana i zamjenika župana, gradonačel-nika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika donosi predstavničko tijelo je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Gornja granica svote (limiti) naknade za rad žu-pana, gradonačelnika i općinskih načelnika u apso-lutnoj svoti, uzimajući u obzir Zakonom propisana ograničenja, prikazana je u tablici 3.

9 Tablica 3. Najveća svota mjesečne naknade za rad župana, gradonačelnika i općinskog načelni-ka (koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa)

u kunama

Naknada za rad župana,

gradonačelnika i općinskog načelnika

Koeficijent (50%



plaće državnih

dužnosnika

Najveći iznos

mjesečne naknade propisan člankom

6. Zakona

Najveći iznos

mjesečne naknade u JLP(R)S koje su ostvarile

pomoći iz državnog proračuna

(čl. 15. Zakona)

1 2 3 4 (2x3) 5

Gradonačelnik Grada Zagreba 3,570

4.221,762

15.071,69 12.057,35

Župan i gradonačelnik velikog grada i grada sjedišta županije

3,210 13.551,86 10.841,48

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima preko 10.000 stanovnika

2,640 11.145,45 8.916,36

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika

2,280 9.625,62 7.700,49

Naknada za rad župana,

gradonačelnika i općinskog načelnika

Koeficijent (50%



plaće državnih

dužnosnika

Najveći iznos

mjesečne naknade propisan člankom

6. Zakona

Najveći iznos

mjesečne naknade u JLP(R)S koje su ostvarile

pomoći iz državnog proračuna

(čl. 15. Zakona)

1 2 3 4 (2x3) 5

Gradonačelnik i općinski načelnik u jedinici lokalne samouprave koja ima do 3.000 stanovnika

2,130 4.221,762 8.992,35 7.193,88

Navedeno u tablici 3 vrijedi i za njihove zamjeni-ke. To znači da naknada zamjenika župana, zamje-nika gradonačelnika i zamjenika općinskih načel-nika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, može biti najviše 50 % - 85 % umnoška ko-eficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nosite-lja dužnosti koji tu dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće navedenih u tablici 3.

4. PLAĆA I OGRANIČENJE PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Plaću službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službe-nik odnosno namještenik raspoređen te osnovice za obračun plaće, uvećano za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje se kolektivnim ugovorom. Ako osnovica za obračun plaće nije utvrđena ko-lektivnim ugovorom, utvrđuje ju odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

Koeficijente za obračun plaće službenika i na-mještenika u upravnim odjelima i službama jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na pri-jedlog župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika. Koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika određuju se unutar raspona koefici-jenata od 1,00 do 6,00.

ØPlaća pročelnika upravnog odjela ili službePlaća pročelnika upravnog odjela ili službe, bez

uvećanja za radni staž, ne smije se (u apsolutnoj svoti) odrediti u svoti većoj od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, gradonačel-nika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost ob-naša profesionalno u istoj jedinici lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave.

U jedinici lokalne samouprave u kojoj gradona-čelnik, odnosno općinski načelnik svoju dužnost ne


obnaša profesionalno, plaća pročelnika upravnog odjela ili službe, bez uvećanja za radni staž, ne smi-je biti veća od najviše dopuštene svote plaće (u ap-solutnoj svoti) gradonačelnika odnosno općinskog načelnika utvrđenog u čl. 4. Zakona.

S obzirom na to da se navedenim odredbama Za-kona naglašava kako plaća (bez uvećanja za radni staž) pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije biti veća od najviše, Zakonom propisane svote pla-će lokalnog dužnosnika u istoj jedinici, namjera je navedene zakonske odredbe da se lokalnom dužno-sniku ne može odrediti plaća manja od plaće najviše pozicioniranog službenika u istoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. U protivnom bi se moglo dogoditi da u jedinicama u kojima je u predstavničkom tijelu većina suprotne političke opcije, svota plaće čelnika/dužnosnika te jedinice bude neprimjereno određena.

ØPlaća vježbenikaZa vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik

ima pravo na 85 % plaće poslova radnog mjesta naj-niže složenosti njegove stručne spreme.

5. PRORAČUNSKA OGRANIČENJA PLAĆA Proračunska ograničenja plaća u lokalnoj i po-

dručnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđena su čl. 14., 15. i 16. Zakona. Člankom 14. Zakona ograniče-na je masa sredstava za plaće, a u čl. 15. i 16. Zakona riječ je o pomoćima iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, kao ograničenju plaća u lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

5.1. OGRANIČENJE MASE SREDSTAVA ZA PLAĆE ZAPOSLENIH U JEDINICI LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Pod masom sredstava za plaće zaposlenih u jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve podrazumijeva se masa bruto-plaća zaposlenih, u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovod-stvu i Računskom planu Podskupina računa 311 - Plaće (Bruto) i Podskupina računa 313 - Doprinosi na plaće.

Tko su zaposlenici u jedinici lokalne i područne (re-gionalne) samouprave na temelju odredaba Zakona?

Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, u smislu Zakona, po-drazumijevaju se župan, gradonačelnik, općinski načelnik i njihovi zamjenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji dužnost obavljaju profesionalno te službenici i namještenici u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, u smislu Zakona, ne podrazu-mijevaju se zaposlenici ustanova čiji je osnivač jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave niti zaposlenici pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjerice zaposlenici u ustanovama u kulturi, ustanovama u zdravstvu, dječjim vrtićima, školama trgovačkim društvima i slično.

Zbog specifičnih i konkretnih slučajeva u praksi koji su se pojavili nakon stupanja na snagu Zakona,

zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regi-onalne) samouprave u smislu Zakona ne smatraju se projekt menadžer i zaposlenici u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su zaposle-ni isključivo za provedbu određenog projekta koji se sufinancira iz sredstava Europske unije, u ograniče-nom vremenskom trajanju, primjerice od nekoliko godina, jer se za provedbu tog projekta sredstva za plaće tih zaposlenika osiguravaju iz sredstava Eu-ropske unije, a ne iz proračuna jedinice u kojoj su privremeno zaposleni.

U smislu čl. 14. Zakona to znači da se sredstva za isplatu plaća tih zaposlenika ne uključuju u masu sredstava za plaće niti u prihode poslovanja kod izračuna mase sredstava za plaće, odnosno, sred-stva uplaćena u proračun jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za isplatu plaća tih zaposlenika oduzimaju se od prihoda poslovanja jedinice, zajedno s ostalim pomoćima u skladu s čl. 14. Zakona.

Masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propi-sana je čl. 14. Zakona i ovisi o prihodima poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, odnosno, ne smije biti više od 20 % prihoda po-slovanja ostvarenih u prethodnoj godini umanjenih za prihode:

– od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim pomoći za preuzete državne službenike na te-melju posebnog zakona, osim pomoći za preu-zete državne službenike na temelju posebnog za-kona (konkretno Zakona o prostornom uređenju i gradnji,2

– za prihode iz posebnih ugovora (sufinancira-nje građana za mjesnu samoupravu) te

– za prihode ostvarene na osnovi dodatnog udje-la u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.3

Obračun plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (bruto-plaća + doprinosi) = {[(koeficijent određen za lokalnog dužnosnika x osnovica za obračun plaće držav-nih dužnosnika) + (koeficijent određen za služ-benika i namještenika x osnovica za obračun plaće službenika i namještenika)] + dodatak za radni staž} ≤ od 20 % prihoda poslovanja jedini-ce ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za Zakonom propisane prihode.

Dakle, masa sredstava za plaće zaposlenih u jedi-nici lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju čl. 14. Zakona, ne smije biti više od 20 % pri-

2 Na temelju odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli su od ureda državne uprave u županijama poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Tako je lokalna vlast, odnosno županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija od središnje vlasti preuzela službenike, koji su i do tada radili na ovim poslovima, te uredsku i drugu opremu.

3 Ove prihode, na temelju čl. 45. i 45.a Zakona o financiranju jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08. i 25/12.) ostvaruju samo one jedinice koje su preu-zele decentraliziranu funkciju (jednu ili više njih) iz djelatnosti osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.


hoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za Zakonom propisane prihode. Ako je u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave udio mase sredstava za plaće zaposlenih veći od 20 % navedenih prihoda, jedinica je obvezna poduzeti mjere kojima će masu sredstava za plaće svesti u Zakonom propisane okvire, primjerice sma-njiti plaće zaposlenih ili smanjiti broj zaposlenih ili i jedno i drugo.

Ovim Zakonom, međutim, nije riješeno pitanje kako će plaću osigurati one jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave koje nemaju do-voljno financijskih sredstava za izvršavanje svojih zakonom propisanih funkcija i ne nogu funkcioni-rati bez pomoći iz državnog proračuna. Te jedinice imaju vrlo male prihode poslovanja, stoga im svota za isplatu i minimalnih plaća za zaposlene ima veli-ki udio u prihodima poslovanja.

Zakonom je propisano da u prihodima poslova-nja jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave ostvarenih u prethodnoj godini ostaju po-moći koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobije za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.). Međutim, Zakonom nije jasno navedeno ulaze li plaće za preuzete djelatnike u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici. U konkretnom je sluča-ju riječ o sredstvima kojima je posebnim zakonom određena namjena te se ta sredstva ne mogu utro-šiti u druge svrhe. S obzirom na to da su navedena sredstava namjenska i da jedinice nisu bile u obvezi osigurati sredstva za plaće preuzetih službenika u svom proračunu, ta sredstva ne ulaze u masu sred-stava za plaće zaposlenih u tim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako bi se ta sredstva uračunavala u masu sredstava za plaće, a s obzirom na to da ostaju u prihodima poslovanja kako je to propisano Zakonom, tada bi samo 20 % tih sredstava bilo iskorišteno u posebnim zakonom propisanu namjenu. Međutim, da ne bi bilo zabune, treba naglasiti sljedeće: 9ako je grad odnosno županija isplaćivala veće

plaće tim istim zaposlenicima, razliku više isplaćenih sredstava na ime plaća tih zaposle-nika za koju grad odnosno županija nije dobila sredstva u vidu pomoći iz državnog proračuna, grad odnosno županija sredstva isplaćena za veće plaće morala je uključiti u masu sredsta-va za plaće

9jednako tako, za svakoga novog zaposlenog na tim poslovima koje grad odnosno županija nije preuzela iz ureda državne uprave u županijama i za koje joj nisu bila osigurana sredstva za plaće u vidu pomoći iz državnog proračuna, grad od-nosno županija bila je obvezna osigurati plaću iz sredstava svog proračuna i ta sredstva je mo-rala uključiti u masu plaća iz čl. 14. Zakona.

Sabor Republike Hrvatske je, međutim, na sjedni-ci 6. prosinca 2013. donio Zakon o prostornom ure-đenju i Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 153/13.), a pri-mjenjuju se od 1. siječnja 2014. Danom stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju prestao je vri-jediti Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu

koji se odnosi na prostorno uređenje, a danom stu-panja na snagu Zakona o gradnji prestao je vrijediti Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na gradnju. Odredbama navedenih Zako-na sredstva za plaće službenika koje je jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave preuzela sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji4 više se ne osiguravaju u državnom prora-čunu Republike Hrvatske. To znači da gradovi od-nosno županije sredstva za plaće službenika, koje su preuzeli iz ureda državne uprave, za obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvo-la te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, od 1. siječnja 2014. ne dobivaju iz državnog proračuna u vidu pomoći nego ih moraju osigurati u svom proračunu.

5.1.1. Utjecaj sredstava za isplatu plaća lokalnih dužnosnika nakon prestanka njihove dužnosti na masu sredstava za plaće

Na temelju odredaba Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 106/03., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. - pročišćeni tekst) lokalni duž-nosnici imaju pravo odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili volonterski. Za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti, na koju su lokalni dužnosnici izabrani na neposrednim izbo-rima, ostvaruju pravo na plaću, a sredstva isplaćena s tom svrhom ulaze u masu sredstava za plaće zapo-slenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u kojoj su zasnovali radni odnos.

Odredbama čl. 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da lokalni dužnosnici koji su svoju dužnost obavljali profesio-nalno određeno vrijeme nakon prestanka dužnosti ostvaruju pravo na plaću, kao i druga prava iz rada, na teret jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u kojoj su obnašali dužnost. Navedenim je odredbama zakona propisano sljedeće:

1. osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestan-ku profesionalnog obavljanja dužnosti, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme

4 Na temelju čl. 342. Zakona o prostornom uređenju i gradnji od 1. siječnja 2008., županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija [uku-pno 44 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave] preuzeli su službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Veliki gradovi i gradovi sje-dišta županija preuzeli su propisane obveze, svatko sa svojega područja, u skladu s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi kojim se uređuje samoupravni djelokrug tih jedinica. Člankom 343. Zakona o prostornom uređenju i gradnji županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija koji obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje bili su dužni osigurati materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete, osim za plaće službenika. Istim člankom Zakona propisano je da se sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedi-šta županija osiguravaju u državnom proračunu u istoj svoti koja je bila osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. i da se ta sredstva u vidu pomoći ustupaju jedinicama koje su preuzele navedene poslove.


posljednjih šest mjeseci prije prestanka profesional-nog obavljanja dužnosti;

2. osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po pre-stanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini pro-sječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.

To znači da jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave svojim dužnosnicima određe-no vrijeme po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, a najduže šest mjeseci, plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje te da isti za navedeno raz-doblje ostvaruju pravo na naknadu plaće odnosno plaću. Sredstva isplaćena za naknadu plaće, koju lokalni dužnosnici ostvaruju po prestanku profesi-onalnog obavljanja dužnosti, ulaze u masu sredsta-va za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj navedena prava ostvaruju.

5.1.2. Slučajevi iz prakse koji se odnose na masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su se pojavili nakon donošenja i stupanja na snagu Zakona

Sabor Republike Hrvatske je u srpnju 2012. donio još jedan zakon koji utječe na masu sredstava za pla-će zaposlenih u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Riječ je o Zakonu o postupanju s neza-konito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12. i 143/13.) koji je stupio na snagu početkom kolovoza 2012. Odredbama navedenoga Zakona propisana je naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgra-de u prostoru. Člankom 31. istoga Zakona propisano je da je 20 % sredstva naknade prihod proračuna jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) sa-mouprave čije upravno tijelo donosi rješenje o izve-denom stanju te da se ta sredstva koriste namjenski za rad tih upravnih tijela.

U praksi se pokazalo kako su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su pre-uzele poslove propisane Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zbog povećanog opsega posla i kratkoće vremena za obavljanje tog posla, prisiljene na dodatno zapošljavanje na odre-đeno vrijeme. Stoga traže da sredstva za plaće no-vozaposlenih na određeno vrijeme koji rade na pro-vedbi navedenog Zakona ne ulaze u masu sredstava za plaće odnosno da su sredstva isplaćena za plaće tih zaposlenika izuzeta od ograničenja koje je propi-sano čl. 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Riječ je, dakle, o sredstvima kojima je posebnim zakonom određena namjena te se ta sredstva ne mogu utrošiti u druge svrhe. S obzirom na to da su navedena sredstava namjenska, obveza je jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samoupra-ve da ta sredstva namjenski utroši. Ako bi ta sredstva bila uključena u masu sredstava za plaće i ako bi bila dio prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u pret-

hodnoj godini, tada bi samo 20 % tih sredstava bilo namjenski utrošeno.

U konkretnom je slučaju riječ o zaposlenicima koji su zaposleni na određeno vrijeme, odnosno do okončanja legalizacije, isključivo radi provedbe Za-kona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgrada-ma. Stoga sredstva za isplatu plaća tih zaposlenika ne ulaze u masu sredstava za plaće jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave niti u prihode poslovanja te jedinice kod izračuna mase sredstava za plaće. To znači da sredstva isplaćena za plaće navedenih zaposlenika nisu u masi plaća jedi-nice, a jednako se tako ta sredstva uplaćena u pro-račun te jedinice oduzimaju od prihoda poslovanja zajedno s prihodima, u skladu s čl. 14. Zakona o pla-ćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi. Samo se na taj način sredstva uplaćena u pro-račun jedinice na ime zakonom propisane naknade mogu u cijelosti utrošiti namjenski. S obzirom na to da jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave imaju mogućnost dodatnog zapošljavanja na određeno vrijeme radi provedbe Zakona o postu-panju s nezakonito izgrađenim zgradama, sredstva isplaćena za prekovremeni rad zaposlenika koji rade na provedbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ulaze u ograničenje koje je propisano čl. 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi.

Jednako vrijedi i ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima zaposlenike u stal-nom radnom odnosu, ili privremeno zaposlene, koji rade na provedbi projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije. I u navedenom je slučaju riječ o sredstvima kojima je određena namjena te se ta sredstva ne mogu utrošiti u druge svrhe. S obzi-rom na to da su navedena sredstva namjenska i da jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve nije u obvezi osigurati sredstva u svom proračunu za plaće zaposlenika koji rade na provedbi projekata koji se financiraju/sufinanciraju iz sredstava Europ-ske unije, sredstva za te projekte i sredstvima za pla-će zaposlenika koji rade na provedbi tih projekata ne ulaze u prihode poslovanja jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave niti ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenika u županiji, ali samo onih zaposlenika koji rade na navedenim projekti-ma, maksimalno do svote koja jedinica dobiva iz sredstava Europske unije za plaće tih zaposlenika. To znači da se sredstva isplaćena za plaće navedenih zaposlenika ne uključuju u masu plaća jedinice, a jednako se tako sredstva iz Europske unije uplaćena u proračun te jedinice oduzimaju od prihoda poslo-vanja zajedno s pomoćima, u skladu s čl. 14. Zakona. Samo se na taj način sredstva uplaćena u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za provedbu projekata koji se financiraju/sufi-nanciraju iz sredstava Europske unije mogu u cije-losti utrošiti namjenski.

Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave tim istim zaposlenicima isplaćuje veću svotu sredstava za plaće nego što dobije sredstava iz Europske unije, razliku više isplaćenih sredstava na ime plaća tih zaposlenika koji rade na provedbi pro-jekata koji se financiraju/sufinanciraju iz sredstava


Europske unije, jedinica je obvezna uključiti u masu sredstava za plaće. Isplatu plaća svojih zaposlenika iz sredstava svog proračuna, bez obzira na kojim po-slovima ti zaposlenici rade, jedinica je obvezna na temelju čl. 14. Zakona ta sredstva uključiti u masu sredstava za plaća.

5.1.3. Dodatak za uspješnost na radu u odnosu na masu sredstava za plaće

U skladu s osiguranim proračunskim sredstvima, župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik može odrediti masu sredstava za dodatke za uspješ-nost na radu (iznadprosječne rezultate u radu) za-poslenicima u pojedinim upravnim odjelima i službama. To znači da službenici i namještenici za iznadprosječne rezultate u radu mogu ostvariti do-datak za uspješnost na radu ako su u proračunu je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj rade osigurana sredstva za tu namjenu.

Župan, gradonačelnik odnosno općinski načel-nik pravilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja iznadprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost na radu. Kao obvezan kriterij mora se uzeti u obzir ocjena kojom je službenik odnosno na-mještenik ocijenjen.

Zakonom je propisano da dodatak za uspješnost na radu može iznositi godišnje najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje navedeni dodatak. Odredbama Zakona je također propisano da službenik odnosno namještenik ne može doda-tak za uspješnost na radu ostvarivati kao stalni do-datak uz plaću (čl. 13. Zakona).

U masu sredstava za plaće zaposlenih u jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odredaba Zakona, ne uključuju se ostali rashodi za zaposlene, a prema Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11.) to je Podskupina računa 312 – Ostali rashodi za zaposlene (bonus/dodatak za uspješan rad, nagrade, darovi, otpremnine, na-knade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj te ostali nenavedeni rashodi za zaposlene).

5.2. POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA KAO OGRANIČENJE PLAĆE U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

Ograničenja propisana čl. 15. i 16. Zakona odnose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija. Pod pomoćima iz državnog proračuna, Razdjela 025 Ministarstvo fi-nancija, Glave 02506 Ministarstvo financija – ostali izdaci države, podrazumijevaju se pomoći u sklopu Programa 2205 Pomoći lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi (pomoći županijama te općina-ma i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi) i Pomoći područjima od po-sebnog državnog interesa.5

5 Program 2205 planiran je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. i projekcijama za 2015. i 2016. (Nar. nov., br. 152/13.).

5.2.1. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, s razdjela Ministarstva financija, osim pomoći izrav-nanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete držav-ne službenike na temelju Zakona o prostornom ure-đenju i gradnji (kojih od 1. siječnja 2014. više nema) te u kojima svota tekućih pomoći6 prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice, plaća župana, grado-načelnika odnosno općinskog načelnika može se isplatiti najviše u svoti plaće utvrđene u čl. 4. Zako-na, umanjene za 20 % (čl. 15. Zakona). Najviša svota mjesečne plaće župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika u jedinicama lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave kojima svota tekućih pomoći iz državnog proračuna prelazi 10 % prihoda poslovanja prikazan je u stupcu 5 tablice 1.

U onim jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave u kojima je svota tekućih pomoći iz državnog proračuna manja od 10 % prihoda po-slovanja, plaću župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika mogu odrediti najviše u ap-solutnoj svoti iz čl. 4. Zakona. Najviša svota (gornja granica) mjesečne plaće župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika u tim jedinicama pri-kazana je u stupcu 4 tablice 1.

5.2.2. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću službenika i namještenika

Člankom 16. Zakona propisano je da u jedinica-ma lokalne i područne (regionalne) samouprave iz čl. 15. Zakona, u kojima svota tekućih pomoći iz dr-žavnog proračuna prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama ne smije biti veća od osnovice za obračun plaće držav-nih službenika i namještenika. Osim navedenoga, u tim jedinicama koeficijenti za obračun plaće služ-benika i namještenika ne smiju biti veći od koefi-cijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgova-rajućim nazivima u državnoj službi, a koeficijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije biti veći od koeficijenta složenosti poslova načelnika sektora ili službe u državnoj službi.

Ovdje je potrebno objasniti što je sektor, a što služ-ba u državnoj službi. U vrijeme donošenja i stupanja na snagu Zakona, sektor ili služba u državnoj službi podrazumijevala se ustrojstvena jedinica koju su tijela državne uprave različito nazivala. Izmjenama zakonskih i podzakonskih propisa sektor u držav-noj službi postaje ustrojstvenom jedinicom koja je na višoj razini od službe. Istodobno se, izmjenama

6 U skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu tekuće pomoći su: tekuće pomoći od inozemnih vlada, tekuće pomoći od međunarodnih organizacija, tekuće pomoći iz proračuna (državnog, županijskog, gradskog ili općinskog) i tekuće pomoći od ostalih subjekata unutar opće države (izvanproračunskih korisnika), a prihode poslovanja jedinice, prema istom Pravilniku, čine: prihodi od poreza, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima te ostali prihodi.


zakonskih i podzakonskih propisa, mijenja i naziv čelnika tih ustrojstvenih jedinica u državnoj službi. Na čelu ustrojstvene jedinice sektor, na temelju sada važećih propisa, je načelnik/načelnica, a na čelu ustrojstvene jedinice služba je voditelj/voditeljica.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o visini osnovice za obračun plaće za državne službeni-ke i namještenike (Nar. nov., br. 40/09.) utvrđena je osnovica za obračun plaće za državne službenike i namještenike u visini 5.108,84 kune. Koeficijenti za izračun plaće državnih službenika i namještenika propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.7

Koeficijent načelnika sektora/službe (sada vo-ditelja službe) u vrijeme donošenja i stupanja na snagu Zakona bio je 2,50. Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koe-ficijentima složenosti poslova u državnoj službi koja je objavljena u Nar. nov., br. 31/12., a u primjeni je od 14. ožujka 2012., izmijenjeni su nazivi radnih mjesta i određeni su novi koeficijenti složenosti poslova u državnoj službi. Odredbama navedene Uredbe koe-ficijent voditelja službe određen je u visini 2,2.

Uredbom o izmjenama Uredbe o nazivima rad-nih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u dr-žavnoj službi objavljenoj u Nar. nov., br. 25/13., a koja je na snazi od 1. ožujka 2013., propisani su jedinstve-ni nazivi radnih mjesta na kojima se upravlja poje-dinim ustrojstvenim jedinicama u državnim tijeli-ma (položaji) i koeficijenti složenosti poslova koji su umanjeni za 3 % u odnosu na prethodnu Uredbu. Na temelju navedenih izmjena Uredbe koeficijent slo-ženosti poslova u državnoj službi za voditelja službe smanjen je s 2,2 na 2,134.

Ograničenja plaća koja su propisana odredbama čl. 15. i čl. 16. Zakona moraju se pridržavati samo one jedinice u kojima svota tekućih pomoći iz državnog proračuna prelazi 10 % prihoda poslovanja te jedini-ce. Najveća svota mjesečne plaće, u apsolutnoj svoti, pročelnika upravnog odjela ili službe u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u koji-ma svota tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslo-vanja jedinice, prikazan je u tablici 1.

9 Tablica 4. Najveća svota mjesečne plaće pro-čelnika upravnog odjela ili službe u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima svota tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice, bez dodatka za radni staž

u kunama

Plaća pročelnika u

JLP(R)S koje su ostvarile pomoć

iz državnog proračuna ne smije biti veća

od plaće…

Koeficijent voditelja službe u državnoj

službi

Osnovica za obračun plaće

za državne službenike

i namještenike

Najveći iznos mjesečne plaće

pročelnika u JLP(R)S koje su


(čl. 16. Zakona)

1 2 3 4 (2x3)

...voditelja/ice službe u državnoj službi

2,134 5.108,84 10.902,26

7 Nar. nov., br. 37/01. - 2/14.

Iz navedenoga u tablici 1 proizlazi da u jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je svota tekućih pomoći iz državnog proračuna viša od 10 % njezinih prihoda poslovanja, umnožak koefici-jenta i osnovice za obračun plaće pročelnika u toj je-dinice ne može biti viši od 10.902,26 kuna mjesečno.

One jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je svota tekućih pomoći iz državnog proračuna manja od 10 % prihoda po-slovanja mogu imati koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama veće od koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u držav-noj službi, a koeficijent za obračun plaće pročelni-ka upravnog odjela ili službe, u tom slučaju, može biti veći od koeficijenta složenosti poslova voditelja službe u državnoj službi.

Odredbe čl. 15. i 16. Zakona stavljaju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave slabijega fiskalnog kapaciteta u nepovoljniji položaj u odnosu na jedinice boljega fiskalnog kapaciteta. Riječ je, na-ime, o tome da ima jedinica koje su relativno dobro-ga fiskalnog kapaciteta, ali su na području poseb-ne državne skrbi i korisnici su pomoći iz državnog proračuna. S obzirom na relativno dobar fiskalni kapacitet, pomoći koje ta jedinica prima iz držav-nog proračuna mogu biti manje od 10 % prihoda poslovanja te jedinice pa ne mora plaće zaposlenih svesti u okvire Zakonom propisanih limita, iako te pomoći mogu u apsolutnoj svoti biti milijunskih vri-jednosti. I obratno, kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je slabijega fiskalnog kapaciteta i koja prima pomoći iz državnog proraču-na u znatno manjim apsolutnim svotama, udio do-bivenih pomoći u prihodima poslovanja te jedinice može biti veći od 10 % jer ima niske prihode poslova-nja, pa je ta jedinica obvezna plaću zaposlenih svesti u okvire Zakonom propisanih ograničenja.

U PRIPREMI !

Najkompletniji priručnik za

praktičnu primjenu

U pripremi prema novim propisima

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu

VI. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2014.


Mladenka Karačić, BSEcFUNDAMENTAL BOOKKEEPING RECORDS IN BUDGETARY

ACCOUNTING FOR VAT PAYERSMinistries, bodies of state administration, towns, municipalities

and counties do not principally subject to the payment of value added tax (VAT). However, in some cases they become VAT payers or are obliged to calculate VAT under certain circumstances. The VAT recording by the budgetary beneficiary depends on whether the system of treasury has been established on the budget level, on the type of income collected and the right to exemption of the pre-tax.

The article presents bookkeeping records of the units of local and regional self-government, the state and its budget beneficiaries if they are comprised by the value added tax system.

Keywords: bookkeeping, budget beneficiary, treasury, VAT, pre-tax. Page 3

Iva Brkić, MSEcHana Zoričić, BSEc

AMENDMENTS TO ACT ON REALIZATION OF STATE BUDGET OF REPUBLIC OF CROATIA FOR 2014

Besides the Amendments to the State Budget of the Republic of Croatia for 2014, the Act on the Amendments to the Act on Reali-zation of the State Budget of the Republic of Croatia for 2014 was passed. The article presents an overview of the changed provisions of the Act on Realization of the State Budget of the Republic of Croa-tia for 2014.

Keywords: return of funds, profit of companies with stake of Re-public of Croatia, budget deficit, excessive deficit.

Page 8

Ana Michieli Pavuna, BSEc Ivana Kunić, BSEc

AMENDMENTS TO STATE BUDGET OF REPUBLIC OF CROATIA FOR 2014

The Amendments to the State Budget of the Republic of Croatia for 2014 have been passed, including the forecasts for the years of 2015 and 2016. They comprise the recommendations of the Coun-cil of the European Union to realize a faster fiscal consolidation and the compliance of some budget figures with the changes which oc-curred in the specific environment. The article presents the amend-ments which comprised the credit positions and the debit positions.

Keywords: amendments, State Budget of Republic of Croatia, in-come, expenditure, fiscal consolidation.

Page10

Ante LOBOJA, LLB Davor MIKAC, BSEc.

REPLIES TO QUESTIONS IN FIELD OF PUBLIC PROCUREMENT

The article presents the replies to a number of questions regard-ing the application of the Act on Public Procurement, which enables an easier application of the regulations in this field.

Keywords: public procurement, contract, client, bidder, procedure of public procurement, bidding, ability, object of procurement.

Page 15

Davor MIKAC, BSEcINTERNAL BY-LAW

WHICH REGULATES PROCEDURE OF PUBLIC PROCUREMENT UP TO HRK 200,000.00

The procedure of public procurement of goods and services up to the amount of HRK 200,000.00, i.e. the public procurement of works up to the amount of HRK 500,000.00 does not subject to the Act on Public Procurement. The client should regulate the pro-cedure of public procurement up to the above stated amounts by the internal by-law, the contents of which are not determined. The article presents a sample of such an internal by-law.

Keywords: procurement, estimated value, object of procurement, offer, procurement up to HRK 200,000.00, minutes.

Page 24

Zoran VUIĆ, LLBNEW REGULATIONS IN PUBLIC PROCUREMENT SYSTEM

The clients and bidders who participate in the procedures of public procurement should take into consideration the provisions

of the Act on Public Procurement, the regulations on public procure-ment passed according to the Act on Public Procurement, as well as a number of other regulations which directly or indirectly deter-mine the specific issues of public procurement. This article presents an overview of such regulations passed at the end of 2013 and at the beginning of 2014 and explains how they apply to the public procurement system.

Keywords: public procurement, special regulations, oil deriva-tives, advance payments in public procurement system, road trans-portation, energy efficiency, diplomatic and consulate representative offices.

Page 27

Vesna Šiklić Odak, LLBLEGAL VIEWPOINT OF CALCULATION OF SALARIES FOR

STATE AND PUBLIC OFFICIALSThe way of salary calculation for state and public officials is ex-

tremely complex and subjects to frequent changes, which causes di-lemmas whether the calculation has been carried out correctly and whether all the regulations have been applied. The article presents an overview of the legal frameworks for salary calculation for state and public officials and the ways of salary calculation.

Keywords: salaries, state and public officials, collective agree-ments, basic salary, coefficients.

Page 34

Fadila Bahović, BSEc SALARIES OF EMPLOYEES IN EDUCATION INSTITUTES –

CHANGES IN FIRST TERM OF 2014In the first term of this year a number of factors affected the sala-

ries of the employees in the education system: the branch collective agreements in the system of primary and secondary education be-came invalid and were terminated and the coefficients of the com-plexity of work of teaching staff and professional assistants. This ar-ticle presents an overview of the above stated changes and explains its effect on the salaries of the employees in education institutes.

Keywords: salary supplement, loyalty, education, coefficient, branch collective agreements, teaching staff, employees.

Page 39

VESNA ŠIKLIĆ ODAK, LLBELECTIONS FOR MEMBERS OF EU PARLIAMENT IN

REPUBLIC OF CROATIAThe elections for the representatives of the Republic of Croatia in

the European Parliament will be held on 25 May 2014. The European Parliament will affect the future political developments in the Euro-pean Union and its legislation in the next five years. The European Parliament plays an active role in passing the acts which have an impact on the everyday life of the citizens, such as environmental protection, consumers’ rights, equal opportunities, traffic and free movement of workers, capital and goods. Accordingly, the elections of the Croatian members of the European Parliament are important.

Keywords: European Parliament, Republic of Croatia, elections, candidates, commission, legislation.

Page 45

Nevenka Brkić, BSEcSALARIES AND LIMITATION OF SALARIES IN LOCAL AND

REGIONAL SELF-GOVERNMENTS The regulations regarding the determination of the salaries and

compensations to county heads, mayors, municipality heads and their deputies and the salaries of the clerks and employees in the administrative departments and services of the units of local and re-gional self-governments are defined by the specific Act. Such an Act determines the way of salary calculation, the limitations of the salary amounts due to various circumstances and their total volume. The important element in this field is the base amount for determination of state officials, which amounted to HRK 4,221.762 at the moment of writing this article an which will be applied for the salaries paid for April 2014. The article also stresses the changes in the business environment, which had a direct impact on this area.

Keywords: salaries, units of local and regional self-governments, head, service manager, total volume of salaries, highest salary, highest volume of salaries, professional duty, urban planning.

Page 51

Documents

Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 5/14. · Računovodstvo Revizija i Financije POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA PRILOG UZ RRiF br. 5/14. RAČUNOVODSTVO