RASKLOPNA POSTROJENJA

Embed Size (px)

Citation preview

OSNOVE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMApredavanje_8

Elementi VN postrojenja u transformatorskim stanicama i u razvodnim postrojenjima. Neke karakteristine izvedbe VN postrojenja8.1. ZADATAK I IZVEDBA VISOKONAPONSKIH POSTROJENJAKako porast potronje elektrine energije zahtijeva izgradnju velikih elektrana i velikih prijenosnih mrea visokog napona koje prekrivaju velika prostranstva i koje povezuju susjedne sisteme, ali i velika potroaka podruja, to nije mogue ostvariti razgranavanje struje i njenu transformaciju bez posebnih postrojenja. Ovaj sloeni zadatak preuzimaju rasklopna postrojenja u kojima postoje aparati za uklapanje i isklapanje, transformatori, ureaji za zatitu transformatora i vodova, ureaji za mjerenje radi kontrole pogona i obrauna energije, te ureaji za upravljanje sklopnim aparatima i za signalizaciju stanja pojedinih aparata. O glavnini ovih elemenata bie govora u nastavku. Rasklopna postrojenja treba u pravilu da postoje u svakom voritu mree, bez obzira da li u dotinom voritu postoji transformacija. Tako rasklopna postrojenja postoje u elektranama u kojima im je zadatak da raspodjeljuju energiju proizvedenu u generatorima na vodove koji povezuju elektranu sa mreom. Meu rasklopnim postrojenjima u mrei razlikujemo transformatorske stanice, ako u rasklopnom postrojenju osim vorita vodova postoji i transformacija koja povezuje mree razliitih napona i razvodne stanice ako je rasklopno postrojenje vorite vodova istog napona. Transformatorska stanica ponekad ima funkciju vorita u mrei (naprimjer, vie od dva prikljuena voda 110 kV u TS 110/20 kV). Obavezno ima ugraen najmanje jedan energetski transformator, te barem dva rasklopna postrojenja. Generatorsko postrojenje slui za prikljuak generatora na mreu, te sadri blok-transformator i rasklopno postrojenje. I kod veih potroaa postoje rasklopna postrojenja koja slue za preuzimanje energije iz mree, za transformaciju i razvod elektrine energije. Prema smjetaju razlikujemo rasklopna postrojenja unutranje i vanjske izvedbe. Postrojenja unutranje izvedbe smjetena su u zgradama, najee izgraenim za tu svrhu. Aparati u takvim postrojenjima zatieni su od vanjskih uticaja, pa su pojedini dijelovi (izolatori, kablovske glave) jednostavnije konstrukcije. Postrojenja unutranje izvedbe zahtijevaju posebne zgrade koje u sluaju vrlo visokih napona moraju biti velikih dimenzija, to izaziva velike trokove izgradnje. Zbog toga se pri vrlo visokim naponima prelazi na postrojenja vanjske izvedbe, a elementi postrojenja moraju biti tako konstruisani da mogu ispravno funkcionisati i kada su izloeni vanjskim uticajima. Aparati pojedinog dijela rasklopnog postrojenja unutranje izvedbe mogu biti postavljeni meu pregradama, tako da je svaki dio postrojenja smjeten u posebnu eliju. U nekim sluajevima izvode se postrojenja i bez pregrada. U oba sluaja govorimo o otvorenoj izvedbi rasklopnog postrojenja. Nasuprot tome, upotrebljavaju se i rasklopna postrojenja zatvorene (ili oklopljene) izvedbe pri kojoj je cijela elija oklopljena limom. Takve elije izgrauju se i montiraju u tvornici i mogu se postaviti bilo u zgradi, bilo u tvornikim halama.1

8.2. OSOBINE RASKLOPNIH POSTROJENJAU nastavku su predstavljene neke od osnovnih osobina rasklopnih postrojenja:2

sigurnost ljudi i imovine; tehnika funkcionalnost; pouzdanost, odnosno otpornost prema naprezanjima u normalnom pogonu: o otpornost prema naprezanjima pri kvarovima, o otpornost prema uticajima okoline; ogranieno djelovanje na okolinu; prostorna tedljivost; mogunost efikasne izgradnje; ostvarenje potpunog nadzora i upravljanja u pogonu; mogunost sistemskog odravanja; mogunost proirenja dogradnje; ekonominost.

8.3. KLASIFIKACIJE RASKLOPNIH POSTROJENJARasklopna postrojenja se klasifikuju: prema namjeni: elektroprivredna postrojenja o postrojenja uz elektrane, o postrojenja u prijenosnoj mrei, o postrojenja u distributivnoj mrei; industrijska postrojenja; specijalna (rudarska, brodska, eljeznika, privremena, ...); prema smjetaju: vanjska, postrojenja na otvorenom prostoru; unutranja, postrojenja u zatvorenom prostoru; prema izvedbi: VN postrojenja o otvorena o izolovana plinom; SN postrojenja o prema izolaciji otvorena oklopljena izolivana gasom ili krutom izolacijom o prema osnovnoj konstrukciji sa vrsto ugraenim aparatima sa izvlaivim prekidaem (i drugim aparatima); NN postrojenja o otvorena o oklopljena o zatvorena; prema izloenosti atmosferskim (elektrinim) uticajima: izloena postrojenja neizloena postrojenja.3

8.4. ELEMENTI GLAVNOG POSTROJENJARasklopna postrojenja ine: sabirniki i spojni vodii, izolatori, kabeli u postrojenjima, rastavljai, prekidai, sklopke, osigurai, odvodnici prenapona, mjerni transformatori (strujni i naponski), energetski transformatori u postrojenjima, prigunice, kondenzatori, otpornici.

8.4.1. SabirniceSabirnice su elementi rasklopnog postrojenja koji povezuju vodove kojima se dovodi energija sa vodovima kojima se ta ista energija dalje odvodi. Dakle, svi su vodovi spojeni na sabirnice, zbog ega je za normalan pogon rasklopnog postrojenja od iznimne vanosti odabir odgovarajuih, odnosno pouzdanih sabirnica. Sabirnice se izrauju od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodia. Za unutranje izvedbe rasklopnih postrojenja do Un = 35 (kV) dolaze u obzir okrugli, pljosnati i U profili vodia, dok se za rasklopna postrojenja vieg naponskog nivoa, bez obzira da li su vanjska ili unutranja, koriste cijevi ili uad. Izbor presjeka sabirnica vri se prema maksimalnoj moguoj struji kroz najoptereeniji dio sabirnice u normalnom pogonu. Tako odabrani presjek sabirnica potrebno je kontrolisati s obzirom na: zagrijavanje u vremenu trajanja najnepovoljnijeg kratkog spoja na datim sabirnicama (dok ne proradi postavljena zatita); mehanika naprezanja za vrijeme trajanja tropolnog kratkog spoja na datim sabirnicama.

Sabirnice moemo posmatrati kao uklijetene grede sa ravnomjernim kontinuiranim optereenjem. Razmak meu sabirnikim vodiima oznaen je na slici sa a, dok je razmak meu sabirnikim osloncima (potporama) oznaen sa l i jednak je razmaku meu potpornim izolatorima.

8.4.2. RastavljaiRastavljai su elementi rasklopnog postrojenja koji slue za vidno odvajanje dijela rasklopnog postrojenja pod naponom od dijela rasklopnog postrojenja koji nije pod naponom. Njihov primarni zadatak jeste poveati sigurnost osoblja koje radi u nekom dijelu rasklopnog postrojenja. Izbor rastavljaa vri se prema:4

nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu je ugraen rastavlja; maksimalnoj moguoj struji kroz rastavlja u normalnom pogonu. Maksimalna mogua struja kroz rastavlja u normalnom pogonu odreuje se na nain da se ispitaju svi mogui sluajevi normalnog pogona, na osnovu ega se onda odredi najvea mogua snaga koja se u normalnom pogonu moe prenositi rastavljaem, Smax. Prema tome maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu jednaka je:I max = S max 3U n

Nakon to je rastavlja odabran prema nazivnoj struji, potrebno je jo provjeriti da li odabrani rastavlja zadovoljava s obzirom na: mehanika naprezanja; zagrijavanje prilikom trajanja kratkog spoja.

Rastavlja za napon 400 kV

Rastavlja za napon 10 kV i 20 kV

Rastavlja se ne upotrebljava za prekidanje struje (nema medij za gaenja elektrinog luka). Isklapanje i uklapanje rastavljaem provodi se kada rastavljaem ne tee struja. Rastavlja moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja. Iznimno, rastavljai se mogu koristiti za prekidanje malih pogonskih struja: struje praznog hoda transformatora nazivnih snaga do par stotina kVA; struje optereenja transformatora nazivnih snaga do par desetaka kVA; kapacitivne struje zranih vodova u praznom hodu (duine do 20 km i nazivnog napona do 10 kV), pri tome je isklapanje potrebno provesti to je mogue bre (noevi takvih rastavljaa se obino montiraju tako da su u uklopljenom stanju okomiti na povrinu zemlje ime se pri isklapanju postie bolji uzgon luka). Izbor rastavljaa prema nazivnoj struji dat je u sljedeoj tabeli.

5

10 200 400 600 1000 2000 3000 4000 6000

35 400 600 1000 2000

110 600

220 600

kV A A A A A A A A

Za visoke napone postoji niz konstrukcija rastavljaa koje omoguuju razliite izvedbe rasklopnog postrojenja. Glavna je tenja da se rastavlja konstruie sa malom tlocrtnom povrinom kako u otvorenom, tako i u zatvorenom poloaju. Rastavljai svih triju faza spojeni su tako da se uklapanje i isklapanje provodi istovremeno. Upravljanje rastavljaem moe biti: runo preko poluga vezanih sa osovinom rastavljaa (mora se fiziki doi do rastavljaa); pneumatsko komprimirani zrak djelovanjem na tap u cilindru pokree osovinu rastavljaa (mogue upravljanje iz komandne prostorije); elektrino (motorni pogon) motor zakree osovinu rastavljaa (mogue daljinsko upravljanje).

okretni rastavlja sa krajnjim rastavljanjem

trostupni okretni rastavlja

okretni rastavlja sa sredinjim rastavljanjem

rastavlja sa okomitim rastavljanjem

6

pantografski rastavlja

8.4.3. PrekidaiPrekidai su elementi rasklopnog postrojenja koji slue za operacije sklapanja i voenja struje u normalnom pogonu, ali i za operacije prekidanja struja kratkog spoja. U odreenim situacijama od prekidaa se zahtijeva: automatsko ponovno uklapanje (vano u sluaju prolaznih kvarova); sklapanje neoptereenih vodova; isklapanje neoptereenih transformatora; sklapanje prigunica, visokonaponskih asinhronih motora, kondenzatorskih baterija; sklapanje 'bliskog kratkog spoja' kod kojeg se javljaju velika naponska naprezanja (tzv. povratni napon na stezaljkama prekidaa) pa se moe dogoditi da prekida ne prekine struju uprkos tome to je njena vrijednost 10-100 puta manja od rasklopne struje prekidaa.

Isklapanjem prekidaa kroz koji protie struja pojavit e se elektriki luk meu kontaktima prekidaa. U trenutku rastavljanja kontakata ugrije se njihov metal toliko da dolazi do topljenja i isparavanja radi vrlo velike gustine struje na dodirnoj povrini neposredno prije rastavljanja. Prostor meu kontaktima postaje radi toga vodljiv, pa struja nastavlja proticati bez obzira to su se kontakti razdvojili. Vodljivost meu kontaktima raste usljed termojonizacije, to je posljedica visokih temperatura. Molekule plina u meukontaktnom prostoru raspadaju se na jone i elektrone, a njihova jonizacija, pa time i vodljivost, naglo raste sa porastom temperature. Napon koji vlada meu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stub plinova u kojem se zbog elektrinog polja elektroni velikom brzinom kreu prema anodi, a joni prema katodi. U prostoru luka mogu se pojaviti i novi nosioci naboja radi sudara estica (udarna jonizacija) i radi termike emisije elektrona iz uarene katode zbog djelovanja elektrinog polja. Gaenje elektrinog luka predstavlja veoma komplikovan proces koji utie na elektrine, magnetne, hemijske, termodinamike i hidrodinamike pojave. Koja e od ovih pojava preovladati i preuzeti glavni uticaj na gaenje luka, zavisi o vrsti prekidaa i o mediju za gaenje luka. U svim sluajevima za gaenje luka potrebno je: a) vrlo brzo poveati razmak meu kontaktima kako bi se to prije postigla udaljenost na kojoj e se luk ugasiti i koja e biti dovoljna da se sprijei njegovo ponovno paljenje; b) smanjiti presjek luka kako bi se poveao njegov pad napona (vano za gaenje luka istosmjerne struje); c) osigurati intenzivno odvoenje toplote.7

Gaenje luka naizmjenine struje olakano je injenicom da napon mree i struja luka nakon svake polovine periode prolazi kroz nulu. U trenutku kada struja prolazi kroz nulu gasi se luk koji e se ponovo pojaviti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka manji od napona mree, odnosno ako je napon mreae dovoljan da savlada elektrinu vrstou razmaka meu kontaktima. Nasuprot tome, ako je napon potreban za ponovno paljenje luka vei od napona mree, luk se nee upaliti i gaenje e biti postignuto. Elektrina vrstoa prostora meu kontaktima ovisi sa jedne strane o prilikama prije gaenja luka, a sa druge strane o intenzitetu hlaenja. Gorenjem luka razvija se velika toplotna energija koja moe uzrokovati velika termika i mehanika naprezanja: nagaranje ili izgaranje kontakata; oteenje izolacije; poveanje unutranjeg pritiska usljed razgraivanja ulja i zagrijavanja plina (moe dovesti do eksplozije prekidaa). Stoga je nakon gaenja elektrinog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu potrebno osigurati da elektrina vrstoa meukontaktnog prostora bude dovoljno velika da ne doe do ponovnog paljenja luka. Ako to nije postignuto, luk se ponovo pali sve do narednog prolaska struja kroz nulu. U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po sebi ne prolazi kroz nulu, pa je za uspjeno gaenje elektrinog luka struju potrebno prisilno natjerati da proe kroz nulu (npr. poveanjem otpora luka), odnosno da se smanji na iznos potreban za odravanje stabilnog luka. Za uspjeno gaenje elektrinog luka potrebno je poveati otpor luka, odnosno napon luka tako da on postane vei od napona mree. U tom sluaju toplotna energija koju izvor predaje luku je manja od energije hlaenja koja se iz luka predaje okolini, pa se luk brzo gasi. Opadanjem temperature jezgre luka dalje se poveava njegov napon, odnosno otpor, jer opada jonizacija meukontaktnog prostora. Osim temperature, na otpor luka utie i pritisak meukontaktnog prostora. Poveanjem pritiska medija u kojem gori luk poveava se pad napona i otpor luka. Medij u meukontaktnom prostoru takoe utie na pad napona, te na otpor luka. Najvei relativni pad napona po jedinici duine luka ima vodonik, pa se kao medij u prekidaima koristi onaj koji ima veliki udio vodonika. Prva tehnika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju kontakata u zraku pri emu se elektrini luk rastezao na tako veliku duinu koja je onemoguavala njegovo ponovno paljenje. Zbog porasta pogonskih napona i prekidnih struja u elektroenergetskim sistemima, ova tehnika postaje neadekvatna, te dolazi do razvoja posebnih aparata za prekidanje struje. Zrani prekidai: zato zrak? dostupan je i jeftin uz relativno dobra izolaciona svojstva; nedostaci zraka mala dielektrina vrstoa, mala toplotna vodljivosti (sporo se dejonizira meukontakni prostor); zato se ne koriste na visokom naponu (bile bi potrebne velike dimenzije komora za gaenje luka zbog loih izolacionih svojstava zraka); koriste se samo na srednjem naponu gdje se ponovno paljenje luka sprjeava hlaenjem (opasan je toplotni proboj zbog spore dejonizacije meukontaktnog prostora); gaenje luka pri atmosferskom zraku postie se: o poveanjem duine i smanjenjem presjeka luka, o hlaenjem luka, o razbijanjem luka na vie parcijalnih dijelova.

8

Izvedbe prekidaa: uljni prekidai danas se jo proizvode u USA i UK, a u Evropi se od II Svjetskog rata koriste malouljni prekidai malouljni prekidai ulje se koristi samo za gaenje luka, a izolacija prema masi i meu fazama ostvaruje se putem nekog drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja)

Zbog isparavanja ulja u komori raste pritisak koji dovodi do intenzivnog strujanja zbog ega dolazi do otvaranja kontakata. hidromatski prekidai to su u principu malouljni prekidai sa elastinom komorom u kojoj je medij za gaenje luka voda umjesto ulja (zbog relativno loih izolacionih svojstava vode ova se tehnika naputa; izvode se za napone do 60 kV)

pneumatski prekidai za gaenje luka koristi se komprimirani zrak koji struji uzduno i popreno na luk pa ga hladi, ali ujedno i dovodi svje medij u meukontaktni prostor to sprjeava ponovno paljenje luka; komprimirani zrak ima bolja dielektrina i toplotna9

svojstva od atmosferskog zraka (vea gustoa omoguava bru rekombinaciju jona, a time i bru dejonizaciju meukontaktnog prostora); zbog loe toplotne vodljivosti zraka, zamjena medija svjeim ima glavnu ulogu u spreavanju ponovnog paljenja luka; obino se izvode kao dvotlani zrak struji iz komore s viim u komoru sa atmosferskim pritiskom, te se nakon toga zrak isputa u okolinu

SF6 (sumpor-heksafluorid) prekidai u ovim prekidaima se nalazi plin SF6 koji ima dobra svojstva za gaenje luka jer ima 15% veu probojnu vrstou u odnosu na ulje. Zbog velike elektronegativnosti SF6 gasa, poetni slobodni elektroni koji nastaju termojonizacijom veu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustine plina ne mogu dovoljno ubrzati za daljnju jonizaciju (loa udarna jonizacija). Elektronegativnost doprinosi i dielektrinoj vrstoi i brzoj dejonizaciji meukontaktnog prostora. SF6 je elektronegativan plin to znai da pokazuje sklonost ka elektronima, zbog toga sa opadanjem temperature atomi fluora veu slobodne elektrone, te nastaju teko pokretljivi joni, pa vodljivost luka opada. SF6 pokazuje dobru toplotnu vodljivost i kod malih struja (temperatura), pa se i kod malih struja luk intenzivno hladi te mu naglo opada vodljivost (brzo se dejonizira).

10

vakuumski prekidai prve komercijalne izvedbe javljaju se tek 50-tih godina; karakteristike vakumskih prekidaa: o velika trajnost (preko 20 godina), o lako odravanje, o isti kontakti, o male dimenzije (i mala teina), o beuman rad, o struja se prekida sa prvim prolaskom kroz nulu bez ponovnog paljenja vakuum je svaki medij iji je pritisak ispod normalnog atmosferskog pritiska, vakuum ima 10 puta veu probojnu vrstou od zraka i 3,5 puta veu probojnu vrstou od SF6 plina, glavni nosioci elektrinog luka nisu joni (kao kod SF6 prekidaa) ve elektroni i to zbog zanemarive okolne atmosfere (vakuum), glavni izvor elektrona jeste materijal koji se isparava sa katode zbog visoke temperature i elektrinog polja, za sada se vakuumski prekidai koriste samo na srednjem naponu (do 35 kV).

Izbor prekidaa vri se prema: nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu se prekida ugrauje; nazivnoj struji mora biti vea od maksimalne mogue struje kroz prekida u normalnom pogonu (niti u jednom sluaju normalnog pogona prekida se nee zagrijati preko dozvoljene granice), odnosno:In S max 3U n

rasklopnoj snazi, odnosno nazivnoj rasklopnoj moi prekidaa, pri emu se rasklopna mo tropolnog prekidaa definie kao zbir rasklopnih moi triju polova. Budui da su polovi meusobno jednaki, to je svaki od polova dimenzionisan tako da moe isklopiti najveu struju kratkog spoja koja se u mrei kroz prekida moe javiti, to je onda rasklopna mo prekidaa:S = 3U n I r

gdje je I r rasklopna struja koja je efektivna vrijednost najjae (najnepovoljnije) struje kratkog spoja koja protie prekidaem u trenutku otvaranja kontakata.

8.4.4. Uinski rastavljaiUinski rastavljai (rastavne sklopke) su prema izvedbi (vidljivost kontakata) rastavljai, a prema djelovanju (s obzirom da mogu sklapati struje) prekidai, vrlo ograniene rasklopne moi. Oni u11

otvorenom poloaju ostvaruju rastavni razmak kao i rastavljai. Oni mogu kratko vrijeme voditi i struje kratkog spoja, ali ih ne mogu prekidati. Mogu se podijeliti (prema upotrebi) na sljedee grupe: uinski rastavljai za opu upotrebu koriste se u distributivnim i prijenosnim mreama (gdje je cos > 0,7), a koji mogu sklapati struje manje ili jednake od In, te struje magnetiziranja neoptereenih transformatora, vodova i kabela; uinski rastavljai za ogranienu upotrebu pogodni samo za neku od prethodno navedenih primjena (npr. sklapanje neoptereenih transformatora); uinski rastavljai za posebnu namjenu slue za sklapanje kondenzatorskih baterija, visokonaponskih asinhronih motora i prigunica. Uinski rastavljai su jednostavniji i jeftiniji od prekidaa i u mnogo sluajeva nadomjetaju prekidae i rastavljae. Kako nisu graeni za prekidanje struja kratkog spoja, obino se u seriju sa njima spaja osigura. Ta je kombinacija (zbog osiguraa) ograniena na upotrebu samo do 35 kV. Za gaenje luka koriste se plinovi koji se razvijaju prilikom isklapanja. Zbog pojave luka u komori raste pritisak koji dovodi do strujanja plinova okomito na smjer luka ime pomini kontakt oslobodi otvor komore.

uinski rastavlja za nazivni napon do 20 kV, nazivna struja do 630 A

Uinski rastavlja kod kojeg je medij za gaenje luka komprimirani zrak. Zrak se komprimira za vrijeme isklapanja i struji kroz sapnicu na mjesto nastanka luka.

8.4.5. Mjerni transformatoriMjerni transformatori se djele na strujne i naponske mjerne transformatore. Koriste se za transformisanje visokih izmjeninih struja i napona na relativno male vrijednosti bezopasne za ljude i mjerne instrumente (naprimjer 5 (A), 100 (V)). Koritenjem mjernih transformatora u kolima visokog napona postie se sigurnost ljudi, koji mjere, poto su instrumenti uzemljeni i spajaju se na niskonaponskoj strani. Isto tako, konstrukcija instrumenata je jednostavnija zbog toga to se radi o niskom naponu. Mjerni transformatori imaju dva meusobno izolovana namotaja, primar sa brojem namotaja N1 i sekundar sa brojem namotaja N2. Na primarni namotaj dovodi se napon U1 pod ijim djelovanjem tee struja I1. Stvara se magnetnopobudna sila primara I1N1 koja u magnetnom kolu stvara magnetni fluks . Poto su primarna struja I1 i njen fluks izmjenini, to e se u sekundarnom namotaju indukovati elektromagnetna sila E2 pod ijim e djelovanjem kroz optereenje Z proticati struja I2. Tako nastaje na krajevima sekundara napon U2. Odabiranjem podesne konstrukcije i materijala velike magnetne propustljivosti za magnetno kolo transformatora, postie se da gotovo cijeli magnetni fluks, generisan djelovanjem struje primarnog namotaja,12

obuhvata namotaje sekundara. Ako nema rasipanja fluksa, onda se govori o idealnim transformatorima. U realnim uslovima uvijek postoji fluks rasipanja.

U pravilu, kod mjernih transformatora, primarna struja I1 je vea od sekundarne struje I2 i zbog toga je N1>N2. Primarni namotaji se rade sa razliitim presjekom u funkciji nominalne primarne struje I1n. Kod transformatora sa primarnom strujom I1n veom od 500 (A), primar moe predstavljati jedan namotaj u obliku bakarne ine koja prolazi kroz otvor jezgra. Kod naponskih transformatora napon na primaru U1 je vei od sekundarnog napona U2 i zato je N1>N2. Oba namotaja (i primar i sekundar) rade se od provodnika relativno malog presjeka. Prema standardima sekundarni nominalni napon U2n je ili 100 (V) ili 100/3 (V) u ovisnosti od nominalnog primarnog napona U1n. Primarni i sekundarni namotaji se namataju na feromagnetnu jezgru prema shemama prikljuka kao na slici.

Naponski mjerni transformatori se mogu prikljuiti ili na linijski ili na fazni napon kao na slikama.

13

Strujni mjerni transformator 110 kV

Naponski mjerni transformator 110 kV

8.4.6. Odvodnici prenaponaTemeljni zatitni ureaj odvodnik prenapona. Savremeno rjeenje metal-oksidni odvodnik prenapona (MO). Prethodna tehnologija silicijkarbidni odvodnik prenapona (SiC). Prednosti metal-oksidnih odvodnika: bolja U-I karakteristika od SiC odvodnika prenapona; bolja sposobnost apsorpcije energije prenapona; bolja pouzdanost. Metaloksidni odvodnik prenapona bez iskrita Odvodnik koji ima u seriju i/ili paralelu spojene nelinearne otpornike bez integrisanog serijskog ili paralelnog iskrita. Nelinearni metaloksidni otpornik Dio odvodnika koji posjeduje nelinearnu karakteristiku napon-struja, te djeluje kao mali otpor prilikom odvoenja prenapona, ime ograniava napon na svojim krajevima, odnosno kao visoki otpor u normalnom pogonskom stanju. Nazivni napon odvodnika Ur Maksimalno doputena efektivna vrijednost napona industrijske frekvencije (50 Hz) izmeu njegovih prikljuaka kod koje pravilno funkcionie prilikom privremenih prenapona. Nazivni napon (Ur) se koristi kao referentni parametar za specifikaciju radnih karakteristika odvodnika prenapona. Struja odvoda Impulsna struja koja prolazi odvodnikom.

14

Nazivna struja odvoda In Vrna vrijednost atmosferske udarne struje (strujni impuls oblika 8/20 s) koja slui za klasifikaciju odvodnika. Preostali napon odvodnika Ures Vrna vrijednost napona koja se pojavljuje na prikljucima odvodnika za vrijeme prolaza struje odvoda. Prenapon Bilo koji vremenski ovisni napon izmeu jedne faze i zemlje ili izmeu faza, ija je vrna vrijednost vea od vrne vrijednosti najvieg doputenog napona opreme. Privremeni prenaponi Oscilatorni prenapon faza-faza ili faza-zemlja na odreenom mjestu, relativno dugog trajanja, koji je nepriguen, odnosno slabo priguen.

15

8.4.7. Jednopolne eme rasklopnih postrojenjaPolja po funkciji: dalekovodna polja (za prikljuak vodova na postrojenje); transformatorska polja (za prikljuak transformatora na postrojenje); spojna polja (za povezivanje sabirnikih sistema, u postrojenjima sa vie sistema sabirnica); sekcijska polja; mjerna polja (za prikljuak naponskih mjernih transformatora radi mjerenja i zatite); polja kondenzatorske baterije; polja kunih transformatora (za vlastitu potronju postrojenja). Jednostruke i sekcionisane sabirnice

Dvostruke sabirnice

16

H-shema

Jednopolna ema prema IEC

17

18