Savjet Komore

O pomenutom nacrtu, ras-pravljao je Savjet Privrednekomore Kantona Sarajevo,na pro{irenoj sjednici odr`a-noj, 13. juna. U radu sjedni-ce, pored rukovodilaca Ko-more, u~estvovali su: pred-stavnik predlaga~a mr Abid[ari}, ministar i ~lanovi Sa-vjeta Komore: akademikprof. dr Bo`idar Mati}, pred-sjednik Savjeta, te ~lanovi:prof. dr Anto Domazet, prof.dr Marko Bero{, mr Fikret ^a-u{evi}, prof. dr Selim Dur-mi}, prof. dr Bajro Goli},prof. dr Azra Had`iahmetovi},dr Aleksandar Kne`evi}, Mir-za Maslo, prof. dr Refik Nu-mi}, doc. dr Fahrudin Oru~e-vi}, dr D`emal Peljto, prof. drBoris Tihi; predstavnici osta-lih savjeta Komore i odre|enog broja zna~ajnijih pri-vrednih subjekata sa podru~ja Kantona Sarajevo: Ha-ris Babi} i Silvana Mari}, predsjednik i zamjenik pred-sjednika Savjeta za gra|evinarstvo, industriju gra|e-vinskog materijala i projektantske usluge, Tomi-slavGrizelj, zamjenik predsjednika Savjeta za industriju,Fahrudin Isanovi}, zamjenik predsjednika Savjeta zasaobra}aj i veze, Hasan Konjho-d`i}, predsjednik Sa-vjeta za trgovinu, Brano Vuji~i}, predsjednik Savjetaza telekomunikacije i informacione tehnologije, BoroBjelobrk, �Elektroprivreda BiH�, Jasmina ^engi},KJKP �Vodovod i kanalizacija�, Alija Jusovi}, JKP�Gras�, Tarik Kupusovi}, �Institut za hidrotehniku GF-a Sarajevo� i Svjetlana Kruni}, �IMC Consulting�.

U~esnici u raspravi su, iskazuju}i zadovoljstvo {tose o ovako va`nom zakonu raspravlja na Savjetu Ko-more, konstatovali da je Nacrt zakona o koncesijamaKantona Sarajevo dao mnoga dobra rje{enja i da suu njega ugra|eni odre|eni prijedlozi Komore iz rani-jih rasprava, ali i da je neophodno izvr{iti odre|eneizmjene, kako bi se na kvalitetniji na~in regulisalaodre|ena pitanja u samom Zakonu.

Po mi{ljenju ~lanova Savjeta i ostalih u~esnika, za-kon je dosta restriktivno koncipiran.

Ukoliko ovaj zakon bude donesen, bez postavlja-nja jasnog cilja, ne}e se mo}i posti}i efekti koji seo~ekuju. Jasno je re~eno da cilj treba da bude pod-sticanje razvoja poduzetni{tva, privla~enje stranihulaganja, razvoj konkurencije na tr`i{tu, anga`ovanjeprivatnog kapitala u rje{avanju javnih problema i dr.

Kod odre|ivanja predmeta koncesije neophodnobi bilo predmet razvrstati u dvije grupe dobara:

- koncesije nad prirodnim resursima (kori{tenjepotencijala vjetra ili vode, mineralnih sirovina, rije-~nih tokova, povr{ina zemlji{ta i drugo) i

- koncesije za kori{tenje ve} izgra|enih javnihobjekata (gdje postoji tehni~ki monopol i gdje se nemo`e uvesti konkurencija).

Kada je u pitanju odobravanje koncesionog proje-kta, istaknuta je neophodnost vo|enja ra~una o ra-vnopravnosti ekonomske, ekolo{ke i dru{tvene kom-ponente, s tim da se ostavi mogu}nost za objavljiva-nje tendera, pored sredstava javnog informisanja, usmislu kori{tenja svih mogu}nosti ponude (npr. pre-ko Interneta, agencija i sl), te da poziv na tender nesadr`i ugovor o koncesiji.

Jedan od zna~ajnijih prijedloga je bio da se done-se pravilnik o postupku raspisivanja tendera, analo-gno propisima o privatizaciji.

Ne navode}i na ovom mjestu sve podnesene pri-jedloge, treba ista}i da je iskazana neophodnost po-o{travanja kazni kod dodjele koncesija, kako bi seuvelo vi{e reda u ovoj oblasti.

Polaze}i od toga da su doneseni zakoni o koncesi-jama na dr`avnom i entitetskom nivou, nadamo seda }e se dono{enjem ovog zakona, uz harmonizacijupropisa o stranim ulaganjima i privatizaciji, otvoritivrata za strana ulaganja.

M. K.

Rasprava o Nacrtu zakona o koncesijama KSIstaknuto da osnovni cilj Zakona treba da bude podsticanje razvoja poduzetni{tva,

privla~enje stranih ulaganja, razvoj konkurencije, anga`ovanje privatnog kapitala urje{avanju javnih problema i drugog i zbog toga ne smije biti restriktivno koncipiran

Konstruktivna rasprava o Nacrtu zakona o koncesijama

IZ RADA ORGANA KOMOREIIZZ RRAADDAA OORRGGAANNAA KKOOMMOORREE

U izlaganju o rezultatima dosada{nje realizacijebilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje je pot-pisala BiH sa R Hrvatskom, R Slovenijom i Srbijom iCrnom Gorom, dat je osvrt na ukupnu razmjenu nanivou BiH i Kantona Sarajevo posebno. Analiza o kre-tanju robne razmjene sa navedenim zemljama jepokazala da su, generalno, postignuti skromni po~etnirezultati, naro~ito kada je u pitanju izvoz u republikeHrvatsku i Sloveniju, ali da je vrijeme i suvi{e kratko dase daju ocjene stvarnih efekata na planu pove}anjaizvoza iz BiH.

Sude}i po dosada{njim rezultatima, bh. privredanije u dovoljnoj mjeri koristila prednosti koje suomogu}ene ovim ugovorima. Izuzetak je razmjena saSrbijom i Crnom Gorom, gdje je ostvaren pozitivantrgovinski saldo. Istaknuto je i to da slobodan ibescarinski pristup tr`i{tima zemalja, sa kojima je pot-pisan ugovor, nije i uslov za pove}anje izvoza.Potpisane ugovore nisu u dovoljnoj mjeri pratile iaktivnosti dr`ave na podsticanju izvoza i podizanjunivoa privredne aktivnosti uop{te.

Na osnovu rasprave, u kojoj su zapa`ene diskusijei prijedlozi ~lanova Savjeta: Nijaza Skenderagi}a,Huseina Ahmovi}a, Ibrahima Boste, Mirsada Kapeta-novi}a, Adnana ^au{evi}a i predsjednika KomoreKemala Grebe, dat je niz prijedloga i sugestija koje }eKomora u vidu inicijativa uputiti nadle`nim organima.

Nagla{eno u raspravi:1. Donijeti strategiju srednjoro~nog

i dugoro~nog razvoja industrije i usvo-jiti podsticajne mjere za unapre|enjeindustrijske proizvodnje.

2. Br`e otklanjati barijere (imo-vinske odnose, infrastrukturne prob-leme i dr) u cilju osposobljavanja radaslobodnih zona na utvr|enim lokaliteti-ma.

3. Koordinirati rad mno{tva agencijai institucija koje se bave promocijom idrugim aktivnostima spoljnotrgo-vinske razmjene. Tra`iti povratne infor-macije o rezultatima njihove aktivnosti.

4. Hitno formirati ured za veteri-narstvo, sa prate}im slu`bama, koji }e

davati certifikate neophodne za dokaz o tra`enomkvalitetu mesa i mesnih prera|evina.

5. Tra`iti izvje{taj od nadle`nih organa o sred-stvima prikupljanja prelevmana i dodatnim tak-sama, kao i u koje svrhe su kori{tena ta sredstva.Ocjena je da se ona ne tro{e namjenski u podsti-caj doma}e proizvodnje.

6. Otkloniti diskriminatorski odnos prema do-ma}im firmama pri prijavama na tendere koje ra-spisuju me|unarodne institucije ili kreditori.

Komora }e dati punu podr{ku i aktivno se uklju~itiu akciju �Proizvodimo i kupujmo doma}e�, ~iji bizadatak bio da kontinuirano podsti~e doma}uproizvodnju i potro{nju doma}e robe. Istu inicijativu }euputiti i na OHR radi uklju~ivanja ovih aktivnosti u radBuldo`er komisije.

Komora }e insistirati na ve}oj afirmaciji i uloziVanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, uzreduciranje aktivnosti entitetskih komora, kada je upitanju sektor ekonomskih odnosa sa inozemstvom(promocija, institucionalno povezivanje sa partnerimau inozemstvu i konkretni poslovi), te preno{enju odgo-varaju}ih javnih ovla{tenja sa dr`avnih insitucija naKomoru, u skladu sa postoje}om praksom u svijetu. Urealizaciji tih zadataka V/SKBiH }e neposrednu sarad-nju ostvarivati sa kantonalnim/regionalnim komorama.

Komora }e uputiti prijedlog Evropskoj komisiji - rad-noj grupi za kreiranje novog okvira za Zakon o javnimnabavkama da se pri raspisivanju me|unarodnih ten-dera izbjegne diskriminatorski odnos prema doma}imfirmama - ponu|a~ima u smislu tra`enja referenci oposlovanju za posljednjih nekoliko godina, odnosnoda se pri vrednovanju ponuda uva`avaju uslovi u koji-ma su poslovale firme, ali da se uva`avaju referenceza izvr{avanje posla. B. T.

3

Ekonomski poslovi sa inozemstvom

Unapre|enje izvoza i smanjenje deficita?!

Nepovoljni trendovi u spoljnotrgovinskojrazmjeni privrede Kantona Sarajevo,

kao i rezultati u razmjeni sa zemljamasa kojima je potpisan ugovor o

slobodnoj trgovini, bili su povod zaraspravu na Savjetu za ekonomske

poslove sa inozemstvom PKKS

IZ RADA ORGANA KOMOREIIZZ RRAADDAA OORRGGAANNAA KKOOMMOORREE

Savjet za komunalnu djelatnost, pro{irenodre|enim brojem zainteresiranih privrednih sub-jekata iz oblasti komunalne privrede, uz u~e{}eSaveza potro{a~a BiH i Zlatka Petrovi}a, ministrau Ministarstvu prostornog ure|enja i za{titeokoli{a, na sjednici odr`anoj 21. maja, razmatraoje radnu verziju Nacrta zakona o komunalnojprivredi.

Problematika komunalnih djelatnosti do sada jebila ure|ena preuzetim Zakonom o komunalnimdjelatnostima SRBiH iz 1990. godine i Odlukom okomunalnim djelatnostima Skup{tine GradaSarajeva iz 1990. godine, koji su prevazi|eni zbogizvr{enih promjena u dru{tveno-ekonomskom siste-mu. ^lanovi Savjeta ocijenili su da radna verzijaNacrta zakona predstavlja solidnu osnovu zakvalitetno ure|ivanje komunalnih djelatnosti napodru~ju Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo iudru`enih op}ina.

Na osnovu detaljne rasprave, na samoj sjednici,usvojene su primjedbe, prijedlozi, mi{ljenja i sug-estije, na zna~ajan broj odredbi radne verzije Nacrtazakona o komunalnoj privredi, na~elnog, ali ikonkretnog karaktera. Na~elna primjedba odnosi sena potrebu da se sa~ini cjelovit obuhvat pitanja kojatretiraju ovu oblast i ugrade takva rje{enja koja }epodnijeti mogu}e organizacijske, statusne i drugedru{tveno-ekonomske promjene, po{to se radi oZakonu ~ija va`nost treba da se odnosi na du`i peri-od. Konkretne primjedbe, uz kra}a obrazlo`enja, sui{le u pravcu poja{njenja pojedinih odredbi i adek-vatnijeg ure|ivanja odre|enih specifi~nosti u obavl-janju komunalnih djelatnosti.

Za o~ekivati je da }e ve}ina primjedbi biti prih-va}ena i ugra|ena u tekst Nacrta zakona o komu-nalnoj privredi, o kojem }e se, na sli~an na~in i posli~noj proceduri, obaviti javna rasprava.

O. M.

Cilj je razmjena mi{ljenja o stru~noj, informa-cionoj i edukacionoj podr{ci biznisu. Odluka dase organizuje ovaj sastanak donesena je nakon

analize stanja privrede u Kantonu Sarajevo iocjene da je ono, u du`em periodu, te{ko islo`eno, a da se ne poduzimaju energi~nije ikvalitetnije mjere da se mijenja.

Razvojni resursi sa kojima Kanton raspola`e neadek-vatno se koriste i startna pozicija Sarajeva u takmi~enji-ma sa gradovima i regijama Evrope sve vi{e slabi.

Najkreativniji kadrovi Kantona se anga`uju narje{avanju teku}ih problema pojedinih preduze}a, aizostaje aktivnost da se osmi{ljeno i planski djeluje nautvr|ivanju i implementaciji strate{kih pravaca razvoja.

Prisutan je i problem diskontinuiteta u realizacijiutvr|enih strategija i ciljeva razvoja, zbog ~ega se~esto mijenjaju vizije, ciljevi i prioriteti razvoja.

O ovim i drugim problemima bi}e vi{e raspravena sastanku o ~emu }emo informisati u narednombroju Glasnika. I. M.

Privredna komora Kantona Sarajevo iUniverzitet u Sarajevu pripremaju

radno-konsultativni sastanak privredni-ka koji }e se odr`ati 08. jula, u Komori

4

Zakonsko regulisanje komunalnih djelatnosti

Konstruktivna rasprava privrednika

U susret radno-konsultativnomsastanku privrednika

AKTUELNOSTIAAKKTTUUEELLNNOOSSTTII

Ovaj put za sastanak komora predlo`ene su triteme: Kodeks poslovne prakse i etike, Rezultatidosada{nje primjene bilateralnih ugovora o slobod-noj trgovini BiH sa R Hrvatskom, R Slovenijom iSrbijom i Crnog Gorom i Iskustva o radukomorskog sistema u uslovima dobrovoljnog~lanstva.

Sa tvrdnjom da eti~no pona{anje u privrednojpraksi donosi profit na duge staze, dr Zlatan Frelih,predsjednik Komore Zagreb, po~eo je svoje izlagan-je o Kodeksu poslovne prakse i etike, radnom doku-mentu koji je pripremila grupa eksperata iz HGK.

Eti~ki kodeks je strate{ki dokument koji odre-|uje osnovna prava i oba-veze unutar poslovnog su-bjekta i odnose tog subjekta i dru{tvene cjeline ukojoj djeluju. Kodeksom zaposlenici i svi koji djelujuu ime poslovnog subjekta dobivaju smjernice zasvakodnevno djelovanje, a partneri i {ira javnost seupoznaju sa standardima ekonomske, dru{tvene iekolo{ke odgovornosti koje prihvata privredni sub-jekt. Takvi standardi daju poslovnim partnerima ijavnosti podlogu za ocjenu njihovog djelovanja i for-muliranje vlastitih strategija. Unutar generalniheti~kih normi pona{anja mogu}i su i po`eljni eti~kikodeksi za pojedine djelatnosti, zatim i za sameprivredne subjekte.

Dono{enje Kodeksa poslovne prakse i etike jeobaveza za sve zemlje koje namjeravaju postati

~lanice EU. Kao �prirodan� nosilac aktivnosti nadono{enju Kodeksa poslovne prakse i etike, sobzirom na svoju djelatnost, javljaju se komore.Svi u~esnici, bez izuzetka, su pozdravili ovu inici-jativu i izrazili svoje zadovoljstvo {to je Privrednakomora Kantona Sarajevo sa partnerskimkomorama pokrenula raspravu o ovomzna~ajnom dokumentu. Zajedni~ki je zaklju~akda se ne radi samo o pukom ispunjavanju uslovaza pribli`avanje EU nego o, zaista, bitnom doku-mentu koji treba da uredi poslovnu praksu ieti~nost u poslovanju. Komore, kroz izradu ovogdokumenta, `ele urediti ambijent za poslovanje iu~initi sam rad komora transparentnijim. Naotvorene dileme o obaveznosti prihvatanjaPoslovnog kodeksa svi u~esnici u raspravi su bilijednoglasni da je Poslovni kodeks potreban svimkomorama i njenim ~lanicama, jer onaj ko nepo{tuje kodekse eti~nosti ne mo`e biti ~lankomore.

Razmi{ljanja i po~etne aktivnosti na izradiPoslovnih kodeksa u BiH zapo~eti su u Udru`enjuza saobra}aj pri Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgo-Okrugli sto �Partnerstvo u Evropi�.

Dogovoreno je da se V/SKBiH predlo`i da PKKSbude inicijator i nosilac izrade po~etnog dokumen-ta o Kodeksu poslovne prakse i etike za komore i~lanice.

U~esnici sastanka dali su i niz korisnih prijedlo-ga za unapre|enje bilateralnih ugovora o slobodnojtrgovini, kao i za unapre|enje rada komora u uslovi-ma dobrovoljnog ~lanstva.

B. T.

5

Osnovna prava i obaveze

Kodeks poslovne prakse i etike

Odr`an redovan godi{nji susret predstavnika komora Sarajeva,Zagreba i Ljubljane. Kao gosti

zajedni~koj sjednici su prisustvovali ipredstavnici Komore Beograd

AKTUELNOSTIAAKKTTUUEELLNNOOSSTTII

Na skupu privrednika i predstavnika vlasti Be~a iSarajeva, odr`anom po~etkom juna u Privrednojkomori Kantona Sarajevo, razmatrane su mogu}nostiintenziviranja privredne saradnje ova dva grada.Vije}nik Grada Be~a Omar Al Rawi nagovijestio jeuspostavljanje intenzivnije saradnje sa Sarajevom,koja bi mogla evoluirati ka cjelokupnom privrednomprosperitetu i razvoju regija i dr`ava.

Do sada je ostvarivana zna~ajna saradnja uoblasti kulture, zdravstva i edukacije, ali nijedanzna~ajniji projekat nije realiziran iz oblasti privrede.Predstavnici Be~kog fonda za unapre|enje privrede iInstituta austrijske Privredne komore, imaju}i u viduda na ovom polju nije bilo zna~ajnijih pomaka, oci-jenili su da je do{ao trenutak za realizaciju konkret-nih projekata, a u zajedni~ke aktivnosti trebauklju~iti i doma}e predstavni{tvo u Be~u.

Predsjednik PKKS Kemal Grebo govorio je o stan-ju privrednog razvoja u Kantonu Sarajevo. Osvrnuv{ise na dosada{nja ulaganja u BiH, kazao je da je svegadva do tri odsto usmjereno za razvoj privrede, a veli-ki dio u infrastrukturu i edukaciju. Na budu}im polji-ma poslovanja treba, imaju}i u vidu visok trgovinskidebalans BiH, izbalansirati trgovinsku saradnju, testvoriti povoljnu biznis-klimu, kako bi preduze}apostala konkurentna. Sarajevski kanton raspola`ezna~ajnim potencijalima. Prema rije~ima Grebe, sobzirom na dugogodi{nja zajedni~ka iskustva, bilo biobostrano korisno obnoviti saradnju izme|u Sarajevai Be~a. Postoje}a saradnja u finansijskoj sferi je garan-cija da se kooperacija mo`e pro{iriti i na drugapodru~ja. Moglo bi se odmah otpo~eti sa realizacijomprojekta iz podru~ja upravljanja okolinskom kompo-nentom, s obzirom na to da Sarajevo ima izrazitihproblema u ovoj oblasti, a Be~ renomirane firme

svjetskog ugleda na podru~ju uvo|enja okolinskekomponente u privre|ivanju. Saradnja bi se moglaodvijati i na podru~ju energetske efikasnosti, jer jepoznato da Sarajevo dr`i neslavno mjesto u regiji poenergetskoj intenzivnosti. Predsjednik Grebo je para-lelno istakao zna~aj regionalnih kontakata. Danas, uokviru EU, gradovi i regije neovisno od dr`ave djelujukao kompanije i razvijaju partnerske odnose u ciljuvalorizacije razvojnih resursa i ostvarenja {to ve}egu~e{}a na svjetskom tr`i{tu.

Kantonalni premijer Denis Zvizdi} istakao jeva`nost stvaranja ambijenta za privla~enje stranogkapitala i izlazak doma}ih firmi na inotr`i{te. To suuslovi koji }e BiH otvoriti put ka Evropskoj uniji, kojije danas zahtijevna, izazovna i obe}avaju}a per-spektiva BiH i Sarajevskog kantona. Pozvao jeAustrijance da investiraju u BiH, jer projekti, kao {tosu izgradnja saobra}ajnica, stambenih naselja iposlovnih objekata, programi razvoja malih i srednjihpreduze}a, na kojima Vlada trenutno radi, mogu bitikorisni i za austrijske kompanije i biznismene.

BiH se, prema rije~ima profesora sa Ekonomskogfakulteta u Sarajevu dr Murisa ^i~i}a, mora suo~iti saklju~nim problemima i preduzeti hitne mjere zareduciranje nezaposlenosti. Trenutno u na{oj dr`avinema sistema koji je u stanju da pokrene realizacijuvelikih projekata, jer je veliki biznis kod nas uni{tendoktrinarnim pristupom me|unarodne zajednice, ave}ina privrednih organizacija, malih i srednjih pre-duze}a, nije zadovoljavaju}a. Stoga je neophodnostvarati pozitivan ambijent i krenuti ka realizacijikonkretnih projekata, a i iz dijaloga prisutnih da sezaklju~iti da su polja interesovanja i mogu}nosti zaplodotvornu saradnju Sarajeva i Be~a velika iobe}avaju}a. E. B.

6

Intenzivirati privrednu saradnjuSarajeva i Be~a

Okrugli sto �Partnerstvo u Evropi�

U svijetu gradovi iregije, neovisno oddr`ava, djeluju kaokompanije i razvija-ju partnerske odnose

u cilju efikasnijegkori{tenja razvojnihresursa i ostvarenja{to ve}eg u~e{}a na

svjetskom tr`i{tu

AKTUELNOSTIAAKKTTUUEELLNNOOSSTTII

Ugovorom koji su potpisali predsjednik Komore KemalGrebo i generalni menad`er REFA-D dr Schinner dogo-vorena je suradnja sa ciljem pro{irenja REFA znanjaproizvodnih organizacija i unapre|enja konkure-ntskih sposobnosti industrije u BiH. U konstruktivnomrazgovoru definirana su polja zajedni~kog rada, sve sciljem unapre|enja razvoja privrede u BiH. PKKS }e uBiH nastaviti da zastupa REFA udru`enje koje se bavioblikovanjem rada, organizacijom i razvojem poduze-}a. Cilj REFA-e je pobolj{anje radnih i konkurentskihsposobnosti poduze}a iz proizvodnje, uprave i uslu-`nih djelatnosti, kroz rast produktivnosti, kao i krozpobolj{anje uvjeta rada za uposlene u ovim oblasti-ma.

Dosada{nja, uspje{na suradnja izme|u ovedvije institucije je produ`ena obnavljanjem ugov-ora. Prvi kontakti i provo|enje zajedni~kih semi-nara u BiH po~eli su jo{ 1998. godine. U proteklomperiodu se suradnja produbila i pro{irila kroz projektIzgradnja REFA sistema u BiH.

U prvoj fazi projekta su postavljene osnove za pred-stavljanje REFA sistema i metoda u BiH. Zbog toga jeprovedeno REFA - osnovno obrazovanje i izabranistru~ni ljudi koji su {kolovani za trenere. Obrazovanje{est REFA-trenera je zavr{eno s uspjehom.

Druga faza suradnje obuhvata pro{irenje ponudeu oblasti coachinga i savjetovanja u poduze}ima,pripremu rukovode}ih kadrova za njihove zadatke uindustrijskom in`enjeringu i uvo|enje upotrebeodgovaraju}ih software-a.

REFA podr`ava brojne eksperte iz oblasti istra`ivan-ja i nauke, iz industrije i uprave, udru`enja poduze}a iinstitucija. Zahvaljuju}i daleko pro{irenoj mre`i koop-eracionih partnera, REFA mo`e pru`iti dinami~nurazmjenu know-how-a i inovacija. Specifi~na znanja izbran{e pokriva 31 stru~ni odbor. Zajedno sa eksperti-ma iz razli~itih bran{i (gra|evinarstva, tekstilne indus-trije, industrije automobila itd) bh. treneri pro{irujusvoja znanja kako bi se kroz konstantnu razmjenuiskustava REFA know-how doveo na najnoviji nivo.

D. B.

Posjeta dr Schinnera, generalnog menad`era REFA instituta iz Njema~ke, i Will-a, pred-stavnika njema~ke vladine organizacije GTZ-e, rezultirala je produ`enjem ugovora o

me|usobnoj suradnjI

Obnovljen ugovor izme|u PKKS i REFA-DPro{irenje znanja

Sagledavaju}i aktuelizirane dileme vezane za taksidjelatnost i iznalaze}i optimalna rje{enja, Ministarstvoprometa i komunikacija Kantona Sarajevo izradilo jeradni materijal Odluke o izmjenama i dopunama Od-luke o taksi prijevozu. Komora je organizovala raspravuo Radnom materijalu iz koje su proistekla odre|enami{ljenja i prijedlozi koji su dostavljeni predlaga~u.

Klju~na rasprava odvijala se o neophodnosti dase elimini{u ograni~enja za obavljanje taksi pri-jevoza, jer je to u suprotnosti sa principima tr`ne

privrede. Takva ograni~enja postoje samo za odre-|ene djelatnosti, propisana u Zakonu o privrednimdru{tvima (namjenska proizvodnja, proizvodnjalijekova...). Imaju}i u vidu specifi~nosti taksi pri-jevoza i potrebu eliminisanja stihijnosti u ovoj dje-latnosti, istaknuto je da se ovaj problem mo`euspje{no prevazi}i dobrim planiranjem razvoja taksidjelatnosti u Kantonu Sarajevo.

U cilju pojednostavljenja i prakti~ne primjene oveodluke, Vladu Kantona bi trebalo rasteretiti opera-tivnih stvari. Tamo gdje se propisuju nadle`nostiVladi Kantona za dono{enje odre|enih odluka,potrebno je regulisati da te odluke donosi nadle`noresorno ministarstvo, kakvu je mogu}nost dao Zakono prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu.

U predlo`enom tekstu Odluke nakon dobijanjalicence propisuju se dodatni uslovi za po~etak obavl-janja taksi prijevoza, {to je neprihvatljivo. Stav je da seu prethodnom postupku, dakle, prije izdavanja licence,treba da propi{u uslovi za otpo~injanje obavljanja taksiprijevoza, kako bi licenca bila kona~ni dokument.Neprimjereno je da taksi {tand bude fundament, koji jeodlu~uju}i za otpo~injanje djelatnosti. S. S.

Utvrditi optimalni broj taksi vozila zaKanton, koji bi, sa aspekta tehni~kih,ekonomskih, sigurnosnih, politi~kih i

drugih uslova, zadovoljio potrebe svihu~esnika u taksi prijevozu

Organizovanost taksi prijevoza

Dileme i rje{enja

7

AKTUELNOSTI SUSRETI I POSJETEAAKKTTUUEELLNNOOSSTTII SSUUSSRREETTII II PPOOSSJJEETTEE

Razgovori privrednika Ni{a iSarajeva

Zaklju~eni konkretni poslovi i dogovoreni

naredni susreti U Privrednoj komori Kantona Sarajevo, 12. juna,

odr`ani su susreti privrednika sa podru~ja KantonaSarajevo i Regije Ni{. Ovo je tre}i susret privrednikasa ovih podru~ja, {to dovoljno govori o obostranominteresu za saradnju. Bilateralnim razgovorima pris-ustvovali su predstavnici Regionalne privrednekomore Ni{, privrednici sedam preduze}a iz Ni{a idevet iz Sarajevskog kantona. Bile su zastupljenefirme iz oblasti proizvodnje i plasmana lijekova,proizvodnje tapaciranog namje{taja, unikatnemodne konfekcije, ma{inske industrije, proizvodnjevij~ane robe, te tekstilne industrije. Prema rezultati-ma ankete, privredni susreti su dobro organizirani,a ve}ina firmi je zadovoljna izborom partnera za raz-govor. Svi privrednici su izjavili da postoje izgledi zanastavak saradnje, a tokom razgovora su zaklju~enikonkretni poslovi u ~etiri slu~aja. Dogovoreni sunaredni susreti u Ni{u.

B. T.

8

U pripremi zakon o javnim nabavkama

Nedovoljna transparentnost pri objavi tendera

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo nedavnoje odr`an konsultativni sastanak sa Yojce Leech,predstavnicom EU Nezavisnog projekta tehni~kepomo}i za izgradnju okvira za novi zakon o javnimnabavkama. Prisustvovali su predstavnici Stru~neslu`be Komore i preduze}a �AB Technics� i�Bosnaputevi�. Bila je ovo prilika da prisutni razm-jene mi{ljenja, te da privrednici prenesu svojaiskustva i daju sugestije vezane za rje{enja onovom zakonu.

Kako je kazala Leech, u razmatranju je nekolikoverzija zakona, a kao najve}i problem kod javnihnatje~aja javlja se nedovoljna transparentnost priobjavljivanju tendera. Ovim zakonom se, pored osta-log, `eli uticati i na pojave spre~avanja mita i korup-cije, koje se javljaju u realizaciji javnih nabavki.

Prisutni su se slo`ili da je za dobrobit BiHneophodno raditi na aktivnostima, koje }e jojpomo}i da postane pravna dr`ava, jer problem nijeu nedostatku dobrih zakona i propisa, ve}, prijesvega, u njihovom neprovo|enju. Kako su istaklipredstavnici EU, pomo} bh. privrednika im je odvelike koristi, te }e i u daljim razmatranjima zakonabiti organizovane sli~ne konsultacije. E. B.

Zajedni~ka interesovanja

Sa privrednicimaMoskovske Oblasti

Savjetnik u Ambasadi Ruske Federacije u BiHAleksandar [ev~enko posjetio je Komoru i razgo-varao sa predsjednikom Kemalom Grebom i direk-toricom Centra za ekonomske poslove sa inozem-stvom Brankom Tankosi}. Razlog posjete je inicijati-va iz Ministarstva za spoljno-ekonomske posloveMoskovske Oblasti, s ciljem utvr|ivanja zajedni~kihpolja interesovanja privredne saradnje saSarajevskim kantonom.

Inicijativa je prihva}ena od Komore i za naredniperiod dogovoren je sastanak sa predstavnicima vlastipomenutih regija, Ambasade Ruske Federacije ijednog broja privrednika iz Kantona, kako bi se razmi-jenile informacije o budu}oj poslovnoj saradnji, te oekonomskim potencijalima ovih regija. Dogovorenaje, za tu priliku, prezentacija mogu}nosti privreda iutvr|ivanje zajedni~kih dodirnih ta~aka MoskovskeOblasti i Kantona Sarajevo, a potom bi se organizovalisusreti privrednika.

E. B.

Business to Business Forum

Na poziv Montenegro biznis alijanse (MBA) iCentra za poduzetni{tvo i ekonomski razvoj izCrne Gore (CEED), Privredna komora KantonaSarajevo je prihvatila inicijativu da, kao suorgani-zator, u~estvuje u organizaciji privrednih susreta�Business to Business Forum�, koji se odr`ao 08.maja u Igalu, Crna Gora.

Na Forumu su u~estvovali predstavnici oko 100firmi. Najve}i dio je iz Crne Gore, osam privredni-ka je bilo iz regije Trebinja, predstavnici dvijefirme iz Hrvatske (Komora Dubrovnik). Iz Sarajevaje u~estvovalo osam preduze}a. Najve}i dio pred-stavnika firmi je izrazio svoje zadovoljstvou~e{}em na ovakvim susretima. Prema anketi, sviu~esnici su imali razgovore sa partnerima koje sutra`ili, te u ve}ini slu~ajeva postoji mogu}nostuspostavljanja konkretne saradnje.

S obzirom na izra`eno interesovanje zaprivredne susrete malih i srednjih preduze}a iz pri-vatnog sektora, sa predstavnicima MBA i CIPE,dogovoreno je da se u oktobru ove godine B2BForum odr`i u Sarajevu.

B. T.

Privrednici u Igalu

SAJMOVISSAAJJMMOOVVII

Ovogodi{nji sajam, odr an u Centru �Skenderija�, od27. do 30. maja, obuhvatio je pet sajamskih manifestaci-ja me|unarodnog karaktera:

* Me|unarodni sajam gra|evinarstva i prate}egra|evinske industrije,

* Me|unarodni sajam instalacija, rasvjete, elek-trotehnike i industrijske elektronike,

* Me|unarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva,* Me|unarodni sajam plastike i gume �PLAGRAM�,* Me|unarodni sajam grijanja, hla|enja, klimatizacije i

sanitarija -INTERKLIMA.U tri sajamske dvorane i na platou Centra �Skenderija�,

na povr{ini od oko 27.000 kvadratnih metara, predstavlje-na su najnovija dostignu}a u proizvodnji gra|evinskih, san-itarnih, instalacionih i drugih materijala, savremenihma{ina, opreme, alata i pribora za tvorni~ku i zanatskuobradu drveta, metala, keramike, kamena, plastike igume, kao i proizvodi na bazi ovih sirovina, te proizvodi,ma{ine i oprema za potrebe grijanja, hla|enja i klimati-zacije.

Preko 600 izlaga~a iz svih dr ava biv{e Jugoslavije,izuzev Makedonije, te iz USA, Njema~ke, Francuske i Italije,

na savremen i dopadljiv na~in, uz kvalitetne uzorke i virtu-alnu elektronsku prezentaciju, te bogat reklamno-propa-gandni materijal, predstavili su ponudu razli~itih ekspona-ta.

Organizirano je i niz prate}ih manifestacija, me|u koji-ma je bilo vi{e stru~nih prezentacija, tematskih rasprava ikonferencija me|unarodnog karaktera, te brojni susretiprivrednika.

Privredna komora Kantona Sarajevo je, na zajed-ni~kom {tandu sa Gospodarskom zbornicomSlovenije - Obmo~na zbornica Ljubljana iGospodarskom komorom Zagreb, bila prisutna naovom sajmu. Komora je, uz prezentaciju vlastitih pro-pagandnih materijala i kontakte sa brojnim posjetioci-ma iz zemlje i inozemstva, omogu}ila jednom brojufirmi iz Kantona Sarajevo, koje nisu bile u mogu}nostizakupiti vlastiti {tand, da izlo`e manje uzorke, odnos-no eksponate, te reklamno-propagandni materijal itime pomogne njihovoj promociji i uspostavljanjurazli~itih oblika poslovne saradnje sa zainteresiranimpartnerima.

Odr ana je i zajedni~ka sjednica privrednih komoraKantona Sarajevo, te gradova Ljubljane, Zagrebe iBeograda, na kojoj je razmatran Kodeks poslovne praksei etike, te dosada{nji rezultati u provo|enju ugovora o slo-bodnoj trgovini BiH sa susjednim dr avama.

O. M.

Potvr|en kvalitet i me|unarodna afirmacijasajma. Komore Sarajeva, Zagreba i Ljublja-ne su se predstavile na zajedni~kom {tandu

U zemlji i svijetuaugust/septembar 2003. godine

BOSNA I HERCEGOVINAn INTERIO 2003. - me|unarodni sajam namje{taja i

ure|enja, me|unarodni sajam drveta i prate}e drvne industri-je - 23 - 27. 09. 2003. Sarajevo Skenderija

�AGROS� - me|unarodni poljoprivredni sajam Sjemenski materijal, sadni materijal, za{tita |ubriva, meha-nizacija, rezervni dijelovi, oprema i ambala`a, prehrambeniproizvodi, alkoholna i bezalkoholna pi}a, zdrava hrana, med -04 - 09. 09. 2003. - Banja Lukan DOBOJEXPO - me|unarodni sajam male privrede - 23

- 27. 09. 2003. - Dobojn SAJAM ROBE [IROKE POTRO[NJE - 07 - 10. 08.

2003. - Bijeljinan GRADENT 2003. - me|unarodni sajam gra|evine i

namje{taja - 04. - 07. 09. 2003. - BijeljinaSLOVENIJAn ME\UNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE - 23 - 30.

08. 2003. - Gornja Radgonan36. ME\UNARODNI SAJAM ZANATSTVA I

PODUZETNI[TVA - 10 - 17. 09. 2003. - CeljenMODA - sajam konfekcije, trikota`e, ko`e i krzna,

kozmetike, nakita - 16 - 20. 09. 2003. - Ljubljana,Gospodarsko razstavi{~e

HRVATSKAn Uz JESENSKI ME\UNARODNI ZAGREBA^KI VELE-

SAJAM odr`ava se:ENERGETIKA - me|unarodni sajam energetike, elektron-

ike i automatikeCRO MONEY - sajam financija i poslovnih mogu}nostiINTERTEKSTIL - me|unarodni sajam tekstila i prate}e

industrijeMTKOO - me|unarodni tjedan ko`e, obu}e i odje}eMODERNPAK - me|unarodni sajam ambala`e i tehnologi-

je pakiranja - 16 - 21. 09. 2003. - ZagrebSRBIJA I CRNA GORAn EUMA - SAJAM POLOVNIH MA[INAnCOMEXPO - SAJAM RA^UNARA I KOMUNIKACIJAn SOLAR/ZA[TITAn SAJAM MALE PRIVREDEn BEPLAST - SAJAM PLASTIKE I GUMEn SAJAM ZAVARIVANJE - 16 - 20. 09. 2003. -

Beograd, Beogradski sajamn SAJAM HRANE, MLINARSKO-PEKARSKE INDUSTRI-

JE I VODOPRIVREDE - 40. me|unarodni sajam hrane, mli-narsko-pekarske industrije i vodoprivredenMA[INA, ALATA I PREDUZETNI[TVA - 1. me|unarod-

ni sajam ma{ina, alata i preduzetni{tvan SPOLJNA TRGOVINA I LOGISTIKA - 1. me|unarodni

sajam spoljne trgovine i logistike - 23 - 26. 09. 2003. - NoviSad, Novosadski sajamIzbor sajmova pripremila Amira Vi{nji}, telefon: 033/2501 41, e-mail: amirav@pksa.com.ba

�Gradnja i obnova 2003.�

Predstavilo se 600 izlaga~a

9

EDUKACIJAEEDDUUKKAACCIIJJAA

Aktivnosti

Uspje{no realizirani seminari Seminar �Trening socijalnih vje{tina rukovodilaca�

odr`an je 14. maja. Predava~i su bili Taida Kapetanovi},dipl. psiholog (Health Net International), i Maja Zari},dipl. psiholog (OSCE). Socijalne i komunikacijskevje{tine, upravljanje ljudskim resursima, emocije naposlu, kao i rje{avanje sukoba u organizaciji su temekoje su relativno malo obra|ivane na ovim prostorima,pa je stoga i zainteresiranost bila velika.

Seminar �Upravljanje sistemom osiguranja zdravljai bezbjednosti na radu� odr`an je 22. maja. Predava~je bio mr sci. dipl. ing. Hazim Ljubijanki}, federalniinspektor, a obra|ene su teme: stanje za{tite na raduu BiH (zakonska regulativa), regulacija sistema za{titena radu u razvijenim zemljama i uspostavljanje efikas-nijeg sistema kod nas, a propra}ene su i prakti~nimprimjerima iz na{e sredine.

Od 18. do 20. juna odr`an je seminar �Timski rad�.Certifikovani konsultanti Adizes Southeast Europe(Novi Sad) su, uz mno{tvo primjera iz prakse, nau~esnike poku{ali prenijeti znanja i vje{tine potrebneza efikasno vo|enje tima, rad u timu i uspje{no

dono{enje odluka. D. B.

Razvojna strategijaBiH-PRSP

www.bih.prsp.infoObavje{tavamo vas da drugi prijedlog, za javnu

raspravu, Razvojne strategije Bosne i Hercegovinemo`ete na}i na web stranici www.bih.prsp.info.Zajedni~ki nam je interes do}i do {to kvalitetnije razvo-jne strategije bh. dru{tva koja }e imati konsenzus svihnas.

Sva pitanja i sugestije mo`ete uputiti preko nave-dene web stranice.

Korisna znanja i iskustva

Predstoje}a transformacijakomorskog sistema u BiH

SEED (Southeast Europe Enterprise Develop-ment) i Privredna komora Kantona Sarajevo u BiHu~esnici su jednodnevnog seminara �Uloga komo-ra u ja~anju MSP-a u BiH�, odr`anog 3. juna.

Izlaga~i su bili: prof. dr Muris ^i~i}: �Ulogakomora u ekonomijama u tranziciji/razvoju�, DanaM. Southworth, program direktor CIPE: �Prezenta-cija CIPE-ovog iskustva u radu sa komorama uregiji koje su pro{le kroz sli~ne tranzicije�, Wulf H.Goretzky, program menad`er GTZ: �PrazentacijaGTZ-ovog iskustva u radu sa komorama u BiH, kaoi modela uspje{nog i efikasnog upravljanja komo-rama�.

Na osnovu predavanja i diskusije ste~ena sukorisna znanja i iskustva koja }e biti kori{tena upredstoje}oj transformaciji komorskog sistemaBiH, na osnovama tr`ne privrede i koncepta pri-vatnog vlasni{tva.

I. M.

10

Najavljujemo: * TRENING SOCIJALNIH VJE[TINA RUKOVODILACA i * STRES I MOBBING NA RADNOMMJESTU Mjesto odr`avanja: * VA[A FIRMAVrijeme odr`avanja: * KOJE VAMA ODGOVARAVi{e informacija u Centru za edukacijukadrova: 033/250-107 i 250-115.

D. B.

Kupujmo doma}eVanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora

BiH priprema Nacionalni program �Proizvodimo,kupujmo doma}e� u cilju pove}anja kvalitetne,diversificirane i konkurentne ponude doma}ihproizvoda i usluga na bazi kupovine doma}ihproizvoda i usluga, na unutra{njem tr`i{tu BiH. To }ebiti klju~na aktivnost komorskog sistema BiH unarednom periodu.

U vezi s tim je i Parlament Federacije BiH donioDeklaraciju u kojoj poziva sve gra|ane FBiH i dr`aveBiH da kupuju doma}e proizvode i na taj na~in dajusna`nu podr{ku bh. proizvodnji i privredi, kako bi seotvarala nova radna mjesta. Deklaracija je objavlje-na u junu u �Slu`benim novinama FBiH�.

PREDSTAVLJAMOPPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO

Gra|evinsko preduze}e @GP, 2. juna, dobilo jepresti`nu me|unarodnu nagradu za kvalitet uParizu (World Quality Commitment InternationalStar Award). U razgovoru sa generalnimmenad`erom ovog preduze}a [ahzudinomJahjaefendi}em saznali smo da je @GP-e me|uprvim gra|evinskim ku}ama iz Bosne iHercegovine dobilo ovo priznanje. Nedavno su, od{vicarske certifikacijske ku}e SGS, dobili i certi-fikat ISO 9001:2000 za cjelokupnu djelatnostizvo|enja radova u niskogradnji i visokogradnji.Ovim priznanjima stvorene su realne {anse @GP-uza ugovaranje novih poslova i osvajanje novihtr`i{ta.

@GP - Sarajevo je sna`no preduze}e, sposobnoda zadovolji zahtjeve investitora u gradnjinajslo`enijih objekata niskogradnje, visokogradnje,te projektovanja i in`enjeringa. Raspola`e kvalitet-nom mehanizacijom, te modernom organizacijom izapo{ljava oko 500 radnika. Kao u`e specijaliziranedjelatnosti @GP-a izdvajaju se izgradnja mostova i

tunela, zatim pojedina~nih tzv. ekskluzivnihobjekata po kojima je prepoznatljiv moderni diona{eg grada, a to su: zgrada hotela Holiday Inn,Elektroprivreda, Vodoprivreda, zgrada nekada{njeJugobanke i brojne druge...

O uspje{nosti u izgradnji i rekonstrukciji mosto-va dovoljno govori ~injenica da su poslije rataobnovili oko 70 odsto poru{enih mostova u BiH.Direktor Jahjaefendi} se osvrnuo na izgradnjumosta u Ora{ju, Slavonskom Brodu, zatim izgrad-nju cestovnog i `eljezni~kog mosta u Bosanskom[amcu. Zbog slo`ene tehnologije izdvaja se obnovamosta u Aleksinom Hanu, na kojem su radovi svevrijeme izvo|eni pod optere}enjem i bez prekidasaobra}aja. Ova godina je za @GP zna~ajna po pro-jektovanju i izgradnji ~eli~ne skele za rekonstrukci-ju Starog mosta u Mostaru i uspje{nom zavr{etkuradova na auto-putu Jo{anica - Podlugovi.

U oblasti visokogradnje, u poslijeratnom perio-du, @GP je uspje{no izvr{io sanaciju zgradeElektroprivrede, zgrade PIO, hotela Grand i brojnih

@GP - Sarajevo

Presti`na nagrada za kvalitet@GP je izrastao u sna`no preduze}e sposobno da zadovolji zahtjeve investitora u

gradnji najslo`enijih objekata niskogradnje, visokogradnje, projektovanja iin`injeringa. Osvojena presti`na me|unarodna nagrada za kvalitet, a implementi-

ran je sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa ISO 9001:2000

Ispred @GP-a presti`nu nagradu za kvalitet preuzimaju tehni~ki direktor Asim Nami} i generalnidirektor [ahzudin Jahjaefendi}

11

drugih objekata, a trenutno izvode radove nasanaciji Vije}nice.

Gra|evinarstvo je nekada u Sarajevskom kan-tonu bilo vode}a grana, no, danas, prema sta-tisti~kim podacima, samo 25 odsto postoje}ihgra|evinskih kapaciteta ima posla. Sve dokgra|evinarstvo ne krene punim zamahom, ne}e bitizna~ajnijeg privrednog oporavka. Generalni direk-tor @GP-a, preduze}a koje je izvodilo radove uEvropi i Aziji, smatra da otvaranje javnih radovapredstavlja jedini pravi zamajac razvoja cjelokupneprivrede, {to treba imati na umu pri tra`enju efikas-nih izlaza iz sada{nje krize, jer je gra|evinarstvodirektni potro{a~ proizvoda najmanje 20 drugihgrana privrede.

Stanje u privredi BiH mnogi ocjenjuju lo{im.Iako su u toku brojne incijative, usvajaju instru-mentariji, planiraju reforme, vr{e revizije postoje}ihi donose novi zakoni, u cilju njenog oporavka, stan-je se bitnije ne mijenja. No, i pored slo`ene situaci-je u ekonomiji, ~injenica je da smo jo{ uvijek dioEvrope, {to dokazuju i brojna me|unarodna priz-nanja doma}im firmama.

�Budu}nost @GP-a zavisi od budu}nosti BiH. Kaojedno od rje{enja mogu biti investiciona ulaganja,kojih bi trebalo biti {to vi{e. Za dr`avu bi bilo odzna~aja ukoliko bi svojim sredstvima, kreditnimzadu`enjima, naro~ito koncesijama {to prijezapo~ela izgradnju koridora Vc Rijeka Sava -Jadransko more. [to se ti~e radova u inostranstvu,

ne mo`emo i}i sami. Sa inopreduze}ima je te{kozajedni~ki nastupati, jer je njihov jedini interes jefti-no anga`ovanje radne snage, a to je ne{to {to @GPne radi. Samo BiH kao jedinstvena dr`ava mo`eomogu}iti doma}im firmama izlazak na stranatr`i{ta�, kazao je Jahjaefendi}.

Osvr}u}i se na nedavno pokrenutu akciju�Kupujmo doma}e�, Jahjaefendi} je svesrdnopodr`ao napore doma}ih proizvo|a~a da na tajna~in oja~aju bh. ekonomiju. Dodao je da samozna~ajnijim o`ivljavanjem sopstvene privrede, uzkonkurentne cijene i svjetski kvalitet, mo`emo imoramo obezbijediti bolje sutra u BiH. @GP je uvi-jek bio opredijeljen za doma}e proizvo|a~e.

E. B.

PREDSTAVLJAMOPPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO

12

Davne 1947. godine, osnovana su `eljezni~ko-gra|evinska preduze}a, koja su bila u sastavuGeneralne direkcije JDZ sa zadatkom obnoveratom poru{enih starih i izgradnje novih`eljezni~kih pruga. Nekada je to bilo Holding pre-duze}e sa jo{ {est preduze}a. @GP Sarajevo nakon1992. od onih dijelova koji su bili u i oko Sarajevatransformi{e se u jedinstveno preduze}e. Jedna jeod rijetkih firmi koja je, u kontinuitetu, radila svovrijeme rata u BiH. U tom periodu, u ote`animuslovima poslovanja, uspjeli su renoviratiAmbasadu SAD, Francuske, Irana i dr. Sada @GPposluje kao dioni~arsko dru{tvo.

Autor Teufik Jele~, nakon ranije objavljenihknjiga iz poslovnog prava �Ugovori sa stranimpartnerom� i �Dru{tvo sa ograni~enom odgov-orno{}u i povezana dru{tva�, nedavno je objavionovu knjigu: �Zajedni~ka ulaganja i koncesije uBiH�, u izdanju LOK Instituta za organizaciju iekonomiku d.o.o. Sarajevo.

Na 370 strana, u privla~nom dizajnu i tvrdompovezu, u prvom dijelu knjige je izlo`io cjelovitustudiju zajedni~kih ulaganja (joint venture) i kon-cesija, a u drugom dijelu date su procedure reg-istracije, modeli akata, registar va`e}ih propisaBiH, oba entiteta i Distrikta Br~ko.

Recenzenti, prof. dr [efkija ^ovi} i prof. drSelim Durmi} visoko su ocijenili doprinos autoraproblematici iz navedenih oblasti.

Od zna~aja za praksu su prakti~ni modeli, kojise odnose na strana ulaganja i koncesije, poseb-no: 1. Odluka o imenovanju i zadacima prego-vara~kog tima; 2. Pismo namjere; 3.Memorandum o namjerama; 4. Ugovor o stranomulaganju (joint venture); 5. Ugovor o osnivanju

d.o.o. kao pravnog oblika zajedni~kog pothvata;6. Odluka o davanju koncesije; 7. Ugovor o kon-cesiji i 8. Ugovor o osnivanju koncesionaraskogd.o.o.

Ova aktuelna knjiga mo`e se nabaviti, pocijeni od 80 (osamdeset) KM, u knji`ariPublishing, Sara-jevo, u Ulici Mar-{ala Tita broj 19, ilikod LOK Institutaza organizaciju iekonomiku d.o.o.Sarajevo, UlicaSkenderija broj 13.Odnosno na tele-fon: 664-720 ili533-230, a prekoovih adresa mogu-}e je nabaviti idruge pomenuteknjige.

O. M

�Zajedni~ka ulaganja i koncesije u Bosni i Hercegovini�

Saznajte vi{e - nova knjiga za menad`ere

Republika Poljska je jedna od najve}ih zemalja u cen-

tralnoj Evropi sa povr{inom od 312.677 kvadratnih kilo-

metara, {to ~ini tri odsto ukupnog prostora Starog konti-

nenta i zauzima deveto mjesto po veli~ini.

ResursiPoljska ima zna~ajne poljoprivredne i mineralne

resurse, {to zna~ajno doprinosi izvozu. Vode}i je izvoznikjabu~nog koncentrata i spada me|u prve svjetske proiz-vo|a~e jagodi~astog vo}a, kupusa i mrkve. Zbogpovoljnog geografskog polo`aja i klimatskih uslovaobradive poljoprivredne povr{ine zauzimaju do 60 odstoukupnog prostora dr ave. Pored toga, {ume prekrivaju28,4 odsto zemlje, tj. preko 8,9 miliona hektara jepo{umljeno, pa je rezana gra|a va`an resurs. Ogromanudio elektri~ne energije dobija se iz elektri~nih centrala naugalj i lignit, dok se ostatak obezbje|uje iz hidroelektranai vjetrenja~a. Antracit je i dalje osnova industrije, {topokazuje i podatak da je u 2001. godini njegova proizvod-nja dostigla nivo od gotovo 104 miliona tona. Oko 40

odsto tra`nje za prirodnim gasom pokriva se doma}omproizvodnjom i uvozom, uglavnom, iz Rusije.

Ekonomsko okru`enjePoljska je bila prva zemlja centralne i isto~ne

Evrope koja je provela tranziciju iz planirane u tr i{nuekonomiju. Ova tranzicija je po~ela pod te{kim uslovi-ma visoke inflacije, nedostatka robe {iroke potro{nje ivisokokoncentrirane proizvodnje. Tako je u 1990-teu{la kao najslabija zemlja u regiji, a razvija se u jednuod najja~ih.

Privatni sektor ubrzano raste posljednjih godina zbogtranzicije dr avnog vlasni{tva i osnivanja i razvoja novogbiznisa. Investicije u njega ~ine oko 71 odsto ukupnih ula-ganja. Gotovo sva maloprodaja, gra|evinarstvo ipoljoprivreda su u privatnom sektoru.

Spoljna trgovinaPostoji velika potra`nja za razli~itim proizvodima,

{to stvara velike mogu}nosti za izvoz. Liberalizacijaprivrede i brz ekonomski rast uzrokovali su rastu}uinternu potra`nju za proizvodima i uslugama, istovre-meno, tu je i izazov da se na stranim tr i{tima obezbi-jedi ve}i udio za doma}e proizvode i usluge.

Prema podacima za 2002. godinu, izvoz iz Poljskeiznosio je oko 41 bilion ameri~kih dolara, a uvoz 55 bil-

iona USA dolara. Karakteristi~no je to {toje u toj godini izra`en ve}i rast izvoza (13odsto) nego uvoza (devet odsto) u odno-su na prethodnu godinu. Najva`nijispoljnotrgovinski partner je Njema~ka,zatim Francuska, Italija, Velika Britanija iRusija. Najvi{e se izvoze ma{ine i trans-portna oprema i prehrambeni proizvodi,a uvoze ma{ine i transportna oprema,hemijski proizvodi, mineralna goriva imaziva.

Sva preduze}a, uklju~uju}i i ona sastranim kapitalom, imaju jednak pristupspoljnotgovinskim aktivnostima. U prin-cipu, svom robom i uslugama mo`e setrgovati bez ograni~enja, mada postojeneki izuzeci. Za neke proizvode mora sedobiti odgovaraju}a dozvola za uvoz, aisto vrijedi i za privremeni uvoz robe.Funkcionira i sistem uvoznih kvota iprivremene zabrane uvoza, koji se mijen-ja u zavisnosti od situacije na doma}em ime|unarodnom tr`i{tu. U posljednjihnekoliko godina ovi instrumenti su serijetko koristili, uglavnom, radi za{titetr i{ta poljoprivrednih proizvoda i odnosilisu se na samo nekoliko zemalja.

KAKO POSLOVATI SA. . .KKAAKKOO PPOOSSLLOOVVAATTII SSAA.. .. ..

13

Poljska

Liberalizacija privrede i brz ekonomski razvojIskustvo u provo|enju procesa tranzicije,uspostavljanju sistema carina i poreza,formiranju specijalnih ekonomskih zona

i drugog mogu biti korisna i za nas

CarinePoljska je ~lanica GATT-a 25 godina, priklju~ila se

WTO-u i prilagodila svoj spoljnotrgovinski re im zahtje-vima ~lanstva. Carinska politika se odre|uje u skladusa potpisanim brojnim me|unarodnim trgovinskimsporazumima, kao {to su sa EU, EFTA, CEFTA i bilater-alni sporazumi sa odre|enim brojem zemalja. NovaCarinska tarifa, usvojena krajem 2001. godine,odre|uje sljede}e carinske stope:

- autonomna - primjenjuje se na robu porijeklom izzemalja koje nisu ~lanice WTO-a, nisu pokriveneklauzulom najve}eg povla{}enja i na koje se ne prim-jenjuju preferencijalne stope;

- konvencionalna - primjenjuje se na robu porijek-lom iz zemalja ~lanica WTO-a i zemalja kojim je Poljskadodijelila klauzulu najve}eg povla{}enja;

- preferencijalna - primjenjuje se u skladu sapoljskim sistemom carinskih povlastica;

- smanjena - primjenjuje se na robu porijeklom izEU, EFTA, Bugarske, Hrvatske, ^e{ke Republike,Estonije, Farskih otoka, Ma|arske, Izraela, Latvije,Litvanije, Rumunije, Slova~ke, Slovenije i Turske;

- pau{alna - iznosi do 3,5 odsto ukupne carinske vri-jednosti i odnosi se na fizi~ka lica.

Posljednjih nekoliko godina, Poljska konstantno pri-lago|ava svoju carinsku politiku standardima EU.Smanjuje se carinska stopa za poljoprivredne i indus-trijske proizvode, {to je dovelo do pada efektivne carinskestope na iznos od 2,25 odsto u 2002. godini.

PoreziPorezni sistem je unificiran tako da se mogu pojaviti

male razlike samo u lokalnim porezima. U principu,strane firme i pojedinci pla}aju iste poreze kao i poljskafizi~ka i pravna lica. Izuze}a od ovog pravila odnose sena poslovanje sa zemljama sa kojima su potpisani spo-razumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, gdje jepla}anje poreza regulirano na poseban na~in, kojim seneki porezi smanjuju ili potpuno ukidaju. Te sporazumePoljska je potpisala sa 79 zemalja. Stopa poreza na dobitpreduze}a iznosi 24 odsto, a zakon predvi|a dalje sman-jenje na 22 odsto u 2004. godini. Porez na dodanu vri-jednost uveden je u julu 1993. godine, umjesto porezana promet. Osnovna stopa poreza je 22 odsto, prefer-encijalna stopa iznosi sedam odsto, a primjenjuje se naneka poljoprivredna proizvodna sredstva, robu za djecu,gra|evinski materijal i usluge itd. Stopa od tri odsto prim-jenjuje se na neprera|ene proizvode, a na izvoz se nepla}a porez na dodanu vrijednost. Neki osnovniprehrambeni proizvodi i usluge, kao {to su obrazovanjei zdravstvena za{tita, te po{tanske usluge, oslobo|eni suod pla}anja ovog poreza. Akcize su uvedene kad i PDV-e i pla}aju se na odre|ene grupe proizvoda koji se uvozeili proizvode u Poljskoj. Stopa varira u zavisnosti od vrsteproizvoda i mjesta proizvodnje, a primjenjuje se na auto-mobile, goriva i maziva, alkoholna pi}a, duhanske

proizvode, jahte i brodove, hi-fi opremu itd.

Specijalne ekonomske i bescarinske zone

Specijalne ekonomske zone su odvojena adminis-trativna podru~ja kreirana radi obavljanja poslovnihaktivnosti pod povoljnim uslovima. Nisu eksteritorijalnepo prirodi, niti su fizi~ki odvojene, nego podlije`uposebnom osloba|anju od poreza i imaju svu potreb-nu infrastrukturu za otpo~injanje poslovnih aktivnosti.Uglavnom su smje{tene na podru~jima visoke neza-poslenosti i iz tog razloga firme koje su spremne da tuula`u imaju odre|ene porezne olak{ice. Bescarinskezone su podru~ja u kojima se proizvodi tretiraju kao dasu izvan carinskih podru~ja. I strane i doma}e firmemogu obavljati poslovne aktivnosti u ovim zonama uoblasti industrijske proizvodnje, usluga i trgovine. Imanekoliko bescarinskih zona koje su, uglavnom,smje{tene na glavnim komunikacijskim pravcima kao{to su aerodromi i grani~ni prelazi.

Izvor: (www.unido.pl, www.stat.gov.pl) Pripremila: Selma TERZI]

KAKO POSLOVATI SA. . .KKAAKKOO PPOOSSLLOOVVAATTII SSAA.. .. ..

14

Tehni~ko-tehnolo{ki aspekti orga-nizacije i racionalizacije poslovanja

Centrotrans bus-Eurolines

Uspje{na saradnjanauke i biznisa

�Tehni~ko tehnolo{ki aspekti organizacije iracionalizacije poslovanja Centrotrans bus-Eurolines� naziv je studije koju je, na zahtjevCentrotrans busa, sa~inio Fakultet za saobra}aj ikomunikacije, a sa ciljem da, na osnovu detaljnoprovedene analize stanja u cjelokupnoj transport-noj djelatnosti, postane temeljni dokument zabudu}e poslovanje i razvoj ovog preduze}a.

Promotori studije bili su: prof. dr [efkija ^eki},Muhamed [a}iragi}, doc. dr Osman Lindov, prof.dr Hilmija [emi} i Safudin ^engi}. DekanFakulteta za saobra}aj i komunikacije prof. dr[efkija ^eki} naglasio je da je ona nastala kaorezultat timskog rada profesora i zaposlenih uCentrotrans busu. U studiji je data i ocjenaaktuelnog stanja i niz konkretnih prijedloga zaprovo|enje odgovaraju}ih mjera u procesuobnove, razvoja i modernizacije u javnom pre-vozu putnika.

Osvr}u}i se na nelegalni prevoz putnika ume|unarodnom i unutra{njem saobra}aju, gener-alni direktor preduze}a Muhamed [a}iragi} kazaoje da korupcija u cestovnom saobra}aju uzimavelike razmjere i vrijeme je da se {to prije i efikas-nije suzbije i sankcioni{e. Nelegalni prevozniciputnika godi{nje ostvaruju veliki profit, a ulogainspekcije i sudstva u sprije~avanju ovih kriminal-nih radnji je i dalje efemerna. E. B.

Osnovana je 1958. godine, a danas predstavljarespektovanog predstavnika SME u evropskim institu-cijama u Briselu. Sa ovako mnogobrojnim ~lanstvomdanas je najja~i predstavnik evropskog biznisa.

Osnovne aktivnosti Evropske komore:* promocija svoje uloge i aktivnosti ~lanicama,

medijima i evropskim institucijama;* podr{ka razvoju komora zemalja u i van EU, kao

i ja~anje veze komora sa komorama i me|u komora-ma EU, uz promociju i razvoj komorske mre`e;

* promocija konkurentnog biznis-ambijenta uEvropi, ukazuju}i na mjesto i ulogu Evropskekomore u svim oblastima evropske politike kojaveoma uti~e na biznis. Evropska komora, kao zajed-ni~ka institucija svih evropskihkomora, uti~e na proces odlu~ivan-ja evropskih institucija, i kao takva,odgovorna je za predstavljanjeinteresa svih komora, odnosno zapodr`avanje interesa svih pre-duze}a;

* predstavljanje evropskih firmina slobodnom i globalnom evrop-skom i svjetskom tr`i{tu. U tom ciljuinicira i pokre}e projekte kojidemonstriraju vrijednosti i ulogukomora i ja~aju komorsku mre`u;

* pokretanje, razvijanje i primjena programa kojija~aju evropski privredni razvoj, preko privrednih itrgova~kih komora, kao aktivnih partnera biznisu;

* pru`anje podr{ke i pomo}i komorama uprimjeni i promociji novih informaciono-komu-nikacionih tehnologija (ICTs), {to predstavljapodr{ku evropskim firmama kod kori{tenja pred-nosti ovih tehnologija i na taj na~in, razvojemonline djelatnosti, doprinosi pobolj{anju njihovogposlovanja;

* pru`anje podr{ke komorama u Evropi dapobolj{aju kvalitet i vrstu usluga koje nude ~lanica-ma, kroz razvoj online servisa;

* iniciranje ICT projekata koji }e ja~ati evropskukomorsku mre`u.

Ugovori o saradnji: - The Junior Chamber International (JCI),- The Chinese Council for the Promotion of

International Trade (CCPIT),- The Association of Mediterranean Chambers of

Commerce and Industry (ASCAME),- The Korean Chamber of Commerce and Industry,- Ibero-American Association of Chambers of

Commerce (AICO).Deklaracije: The Global Chamber Platform

Declaration (Antwerp, 10-10-2002) R. M.

PRILOZIPPRRIILLOOZZII

European Union Central and Eastern Europe

Austria Belgium Denmark Finland France Germany Greece Ireland

ItalyLuxembourgNetherlandsPortugalSpainSwedenUnited Kingdom

Albania Belarus Bosnia Bulgaria Croatia Czech Republic Estonia Hungary Latvia

Lithuania Moldova Poland Romania Russia Slovakia Slovenia Ukraina Yugoslavia

Mediterranean Countries European Free Trade Ass. Cyprus Israel Malta Turkey

IcelandNorwaySwitzerland

www.eurochambre.be

Evropska komora

Asocijacija sa vi{e od 1.600 privrednih itrgova~kih komora iz 40 zemalja

Evrope, koja predstavlja preko 15 mi-liona firmi, od kojih su 95 odsto SME

(mala i srednja preduze}a)

Projekti

Revitalizacija Igmana iBjela{nice

Visoki predstavnik UN Pedi E{daun, u saradnji sapredstavnicima Federacije BiH, Kantona Sarajevo iop}ina Trnovo, Had`i}i i Ilid`a, konstituisao jeKomisiju za obnovu i razvoj podru~ja Bjela{nice iIgmana, sa namjerom koordiniranja aktivnosti naobnovi i aktiviranju postoje}ih objekata i izgradnjinovih sadr`aja, u cilju stvaranja turisti~kih sadr`ajaevropskog nivoa.

Potvr|eno je jo{ jednom da prirodne vrijednostiIgmana i Bjela{nice nisu dovoljno valorizirane ipotrebno ih je {to prije staviti u funkciju ekonomskograzvoja, prije svega, turisti~ke privrede, uz istovre-meno vo|enje ra~una o za{titi prirodne cjeline.

Najvi{e ekonomske koristi od realizacije projekta tre-bao bi imati Kanton Sarajevo, posebno pomenuteop}ine.

Prema po~etnim zamislima, realizacija projektaodvija}e se u tri faze:

- saniranje i popravka postoje}ih objekata,- realizacija urbanisti~kog projekta Bjela{nica 1 i - ekolo{ka i svaka druga za{tita cjelokupnog

podru~ja.Primjenom projekta }e biti obustavljene sve vojne

aktivnosti na ovim prostorima, a njihovi objekti pre-dati najvjerovatnije na raspolaganje nadle`nimop}inama. Klju~nu finansijsku ulogu na realizaciji pro-jekta, prema tvrdnjama visokog predstavnika, trebalobi da odigraju strani investitori. Paralelno sa realizaci-jom projekta, u saradnji sa relevantnim stru~njacima,odredi}e se granice budu}eg Nacionalnog parkaIgman - Bjela{nica. S. S.

15

PRILOZIPPRRIILLOOZZII

Najkra}e re~eno, to je strukturiran koncept pomo}ukojeg se posti e vidljivo smanjenje tro{kova i pove}anjezadovoljstva kupca. Pri tome se Six Sigma slu i spektrom,od najprostijih do slo`enih metoda i instrumenata. Ovemetode se u skladu sistematskog i standardiziranog pos-tupka koriste za sakupljanje podataka, analize i vredno-vanja.

Za uspje{nu primjenu Six Sigme preduvjet je kvalificiran-je, kao i osobni anga`man i uvezivanje top-menad`menta irukovode}eg kadra.

Argumenti za primjenu Sve ve}i pritisak na poduze}a u pogledu smanjenja

tro{kova sigurno je jedan od najja~ih argumenata za prim-jenu jednog ovakvog koncepta. Nekada{nja prirodna tr i{tasu se pretvorila u svjetska, a najni e cijene su jo{ uvijekjedan od najva`nijih kriterija pri kupovini. Privreda se preo-brazila iz jednog �prodajnog� tr i{ta u �kupovno�. Orijentacijaka kupcu je postala osnovni zahtjev za poduze}a i organi-zacije.

Sve su brojnija poduze}a koja uvode tvz. menad`mentsisteme koji se u biti baziraju na normi kao {to su ISO 9000za Sisteme menad`menta kvaliteta ili u slu~aju auto-industrijena standarde kao {to su QS 9000, VDA 6 ili njegova harmo-nizirana forma TS 16949.

Ove norme i standardi za poduze}a formuliraju zahtjeveka �kontinuiranom pobolj{anju� i sistematskim korektivnimmjerama, kao i primjenu sistematskih metoda za analizu ivrednovanje podataka.

Sistematski koncept, koji se mo`e univerzalno primijeniti ikoji vodi ka pobolj{anju kako tehni~kih tako i administrativnihprocesa, sigurno }e prona}i mnogo zahvalnih korisnika. Jedantakav koncept je Six Sigma.

Ciljevi Dva osnovna, a i logi~na, dokaziva aspekta temelj su Six

Sigme:S jedne strane, treba se koncentrirati na poja~ane mjere

pobolj{anja u tokovima procesa, a ne samo na rezultate

procesa. Samo �sposobniji� i �savladiv� proces daje boljerezultate.

S druge strane, obrazlo`eni su uzroci gre{aka u upravl-janju procesima. Ovo upravljanje uti~e na rezultate, aslu~ajno nastale utjecajne veli~ine se mogu ubla iti zadanimciljnim ili potrebnim vrijednostima. Upozna li se ~ovjek samogu}nostima, procesi se mogu oblikovati tako da se mak-simalno izbjegnu utjecaji i smanji broj �lo{ih� proizvoda.

Six Sigma cilja na konkretno i dokazivo smanjenjetro{kova kroz ni u stopu gre{aka (smanjeno rasipanje u pro-cesima), kao i pove}ano zadovoljstvo kupca kroz intenzivnoorijentiranje ka kupcu.

Postavljeni ciljevi treba uvijek da budu prisutni kroz svi-jest, anga iranost i motiviranost radnika - ili kako je to re~enojednom kineskom poslovicom:

�daj gladnome ribu i on }e biti sit jedan dan; daj mu {tapza pecanje i on }e biti sit cijeloga ivota�.

Procesi pobolj{anja Ovdje su anga irana dva temeljna i standardizirana

procesa pobolj{anja. Oni su ozna~eni kao DMAIC i DMADV,pri ~emu se skra}enica odnosi na pojedina~ne korake obaova procesa.

DMAIC (Define, Measure, Analyze, Improve, Control) jeproces pobolj{anja za egzistiraju}e proizvode, odnosno pro-cese.

DMADV (Define, Measure, Analyze, Design, Verify) je pro-ces pobolj{anja za nove proizvode, odnosno procese, tj. onekoji se tek treba da uvedu ili razviju.

16

Six Sigma

Optimiranje procesa, smanjenje tro{kova i orijentiranje ka kupcu Vijesti o uspjehu ameri~kih poduze}a

usmjerenih na visoko smanjenje tro{kovapomo}u Six Sigme * Izvje{taji o planovima

za masovno kvalificiranje ameri~kih radnika u Six Sigmi * Da li je Six Sigma

koncept koji obe}ava uspjeh ili novi�proizvod� konsalterskih ku}a koje

pomo}u intenzivnog marketinga `eleprona}i nove kupce?

Proces pobolj{anja DMAIC

Define Mesaure Analyse Improve Control

PRILOZI

Matemati~ka dimenzija Six Sigma je konkretna matemati~ka oznaka.

Statisti~ari ozna~avaju standardno odstupanje u procesimaoznakom - sigma o.

Nekoliko primjera }e pomo}i u razumijevanjuzna~aja visoke sigma vrijednosti u kojima se radi o99 odsto ta~nosti ispunjenja zadataka, {to seozna~ava sa 2,5 sigma.

Ako bi Ameri~ka po{ta ispravno dostavljala 99odsto svojih isporuka, to bi zna~ilo 17.000 izgubljenihpisama u samo jednom satu.

Ako bi to isto primijenili na ameri~ke bolnice, tada bi uslu~aju 99 odsto ispravnog rada imali godi{nje 30.000izgubljenih beba.

Na ovim primjerima je vidljivo da 99 odsto ili 2,5 sigmata~nosti ni u kojem slu~aju nije dovoljno.

U svakom slu~aju, ostaje da se sa~eka da li }epojam Six Sigma nakon deset slijede}ih godina jo{ uvi-jek pripadati u aktivni rje~nik menad`era. Jedno je sig-urno, osnovni elementi i sadr`aji Six Sigme, kao {to suoptimiranje procesa, neophodnost anga`mana nanajvi{em nivou i sli~no, od po~etka industrijske rev-olucije su bile aktualne teme i sigurno }e to biti i unarednim godinama.

(Izvor: www.refa.de)D. B.

@elje i stvarne potrebe razvoja op}ine Had`i}imorale bi se uskladiti sa usvojenom �Strategijomrazvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine�.

Istaknuto je da se Op}ina jo{ uvijek oporavljaod ratnih dejstava, koja su rezultirala velikim dev-astacijama stambenih objekata i totalnouni{tenim privrednim kapacitetima. Nagla{eno jeda raspola`e zna~ajnim resursima, naro~ito upoljoprivredi i turizmu, ~iji potencijali su prakti~noneiskori{teni. Ove dvije grane ozna~ene su kaostrategijske oblasti, kojima u budu}im analizamatreba posvetiti pa`nju i dati prioritet pri finansir-anju pojedinih projekata. Potenciran je razvojIgmana i sjeverne strane Bjela{nice, koji pru`ajuizvanredne uslove za razvoj masovnogrekreativnog turizma i vrhunsko specijalisti~kobavljenje raznim sportskim aktivnosti, prije svega,zimskim sportovima. Odre|en broj lokalitetapru`a vanredne uslove za razvoj seoskog, lovnog,ribolovnog, planinskog, speleolo{kog i drugihvidova turizma za koje na ovom podru~ju postojepovoljni uslovi za njegovu ekspanziju.

Poljoprivredna proizvodnja pru`a posebne{anse ekonomskom osamostaljenju seoskogstanovni{tva i njihovom zadr`avanju na vlastitimimanjima. Sigurnim otkupom, za{titnim mjerama ipovoljnim bankarskim kreditima omogu}avalo bise najlak{e i najjeftinije obezbje|enje potrebnih rad-

nih mjesta. Uspje{nim rje{avanjem ovih vitalnih pre-duslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje podru~jeOp}ine moglo bi postati jedan od glavnih snabdjeva~aSarajeva, najve}eg potro{a~kog centra u BiH.

Privredni potencijali ostalih grana nisu zanemarljivii pru`aju mogu}nost skladnog razvoja Op}ine Had`i}i(drvoprera|iva~ka industrija, trgovina, zanatstvo idruge usluge, saobra}aj, proizvodnja kamenih agrega-ta i dr).

Op}insko vije}e zahtijeva da se poduzmu sveneophodne radnje, da se Op}ini Had`i}i vrati svodr`avno zemlji{te i lokaliteti sa objektima koji su datina raspolaganje Vojsci Federacije BiH, kako bi se {toprije stavili u funkciju privrednog razvoja.

Na podru~ju posluje oko 120 preduze}a, uglavnomu privatnom vlasni{tvu, u kojima je zaposleno oko2.000 radnika, {to je nedovoljno u odnosu na ukupanbroj stanovnika. Stvarno stanje nezaposlenogstanovni{tva ne mo`e se precizirati, s obzirom na pos-tojanje �crnog� tr`i{ta pri radnom anga`ovanju.

Proces privatizacije preduze}a u dr`avnom vlas-ni{tvu je, uglavnom, zavr{en, ali su upitni efekti obavl-jene privatizacije, jer jo{ traju ugovorene obaveze.

Nakon mnogobrojnih diskusija zaklju~eno je da seformira radna grupa koja }e sa~initi analizu stanja ipredlo`iti viziju izrade strategije razvoja Op}ineHad`i}i. S. S.

Razvoj op}ine Had`i}i

Razmatrane mogu}nosti i pravci dugoro~nog razvoja

Zbog zna~aja teme, u radu sjednice Op}inskog vije}a Had`i}i aktivno su u~estvo-vali svi relevantni predstavnici sa podru~ja Op}ine i Kantona Sarajevo. Premazamislima organizatora, sagledavanjem i analizom postoje}e infrastrukture,

privrednog stanja, zdravstvene i socijalne za{tite, obrazovanja, kulture i sporta idrugog, neophodno je identificirati trenutno stanje i utvrditi strate{ke smjernice

dugoro~nog razvoja i preporu~iti aktivnosti na njihovoj realizaciji

Elektronsko trgovanje

[ta je e-Commerce, a {ta e-Business?

Termin e-Commerce mo`e se definisati i kao proces upravljanjaonline finansijskim transakcijama od pojedinaca ili kompanija. Ovajproces uklju~uje kako maloprodajne tako i veleprodajne transakcije.Online je sinonim za Internet (biti na liniji = biti na Internetu).

Fokus e-Commerce-a je u sistemima i procedurama pomo}u kojihdolazi do razmjene razli~itih finansijskih dokumenata i informacija. Ovisistemi uklju~uju transakcije kreditnim karticama, e-cash (elektronskagotovina), e-billing (elektronsko pla}anje), e-cheques (elektronski~ekovi), electronic invoices (elektronski ra~uni), narud`bine i finansi-jske izjave. e-Commerce, prakti~no, omogu}uje nastavak kori{}enjatehnologije elektronskih razmjena podataka (EDI).

Electronic Business (EB - elektronsko poslovanje) je vo|enje poslo-va na Internetu, {to ne podrazumijeva samo kupovinu i prodaju nego ibrigu o klijentima i poslovnim partnerima, kao i organizaciju poslovan-ja u sopstvenoj firmi online i organizaciju prema klijentima.

Na Zapadu je, u posljednjih nekoliko godina, popularno koristiti ter-mine koji po~inju slovom �e� (buzzwords) i koji ozna~avaju razli~itenove tehnike i tehnologije poslovanja na Internetu.

Pojmovi sa slovom �e� (electronic - elektronsko), uklju~uju}i i ter-min elektronsko poslovanje, u posljednje vrijeme isklju~ivo se vezujuza Internet terminologiju.

Electronic Data Interchange (EDI) je razmjena poslovnih podatakagdje se koristi razumljivi format ovih podataka. Ovaj sistem razmjenepodataka je prethodio pojavi Interneta i obi~no se koristio u razm-jeni podataka izme|u korisnika koji su me|usobno ve} bili u kon-taktu (sistem 1 na 1).

Pojam elektronskog poslovanja je mnogo {iri od definicijanaj~e{}e kori{}enog njegovog sinonima e-Commerce. Mnogo prik-ladniji termin za elektronsko poslovanje jeste e-Business.

O. M.

GLASNIK je zvani~no glasilo Privrednekomore

Kantona SarajevoList izlazi dvomjese~no.Besplatan primjerak

Godina IIIBroj 18

maj/juni 2003.GLASNIK ure|uje Redakcijski kolegij u sas-

tavu:Munevera Pahor, predsjednik;

mr Irfan Mehi~i}, glavni i odgovorni urednik;

Omer Mu{i},tehni~ki urednik;

mr Branka Tankosi},Faruk Podrug,Mubera Kadri},

Latifa Huseinovi}, poslovni sekretar

DTP: �Privredna {tampa�

Adresa:Privredna komora Kantona Sarajevo

- za Glasnik -71000 Sarajevo

La Benevolencije 8Telefoni:

(00 387 33) 250-100, 250-101,250-196 Faks:

(00 387 33) 250-137, 250-140^asopis �GLASNIK PRIVREDNE KOMORE KAN-TONA SARAJEVO� upisan je u Registar medi-

ja u Ministarstvu obrazovanja, nauke iinformisanja Kantona Sarajevo, rje{enjemovog ministarstva pod brojem: NKM 25/00,

od 24. 03. 2000. godine.

Na osnovu mi{ljenja Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i sporta broj:

04-15-2875/01, od07. 06. 2001. godine, �GLASNIK PRIVREDNE

KOMORE KANTONA SARAJEVO� je proizvod iz~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet

proizvoda i usluga na ~iji se promet ne pla}aporez na promet proizvoda.

Za izdava~a:�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo[tampa: �BIROGRAF� Sarajevo

^lanarina Privrednoj komori KantonaSarajevo upla}uje se na ra~une komercijal-

nih banaka - Raiffeisen Bank d.d. BiH, broj ra~una:

1610000004560078,- Union banka d.d. Sarajevo, broj ra~una:

1020500000006788- Vakufska banka d.d. Sarajevo, broj ra~una

1602000000501028

18

Electronic Commerce EC - elektronska trgovina,odnosno e-Commerce je kupovina ili prodajadobara ili usluga preko Interneta. U praksi se

ovaj termin ~esto koristi umjesto novijeg terminae-business, {to zna~i: poslovanje preko Interneta

IN MEMORIAM

ILIJA (IVAN) JAKI[A (1926 - 2003)

Tiho i mirno,kao {to je ivio, ukrugu svoje poro-dice, umro je IlijaJaki{a, dugogo-di{nji radnik Ko-more u mirovini.

Punih 17 godi-na, vrijedno, sav-jesno i veomauspje{no obavljaoje poslove {efa ra~unovodstva.

Bio je omiljen ~lan kolektiva, koji jeimao lijepu rije~ za svoje prijatelje ikolege. Dru`eljubivost i spremnost dapomogne bile su karakteristike koje su gakrasile. Ratne strahote proveo je sa svo-jim sugra|anima, ne `ale}i se na prob-leme kojih je bilo napretek. Tragi~na smrtsina i snahe u toku rata doprinijela je danjegovo sna`no tijelo i veseo duh pok-leknu. Jedina utjeha, do samog kraja, bilisu mu unuk i unuka, koji su ostali nakonsmrti roditelja, te k}erka koja je na{lauto~i{te u dalekoj Australiji.

Bio je omiljen kod svojih saradnika,priznat kod rukovodilaca i rado vi|en iprimljen u svakom dru{tvu. Dobar otac,uzoran suprug, pa`ljiv djed, uva`enkom{ija, bio je primjer drugima.

Sa iskrenom tugom zbog njegovogodlaska, mi, njegove radne kolege i pri-jatelji, zadr`a}emo uspomene na sretnedane saradnje i dru`enja.