3
ROMAN Ranko Marinković, Kiklop. Naslov romana - Kiklop - upućuje na prisutnost alegorijske linije značenja u tekstu, koja putem motiva iz grčke mitologije daje humanističku kritiku suvremene civilizacije. Prožet je nizom citata i referencija iz djela Homera, Sofokla, Molierea, Gidea, te osobito Dostojevskog i Shakespearea. Zagreb, u centru pažnje dezerter. Melkior Kresić. On se kreće po boemskom društvu, smišljajući različite negodnovštine. Toposi u kojima se kreće su kafana i pozorišta. On želi umaći državi, te odliči smršati do te mjere da ne može biti mobiliziran. No, ipak, na kraju biva mobliziran svojom odlukom, prihvata rat kao neku vrstu nužnosti. Ključna metafora u romanu je čovjetina. Kiklop je političko čudo, metfora najgoreg mogućeg oblika moći. Rat je iracionalan, nezamisliv. Pitanje koje se postavlja u romanu jest : imamo li mogućnost stvoriti bilo koji oblik autonomije u odnosu na sistem? A ako je čovjek podrežen sistemu šta ga kontrolira, svijest ili tijelo njegovo? Mimetička šifra romana je u političkom okrilju romana,, jer cijeli sistem morala je osmišljen, apsolutna nevinost i humnaost partizanskog pokreta. Kiklop je prekretnik južnoslavenske političke knj.Nikad ekspresionizam ne dovodi u pitanje sistem titoizma , nego ironična implicitna igra ,a njegovo temeljno sredstvo je ironija i cinizam. U središtu je egzistencijlna drama novinara kritičara. Sama radnja romana je iz preioda 1939-1941. kada je humanost data na istinsku kušnju. Je li rat konstantan ? – Pozivom na mit kaže da je rat začet u prapočetku, prije svetih knjiga. Je li mit onda slika nacije, ako smo apsolutno dobri yašto su nam bajke krvave? Intimizam je preko jezika tijelo dovodio do krutosti morala. Princip muškosti je ideal hrabrosti, muškost je univerzalni termin od stare Grčke. Te imamo pojavu termina : antimuškosti, antierotizma, odbija ljubav... Marinković je ovim romanom uardio nešto ravno intelektualnom samoubistvu, on je prikazao da su oni koji se brane i koji napdaju u principu isti, nužno se bave proizvodnjom ljudskog mesa. Iako onda dolazimo u opreku zašto Melkior odlazi u rat, pa odlazi jer je potopljen apsurdom. Kiklop je kompleksna književno-umjetnička tvorba koja ujedinjuje roman ideja, svijesti, filozofski, čak i trivijalni (krimić i ljubić) - podjednako nalazimo sve elemente, kao i dva oblika naracije: linearni i digresivni. S obzirom na pisca koji

Ranko Marinković- Kiklop

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ranko Marinković- Kiklop

Citation preview

ROMAN

Ranko Marinkovi, Kiklop. Naslov romana - Kiklop - upuuje na prisutnost alegorijske linije znaenja u tekstu, koja putem motiva iz grke mitologije daje humanistiku kritiku suvremene civilizacije. Proet je nizom citata i referencija iz djela Homera, Sofokla, Molierea, Gidea, te osobito Dostojevskog i Shakespearea. Zagreb, u centru panje dezerter. Melkior Kresi. On se kree po boemskom drutvu, smiljajui razliite negodnovtine. Toposi u kojima se kree su kafana i pozorita. On eli umai dravi, te odlii smrati do te mjere da ne moe biti mobiliziran. No, ipak, na kraju biva mobliziran svojom odlukom, prihvata rat kao neku vrstu nunosti.

Kljuna metafora u romanu je ovjetina. Kiklop je politiko udo, metfora najgoreg mogueg oblika moi. Rat je iracionalan, nezamisliv. Pitanje koje se postavlja u romanu jest : imamo li mogunost stvoriti bilo koji oblik autonomije u odnosu na sistem? A ako je ovjek podreen sistemu ta ga kontrolira, svijest ili tijelo njegovo?

Mimetika ifra romana je u politikom okrilju romana,, jer cijeli sistem morala je osmiljen, apsolutna nevinost i humnaost partizanskog pokreta. Kiklop je prekretnik junoslavenske politike knj.Nikad ekspresionizam ne dovodi u pitanje sistem titoizma , nego ironina implicitna igra ,a njegovo temeljno sredstvo je ironija i cinizam. U sreditu je egzistencijlna drama novinara kritiara. Sama radnja romana je iz preioda 1939-1941. kada je humanost data na istinsku kunju. Je li rat konstantan ? Pozivom na mit kae da je rat zaet u prapoetku, prije svetih knjiga. Je li mit onda slika nacije, ako smo apsolutno dobri yato su nam bajke krvave?

Intimizam je preko jezika tijelo dovodio do krutosti morala. Princip mukosti je ideal hrabrosti, mukost je univerzalni termin od stare Grke. Te imamo pojavu termina : antimukosti, antierotizma, odbija ljubav...

Marinkovi je ovim romanom uardio neto ravno intelektualnom samoubistvu, on je prikazao da su oni koji se brane i koji napdaju u principu isti, nuno se bave proizvodnjom ljudskog mesa. Iako onda dolazimo u opreku zato Melkior odlazi u rat, pa odlazi jer je potopljen apsurdom. Kiklop je kompleksna knjievno-umjetnika tvorba koja ujedinjuje roman ideja, svijesti, filozofski, ak i trivijalni (krimi i ljubi) - podjednako nalazimo sve elemente, kao i dva oblika naracije: linearni i digresivni. S obzirom na pisca koji je erudit, govorimo i o ironiko-kontemplativnom intelektualnom romanu s dominantnom dijalokom polifonom strukturom. Nastoji aktualizirati ideje jednog vremena i dati mu svojevrsnu dijagnozu. Narativni kontekst posluio je tek za smjetanje brojnih asocijacija, refleksija i citata, a asocijativnost kao oblik diskurzivnog, temeljno je sredstvo artikulacije knjievne teme. U Melkiorovu iskustvu sudjeluje kroz aluzije i povijesno iskustvo (iskustvo povijesnoga!). Strah je jedina forma njegova postojanja, koja ga definira u svakom novom iskustvu, ali isti taj strah ga i ponitava . Likovi su najee u dijalogu, dijalog u intelektualnoj igri, esto sebi svrhovitoj i skokovitoj, a nijedan lik pa ak ni Melkior nije potpuno ocrtan, ve svi djeluju pomalo nedoraeno i nestvarno.

Temeljni problemi romana: dezorijentiranost, besperspektivnost ovjeka u jednomspecifinom vremenu, ali i uope egzistencijalni problemi ovjeka u stvarnom svijetu u tojurbanoj tehniziranoj civilizaciji koja unitava ov.problem egzistencije i smisla ovjekova postojanja uope, razapetost ovjeka i snova,...djelo govori o oneovjeenju ovjeka, svoenju ovjeka na ivotinju, na ovjetinu udehumaniziranom svijetu u historijskim i drutvenim uvjetima koji negiraju svaku humanost.SADRAJNO: KIKLOP (1965)

Novinski kritiar Melkior Tresi dane provodi iekujui poziv u vojsku i strepi, ne bi li izbjegao vojnu slubu. Osim ljubavnice Enke, njegovo je drutvo uglavnom novinarsko (Ugo, Maestro, Fernando), a zaljubljen je i u izvjesnu Vivijanu koja ide iz naruja u naruje, ali on nikako ne dolazi na red. Svoju nesreu iivljava mazohistikim iivljavanjem na svakome tko s njim dolazi u kontakt. Svoj duh trapi beskrajnim pitanjima o krivnji, budunosti i ljudoderstvu. Nekoliko dana nakon poziva za vojsku dospijeva u bolnicu, zatim u ludnicu, ali biva osloboen i ludnice i vojske. Nakon izlaska shrva ga jo vea praznina i strah. Maestro poinja samoubojstvo i Melkior se, ve sasvim rastrojen, pokuava javiti u vojsku. Dok rat bjesni, potpuno izbezumljen, on odlazi izvan grada i shrvan svojim porazom, etveronoke plazi u zooloki vrt.

Radnja se na kompozicijskoj liniji razvija u vie linija/pria:" Melkirovo gladovanje da bi izbjegao vojnu obavezu;" umetnuta pria o sudbini brodolomca s broda "Menelaj";" Ljubav Melkiora prema Vivijani;" Maestrova bizarna smrt.

Roman je, dakle organiziran u tri kronoloki povezane vee cjeline, meusobno razliita opsega:" predratni Zagreb, iekivanje poziva, zagrebake ulice i kavane, prijatelji novinari (ekspozicija);" Melikor u vojsci, bolnica (zaplet);" Melikorov povratak u graanski ivot, 1941. (rasplet)Sve se zbiva u nekoliko mjeseci, od jeseni 1940. do proljea 1941.