of 32 /32
RADOVI Intenzivni radovi na obnovi dionice Savski Marof – Zaprešić RADOVI Dovršavaju se radovi u Zagreb Zapadnom kolodvoru AKTUALNOSTI Novi vlak na slavonskome području _10 _ 4 LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. _6 BROJ 899 II LISTOPAD 2020.

RADOVI AKTUALNOSTI Intenzivni radovi na obnovi Dovršavaju

  • Author
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of RADOVI AKTUALNOSTI Intenzivni radovi na obnovi Dovršavaju

untitledRADOVI Dovršavaju se radovi u Zagreb Zapadnom kolodvoru
AKTUALNOSTI Novi vlak na slavonskome podruju
_10_4
_6
FOTO: HPP Osijek
IZDVOJENO RIJE UREDNIKA
ELJEZNIAR list H Infrastrukture d.o.o.
NAKLADNIK: H Infrastruktura d.o.o. ZA NAKLADNIKA: Ivan Krši GLAVNI UREDNIK: Ivan Kartelo IZVRŠNI UREDNIK: Branimir Butkovi JEZINE UREDNICE: Nataša Bunijevac, Ruica Stani UREIVAKI ODBOR: Martina Elizabeta Lovri, Ivana Soljai, eljko Kopi, Damir avar, Ivan Kartelo DIZAJN: Oskar Pigac FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Boris Šimundi ADRESA UREDNIŠTVA: Zagreb, Mihanovieva 12 telefon: +385 (0) 1 4534 288 telefaks: +385 (0) 1 4572 131 e-mail: [email protected] www.hzinfra.hr
NAKLADA: 1800 primjeraka TISAK: H Putniki prijevoz d.o.o., Zagreb
IMPRESUM
Drage kolegice i kolege,
premda smo svakodnevno zatrpani mnoštvom informacija vezanih uz situaciju s pandemijom koronavirusa, nije zgorega još jednom istaknuti vanost pridravanja epidemioloških mjera koje e, ako ve ne sprijeiti, onda definitivno usporiti širenje te zdravstvene ugroze. To je obaveza svakoga od nas ponaosob, jer na taj nain ne uvamo samo vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbliih, nego i radnih kolega s kojima provo- dimo dobar dio dana. Dakle, u skladu s brojnim preporukama nosite maske, odravajte higijenu ruku, drite distancu ili, jed- nostavno reeno, budite odgovorni. To je najmanje što moe- mo uiniti kako bi, ponajprije zdravstveni, ali i naš eljezniki sustav, koji nam donosi kruh naš svagdašnji, ostao odriv. Unato svemu svijet mora ii dalje i ide dalje pa tako i brojne poslovne aktivnosti na eljeznici. Vezano uz obnovu eljezni- ke infrastrukture u listopadu smo obišli radove na obnovi dio- nice od Zaprešia do Savskog Marofa koji se izvode planira- nom dinamikom. Prema planu, do kraja godine trebali bi biti završeni svi radovi na toj dionici, nakon ega kree obnova dionice od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora. U neposrednoj blizini istodobno se radi na obnovi pruga u zagre- bakome vorištu, o emu takoer pišemo u ovome broju »e- ljezniara«.
Što se tie putnikog prijevoza, iz Slavonije stie dobra vijest o uvoenju novoga vlaka. Radi se o novome dizel-elektrinom vlaku koji e prometovati na relaciji Osijek – Vinkovci – Osijek, što za tamošnje stanovništvo znai podizanje razine udob- nost putovanja eljeznicom, a vjerujemo da e privui i nove putnike. To je samo jedna u nizu aktivnosti koje provodi H Putniki prijevoz, koji je s jedinicama lokalne samouprave studentima diljem Hrvatske omoguio besplatan prijevoz vla- kom. O kojim smo sve zanimljivostima iz Hrvatske i svijeta veza- nima uz eljeznicu pisali u listopadu otkrijte sami.
RADOVI Intenzivni radovi na obnovi dionice Savski Marof – Zapreši
4I
VIJESTI IZ SVIJETA Testiranja pruga za brzinu od 200 km/h u eškoj
26I
6I
10I
12I
4 www.hzinfra.hr
_ RADOVI
INTENZIVNI RADOVI NA OBNOVI DIONICE SAVSKI MAROF – ZAPREŠI PIŠE: Ruica Stani FOTO: HI
Radovi u stajališu Brdovec
O bnova dionice Savski Marof – Za- greb Zapadni kolodvor, koja je zapo- ela u svibnju ove godine, unato
pandemiji koronavirusa izvodi se predvie- nom dinamikom.
Radovi se trenutano izvode na dionici Sav- ski Marof – Zapreši, stajalištima Brdo- vec i Zapreši-Savska te u kolodvoru Sav- ski Marof. Na navedenoj dionici tijekom listopada iz- vodila se strojna zamjena tranica te za- mjena drvenih pragova betonskima. Uspo-
redno s tim izvodili su se radovi na zamje- ni elemenata kontaktne mree, prometno- upravljakog i signalno-sigurnosnoga pod- sustava. Završeni su radovi na ugradnji za- štitnog sloja na toj dionici.
U kolodvoru Savski Marof ureuje se ko- lodvorska zgrada i njezin okoliš. Na sta- jalištima Zapreši-Savska i Brdovec izra- uju se peroni i ureene površine. Tako- er, obnavlja se most Lunica. U studenom se, ukoliko vremenski uvjeti to dopuste, planira zamjena skretnica u
kolodvoru Savski Marof. Do kraja godine planira se završetak svih radova na dio- nici Zapreši – Savski Marof, stajalištima Zapreši-Savska i Brdovec te obnova kolo- dvorske zgrade u kolodvoru Savski Marof. Tada e brzina prometovanja vlakova iz- meu Zaprešia i Savskog Marofa biti 120 km/h, a nakon toga zapoet e obnova pruge od Zaprešia do Zagreb Zapadnog kolodvora. Obnova cjelokupne dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor vrijedna je 365,7 milijuna kuna (bez PDV-a), od ega
5ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
• sanaciju triju pothodnika te ugradnju sintetikoga popoenja na eljezniko- cestovne prijelaze »Sokolska«, »Kolodvor- ska«, »Savska«, »Brdovec« i »Savski Ma- rof« • ureenje zgrada u kolodvoru Savski Marof i stajalištu Brdovec • zamjenu postojeih perona i ureenih površina novima u stajalištima Kustošija i Zapreši-Savska te u kolodvoru Podsused • ugradnju nadstrešnica u stajalištima Ku- stošija, Podsused, Zapreši-Savska i Brdovec • usklaivanje signalno-sigurnosnih i te- lekomunikacijskih ureaja • kompletnu obnovu sustava kontaktne mree.
se vei dio financira iz kredita Svjetske banke. Radove izvodi tvrtka Swietelsky, a završetak svih radova planiran je na ljeto 2022. Obnovom postojee infrastrukture na 17,8 km podii e se razina sigurnosti, omoguit e se vea brzina vlakova i vea nosivost pruge, a gradsko-prigradski prije- voz putnicima e postati bolji i privlaniji. Projekt obnove pruge na dionici Zagreb Za- padni kolodvor – Savski Marof obuhvaa:
• cjelovitu obnovu gornjega i donjega prunog ustroja • sanaciju mostova Krapina, Lunica i Vrabešak • sanaciju propusta i sanaciju podvo- njaka Vrapanska i Škorpikova
_ RADOVI
Radovi na izmjeni kolosijeka Stajalište Zapreši-Savska
Radovi na zamjeni zaštitnog sloja Kolosijek na dionici Zapreši – Savski Marof
Kolodvorska zgrada u Savskom Marofu
6 www.hzinfra.hr
_ RADOVI
DOVRŠAVAJU SE RADOVI U ZAGREB ZAPADNOM KOLODVORU PIŠE: Branimir Butkovi FOTO: Dragutin Stanii
Zagreb Zapadni kolodvor – rnomerec
Na mrei hrvatskih pruga izvode se radovi na brojnim lokacijama. O ne- kima projektima piše se puno, a o
drugima puno manje, što ne znai da se radi o manje vrijednim radovima. Tako se relativno malo zna o projektu »Obnova pru- ga u voru Zagreb«.
Tim su projektom obuhvaeni radovi na obnovi dvokolosijene pruge od Sesveta do Save. Premda nije dio toga projekta, ra- dilo se i na ojaanju mosta Sava Jakuše- vac i tako su obnovljenom prugom Sesve- te povezane sa Zagreb Ranirnim kolodvo- rom. U sklopu projekta trenutano se pri- vode kraju i radovi na obnovi etvrtoga ko- losijeka u Zagreb Zapadnom kolodvoru. Tijekom 2018. poeli su radovi na obnovi 18,6 kilometara kolosijeka otvorene pruge Sesvete – Sava (M 401). Ta je dionica dio
spojne pruge koja, nastavljajui se na dru- ge spojne pruge koridora RH1 i RH2 na podruju zagrebakoga vorišta, spaja spomenute koridore sa zagrebakim Ran- irnim kolodvorom. Na toj obilaznici redo- vito tee samo teretni prijevoz i pruga je bila u vrlo lošemu stanju, to više što je obnova lijevoga kolosijeka od Sesveta do kolodvora itnjak izvedena prije pola sto- ljea (1969.), a desnoga kolosijeka 1985. Od itnjaka do Sava rasputnice remont je izveden 1968.
U sklopu remonta pruge od Sesveta do Save u cijeloj je duljini izveden nepre- kinuto zavareni traniki trak, a ugraene su nove tranice i novi armiranobetonski pragovi. Premda se radi o drugome projektu, u me- uvremenu su završeni i radovi na ojaa- nju mosta preko Save u Jakuševcu. Zbog
ošteenja i dotrajalosti mosta pristupilo se izvoenju 5 155 000 kuna vrijednome projektu ojaanja mosta. Ti su radovi obu- hvatili ojaanje eline konstrukcije, ski- danje postojeega torkreta u cijelosti, pri- premu površine triju stupova i izvedbu no- voga mlaznog betona debljine 10 centime- tara, nasipanje i ureenje obloge za upor- njake te ojaanje konih spregova na i- tavome mostu. Izvoa radova Prune graevine poeo je raditi krajem listopada 2018. i posao je dovršen 5. srpnja sljedee godine. S druge strane zagrebakoga vorišta iz- vode se radovi na obnovi etvrtoga kolo- sijeka na zagrebakome Zapadnom kolo- dvoru. U sklopu radova mijenjaju se tra- nice, tucanik i pragovi. Radove na dva kilo- metra dugome kolosijeku izvode Prune graevine. Kolosijek se nalazi tik uz pro-
7ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
lazni kolosijek i na njemu tee intenzivan promet. Onuda prolaze svi teretni vlakovi koji iz smjera Savskog Marofa voze prema Rijeci ili Zagreb Ranirnom kolodvoru, dok prema Zagreb Glavnom kolodvoru voze putniki vlakovi. Po izlasku iz Zagreb Zapadnog kolodvora pruga nastavlja do Zagreb Glavnog kolo- dvora, a pruni krak odvaja se prema Treš- njevci i preko Save vodi prema Delti na Re- metincu, gdje se pruga odvaja prema Za- greb Ranirnom kolodvoru i Hrvatskom Leskovcu odnosno Rijeci. Posljednja obnova 4. kolosijeka izvedena je 1980. i njegovo je stanje zahtijevalo hit- nu obnovu. Paralelno s radovima na Zagreb Zapad- nom kolodvoru, na odvojnome kraku pru- ge od izlazne skretnice u Zapadnome kolo- dvoru do odjavnice Trešnjevka, u duljini od oko 1500 metara, takoer se izvodio remont. Tijekom sljedee godine predviena je za- mjena skretnica u kolodvorima Zagreb it- njak, Zagreb Resnik i Zagreb Zapadni ko- lodvor.
_ RADOVI
NAJVIDLJIVIJI RADOVI U KOLODVORU DUGO SELO PIŠE: Branimir Butkovi FOTO: Branimir Butkovi
Kolodvor Dugo Selo
Nadvonjak na izlazu iz kolodvora KrievciIzgradnja pothodnika u Vrbovcu
U sklopu radova na projektu Dugo Selo – Krievci trenutano se najvi- še radi na samome kolodvoru Dugo
Selo, dok su još primjetni i manji radovi du prune dionice. Ipak, na ostalim je di- jelovima dinamika rada usporena. Neve- zano uz taj projekt, radovi na izgradnji nadvonjaka na izlazu iz kolodvora Kriev- ci dobro napreduju.
U skladu sa situacijom vezanom uz finan- cijske probleme konzorcija, ponajprije pod- izvoaa radova koji izvodi graevinske radove, radovi su se u proteklih etiri-pet mjeseci izvodili na nekoliko lokacija nad- vonjaka i dijelova novoga kolosijeka na otvorenoj pruzi, i to uglavnom na gornje- mu ustroju i kontaktnoj mrei, no sve za- jedno u minimalnome opsegu.
Ozbiljniji radovi koji su izvedeni poetkom rujna vezani su uz izgradnju prespoja pru- ge i kolodvora Krievci te puštanja u rad novog signalno-sigurnosnog ureaja u kolodvoru Krievci, ime je poddionica pru- ge od Vrbovca do Krievaca osposobljena za promet vlakova na oba kolosijeka. Izvo-
dili su se i radovi na izgradnji kolodvorske zgrade i zgrade za sekcioniranje u Dugom Selu.
Istodobno na izlazu iz kolodvora Krievci, slino kao u Vrbovcu, gradi se nadvonjak preko pruge, nakon ega e se ukinuti vrlo frekventan eljezniko-cestovni prijelaz.
Investitor projekta izgradnje nadvonjaka s prilaznom cestom do brze ceste prema Zagrebu su Hrvatske ceste. Izvoai rado- va vrijednih oko 50 milijuna kuna su Zagor- je Gradnja i Geotehnika. Ako radovi budu tekli planiranim tempom, sredinom sljede- e godine promet e se preusmjeriti na no- vi nadvonjak.
9ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
_ AKTUALNOSTI
PIŠE: Ivan Kartelo FOTO: Ivan Kartelo
Ispred grobnice poginulih u eljeznikoj nesrei 1974. S lijeva na desno: Nikola Ljuban, Damir Rubi, Krunoslav Papi i Tin Simoni
Delegacija eljeznikih društava i predstavnici Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih eljeznica ispred Središnjega kria
P ovodom Dana svih svetih, dana 28. listopada na zagrebakome groblju Mirogoju predstavnici uprava elje-
znikih društava i Udruge branitelja i inva- lida Domovinskog rata zapalili su svijee i poloili vijence ispred Središnjeg kria u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Do- movinskog rata te na grobnicu poginulima u traginoj eljeznikoj nesrei na zagre- bakome Glavnom kolodvoru 1974. godine.
Nakon mise u crkvi Presvetog Srca Isuso- vog svi okupljeni uputili su se na groblje Mirogoj. U ime UBIDR H-a vijence je polo- io predsjednik Siniša Masteli, u ime H Infrastrukture lanovi Uprave Nikola Ljuban i Krunoslav Papi, u ime H Putnikog pri- jevoza lan Uprave Damir Rubi, a u ime H Carga direktor prodaje Tin Simoni.
U znak sjeanja na 213 poginulih eljezni- ara u Domovinskome ratu istoga dana predstavnici devetnaest podrunica UBIDR H-a poloili su vijence i zapalili svijee na grobljima širom Hrvatske.
10 www.hzinfra.hr
PIŠE: HPP FOTO: HPP
Tajnik upanije Ivan Hampovan, upan Ivan Anuši, predsjednik Uprave HPP-a eljko Uki, lan uprave HI-a Darko Bariši
Darko Bariši s medijima
Novi dizel-elektrini vlak koji e vo- ziti na slavonskome podruju u pro- met je pušten 15. listopada 2020.
Na prvome putovanju novoga vlaka na re- laciji Osijek – Vinkovci – Osijek bili su u- pan Osjeko-baranjske upanije Ivan Anu- ši, predsjednik Uprave H Putnikog pri- jevoza eljko Uki i lan Uprave H Infra- strukture Darko Bariši sa suradnicima. Vlak je iz osjekoga kolodvora krenuo u 10.51 sat.
Tijekom 40-minutnoga putovanja prema Vinkovcima upan Anuši izjavio je:
_Kako je i dogovoreno i najavljeno, od da- nas na relaciji Osijek – Vinkovci prome- tuje novi niskopodni vlak te se nadam da e se nastaviti tako kvalitetna suradnja s Hrvatskim eljeznicama. elimo obnoviti i pruge i kolodvore te uvesti u promet mo- derne vlakove. Danas poinjemo s ovim. Ve je uvedena jedna nova linija, tako- zvani studentski vlak, koji e od sljedee godine biti besplatan za studente iz Os- jeko-baranjske upanije. Uskoro e poe- ti i obnova zgrade eljeznikoga kolodvo- ra u Osijeku, a dodamo li tome i obnovu eljeznikog koridora Osijek – Virovitica – Zagreb, mislim da nas eka jedno novo razdoblje ulaganja i moderniziranja elje- znikoga prometa. Moramo svi raditi na tomu da se infrastruktura odnosno pruge na prostoru cijele Hrvatske obnove kako bi se omoguila i nabava modernih vozila koja bi na tim relacijama mogla prome- tovati i veim brzinama. Iskustva drugih zemalja kao i velikih svjetskih gradova su takva da se uglavnom prometuje vlakom pa bi to trebala biti i naša budunost.
Zadovoljstvo uvoenjem novoga vlaka u promet izrazio je i predsjednik Uprave H Putnikog prijevoza: _Stvoreni su preduvjeti da i u ovome dije- lu Hrvatske u sklopu modernizacije elje-
znice uvedemo niskopodni vlak. Naalost, imamo samo pet ovakvih vlakova i poku- šavamo ih rasporediti na frekventne rela-
cije kakva je ova izmeu Osijeka i Vinko- vaca, na kojoj se preveze nešto manje od 200 000 putnika na godinu. Ovaj vlak po-
11ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
Po dolasku vlaka u Vinkovce putnike je do- ekao upan Vukovarsko-srijemske upa- nije Boo Gali, koji je izjavio:
_U sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem zalaemo se za modernizaciju i ob- novu eljeznikih pravaca, posebno pruge Vinkovci – Zagreb, ali i Vinkovci – Osijek i ostalih pravaca, kao i za nabavu novih vla- kova kojima je ugodnije i bre putovati. elimo da Vinkovci i dalje budu jako e- ljezniko vorište i grad eljezniara.
Uz ostale vlakove novi e vlak voziti na re- lacijama Osijek – Vinkovci – Osijek, Vin- kovci – Vukovar – Vinkovci, Osijek – upa- nja i upanja – Vinkovci. Dizel-elektrini motorni vlak za regionalni prijevoz serije 7023 postie maksimalnu brzinu od 120 km/h, a ima 167 sjedeih mjesta i 175 sta- jaih mjesta. Opremljen je s etiri para dvokrilnih vrata i ima dvije rampe za ula- zak i izlazak osoba u invalidskim kolicima te prostor za bicikle. Vlak je opremljen suvremenim sustavom grijanja i hlaenja te videonadzorom, a putnicima u vlaku omoguen je besplatan pristup internetu (WiFi).
Uvoenjem novih vlakova u promet na sla- vonskome podruju unaprjeuje se kvali- teta prijevozne usluge, pouzdanost i ras- poloivost vozila, a novi vlakovi doprinose i smanjenju oneišenja okoliša.
krivat e veinu linija izmeu Osijeka i Vin- kovaca i sigurno e u sklopu svojega dnev- nog prometovanja voziti i na linijama pre- ma upanji i Vukovaru. Osjeko-baranj- ska i Vukovarsko-srijemska upanija ima- ju oko 1, 15 mil. putnika na godinu, zbog ega elimo unaprijediti kvalitetu prijevo- za za cijelo ovo podruje i u promet uvesti sigurne i udobne vlakove 21. stoljea. U floti imamo pet ovakvih dizelskih vlakova, njihov je proizvoa tvrtka Konar – elek- trina vozila, a do kraja 2023. namjerava- mo nabaviti još sedam takvih vlakova od kojih bi jedan trebao završiti i na ovome podruju.
Tom prigodom lan Uprave H Infrastruk- ture Bariši izjavio je: _U zadnjih nekoliko godina krenulo se u revitalizaciju cjelokupne eljeznike mre- e kako bismo kroz nekoliko godina do- stigli europsku razinu eljeznike infra- strukture, a nakon 52 godine sagraena je i prva nova pruga na relaciji Gradec – Sveti Ivan abno. U sklopu revitalizacije nastavit emo i s ulaganjima u obnovu pruga na slavonskome podruju kako bi se podigla brzina i poboljšala kvaliteta prijevoza, a u tijeku su i aktivnosti vezane uz obnovu zgrade eljeznikoga kolodvo- ra u Osijeku koja bi trebala poeti u pro- ljee 2021.
_ AKTUALNOSTI
12 www.hzinfra.hr
SVE VEI BROJ STUDENATA PUTUJE BESPLATNO
PIŠE: HPP FOTO: Ante Kleina,Branimir Butkovi
J edinice lokalne i regionalne samo- uprave ve niz godina sudjeluju u sufinanciranju prijevoza uenika
srednjih škola i studenata od mjesta pre- bivališta do mjesta školovanja. Opseg to- ga segmenta prijevoza koji ostvaruje H Putniki prijevoz poveava se pa su ue- nici i studenti tijekom protekle godine os- tvarili 5,5 milijuna putovanja.
U skladu s Odlukom Vlade RH o kriterijima i nainu financiranja troškova javnoga prijevoza redovitih uenika srednjih škola od rujna 2012. uenici ostvaruju pravo na sufinanciranje 75 posto odnosno 100 po- sto troškova meumjesnoga javnog prije- voza. Tom su odlukom utvreni kriteriji i nain sufinanciranja/financiranja troško- va javnoga prijevoza uenika prema ko- jima uenik moe koristiti eljezniki prije- voz ako mu je adresa prebivališta/bora- višta udaljena do dva kilometra od elje- znikoga kolodvora/stajališta i ako je voz- ni red prilagoen odravanju nastave (vri- jeme ekanja od dolaska u mjesto školo- vanja do poetka nastave odnosno od za- vršetka nastave do polaska prema mjestu stanovanja uenika ne prelazi 45 minuta, a u sluaju potrebe za presjedanjem, vri- jeme ekanja izmeu dviju linija javnoga prijevoza ne smije biti dulje od 30 minuta). U sufinanciranje preostalih 25 posto cije- ne karte u cijelosti ili djelomino ukljuile su se jedinice lokalne i regionalne samo- uprave pa uenici u veini sluajeva ostva- ruju pravo na besplatno putovanje. Pritom se koriste razliiti modeli sufinanciranja te se odreene jedinice odluuju za sufi- nanciranje fiksnoga iznosa, a druge za po- stotak sufinanciranja. U odreenim slua- jevima uenici se voze besplatno jer nji- hov prijevoz u iznosu od 75 posto sufinan- cira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, od 12,5 posto upanija, a ostalih 12,5 po- sto grad ili opina. Takoer, jedinice lokalne i regionalne sa- mouprave sufinanciraju prijevoz redovitih
studenata kroz razliite modele, pri emu dio studenata ostvaruje pravo na bespla- tan prijevoz, dok se prijevoz drugih ostva- ruje uz 75 posto popusta. Pravo na besplatan prijevoz studenata koji sufinanciraju upanije od veljae 2018. imaju studenti koji putuju na pruzi Virovitica – Banova Jaruga, a imaju prebivalište u Bjelovarsko-bilogorskoj, Vi- rovitiko-podravskoj, Poeško-slavonskoj i Sisako-moslavakoj upaniji. Od listo- pada 2018. Poeško-slavonska upanija omoguila je besplatan prijevoz redovitih studenata i uenika srednjih škola s pre- bivalištem na podruju upanije koji na relaciji Poega – Zagreb GK – Poega pu- tuju studentskim vlakovima. Pravo na pri- jevoz ostvaruju uenici koji se školuju u Zagrebu za zanimanja za koja se ne mogu školovati u srednjim školama na podruju upanije te koji ne ostvaruju pravo na su- financiranje prijevoza na temelju Odluke Vlade RH. Ove akademske godine prvi vlak na relaciji Poega – Zagreb poeo je voziti 4. listopada. Splitsko–dalmatinska upanija je prva u-
panija koja je svim studentima s prebi- valištem u upaniji omoguila besplatan prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta studiranja za neogranien broj putovanja. Suradnja H Putnikog prijevoza i Split- sko-dalmatinske upanije poela je u rujnu 2018.
Od poetka ove godine besplatan prijevoz studentima za neogranien broj putova- nja omoguuju Primorsko-goranska upa- nija i Grad Slatina. Uz to odreene upa- nije djelomino sufinanciraju putovanje studenata vlakom pa Osjeko-baranjska upanija pokriva 25 posto cijene pojedi- nane i mjesene studentske karte, a za iduu godinu najavila je i besplatna puto- vanja studenata.
Opine Darda, Bizovac i Stubike Toplice plaaju studentima mjesene karte pa studenti ostvaruju pravo na svakodnevna besplatna putovanja. Vukovarsko-srijem- ska i Brodsko-posavska upanija sufinan- ciraju odreeni broj besplatnih putovanja vlakom za studente, Varadinska upanija
13ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
studentima sufinancira odreeni broj po- jedinanih putovanja, dok Sisako-mosla- vaka upanija sufinancira 50 posto izno- sa mjesene studentske karte. Uz nave- dene upanije, gradove i opine još 23 grada i opine sufinanciraju mjesene studentske karte. Uz studentski vlak koji vozi na relaciji Po- ega – Zagreb GK – Poega ove jeseni uveden je i studentski vlak koji od 11. li- stopada petkom izravno povezuje Zagreb i Osijek, a od 16. listopada nedjeljom Osi- jek i Zagreb. O zainteresiranosti stude- nata svjedoe i podaci prema kojima je prvoga vikenda prometovanja putovalo oko 45 putnika, a sljedeega vikenda oko 90 putnika.
U 2019. uenici i studenti ostvarili su oko 5,5 milijuna putovanja. Sufinanciranje prijevoza uenika i stude- nata potie korištenje eljeznikoga prije- voza te omoguuje kvalitetniju mobilnost mlae populacije i poboljšanje ivotnoga standarda graana.
_H PUTNIKI PRIJEVOZ
ISKUSTVO I MLADENAKI ENTUZIJAZAM DOBITNA SU KOMBINACIJA PIŠE: Boris Šimundi FOTO: Boris Šimundi
Novo Kojadinovi
Na mladima svijet ostaje, a na stari- ma opstaje esto je spominjana uz- reica, koja upuuje na to da svijet
jedino opstaje ako postoje uzajamnost i prijenos vrijednosti, iskustva i znanja. Ka- ko bih potvrdio svoje razmišljanje uputio sam se u Varadin, u vagonsko naselje gdje su smješteni zaposlenici Prunih gra- evina koji rade na oblinjim remontima ili na odravanju eljeznikih pruga.
Jedno od tih gradilišta jest pruna dionica od akovca do Male Subotice, na kojoj Pru- ne graevine strpljivo i znalaki zamjenju- ju istrošene elemente eljeznike rešetke. Cilj puta bio je razgovor s dvojicom zapo- slenika Prunih graevina, i to Novom Ko- jadinoviem, koji je mjerodavan za sigur- nost prometa prunih strojeva, i Krešimi- rom Sertiem, mladim graevinskim ine- njerom. Pisao sam ponešto o njima i u prošlome broju lista »eljezniar«, no s obzirom na to da je naš prvi razgovor bio zanimljiv, nastavljam priu o tome dvojcu. Kojadinovievo iskustvo rada na eljezni- ci dugo pune 42 godine, ispunjeno ue- njem i nesebinim prenošenjem znanja mlaim kolegama, i dolazak pred vrata zasluene mirovine zasluuju koje slovo više.
Serti je mladi inenjer koji je izabrao in- enjerski smjer niskogradnje, a sudbina je Sertia i Kojadinovia povezala na elje- zniarskim poslovima. U šali govore kako jedan od drugoga još ue.
Kojadinovi je svoj eljezniarski kruh odabrao davne 1979., i to u eljezniko- transportnom poduzeu Zagreb, u grae- vinskoj sekciji. Nakon što je završio sred- njoškolsko obrazovanje u Tesliu u Bosni i Hercegovini, Kojadinovi je u potrazi za poslom krenuo u Zagreb. Zagreb je bio grad u koji su odlazili mnogi mladi ljudi iz zapadne Bosne kako bi pronašli svoju bu- dunost. Prvo je kratko radio u Hidroelek-
tri, no ubrzo je taj posao zamijenio novim poslom na eljeznici, u poduzeu TP Za- greb, a nakon osamostaljenja Hrvatske u jedinstvenome poduzeu Hrvatske elje- znice:
_Tih je godina onaj tko je upravljao stro- jem morao znati i kako ga popraviti pa sam imao dvostruku zadau, zadau ru- kovatelja strojem i mehaniara. Kako se mijenjala tehnologija, upotpunjavao sam i ja svoja znanja o tim strojevima. Meu os- talim, bio sam na obuci u tvrtki Plasser & Theurer u Linzu. – rekao je Novo.
Netko tko je poput Nove proveo ivot na eljeznikim prugama ima pravo vidjeti i usporeivati baš sve što se tie eljezni- ce. Nije rije samo o mehaniaru i strojo- voi koji je godinama upravljao najsloe- nijim prunim strojevima, ve o osobi koja poznaje sve detalje eljeznice.
_Pomak u opremanju i modernizaciji da- našnje eljeznice u Hrvatskoj postoji, no ne bi bilo zgorega zaposliti mlade i stru-
ne kadrove poput novih rukovatelja tim specijalnim strojevima. – komentirao je Kojadinovi, mislei pritom i na nabavu no- vih prunih strojeva bez kojih nema kvali- tetnoga eljeznikog odravanja.
Zamolio sam Kojadinovia da se prisjeti nekih trenutaka iz svojega eljezniarskog ivota:
_Nalog za prebacivanje prune mehaniza- cije prema Solinu uslijedio je još za Domo- vinskoga rata. Prema tome nalogu, meha- nizaciju smo trebali ukrcati na teglenicu (maona) koja se nalazila u luci Rijeka. Na- ravno da smo posao odradili jer smo oe- kivali i nastavak popravka pruge prema Kninu i Ogulinu. Nastavak remonta pruge, koja je bila presjeena, uslijedio je nakon 1995., a nova baza Split potrajala je neko- liko lijepih godina.
Pitanje o svojemu privatnom ivotu meu zagorskim bregima i ljubavi prema obite- lji, vinogradarstvu i uzgoju pela Novo je doekao s radošu kako bi kazao da je od
15ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
gu prenijeti drugima, baš kao što sam svih ovih godina prenosio znanje i mlaim lju- dima na eljeznici. – rekao nam je Novo Kojadinovi.
Drugi sugovornik Krešimir Serti jest mla- di inenjer koji je svoje aktivnosti usmjerio prema poslovima razvoja i graenja e- ljeznike infrastrukture. Za sebe kae da je deko sa zagrebakoga asfalta, usmje- renoga strunog školovanja. Završio je Graevinsku tehniku školu i Graevinski fakultet, smjer niskogradnja. Posao u Prunim graevinama odredio je Krešimirov smjer koji je po mnogoemu specifian i drugaiji – izgradnja i odra- vanje eljeznikih pruga.
_Da bi se dobro radilo, treba postojati lju- bav prema pozivu, jer nigdje nije sve jedno- stavno. – rekao je Krešimir.
Raditi u Prunim graevinama znai uiti i sazrijevati, a to je puno lakše u stabilnoj sredini kakve su Prune graevine u ko- jima su mnogi elementi posloeni.
Serti se prisjetio svojega prvog posla u eljeznikome kolodvoru Kotoriba:
_Bilo je vrue, a posao nije bio lagan. Kolo- dvor, sunce i ljudi na pruzi. Rad gotovo da nije stao, osim kratke pauze od pola sata. Na pripremljenu podlogu polagali su se no- vi pragovi. Radio se prvi kolosijek u elje- znikome kolodvoru, gdje sam upoznao i druge kolege koji su radili na tome gradi- lištu. Danas su mnogi od tih nekadašnjih radnika sa eljeznikoga kolodvora Koto- riba poslovoe koji su svojim radom i zala- ganjem napravili korake u svojoj profesiji.
Sedam godina rada u Prunim graevi- nama i pet godina neprekidnoga teren- skog rada na izgradnji i remontu eljezni- kih pruga uinilo je od Krešimira poznava- telja rada na eljeznikoj infrastrukturi:
_Ovdje na gradilištu radi se od srijede do nedjelje dok je pruga privremeno zatvore- na za promet. Nakon dnevnoga posla od- maramo u vagonskome naselju uz elje- zniki kolodvor Varadin. S obzirom na to da ivimo isti vagonski ivot, bolje sam upoznao mnoge radnike Prunih grae- vina. Terenski rad ne ide mi u prilog kada je rije o uenju i obvezama vezanima uz nastavak studiranja, no nadam se vreme- nu kada u se moi posvetiti knjigama koje budunost znae. – zakljuio je Serti.
dotepenca postao pravi Zagorec s vino- gradom zasaenim sortnom vinovom lo- zom i kleti na brdu, da je završio srednjo- školsko obrazovanje za vinogradara i pod- rumara u Zaboku, da odlazi na simpozije u Maarsku, Italiju, Sloveniju te da prenosi znanje svojim prijateljima i susjedima. Naknadno mu se pelarstvo uinilo kao prirodan put jer mu donosi puno ljubavi, a ponešto i koristi od prodaje meda. Kojadinoviev trud i rad kao znalca struke u vinogradarstvu prepoznali su i njegovi prijatelji koji su ga izabrali za dopredsjed- nika Udruge vinara i vinogradara »Trsek«, Konjšina i Hrašina, a u Udruzi »Nektar«, koja je svoje djelovanje usmjerila na po- znavanje pela i njihov uzgoj, Novo je lan Upravnog odbora. Uspjesi ne dolaze sluajno pa je Novo is- taknuo podršku koju mu pruaju supruga, sin, ki i unuk:
_Uz moju obitelj i vinogradarstvo me veza- lo uz zagorske brege i moju Budinšinu, a kasnije aktivnosti imale su smisla jer me radovala spoznaja da steeno znanje mo-
_ PRUNE GRAEVINE
Krešimir Serti
16 www.hzinfra.hr
PIŠE: Branimir Butkovi FOTO: Siniša Abramovi, Branimir Butkovi
asopis »Lider« objavio je, prema poda- cima Fine, popis tisuu najveih hrvat- skih poduzea u 2019. Ti su podaci uspo- reeni s 2018. U tablicama su prikazani podaci o ukupnome prihodu, broju zapo- slenih te prosjenoj plai u navedenim poduzeima.
Prema ukupno ostvarenim prihodima, naj- vee hrvatsko poduzee jest INA – Indu- strija nafte d.d. s ukupnim prihodom od 21 813 303 352 kune. U Ini je zaposleno 3789 radnika s prosjenom plaom od 10 525 kuna. Na drugome je mjestu, s dvo-
struko manje ostvarenim prihodom (10 519 884 837), Hrvatska elektroprivreda d.o.o. Ukupno 470 zaposlenih imalo je pro- sjenu plau od 10 713 kuna. Konzum Plus d.o.o. s ostvarenih 7 657 408 382 ku- ne zauzeo je tree mjesto. U Konzumu je zaposleno 9382 ljudi s prosjenom pla- om od 3582 kune.
Meu tisuu najveih našlo se i šest tvrtki iz eljeznikoga sustava. H Infrastruktu- ra d.o.o. pozicionirana je na 62. mjestu, H Putniki prijevoz d.o.o. na 118., H Car- go d.o.o. na 192., a Prune graevine d.o.o. na 323. mjestu. Nešto nie, na 633. mjestu, su Tehniki servisi eljeznikih vozila d.o.o., a na 701. mjestu jest OV – Odravanje vagona d.o.o. U sektoru Pro- met – dodatne usluge H Infrastruktura d.o.o. je u konkurenciji zranih luka, po- morskih luka i kontrole zrane plovidbe na prvome mjestu. Najbolje plasirana tvrtka iz eljeznikoga
sustava jest H Infrastruktura d.o.o. s ukupnim prihodom od 1 322 322 216 ku- na, što je za 90 252 729 kuna više nego u 2018. Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je 466 574 kune. U H Infrastruk- turi d.o.o. tijekom 2019. bila su zaposlena 4874 radnika s prosjenom plaom od 7044 kune. S ostvarenih 835 908 589 kuna H Put- niki prijevoz d.o.o. pozicionirao se na 118 mjestu. Premda je realizirani prihod u od- nosu na 2018. bio za 20 769 298 kuna manji, tvrtka je ostvarila dobit u iznosu od 5 085 029 kuna. S prosjenom plaom od 6815 kuna u H Putnikom prijevozu bila su zaposlena 1783 radnika. H Cargo d.o.o. našao se na 192. mjestu, a ostvario je prihod od 523 936 804 kune, što je za 7 222 102 kune više nego u 2018. Društvo zapošljava 1430 eljezniara, što je za 160 ljudi manje nego u 2018. H Car- go d.o.o. je u 2019. ostvario gubitak od
Meu 1000 najveih poduzea po ukupnome prihodu, a prema istra- ivanju asopisa »Lider«, našlo se
pet tvrtki iz eljeznikoga sustava. Najbo- lje plasirana, na 62. mjestu jest H Infra- struktura d.o.o., a slijede H Putniki pri- jevoz d.o.o., H Cargo d.o.o., Tehniki ser- visi eljeznikih vozila d.o.o. i OV – Odra- vanje vagona d.o.o.
17ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
od 5653 kune radilo je 1458 radnika. Ako se analizira samo sektor graevinarstva najuspješnije su bile Hrvatske autoceste d.o.o. s prihodom od 2 296 106 100 kuna i ostvarenom dobiti od 398 543 800 kuna. Tvrtka zapošljava 2707 radnika. Prune graevine d.o.o. pozicionirane su na 17. mjestu. Tehniki servisi eljeznikih vozila d.o.o. zauzeli su 633. mjesto. Tvrtka je u vlasniš- tvu H Putnikog prijevoza d.o.o., a ostva- rila je prihod od 172 817 634 kune i dobit od 100 229 kuna. U poduzeu je zaposle- no 869 radnika, a prosjena plaa iznosi
6099 kuna. OV – Odravanje vagona d.o.o. poduzee je u vlasništvu H Carga d.o.o. i nalazi se na 701. mjestu. U njemu je zaposleno 558 radnika s prosjenom plaom od 5747 kuna. Organizacijskim promjenama da- našnjemu poduzeu OV – Odravanju va- gona pripojeni su RPV Slavonski Brod d.o.o. i RV akovec d.o.o. Zbog toga je broj zaposlenih u 2018. s 208 povean na 558, a prihod s 42 321 948 na prošlogo- dišnjih 155 305 365 kuna. Prošlu je godinu OV – Odravanje vagona završilo s gubit- kom od 9 143 820 kuna.
140 841 007 kuna. Prosjena plaa iznosi- la je 7119 kuna. U sektoru Promet – kopneni prijevoz te- reta i cjevovodi na prvom su mjestu Hr- vatske autoceste. H Putniki prijevoz d.o.o. zauzima tree mjesto, iza drugopla- siranog ZET-a, a H Cargo d.o.o. je na sedmome mjestu. Prune graevine d.o.o. s 1458 zaposle- nih ostvarile su prihod od 320 188 072 ku- ne i dobit od 355 100 kuna. U odnosu na 2018. prihod Prunih graevina manji je za 53 878 202 kune. Za prosjenu plau
_ ZANIMLJIVOSTI
PIŠE: Zvonko urak FOTO: Zvonko urak
O biljeavajui 5. listopada, Dan hr- vatskih eljeznica, Klub eljezni- kih umirovljenika organizirao je iz-
lobu eljeznikih predmeta u osjekome glavnom kolodvoru.
Zagrlite vaša sjeanja i ljubomorno ih u- vajte. U njima nisu samo oni s kojima ni- ste sve dulje. U njima ste i vi kakvi ste ne- kada bili i kakvi nikada više neete biti. Upitna je budunost onoga tko ne pozna- je i ne uva uspomene o svojoj prošlosti. To je misao vodilja druenja i djelovanja Kluba eljeznikih umirovljenika Osijek. Udruga njeguje sjeanja na prošlost, dru- enjem oplemenjuje sadašnjost i oekuje spokojnu budunost. Udruge osjekih eljeznikih umirovljeni- ka djeluju od 1924. bilo samostalno bilo udruene sa srodnim udrugama. Godine 2017. Klub eljeznikih umirovljenika po- eo je djelovati samostalno i organizirati aktivnosti eljezniarske tematike. Udru- ga organizira jednodnevne izlete, plesne veeri, obiljeava vane datume, prua uzajamnu pomo te organizira tjedna dru- enja u prostorijama udruge. Rezultat tih aktivnosti jesu ve tradicionalne izlobe na temu eljeznice koje Udruga postavlja ve nekoliko godina na Dan hrvatskih e- ljeznica 5. listopada. Izlobe su do sada organizirali u nekoliko gradova Slavonije, i to u Slatini, Donjem Miholjcu, Belišu i Ora- hovici, a planiraju ih organizirati i u Belo- me Manastiru, Našicama i akovu. Ove godine Klub eljeznikih umirovljeni- ka Osijek postavio je zanimljivu muzejsku izlobu u prostorijama kolodvora Osijek. Zahvaljujui višegodišnjemu prikupljanju starih eljeznikih predmeta u vlasništvu lanova udruge, nastala je respektabilna zbirka. Muzej rado posjeuju aktivni i umi- rovljeni eljezniari i lanovi njihovih obi- telji, putnici, ljubitelji eljeznice te uenici osnovnih i srednjih škola, koji u sklopu svojih obrazovnih programa ue o promet- nim djelatnostima.
U muzeju izloen je velik broj zanimljivih predmeta koji su s vremenom postali za- štitni znak eljeznice. Izloena su sred- stva veze poput indukcijskih telefona – stolni i zidni, rune centrale, zranih tele-
fonskih vodova (bandere s keramikim izolatorima) i ouvanoga Morseova apara- ta kojim se do šezdesetih godina prošloga stoljea na eljeznici pismeno komunicira- lo. Taj je aparat 1837. patentirao Samuel
Na otvorenju izlobe
19ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
rih odora i njihovih replika, pribora i opre- me radnika raznih slubi.
Izloeni su nacrti i projekti nekoliko obje- kata, meu kojima je najvaniji onaj o iz- gradnji osjekoga kolodvora. Kolodvor Osijek sagraen je 1870., a proširen je re- konstrukcijom prema projektima Franca Pfaffa 1898. kada je dobio današnji iz- gled. Zanimljivo je spomenuti to da je Pfa-
ff projektirao mnoge kolodvore u Austro- Ugarskoj Monarhiji kao što su Zagreb GK, Rijeka, Karlovac, Osijek, Peuh i druge. Vano mjestu u muzeju zauzimaju zidni satovi, zbirke prijevoznih dokumenata za terete i putnike, od kojih su posjetiteljima posebno zanimljive kartonske prijevozne karte tipa edmonson. Kartonske karte smještene u ternione i s komposterom uti- snutim datumom gotovo su dva stoljea bile zaštitni znak eljeznice (koristile se i u brodskome i zranome prometu). Kar- tonsku kartu patentirao je Thomas Ed- monson, koji je 1840. kao putnik na bla- gajnama uoio da se prijevozne isprave sporo ispisuju pa je na kartone veliine 30 x 57 x 0,75 mm unaprijed ispisao podatke o naješim relacijama putovanja i tako ubrzao prodaju karata. Time je sebi osi- gurao 10 centi po kilometru pruga svake eljeznice, ime je stekao veliko bogat- stvo. U muzeju se nalazi i niz sprava i ala- ta koji više nisu u uporabi: sprava za runo rezanje tranica, više od stotinu godina stare mjerne motke (drvene i metalne), pre- nosive skretnike brave, kliješta za plom- biranje otvora na vagonima, kolosijeni signalni znakovi, lampe s branika i ulaznih signala, brzinomjeri, struna literatura i slubena torba strojovoe iz vremena Au- stro-Ugarske Monarhije. Kao posebnost treba istaknuti dvoja pru- na kolica, trokolice, kojima se nekada obav- ljao pregled pruge i objekata uz prugu. Jedna su na runi pogon, a druga na mo- torni pogon i uvijek privuku pozornost naj- mlaih posjetitelja. Obino se na njima fo- tografiraju za uspomenu na posjet muze- ju. Zauzvrat svi obeaju da e od roditelja, baka i djedova traiti da uskoro putuju vlakom.
Klub eljeznikih umirovljenika planira urediti pravi eljezniki muzej u kolodvoru Osijek. Sve prikupljene predmete poklo- nio bi hrvatskim eljeznicama i gradu Osi- jeku za potrebe stalnoga muzejskog po- stava izloenog javnosti. Postoji inicija- tiva ureenja muzeja tranikih vozila u kojemu bi dio bio posveen bogatoj pro- šlosti osjekoga tramvaja.
Muzej je otvoren srijedom, petkom i subo- tom od 11.00 do 16.00 sati sve do kraja go- dine. Razgledanje je mogue i po dogo- voru na telefon udruge 098/9832-022.
Morse, koji je po zanimanju bio slikar. Izlo- ene su i zbirke signalnih lampi (fenjera) od onih na kalcijev karbid i repiino ulje do onih na petrolej, baterije i akumulatore. Zanimljiva je i zbirka eljezniarskih kapa veine eljeznica okolnih drava, raznih zanimljivih peata, propisa, pravilnika, uputa, promidbenih materijala, znaaka i poštanskih marki na temu eljeznice, sta- roga novca, dokumenata, originalnih sta-
_ KULTURA
Rijeka tranice
Rijeka tranice
T ijekom rada na projektu »Povezana Hrvatska« i snimanja promidbe- nih filmova etablirani hrvatski um-
jetnik Dario Bajurin izradio je impresivne fotografije i sloio ih za izlobu pod na- zivom »Put naš svagdašnji«. Inspiracija za naziv izlobe umjetniku su bili motivi iz- gradnje infrastrukturnih graevina iji je cilj povezivanje ljudi i njihove svakodnev- ice kao što su eljeznike pruge, mostovi i morska luka pristaništa.
Fotografije snimljene dronom iz zraka pri- kazuju razne infrastrukturne graevine u fazama njihove izgradnje na prostoru Re- publike Hrvatske. Na izlobi organiziranoj u Kulturnome centru Dubrava u Zagrebu izloene su fotografije koje pored kadrova eljeznikih infrastrukturnih projekata u izgradnji gledatelju otkrivaju detalje izgrad- nje Pelješkoga mosta, rotora u Zagrebu te lukih pristaništa u Tkonu i Cresu. Napri- mjer, na fotografijama eljeznike infra- strukturne graevine koje se grade u sklo- pu projekata modernizacije pruga Dugo Selo – Krievci, Zapreši – Zabok te una- prjeenja kontejnerskog terminala Zagre- bako pristanište u luci Rijeka gube gra- evinske oblike i omoguuju gledatelju po- gled iz druge, umjetnike perspektive na istu igru svjetla i sjene, geometrijske ob- like drugaijih proporcija. To je taj artis- tiki pogled koji se ne vidi na prvi pogled. Pored umjetnike dimenzije fotografije imaju dokumentaristiki znaaj jer su fo- tografskom kamerom graevinski objekti zaustavljeni tono u trenutku izgradnje, a nakon izgradnje nestat e ponueni for- mati i oblici zabiljeeni kamerom. Foto- grafije su snimane najnovijom tehnologi- jom u vrlo visokoj rezoluciji. Dodatni do- kumentaristiki znaaj izloba ima zahva- ljujui biljeenju projekata eljeznike i ostale infrastrukture sufinancirane europ- skim sredstvima.
_Oduvijek sam fasciniran mostovima, pru-
gama, putevima te sam snimajui zaista uivao i došao na svoje. Naziv izlobe fo- tografija »Put naš svagdašnji« nametnuo se upravo iz fotografija ovih graevinskih objekata iji je cilj raznim putevima spojiti ljude. Ujedno su ti putevi simboli snage koja povezuje ljude i zemlju. Nadam se da sam fotografijama uspio doarati svu sna- gu ovih infrastrukturnih graevina u sklo- pu projekata. – rekao je Bajurin.
Duga je lista kreativnih vizualnih poslova Dubrovanina Darija Bajurina. U svojoj du- goj karijeri Bajurin se etablirao kao filmski redatelj, fotograf, direktor fotografije na razliitim projektima, 3D animator i film- ski montaer. Radio je i kao voditelj video
i tonskog studija te kao izvršni producent na televizijskim projektima. Danas radi filmsku i video produkciju i gost je preda- va na Akademiji dramske umjetnosti na temama postprodukcije i novih tehnologija.
21ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
_ KULTURA
_ KULTURA
IZLOBE U SPOMEN NA VANE OBLJETNICE LIKE PRUGE I VLAKA »SLOBODA« PIŠE: Renata Velian FOTO: Renata Velian
Lika pruga
Umuzejsko-galerijskom-poštansko- me vagonu Hrvatskoga eljeznikog muzeja memorirana su sjeanja na
25 godina vlaka »Sloboda« i 95. obljetnicu like pruge. Izloba »Vlak slobode – 25 godina poslije« kroz deset izlobenih pa- noa i popratni katalog uva uspomene i sjeanja na vlak »Sloboda« i, kako u re- cenziji navodi prof. dr. sc. Aleksandar Ja- kir, »posveuje se pozornost doista va- nom dogaaju iz suvremene hrvatske po- vijesti«. Druga je izloba ponajprije napra- vljena kao virtualna izloba, a posveena je likoj pruzi. Godine 2014. sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture RH te se moe pogledati i na https://e-muzej. hzinfra.hr/#/
Gradnja i oblikovanje like pruge poeli su sredinom 19. stoljea. Prvi splitski kolo- dvor u promet je bio pušten 1877. kao kraj- nje odredište na pruzi Siveri – Split. Pru- ga od Siveria do Knina puštena je u pro- met 1888. i tada su ve u prometu bile dio- nice od Zagreba do Karlovca i od Karlovca do Rijeke. U razdoblju od 1912. do 1918. gradila se dionica Oštarije/Ogulin – Plaš- ki – Vrhovine, potom dionice od Vrhovina do Gospia i od Gospia do Graaca te je izgradnjom dionice Graac – Knin pruga od Zagreba do Splita u cijelosti bila sagra- ena i puštena u promet 1925. Poeli su voziti noni vlakovi prema Splitu i iz Splita s izravnim vagonima za Zagreb, Beograd, Ljubljanu i Prag, a 1926. u sastav vlaka uvedeni su i vagoni tvrtke Compaigne In- ternationale des Wagons-Lits. Nakon Dru- goga svjetskog rata promet je cijelom li- kom prugom ponovno bio uspostavljen 1. svibnja 1946. Za Domovinskoga rata pro- met prugom bio je prekinut u kolovozu 1991. s ogranienim opsegom prijevoza na dionicama Split – Šibenik i Split – Une- ši. Promet je ponovno uspostavljen na- kon vojno-redarstvene operacije »Oluja« 26. kolovoza 1995. Vlak »Sloboda« dobio je status posebnoga vlaka jer je njime pu- tovao tadašnji predsjednik Republike Hr-
vatske dr. Franjo Tuman. Na temelju Pra- vilnika 7 Direkcija H-a donijela je Nared- bu o prometu posebnog vlaka »Sloboda« kojom su definirane i utvrene sve potreb- ne i relevantne radnje i aktivnosti vezane uz prometovanje vlaka »Sloboda« 26. ko- lovoza 1995. Kao i Pravilnik 7, Naredba je imala oznaku »strogo pov.«. Odreeno je da vlak »Sloboda« prometuje kao pose- ban vlak broj 131 iz tri dijela – 131-1, 131-2 i 131-3 u tono odreenome i definirano- me vremenskom razmaku od 10 minuta na relaciji Zagreb – Karlovac – Oštarije – Gospi – Knin – Split.
U funkciji vue vlaka »Sloboda« bile su dizel-elektrine lokomotive serije H 2 062 i H 2 044. Garnituru glavnoga dijela posebnoga vlaka vukla je lokomotiva H 2 044 027 kojom su upravljali instruktor strojovoa Mihovil Tomi i Petar Bari kao njegov pomonik. U pogledu regulacije prometa vlak je imao rang vlaka ispred svih vlakova, a sva tri dijela posebnoga vla- ka promatrana su kao jedan vlak koji mora imati osiguran prijevozni put kroz glavni
prolazni kolosijek. Lokomotive su morale imati RDV ureaje ije funkcioniranje ni u jednome trenutku nije smjelo biti upitno, a postojala su i prijenosna sredstva veze ko- jima se osiguravala potrebna meusobna komunikacija svih sudionika kako bi se omoguio prijevoz bez i najmanje poteš- koe. Sastav vlaka u kompoziciji odrei- vale su zakonitosti i specifinosti samoga putovanja te je za potrebe putovanja toga dana u funkciji trebalo biti više od 50 vagona i više od 20 dizel-elektrinih loko- motiva. Organizacija je bila zahtjevna i s aspekta osiguranja svih sigurnosnih ele- menata jednoga takvog putovanja. Zahva- ljujui velikome entuzijazmu, volji, ushie- nosti, znanju, portvovnosti, iskustvu i strunosti eljezniara i svih koji su bili ukljueni u obnovu i osposobljavanje pru- ge, ali velikoj inicijativi, elji i volji prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuma- na, pruga je bila u funkciji i spremna za prolazak vlaka ne za dva mjeseca, kako se to planiralo u poetku, ve tri tjedna na- kon završetka vojno-redarstvene operaci- je »Oluja«. Vlak je iz Zagreb Glavnog ko-
23ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
pomonik šefa kolodvora Mladen Rui. Šefovi kolodvora i prometnici doekali su i ispratili vlak »Sloboda« propisno odjeve- ni. Naime, Naredbom je bila propisana ob- veza nošenja bijelih rukavica u poetno- me i završnome kolodvoru te u kolodvo- rima u kojima se vlak trebao zaustaviti: Zagreb Glavnom kolodvoru, Karlovcu, Gospiu, Kninu i Splitu. Putovanje je bilo puno emocija i simbo- like, bilo je vano za jaanje i daljnji raz- vitak i rast Hrvatske. Dva dana nakon pu- tovanja tadašnji je predsjednik vlastoru- no zapisao: »U subotu, 26. kolovoza, sta- vio sam toku na Oluju. Na moju inicijativu organizirali smo vlak slobode Zagreb –
Knin – Split. Ispraaj iz Zagreba, doek u Karlovcu, Gospiu, Kninu i Splitu. Tisue, deseci tisua i napokon Split i više od sto tisua ljudi! Usput u svim mjestima sku- pine sa zastavama ili razdragani ljudi.«
Izlobene panoe posveene vlaku »Slobo- da« i likoj pruzi, dionici Oštarije/Ogulin – Plaški – Vrhovine, mogue je, uz struno vodstvo, razgledati do 15. prosinca 2020. u Hrvatskom eljeznikom muzeju, Ulica grada Vukovara 47, Zagreb iskljuivo uz poštivanje svih epidemioloških mjera te uz obaveznu najavu putem e-adresa: [email protected] ili [email protected] hzinfra.hr i potvrdu termina obilaska.
lodvora u 8.00 sati ispratio tadašnji šef kolodvora Jasmin Krizmani. Prvo se za- ustavio u Karlovcu, gdje su vlak doekali i ispratili šef kolodvora Dragutin Dui i vanj- ski prometnik elimir Blaevi. U eljezni- kome kolodvoru Gospi vlak je doekao šef kolodvora Jakov Jeli. Na putu od Gos- pia do Knina, na inicijativu samo pred- sjednika, vlak se neplanirano zaustavio u Lovincu, gdje je dr. Tuman srdano i spontano pozdravio okupljene oduševlje- ne graane. U Kninu vlak je doekao šef kolodvora Marko Gugo. Nakon sveanosti vlak je nastavio putovanje prema Splitu, gdje su ga nekoliko minuta nakon 18.00 sati doekali šef kolodvora Mate Viši i
_ KULTURA
24 www.hzinfra.hr
PIŠE: Branimir Butkovi FOTO: V. Grguri, arhiva muzej Beliše
Dubravko Marii
Izletniki vlak Slavonsko-podravske eljeznice, oko 1930.
P ovijest Slavonsko-podravske elje- znice ima mnogobrojne kroniare pa je do sada tiskano nekoliko knji-
ga koje obrauju temu Gutmannove elje- znice. Najnovije izdanje »Moja sjeanja na Slavonsko-podravsku eljeznicu« Dubrav- ka Mariia predstavljeno je 25. rujna u aincima. U njoj se autor kroz obiteljske uspomene prisjea eljeznice koja je lju- dima znaila puno više od vlakova i pruge.
Obitelj Dubravka Mariia kroz nekoliko je generacije vezana uz eljeznicu. Nakon što se obitelj po završetku Prvoga svjet- skog rata doselila iz Svetog Roka, posao na Gutmannovoj eljeznici našli su djed Ivan i njegov brat Ante, koji je radio i na dravnoj eljeznici. Antunov stric Josip bio je šef kolodvora urenovac, a otac Slavko i majka Blanka poeli su raditi na eljeznici i poslije sreu pronašli u drugim poduzeima. S majine strane na eljezni- ci su posao našli ujaci Josip i Stjepan Boš.
Slavonsko-podravska eljeznica sastoja- la se od mree uskotranih pruga duge 182 km i za dio Slavonije te Podravine ta je pruga znaila ivot:
_Dravna pruga Osijek – Bizovac – Naši- ce udaljena je oko 15 kilometara od nase- lj uz Dravu. Uskotrana pruga povezivala je naselja uz Dravu s dravnom prugom, s Osijekom. Tijekom Drugoga svjetskog ra- ta ranjenici su vlakom bili prevoeni s Pa- puka izravno u osjeku bolnicu jer je grad- ski tramvaj vozio po kolosijeku širine jed- nog metra. Uz to eljeznica je zapošlja- vala velik broj radnika i bila je vrlo vana za gospodarstvo. Kombinat Beliše, šu- marije, kamenolomi i poljoprivreda ovisili su o pruzi. Zanimljivo je to da su od Nos- kovaca do maarskoga St. Lorinca na jed- noj pruzi bila dva kolosijeka, onaj širine od 1435 mm i unutar njega ui, metarski ko- losijek. Tako se roba izvozila iz tih krajeva. – rekao je Marii.
Tijekom Drugoga svjetskog rata poduze- e je radilo. S dolaskom komunistike vlasti uskotrane Slavonsko-podravske
eljeznice poele su propadati, a vlasnik Viktor Gutmann završio je tragino. Obi- telj Gutmann mogla je pobjei, no budui da su smatrali kako nikome nisu uinili ništa naao, odluili su ostati i pomoi u obnovi zemlje. To je bila potpuno pogreš- na procjena:
_Nakon što su mu zatoili suprugu i ki, vlasti su od Gutmanna traile da ode u Njemaku i donese dionice. Nakon što je to uinio, suprugu i ki su pustili, a njemu su 1945. sudili po kratkome postupku. Su- enje je trajalo od petka do ponedjeljka, a u srijedu je Viktor Gutmann strijeljan. Pru- ge su ukidane postupno. Vlasti su nare- dile skidanje tranica, a pragovi su razdije- ljeni mještanima uz prugu. Kao sjeanje na eljeznicu ostala su neka stajališta i zgrade. U jednoj takvoj u aincima elim otvoriti spomen-sobu kao uspomenu na Slavonsko-podravske eljeznice. Materija- la imam i više nego dovoljno. Posebno sam ponosan na »Pragmatiku« iz 1934. U njoj su regulirani nain napredovanja u
25ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
slubi, plae, socijalno osiguranje zapo- slenih i drugo.
Knjiga »Moja sjeanja na Slavonsko-pod- ravsku eljeznicu« obiteljske su uspome- ne na eljeznicu koja je ljudima znaila puno više od gospodarskoga subjekta. Na- kladnik te knjige, ilustrirane sa 120 fotogra- fija, jest tiskara Slog iz Beliša. Knjiga je tiskana uz potporu Grada Beliša i Udruge za kulturu i umjetnost ZUM. Urednik knji- ge je Vladimir Vazdar. Naš sugovornik za- dovoljan je kako je knjiga primljena meu publikom:
_Knjiga je lijepo primljena i kod mlaih i kod starijih. Oni stariji radili su na eljezni- ci, a mlai su njome putovali.
_ KULTURA
26 www.hzinfra.hr
_VIJESTI IZ SVIJETA
TESTIRANJA PRUGA ZA BRZINU OD 200 km/h U EŠKOJ PIŠE: Toma Bai FOTO: Toma Bai
Regionalni elektromotorni vlak Regio Panter eških eljeznica u kolodvoru Jaromer
V lasnik i upravitelj eljeznike infra- strukture u eškoj, tvrtka Správa eleznic, objavila je poetkom listo-
pada da provodi testiranja pojedinih di- onica na eljeznikoj mrei za voznu br- zinu od 200 km/h.
U rujnu i listopadu ti su testovi provedeni kroz novi tunel Ejpovice, koji se nalazi izmeu kolodvora Rokycany i Plze na pruzi Prag – Plze. Tunel dug 4150 m sa- stoji se od dviju jednokolosijenih cijevi.
Tunel je otvoren 15. studenoga 2018. i tre- nutano se kroz njega vozi maksimalnom brzinom od 160 km/h. Testiranja tunela provele su Austrijske savezne eljeznice
svojim lokomotivama i mjernim kolima: dvije lokomotive serije ÖBB 1116 izvele su niz vonji brzinom od 200 km/h kroz tu- nel. Tunel Ejpovice dio je nove pruge sje- verno od Plzena duge 14 km, ija je ukup- na vrijednost bila oko 260 milijuna eura. Nova pruna dionica skratila je vrijeme putovanja za devet minuta, a projekt je su- financirala Europska unija s 85 posto ukup- nih sredstava. Tunel Ejpovice trenutano je najdulji eljezniki tunel u eškoj Re- publici. Prema rijeima Jiíja Svobode, general- noga direktora tvrtke Správa eleznic, ukupno je 207 kilometara pruga u eškoj spremno ili e u iduemu razdoblju biti
spremno za uvoenje brzine od 200 km/h. Na nekim od dionica potrebni su manji radovi za postizanje te brzine. Na primjer, dionica Uhersko – Choce duga 15,5 km na pruzi Prag – Ostrava graevinski je spremna za brzinu od 200 km/h, no prila- godba signalnih i sigurnosnih sustava za tu brzinu predviena je do 2025. Godine 2026. na pruzi Prag – eské Budjovice dvije dionice bit e spremne za vonju vlakova maksimalnom brzinom od 200 km/h, i to 17 kilometara duga dionica Su- domice u Tábora – Votice i osam kilo- metara duga dionica Doubí u Tábora – So- bslav. Dionica pruge Prag – eské Bud- jovice izmeu kolodvora Ševtín i Nema- nice takoer je predviena za voznu brzi-
27ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
od 200 km/h, naalost, svi su planovi pro- pali zbog pandemije. Zbog toga prisjetio sam se eške eljeznike infrastrukture koju sam vidio tijekom dvaju posjeta 2016. i 2018. Oba sam puta u ešku puto- vao automobilom zbog nedostatka izrav- ne eljeznike veze iz Zagreba. Tada sam se upoznao s nekim dijelovima eške in- frastrukture kojom upravlja tvrtka Správa eleznic. Tvrtka upravlja s ukupno 9478 kilometara pruga, što je gotovo ukupna du- ljina eljeznike mree u eškoj Republi-
ci. Naime, Správa eleznic ne upravlja sa- mo s dvije krae eljeznike pruge: usko- tranom prugom Nová Bystice – Obrata i prugom normalnoga kolosijeka Šumperk – Kouty nad Desnou. Glavne pruge u eškoj Republici su u iz- vrsnome stanju i na mnogo dionica vozi se brzinom od 160 km/h. Godine 2018. u eškoj Republici ostvareno je 10,3 mili- juna putnikih kilometara, a ukupno je vla- kovima prevezeno 189 milijuna putnika.
nu vlakova od 200 km/h. Odreene dioni- ce na prugama Plze – Domalice – es- ká Kubice i Brno – Perov takoer su pred- viene za maksimalne brzine vlakova od 200 km/h. Ranije ove godine tvrtka Sprá- va eleznic provela je ispitivanja dionice Beclav – Šakvice na eljeznikoj pruzi Beclav – Brno za brzinu od 200 km/h. Iako je 2020. bio najavljen posjet odree- nim sekcijama eške eljeznike infra- strukture koji su ispitivani za vozne brzine
_VIJESTI IZ SVIJETA
28 www.hzinfra.hr
Slavoluk
P utujui u Njemaku u posjet bratu poeljela sam upoznati i neka nova, dotad još neviena mjesta. Bacivši
pogled na kartu Europe, brzo sam dobila inspiraciju. Izbor je pao na austrijski Inns- bruck kao prvu postaju te Feldkirch, grad u blizini lihtenštajnske granice, kao drugu. Naime, jedan sam dan odluila posvetiti i razgledanju malene Kneevine Lihtenštaj- na.
Doputovavši iz Zagreba nonim autobu- som, u Innsbrucku sam zatekla gotovo zimsko vrijeme, iako je bila ve sredina svibnja. Planine koje okruuju grad bijelile su se od snijega, no unato hladnoi i kiši, taj me bajkoviti grad odmah osvojio svo- jom ljupkošu. Lijepe raznobojne fasade pobijedile su sivilo pa sam od prvoga ko- raka po glavnoj Ulici Marije Terezije ui- vala u svemu što sam vidjela oko sebe. Innsbruck je glavni grad Tirola, savezne drave na zapadu Austrije. Smjestio se u širokoj dolini rijeke Inn, izmeu triju alp- skih lanaca. Nastanjen je još od ranoga kamenog doba, a neki nazivi iz predrim- skoga razdoblja svjedoe o njegovu konti- nuiranom nastanjivanju. U 4. stoljeu Rim- ljani su ondje uspostavili vojnu postaju, a u srednjemu vijeku gradu je procvat do- nijela vana prometnica Via Imperii, koja je prolazila kroz njega. U 15. stoljeu Innsbruck je dobio na va- nosti kao kulturno i politiko središte jer je car Maksimilijan I. ondje imao jednu od svojih rezidencija. U 16. stoljeu nadvoj- voda Ferdinand II. postao je vladarom Ti- rola i Prednje Austrije, ije je sjedište bilo u Innsbrucku sve do 18. stoljea. Godine 1620. Innsbruck je postao prvi grad sje- verno od Alpa koji je dobio operu, a 1669. ondje je osnovano sveuilište. Krenuvši u otkrivanje toga povijesnoga grada, odmah sam se uputila prema nje- govoj glavnoj ulici. Prvo sam ugledala ser- vitsku crkvu sv. Josipa s velikim muralom na vanjskome zidu, no ubrzo sam shvatila da je to samo jedna u nizu impresivnih
ukrašenih graevina koje se redaju ita- vom duinom glavne ulice, sve do Ulice vojvode Fridrika. Na junome kraju Ulice Marije Terezije na- lazi se slavoluk (Triumphpforte) sagraen 1765. povodom vjenanja nadvojvode Leo- polda, drugoga sina carice Marije Terezije i cara Franje I. Stjepana Lotarinškog. Bu- dui da je Franjo Stjepan samo 13 dana nakon toga vjenanja iznenada umro, na slavoluk su dodani i alobni motivi pa je njegova juna strana posveena Leopol- dovu vjenanju, a sjeverna carevoj smrti. Na suprotnome kraju glavne ulice doe- kao me jedan od simbola grada Innsbruc- ka, uveni Zlatni krov. Taj kasnogotiki erker, izboeni i povišeni dograeni dio zgrade, smjestio se na junome zidu Ne- uhofa, nekadašnje rezidencije tirolskih vladara. Zgrada je sagraena 1420., no erker je dodan 1496. u ast vjenanja Mak- similijana I. s Biancom Marijom Sforzom. Njegov krovi, preriven pozlaenim bakre- nim crijepovima, završen je 1500. Car i nje- gova ena obiavali su s balkona pod zlat- nim krovom promatrati sveanosti, turni-
re i ostala dogaanja na trgu. itav je er- ker prekriven ornamentima, reljefima i mu- ralima. Balustrada na prvome katu ukraše- na je grbovima, a ona na drugome katu re- ljefima koji prikazuju scene iz Maksimilija- nova ivota. Na zidovima obaju katova na- laze se freske.
Tek što sam zamaknula za ugao, našla sam se pred najvanijom zgradom u gra- du – carskim dvorcem Hofburgom. Taj je kompleks graen u 15. i 16. stoljeu, no u 18. stoljeu preureen je u baroknome i rokoko stilu u skladu sa eljama carice Marije Terezije. Unutrašnjost dvorca, na- alost, nije dopušteno fotografirati, ali nje- gove luksuzne dvorane i odaje oslikanih stropova ostale su mi u ivome sjeanju. Jedna od najupeatljivijih svakako je mra- morna Velika dvorana, ije zidove krase portreti šesnaestero djece te nekolicine zetova, snaha i unuka Marije Terezije. Ma- nje je luksuzna, ali jednako dojmljiva car- ska kapela, u koju je 1765. preureena pro- storija u kojoj je umro car Franjo I. Stjepan Lotarinški.
29ELJEZNIAR 899 I I LISTOPAD 2020.
poput Mozarta, Goethea i Paganinija. Ondje je i gradska vijenica s nadaleko uoljivim 56-metarskim tornjem. Obilazak Innsbrucka završila sam u etvr- ti Wilten. I ona je poznata po dvjema crk- vama: baroknoj upnoj crkvi Naše Gospe bogato ukrašene unutrašnjosti, u kojoj se svojom ljepotom posebno istiu svodne freske i štukature u stilu rokokoa te crkvi sv. Lovre i sv. Stjepana, koju takoer krase brojne freske i ukrasi. Posebna zanimlji- vost te barokne crkve golema je gotika
figura koja prikazuje diva Haymona. Baš je on, prema legendi, u 12. stoljeu osno- vao opatiju Wilten. Privevši kraju svoj posjet Innsbrucku, osje- tila sam veliko zadovoljstvo injenicom da sam upoznala i taj grad. Nakon brojnih posjeta Beu, koji je, dakako, povijesno i kulturno središte od neusporedive vano- sti, ovaj mi je obilazak upotpunio sliku o Austriji i Habsburgovcima, dodavši u nju jedan slikovit i ugodan, a istodobno vrlo vaan grad.
Još jedan dokaz da je Innsbruck uvelike profitirao od carske prisutnosti jest nevje- rojatna Dvorska crkva, odnosno Hofkir- che. Gradnja te impresivne crkve završe- na je 1563., a sagraena je u kasnogoti- kome i renesansnome stilu. Njezin sre- dišnji prostor zauzima kenotaf cara Maksi- milijana I. Masivni, crni, mramorni sarko- fag s 24 reljefna prikaza dogaaja iz ca- reva ivota okruuje elegantna ograda od kovanoga eljeza, dok na njegovoj gornjoj strani klei carev bronani kip. Pozornost plijeni i 28 bronanih statua dostojanstve- no poredanih oko grobnice koje kao da is- todobno uvaju i odaju poast caru. One prikazuju careve pretke te rodbinski i taz- binski povezane osobe, a meu njima našao se i legendarni kralj Artur. U neposrednoj blizini carskoga dvorca Hofburga smjestila se insbruška katedra- la sv. Jakova, sagraena u baroknome sti- lu 1724., na mjestu nekadašnje romanike crkve iz 12. stoljea. Raskošno ukrašena unutrašnjost u sebi skriva dva posebno vrijedna umjetnika djela. Prvo je slika Ma- rije Pomonice slikara Lucasa Cranacha starijeg, nastala sredinom 16. stoljea, ko- ja krasi glavni oltar. Drugo je grobnica nad- vojvode Maksimilijana III., na ijem je bal- dahinu smještena skupina bronanih skulp- tura: nadvojvoda Maksimilijan u oklopu klei na jastuku s rukama sklopljenim na molitvu; iza njega stoji sv. Juraj, ija je ru- ka naslonjena na nadvojvodino rame, a u pozadini umire poraeni zmaj. Maksimi- lijan III. bio je etvrti sin cara Maksimilija- na II. i carice Marije Habsburške. Izišavši ponovno na ulicu, ugledala sam primamljiv prizor od kojega sam odmah ogladnjela – izlog prepun štrudla svih vrsta. Izabrala sam štrudl od sira i višanja bogat punjenjem, koji je bio toliko zasitan da mi je zamijenio ruak.
Obilazak grada nastavila sam šetnjom sta- rim gradom, koji se prostire do rijeke Inn na sjeverozapadu, dok ga s ostalih strana okruuje polukruna ulica Graben. Njego- ve su uliice pune lijepih primjera tirolske arhitekture s brojnim renesansnim, barok- nim i rokoko elementima. Na primjer, fa- sada barokne kue Helbling oduzima dah svojim štukaturama i ostalim dekorativ- nim elementima. Nedaleko od nje nalazi se znamenito konaište »Zlatni orao«, u kojemu su odsjedali carevi, ali i umjetnici
_ PUTOPIS
Barokna kua Helbling
PIŠE: Branimir Butkovi FOTO: Siniša Abramovi
Prototip vagonske hladnjae u Delnicama
Upravo su završena ispitivanja u re- alnim uvjetima prototipa vagona za prijevoz kontejnera-hladnjaa REE-
WA (REEfer WAgon). O projektu vrijedno- me 2.480.388,62 kune, koji je iznosom od 484.567 kuna sufinancirao EU iz Europ- skog fonda za regionalni razvoj, razgo- varali smo s voditeljem projekta Borisom Rosandom.
U travnju 2017. rijeki Transagent d.o.o. pokrenuo je projekt »Elektrifikacija elje- znikih vagona za prijevoz kontejnera- hladnjaa«. Partner pri realizaciji projekta bio je Tehniki fakultet Sveuilišta u Rije- ci.
_Na trištu smo uvidjeli potrebu za vago- nima koji mogu napajati kontejnere-hlad- njae elektrinim naponom tijekom vo- nje. Dostupna rješenja pokazala su se sku- pima i neuinkovitima. Odluili smo ideju provesti u stvarnost. Dogodila se kritina toka potrebe, znanja i spremnosti za fi- nanciranje projekta. – rekao je Rosanda.
Projekt je pokrenut kako bi se ostvarili preduvjeti za pruanje kvalitetnije usluge eljeznikoga prijevoza kontejnera-hlad- njaa, kako bi se izradio eljezniki vagon s pretvaraem elektrine energije za na- pajanje kontejnera-hladnjaa te omogui- la komunikacija vitalnih parametara (na- pajanje, temperatura u kontejneru, pozi- cija i sl.) izmeu prijevozne jedinice (vlak/ vagon/kontejner) i korisnika u stvarnome vremenu:
_Ako vozimo vagonsku hladnjau, napon koji se isporuuje treba biti 400 V uz od- stupanja od samo pet posto. Ako to ne postignemo, a postigli smo, kontejner ne radi. Ako znamo koje su dopuštene osci- lacije napona na mrei, znamo i koliko je teško zadovoljiti traeni uvjet.
Svrha projekta jest podii razinu usluge i konkurentnost prijevoza kontejnera-hlad-
njaa eljeznicom. Prototipom vagona REEWA te korisnikim sueljem omogui- li smo praenje kontejnera i vitalnih para- metara u stvarnome vremenu. Projektom izraeno i testirano korisniko suelje omoguuje ne samo lociranje i praenje pozicije kontejnera, ve i nadzor vitalnih parametara unutar njega, i to u stvarnome vremenu.
Vagon je prezentiran javnosti u studeno- me 2017. u Zagrebu, a tijekom 2019. re- gistriran je u Republici Hrvatskoj. Kako bi se uinio dostupnim na širemu trištu i ka- ko bi mogao prometovati i izvan Repub- like Hrvatske, dovršena je homologacija vagona u Maarskoj i Srbiji.
Transagent d.o.o. kontinuirano pregovora s potencijalnim inozemnim poslovnim par- tnerima zainteresiranima za komercijaliza- ciju toga proizvoda. Zbog toga je obueno
osoblje potencijalnih partnera:
_Na Tehnikom fakultetu u Rijeci izrae- no je tehniko rješenje, a u Raši smo izra- dili odgovarajui pretvara elektrine ener- gije. Kupili smo rabljeni vagon i poeli izra- ivati prototip. Velik dio projekta inilo je ispitivanje u realnim uvjetima, a testiranja u vonji pokazala su se uspješnima. Od 2017. do danas radili smo na homologaci- ji, testnim vonjama i razliitim poboljša- njima.
U razdoblju od 12. do 15. lipnja 2020. na re- laciji Rijeka – Moravice – Rijeka provede- ne su testne vonje za komunikaciju elje- znika mrea – kontejner – pretvara.
Tim se projektom nastoji poveati udio prijevoza kontejnera-hladnjaa eljeznicom te poveati udio prodaje te usluge za više od 70 posto.
FOTO: Branimir Butkovi
ISSN 1330-0547 www.hzinfra.hr