Rasvjeta unutrašnjih prostorija.ppt

8/16/2019 Rasvjeta unutrašnjih prostorija.ppt

1/27

Unutrašnji prostori se mogu podijeliti na tri cjeline: radneprostorije, komunikacijski prostori i prostorije za socijalne

kontakte i relaksaciju.Faktori kvaliteta unutrašnjeg osvjetljenja

- nivo osvijetljenosti

- ravnomjernost osvijetljenosti- raspodjela sjajnosti

- ograničenje blještanja

- smjer upada svjetlosti i modelovanje

- klima boja i

- ograničenje treperenja svjetlosti i stroboskopskog efekta

Rasvjeta unutrašnjih prostorija


2/27

Nivo osvijetljenostiNivo osvijetljenosti

- minimalni nivo osvijetljenosti u komunikacijskimprostorima (za prag raspoznavanja crta lica neopodna je sjajnostpribli!no " cd#m$ čemu odovara vertikalna osvijetljenost od "% lu&aodnosno orizontalna od $% lu&a'

- minimalni nivo osvijetljenosti za radne prostorije

(za zadovoljavajue raspoznavanja crta lica neopodna je sjajnostizme)u "% i $% cd#m$ čemu odovara vertikalna osvijetljenost odnajmanje"%% lu&a odnosno orizontalna od najmanje $%% lu&a'

- optimalni nivo osvijetljenosti u radnim prostorijama

(opšte osvjetljenje daje optimalne rezultate u području osvijetljenosti od"%%%-$%%% lu&a, me)utim kod vidni zadataka veliki zatjeva potrebna

je sjajnost do "%%% cd#m$ kojoj odgovara osvijetljenost od $% %%% lu&a*on se posti!e kombinovanjem opšteg i dodatnog osvjetljenja'


3/27

+a osnovu izneseni razmatranja proizilazetri glavna područja nivoa osvijetljenosti uradnim prostorijama:

$% $%% lu&a za opšte osvjetljenje u

prolaznim i malo upotrebljavanimprostorijama

$%% $%%% lu&a za opšte osvjetljenje u

radnim prostorijama$%%% $% %%% lu&a za dodatno osvjetljenjeradni mjesta kod vrlo fino vidni zadataka


4/27

avnomjernost osvijetljenosti

vaj faktor je va!an sa dva aspekta: poveanjaoštrine vida i smanjenja zamaranja oka.

/idni zatjevi avnomjernost osvijetljenosti0min:0sr

/rlo mali ":1 do ":2

3ali ":2

4rednji ":$,5

/eliki, vrlo veliki,vanredno veliki

":",5


5/27

aspodjela sjajnosti4a jedne strane odre)uje kontrast a sa druge strane na

zamaranje oka.4jajnost svjetiljki opšte rasvjete "%%% "%%%% cd#m$

4jajnost svetiljki za prostorije u kojima se obavlja rad sa

terminalima, personalnim računarima manji od $%% cd#m$

4jajnost predmeta koji predstavljaju elemente vidnogzadatka

"%% 5%% cd#m$

4jajnost neposrednog okru!enja radnog polja mo!e dabude manja ali ne više od "#2 ove sjajnosti.

dnos sjajnosti radnog polja i sjajnosti dalje okoline netreba da bude vei od ":"%


6/27

vdje se proučava opšta i dodatna rasvjeta. 6opunskarasvjeta omoguava viši nivo rasvjete, pojačava kontrast itime olakšava rad.

+ivo opšte rasvjete mora biti bar $%7 od lokalne. 8avisnood namjene prostorija, odnosno poslova koji se obavljaju utoj prostoriji definisani su maksimalni osvjetljaji. vajosvjetljaj se računa na visini %,95 m od poda.

stepen zatjevi 0(:&' .;eško vidni zadaci, mali detalji, vrlo slab kontrast

1


7/27

U prostorijama gdje se trajno boravi minimalni osvjetljaj je "$%&. U literaturi se nalaze preporuke za minimalni osvjetljaj uzavisnosti od namjene prostorije. +avešemo samo nekekarakteristične:

? vrlo mali (1% &'vrlo mali (1% &' - odnici, stepeništa,predvorja, podrumske prostorije

? mmali ("$% &'ali ("$% &' kupatila

? srednjisrednji ($5% &'($5% &' - kuinje, dnevne sobe i trepezarije,prostorije za

peglanje? srednjisrednji (5%% &'(5%% &' - mjesta za čitanje, ispred ogledala i dodatno kodkreveta za čitanje

? veliki ("%%% &'veliki ("%%% &' teničko crtanje, operaciona sala (opšta rasvjeta'

? vrlo veliki ("5%% &'vrlo veliki ("5%% &' - kontrola boja u višebojnoj štampi , izradaelektronski sklopova

? izuzetno velika ($%.%%% &'izuzetno velika ($%.%%% &' zlatarstvo, izrada precizni mjerniinstrumenata.

adno mjesto za operaciju $%.%%% &, za obdukciju 5%%% &.


8/27

avnomjernost - odnos sjajnosti (luminancije' izme)uradne površine i okoline treba da bude manji od 2:", aod udaljeni predmeta "%:".

4troboskopski efekat - u pogonima sa rotirajuimdjelovima pojava stroboskopskog efekta se smanjuje

priključenjem na tri faze ili korišenjem duo spoja.@ještavost svjetiljke - ;ropisima je utvr)ena krivadopuštene sjajnosti svetiljke koju vidi oko najudaljenijegposmatrača pod uglom veim od =5o.

Alima boja - boja svjetlosti i reprodukcija boja


9/27

Svjetlotehnički proračun unutrašnjeg osvjetljenja

Aod projektovanja unutrašnjeg osvjetljenjaupotrebljavaju se uglavnom sledee metodeizračunavanja i ocjenjivanja:

- metoda iskoristivosti

- metoda tačke

- metoda izoluks dijagrama

- metoda proračuna srednje sjajnosti površine

- metoda granični krivi sjajnosti


10/27

METOD !S"OR!ST!#OST!METOD !S"OR!ST!#OST!

+amijenjena je za izračunavanje srednjeosvijetljenosti na nekoj ravni u prostoriji. ;ritome se uzima u obzir svjetlosni fluks, koji padadirektno na ravan (direktna komponenta' i

reflektovana svjetlost sa ostali ravni prostorije(indirektna komponenta'.

;omou ove metode se izračunavaju:

srednja osvijetljenost (0sr '

srednja osvijetljenost zida (0srz' i

srednja osvijetljenost plafona (0srp'


11/27

A

f

E

r

sr

η Φ=

z

z srz

A

f E

η Φ=

p

p

srp A

f

E

η Φ=

gdje su:

B ukupni svjetlosni fluks sviizvora svjetlosti u prostoriji (m'

C z$p korisna površina (m$'

ηr,p,z - stepen iskoristivosti

osvjetljenja

f - faktor koji uračunavanormalno zaprašivanje i starenje


12/27

Ukupan potrebni fluks za odre)enu prostoriju je

(m'

gdje su: 0 - deklarisani osvjetljaj za datu prostoriju u (&' C - površina prostorije u m$

η - stepen iskoristivosti

f - faktor koji uračunava normalno zaprašivanje istarenje

η

A E f =Φ


13/27

4tepen iskoristivosti se odre)uje iz literature. 8a to jeneopodno pretodno sračunati indeks prostorije.

)()(

vd k

k

hhhhbah

abk −−=+

=

6imenzije prostorije sua ... du!ina (m'

b ... širina (m'

... visina (m'


14/27

FCA>< 0F0A4


15/27

$%G; 0 >$2G

"5(5'$%("%%'$2("%%'

555555

"$"=1"5I

0$#@$$0$#@$$0$#@$$

I%%"$%%"5%%


16/27

C0+DC

s z f f f =

f z zavisi od konstrukcije svjetiljke, atmosferski uslova uprostoriji i predvi)enog vremena čišenja

f s odnosi se na izvor svjetlosti i zavisi od kvaliteta izvora,kvaliteta pretspojne naprave i vrste električnog spoja kao i

pogonski uslova


17/27

Aada je poznat potreban fluks računamo, nakonizbora cijevi odnosno sijalica, broj cijevi odnosno

sijalica.

η cc

A E f n

Φ=

Φ

Φ=

8avisno od geometrije i raspolo!ivog tipasvetiljke biramo n′ sijalica ili cijevi i stvarniosvjetljaj je:

A f n E cη Φ′=


18/27

30>6C >CMA0

+amijenjena je za izračunavanje osvijetljenosti u bilokojoj tački posmatrane ravni.

svijetljenost u nekoj tački (;' sastavljena je od:

direktne komponente iindirektne komponente

6irektna komponenta mo!e biti izra!ena, u odnosu naravan poda prostorije, kao:

orizontalna osvijetljenost i

vertikalna osvijetljenost


19/27

Norizontalna osvijetljenost /ertikalna osvijetljenost

γ γ 3

2 cos

h

I E

p

H = γ γ γ

sincosh

I E

pV

2

2

=

>ačkasti izvor svjetla >ačkasti izvor svjetla

4vjetlosna traka 4vjetlosna traka

γ π γ 2

2cos

h I E p

H = γ γ π γ

sincosh I E p

H 2

=


20/27

Smjernice za projektovanje osvjetljenja

industrijskih prostora

Ure)enje industrijskog pogona se vrši po pravilu prematoku tenološkog procesa.

8bog toga se raspore)ivanje svjetiljki mora prilagoditi uprvom redu prema njemu pa i prema konstrukciji tavanice.


21/27

-rizemne zgrade .ez nadsvjetla

- imaju visinu 2,5 m*

- primjenuju se skoro isključivo svjetiljke sa fluo cijevima*- montiraju se u vidu svjetlosni traka*

- razmak izme)u traka iznosi ",5 puta visina monta!e svjetiljki

iznad radne ravni*- kod isprekidani svjetlosni traka uzdu!ni razmak izme)usredišta pojedini svetiljki ne smije biti vei od $#2 korisnevisine*

- svjetlosne trake treba da budu orijentisane normalno naredove stolova ili mašina (bolji vidni uslovi u odnosu na ugodnijisvjetlosni utisak'*

- svjetiljke sa rasterom imaju prednost u odnosu na gole izvore.


22/27

-rizemne zgrade sa nadsvjetlom

- imaju visinu 2,5 m, tavanice sa nadsvjetlom i OšedP krov*- primjenuju se najčeše reflektorske svjetiljke*

- svjetiljke su sa gornje strane djelimično otvorene, čime sesmanjuje kontrast izme)u svjetiljke i plafona*

- monta!a svjetiljke je najbolja na donjoj ivici šedkonstrukcije*

- u slučaju niske visine ili u slučaju velikog razmaka šed

modula svjetlosne trake se mogu pričvrstiti i na ljuske šedkrova.


23/27

/grade .ez prozora

- odre)eni proizvodni procesi zatijevaju konstantnu klimuu radnim prostorijama, pa se takvi objekti grade bezprozora*

- psiološko djelovanje osvijetljenosti na ljude u zatvorenojprostoriji, zbog toga se preporučuje osvjetljenost vea odpreporučene (preporučuje se "%%% l&'*

- osjeaj izolovanosti se smanjuje primjenom slijepiprozora sa opalnim staklom, koji su intezivno osvijetljeni sa

OvanjskeP strane.#išespratne zgrade


24/27

#isoke hale

- iznad m visine svjetiljke se moraju montirati na velikoj

visini zbog proizvodni ili kranski ure)aja*- umjesto fluo cijevi koriste se svjetiljke sa sjajnimreflektorom opremljene sijalicama visokog pritiska (!ivine,metal alogene ili natrijumove'*

- ovi izvori imaju veu svjetlosnu iskoristivost, veukoncentraciju svjetlosnog fluksa po svjetiljci, manjetroškove odr!avanja i ni!e investicione i monta!netroškove*

- prema visini monta!e biraju se svjetiljke sa širokim iliuskim snopom zračenja*

- ;rimjer: u fabrici aviona ili brodogradilištu visina vješanja

iznosi preko 2%m (svetiljka $&=%%G ili "&"%%%G'


25/27

Osvjetljenje puteva

snovni zadaci osvjetljenja puteva su:

-da vozačima omogui bezbjedno, brzo i udobnokretanje*

- da omogui bezbjedno kretanje pješaka u smislu dauoče opasnost, orijentišu se i prepoznaju druge pješake*

- da popravi noni izgled okru!enja puta.

Ckcenat je stavljen na aspekt bezbjednosti ( 2%7smanjenje broja smrtni slučajeva i ozbiljni povreda uslučaju dobre osvijetljenosti puteva'


26/27

;arametri vrednovanja faktora kvalitetaosvjetljenja saobraajnica

- polje posmatranja definiše se kao dio kolovozadu!ine "%% m koji le!i ispred posmatrača, a počinje na1% m ispred njega. Cko se uzme visina očijuposmatrača od ",5m on ovaj dio kolovoza vidi pod

uglovima koji su izme)u ",5 i %,5 stepeni*

- polje vrednovanja počev od jedne svjetiljke slikasjajnosti se mijenja samo do sledee svjetiljke. 4likasjajnosti se tokom kretanja periodično ponavlja*

- tačke vrednovanja one tačke u polju u kojima seračuna ili mjeri sjajnost kolovoza*

- polo!aj posmatranja


27/27

"riterijumi kvaliteta osvjetljenja puteva

/idni uslovi koje mora ostvariti javno osvjetljenje

saobraajnica označavaju dva osnovna kriterijuma:Ariterijum vidljivosti

- raspoznavanje razlike sjajnosti (kontrastna osjetljivost'

- raspoznavanje oblika(oštrina vida'

- brzina raspoznavanja kontrasta i oblika

Ariterijum vidnog komfora

- nivo sjajnosti

- uzdu!na ravnomjernost sjajnosti

- psiološko blještanje

optičko vo)enje

Documents

Rasvjeta unutrašnjih prostorija.ppt