Click here to load reader

RAMAZANSKI POST (FIKHSKI PROPISI)

  • View
    238

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Recenzent: Halil Mehanović Šefik Kurdić Lektor i korektor: Šamija Halilović 1428 – 2007 1 Prvo idzadnje, 1428/2007 2 Sadržaj: 3 4 Taj nama dragi gost je mjesec ramazan, kojem sada mnogi muslimani ne mogu otvoriti domove i svoje džamije, jer su im ih dušmani porušili, ali tom gostu, ramazanu, dušmani nisu uništili jedan dom, uvijek otvorenih vrata, a to je vjerničko srce bosanskog muslimana. Na stranicama koje slijede, ramazanski post i ono što je vezano uz njega tretiraju se sa stanovišta 5

Text of RAMAZANSKI POST (FIKHSKI PROPISI)

  • RAMAZANSKI POST

    (FIKHSKI PROPISI)

    Autor: Muharem tulanovi

    Lektor i korektor: amija Halilovi

    Recenzent:

    Halil Mehanovi efik Kurdi

    1428 2007

    1

  • 2

    Prvo idzadnje, 1428/2007 Copyright. Pomoni ured za da-wu Rabwah. Sva prava pridrana. Ovu knjigu je dozvoljeno reprodukovati ili emitovati na bilo koji nain, elektronski ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snjimanje ili bilo koji drugi sistem za biljeenje, uz sljedee uslove:

    1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe; 2) u sluaju koritenja materijala obavezno je

    spomenuti izvor i vlasnika prava; 3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj

    kontekst. Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na bilo koji nain doprinese distribuciji ove knjige. Neka ih Allah Uzvieni nagradi za njihova iskrena djela. U sluaju da imate bilo koju korekciju, komentar ili sugestiju u vezi ove publikacije, javite nam se na sljedeu adresu: [email protected] Izdava: Pomoni ured za da'wu Rabwah Tel. +4454900 4916065 e-mail: [email protected] www.islamhouse.com

  • 3

    Sadraj:

    1. Uvodna biljeka...............................5 2. Mudrost propisivanja posta..............6 3. Fikhski propisi o postu.....................8 4. Teravije..........................................13 5. Uenje Kurana...............................16 6. Adabi posta....................................20 7. ta je dozvoljeno postau...............23 8. ta kvari post..................................25 9. O tome kako napostiti.....................29 10. Itikaf...............................................33 11. Post i neklanjanje............................35 12. ta poslije ramazana.......................38

  • 4

  • 5

    UVODNA BILJEKA

    Dolazi nam neosjetno jedan dragi gost, koji nama, bosanskim muslimanima, vraa sjeanja na predratna vremena kada smo ga doekivali pripremajui svoje damije, otvarajui mu irom vrata. Taj nama dragi gost je mjesec ramazan, kojem sada mnogi muslimani ne mogu otvoriti domove i svoje damije, jer su im ih dumani poruili, ali tom gostu, ramazanu, dumani nisu unitili jedan dom, uvijek otvorenih vrata, a to je vjerniko srce bosanskog muslimana. Ramazan je mjesec posta, koji iziskuje istinsku panju i koji pripadnik islama ne bi dao za hiljade drugih mjeseci. Vrijednost toga mjeseca ne moe osjetiti svako. Neupueni u vjeru doivljavaju ga kao teret koji ne mogu izvriti. Meutim, Allah, d. ., nije nita propisao u Svojoj vjeri, islamu, kao obavezu, a da se u tome ne krije duboki smisao, ljepota i dobro ovoga i drugoga svijeta. Na stranicama koje slijede, ramazanski post i ono to je vezano uz njega tretiraju se sa stanovita

  • 6

    fikha, odnosno islamskih propisa. U prvom redu za one koji duhovni smisao, ljepotu i dobro posta doseu izvravanjem ove temeljne dunosti u islamu, ali se o erijatskim propisima posta i ramazana ele obavijestiti dublje i detaljnije. MUDROST PROPISIVANJA POSTA Allah, d.., stvorio je ovjeka na poseban nain. Kao njegov Stvoritelj najbolje zna ta mu odgovara i ta je dobro za njega, a ta ne. Zato mu odredi svrhu njegovog bivstvovanja na dunjaluku u izvravanju ibadeta: "Nisam stvorio dine i ljude osim da bi ibadetili." Post je specifini dio tog ibadeta. Pored onosvjetskih, ahiretskih sevapa i nagrada, ima i neosporne ovodunjake koristi. Post je zdrav. Postoje klinike u nekim najrazvijenijim zapadnim zemljama koje lijee neke kategorije bolesnika kurama uzdravanja od hrane. Mi, pripadnici ehadeta, gledamo na ibadet i Ailahov koncept ivljenja na dunjaluku upravo s aspekta sehadeta; da ibadetimo, postimo, klanjamo iz razloga to je to Svevinji Allah naredio,a ne zato

  • 7

    to medicina ocjenjuje post kao odreenu zdravstvenu vrijednost, pa ak i sredstvo lijeenja. Stalnim postom mjeseca ramazana podstie se jedna ibadetska samokontrola i osjeaj blizine Allaha, d.., i Njegovog konstantnog praenja, to ini ovjeka odgovornim da kontrolira svoje postupke i bude koristan lan svoje zajednice. Time savladava svoja ehveta (prohtjeve), porive, postaje gospodar svojih strasti, ne dozvoljavajui da njime upravljaju emocije umjesto razuma. Posta se pribliava sferama "Ihsana" definiranog u hadisu Dibrila, a.s. "Da Allaha oboava kao da ga vidi, pa i ako ti Njega ne vidi. On tebe vidi." Postaa, doista i ne moe niko kontrolirati osim Allaha, d.., u etiri zida, kada ga niko ne vidi osim Allaha, d.. Samo su imanske vrijednosti regulatori i stimulansi posta ili mrsenja. Postom je u riznicu islamskih vrijednosti uvedena komponenta masovne jednakosti, gdje pripadnik sehadeta koji je pametan, puno-ljetan, zdrav, obitava kod kue; solidarizira postom sa

  • 8

    svojim bratom muslimanom u itavom svijetu ma kakvog ekonomskog stanja bio. Tako itavog ramazanskog dana ne jede, ne pije, i ne uiva ni onaj koji ima kule i gradove, peene volove, janjad i prepelice, kao ni onaj koji jedva ima za zalogaj nasunog somuna ili gutljaj vode... To je jedna nova dimenzija jednakosti, koja zadire ak i u privatni ivot. Naime, ne ogleda se samo na izvanjskim pokazateljima nego zadire i u subjektivni kuni ivot gdje stavlja u ravnopravan odnos bogatog i siromanog, i to traje itav mjesec posta koga Allah, d.., propisa strogom (farz - vadib) naredbom i dunou. A koliko je to strog propis i ne smije se prekriti moemo shvatiti iz ovog hadisa: Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: "Ko se omrsi na dan ramazana bez erijatski opravdanog razloga, ne moe nadoknaditi taj dan kada bi poslije toga itavo vrijeme postio."

  • 9

    FIKHSKI PROPISI O POSTU

    Definicija Post je uzdravanje (imsak) od svega to ga kvari {npr. jelo, pie, puenje, spolno openje i si.) u vremenu od pojave zore do zalaska sunca dana koji se posti. To je stroga obaveza propisana l potvrena Kur'anom, Poslanikovim a.s., sunnetom i idmaom. U suri EI-Bekere, u 183 i 185 ajetu, Allah, d.., kae: "O vjernici, propisan vam je post kao to je bio propisan i onima prije vas, da biste bili bogobojazni." "Ko od vas bude prisutan kod kue tog mjeseca, neka ga posti." (EI-Bekare;185) Muhammed, a.s., veli: "Islam se temelji na pet stvari: ehadetu - svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha, d.., klanjanju propisanih namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i hadu. Post je potvren i idmaom - konsenzusom islamskog ummeta. Svi islamski uenjaci i svi muslimani slau se da je to jedan od ruknova islama - stupova, ijim se nijekanjem izlazi iz islama i

  • 10

    postaje murtedom, renegatom i otpadnikom od vjere. Post je propisan kao stroga obaveza 2. a'bana druge godine po Hidri. Mjesec ramazan se rauna po lunarnom kalendaru. Broji se da je poeo vienjem mlaaka i svjedoenja makar jednog svjedoka. RUKNOVI POSTA Post se sastoji iz dva rukna. To su: 1. Uzdravanje (imsak) od onoga to kvari post od zore do zalaska sunca. Dokaz za to je 187. ajet sure EI-Bekare, u kome se dozvoljava sastajanje sa enama u noima ramazana, a zabranjuje danju. Zatim se dalje u ajetu veli: "l jedite i pijte dok vam ne bude jasan bijeli konac od crnog konca zore (dok zora ne zabijeli), zatim upotpunite post do noi," (EI-Bekare, 187) 2. Nijet (odluka), a potvrda za to je hadis Allahovog, d.., poslanika Muhammeda,a.s., koji

  • 11

    kae: "Djela se raunaju po namjeri..." Potvrda za to je i hadis koji prenosi Ibn - Omer od Hafse, da je rekao Muhammed a.s.: "Ko ne zanijeti ovaj post prije sabaha, nema posta." Ovaj hadis prenosi pet od est hadiskih zbirki. Nijet se ne izgovara jezikom, on se samo srcem zanijeti i odlui. Tako se nijeti bilo koji drugi ibadet osim hada i umre. Dakle, nijet je unutarnja odluka srca da se izvri odreeni ibadet i ta odluka nema nikakve veze s jezikom i izgovaranjem bilo kakve formule. VRIJEDNOST RAMAZANA, POSTA I IBADETA U NJEMU Od Selmana, r.a., prenosi se sljedei hadis: Odrao nam je Poslanik, a.s., hutbu na kraju mjeseca a'bana i tom prilikom rekao: "Ljudi, dolazi vam velianstveni mjesec, mjesec pun bereketa, u kojem ima jedna no vrednija od hiljadu drugih mjeseci." Allah, d.., odredio je u tome mjesecu post kao strogu obavezu, a teraviju - namaz koji se obavlja u tim noima kao dobrovoljni vid ibadeta. Ko se Allahu, d.., priblii kakvim dobroinstvom, raunat e se kao da je obavio

  • 12

    strogu obavezu u nekom drugom mjesecu. Ko obavi strogu obavezu (farz), raunat e mu se kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. To je mjesec strpljivosti, a nagrada je za nju Dennet. To je mjesec pomaganja, mjesec kada se poveava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postaa, bit e mu to oprostom grijeha i oslobaanjem od vatre, a dobit e nagradu kao i posta bez umanjenja njegove nagrade. Tada prisutni ashabi povikae: "Poslanie, nismo svi u mogunosti nahraniti postaa". Muhammed, a.s., na to im je odgovorio: "Ta nagrada pripada i onome ko ponudi postau hurmu (datulu) ili ga napoji vodom ili gutljajem mlijeka". To je mjesec iji je poetak milost, sredina oprost, a kraj - osloboenje od vatre. Ko olaka onome stoje pod njegovom komandom u tom mjesecu, Allah, d.., tome e oprostiti grijehe i osloboditi ga od vatre. Nastojte u ovom mjesecu raditi etiri stvari: dvije kojima ete stei Allahovo, d.., zadovoljstvo,

  • 13

    i dvije kojima ste potrebni i koje su vam neophodne. Dvije stvari kojima ete stei Allahovo, d.., zadovoljstvo jesu ehadet - svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha, d.., te da od Njega traite oprost. Dvije druge stvari, koje su vam neophodne, jesu da Allaha, d.., molite za Dennet i traite zatitu od vatre. A ko napoji postaa, Allah, d.., napojit e ga sa Svoga havda (pojila), tako da nee oednjeti do ulaska u Dennet. Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Pet dnevnih namaza, duma do dume, a ramazan do ramazana, briu grijehe izmeu, ako se izbjegavaju teki grijesi". T