Radno Sve Prezentacije

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    1/37

    Pojam i predmet radnog prava

    Radno pravo izuava radne odnose kao posebnu granu drutvenih odnosa. Radni odnosi seuspostavljaju izmeu :1. ZAPOSLENOG i 2. POSLODAVCA- Predmet radnog prava nije nezavian rad !rad amozapo"eni# "i$a%

    Predmet radnog prava su drutvenoradni odnosi. Re je o odnosima koji se uspostavljaju u procesurada u kome radnik neposredno, na odreen nain i pod odreenim uslovima obavlja posao koddrugog lica, za njegov raun i u njegovo ime.Kao grana prava obuhvata skup pravnih normi kojima se regulie nastanak, sadrina i prestanakradnog odnosa, kao i pravni poloaj subjekata radnog prava !po"odav$i& zapo"eni& indi'ati& dr(ava&)dr)(enja po"odava$a& ")(*e za zapo+"javanje& ,ondovi za o$ija"no oig)ranje& inpe'$ija rada"Radno pravo, kao grana pravnog sistema, je skup pravnih normi kojima se ureuje radni odnos i drugiodnosi povodom drutveno korisnog, dobrovoljnog izvravanja rada za drugog.#auna disciplina Radno pravo sadri sistem pojmova o individualnim i kolektivnim pravimazaposlenih i poslodavca i instituta radnog prava grupisanih u oblast radnog prava.Podela radnog prava na individualno i kolektivno radno pravo

    Ostale podele:Op+te i poe*no radno pravo

    aterija"no i ,orma"no radno pravo

    Privatno i javno radno pravo

    eteronomno i a)tonomno radno pravo

    Predmet i sadinu radnog prava, kao pozitivnopravne i naune discipline, ine u prvom redu radniodnosi, a zatim principi, instituti, kategorije iz oblasti rada i radnih odnosa.Radni odnos $ dobrovoljno zasnovan, poslodavcu podreen, lini rad zaposlenog za zaradu%platu u

    osobenom radno&pravnom reimu./adno pravo je deo javnog pravaBitni elementi radnopravnog odnosa !bez kojih nema radnog odnosa":DOBROVOLJNOST&za*ranj)je e va'i o*"i' prin)dnog rada. S"o*oda iz*ora pro,eije& "o*odazanivanja radnog odnoa i "o*oda iz*ora po"odav$a.LINA RADNOPRAVNA !N"#IONALNA V$%A&pojedina$ je ) o*avezi da ) pro$e) rada"i0no i amota"no vr+i odreen) radn) ,)n'$ij). Ne mo(e preneti na dr)go "i$e da ) njegovo ime vr+irad !int)ito peronae%.'.S!BORDINA#IJA& pravna podreenot zapo"enog ) radnom odno) ) odno) na po"odav$a!di$ip"in'a& )prav"ja0'a i normativna v"at po"odav$a%(. PRAVO NA %ARAD! 'za svoj rad radnik prima zaradu od poslodavca. Zarada se isplauje unovcu i predstavlja novani ekvivalent koji se dobija za rad u radnom odnosu.-#ebitni elementi radnog odnosa : Trajanje radnog odnosa, radno vreme, profesionalnost....#ILJ$VI RADNO( PRAVA)ocijalna pravdaRadno&socijalni mirRegulisanje konkurencije

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    2/37

    S)*je+ti radnog odnosa

    )ubjekti radnog odnosa su noio$i prava i o*aveza iz radnog odnoa& odnosno u sluajuindivid)alnogradnog odnosa poslodava, i -aposleni.ZAPOSLEN je ,izi0'o "i$e 'oje je ) radnom odno) 'od po"odav$a. Zapo"eni o*av"ja po"ove za

    po"odav$a & primaj)3i za to na'nad).Opti uslov4 uzrast od *+ godina!osebni uslovi4 utvruju se pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta. -ermin R/#0K predstavlja tradicionalni pojam u naem pravu. 1amenjen je terminom1P2)34#0 5stavom iz *667. godine.Prava -aposleni.:

    Pravo na zaradu i naknadu zarade Prava u vezi sa radnim vremenom Pravo na bezbednost i zatitu zdravlja na radu pravo na odmor Prava u vezi sa strunim usavravanjem i napredovanjem na radu

    Pravo na zdravstvenu zatitu, zatitu linog integriteta i druga prava u sluaju bolesti,smanjenja ili gubitka radne sposobnosti

    O*ave-e -aposleni. /a savesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi /unost potovanja radnog vremena i organizacije rada /unost obavetavanja poslodavca o bitnim okolnostima /unost obavetavanja poslodavca o potencijalnim opasnostima

    "LASII"A#IJAVrte zapo"eni# prema met) izvr+enja rada& 0nterni zaposleni& 4ksterni radniciVrte zapo"eni# o*zirom na trajanje radaVrte zapo"eni# o*zirom na dr(av"jantvo& /oma8i zaposleni& )trani zaposleniPode"a zapo"eni# prema de"atnoti ) 'ojoj e izvr+ava rad

    POS$BNA %A/TITA ODR$0$NI1 "AT$(ORIJA %APOSL$NI12%a3tita rationae persona" 2mladina ! *+&*9 godina" ene !za vreme trudno8e i poroaja" 3ica sa invaliditetom 1aposleni sa porodinim odgovornostima, predstavnici zaposlenih zaposleni uzbunjivai...

    POSLODAVA#je doma3e& odnono trano pravno i"i ,izi0'o "i$e 'oje zapo+"java& odnono radnoanga()je jedno i"i vi+e "i$a.Po"odava$ je i dr(ava5 'od organa teritorija"ne a)tonomije odnono"o'a"ne amo)prave- po'rajina& odnono op+tina i"i grad.

    "LASII"A#IJA POSLODAVA#APrema vrsti s)*je+ta prava& poslodavac kao ;iziko lice& poslodavac kao pravno lice

    Svojins+i tip& privatnopravni poslodavac !preduzetnik, preduze8e, zadruge"

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    3/37

    & javnopravni poslodavac !drava, teritorijalna autonimija, lokalna samouprava, javno preduze8e,javne slube"Prema veli4ini5 odnosno *roj) -aposleni.& mali poslodavac& srednji poslodavac& veliki poslodavacPrema sedi3t)& doma8i poslodavac& strani poslodavac

    Prava poslodav,a 0zdaje radne naloge 2cenjuje rezultate rada

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    4/37

    5/R54#>4 P2)32/

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    5/37

    & Rad ili slubu koji ine sastavni deo uobiajenih graanskih dunosti./anas se prinudni rad najvie odrao u oblicima dunikog ropstva, ku8nog pritvora, postizanjaekonomskih ciljeva !nerazvijene zemlje", trgovine ljudima... )luaj Za*ranjena je neporedna i poredna di'rimina$ija "i$a 'oja tra(e zapo"enje& 'ao izapo"eni# a o*zirom na po"& roenje& jezi'& ra)& *oj) 'o(e& tarot& tr)dno3)& zdravtveno tanje&inva"idnot& na$iona"n) pripadnot& veroipovet& *ra0no tanje& porodi0ne o*aveze& e')a"nooprede"jenje& po"iti0'o i"i dr)go )verenje& o$ija"no pore'"o& imovin'o tanje& 0"antvo ) po"iti0'imorganiza$ijama i indi'at)?.l. G 5niverzalne deklaracije 25# >Svi "j)di ) jedna'i ) pravima i pred za'onom?Pozitivna diskriminacija je dozvoljenaH/irektna diskriminacija & Sva'o pot)panje )zro'ovano ne'im od onova di'rimina$ije 'ojem e "i$e'oje tra(i zapo"enje !'ao i zapo"eni% tav"ja ) nepovo"jniji po"o(aj ) odno) na dr)ga "i$a ) itoj i"i"i0noj it)a$iji.

    -eret dokazivanja $ na poslodavcu !teko se dokazuje"1abranjena je diskriminacija u odnosu na: uslove zapoljavanja i izbor kandidata uslove rada i sva prava iz radnog odnosa obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje napredovanje na radu otkaz ugovora o radu

    Posredna diskriminacija $Potoji 'ada odreena & naizg"ed ne)tra"na odred*a& 'riterij)m i"i pra'atav"ja i"i *i tavi"a ) nepovo"jniji po"o(aj "i$a 'oja tra(e zapo"enje i zapo"enog.- /okazivanje se vri na osnovu statistika.Konvencija F2R&a br. *77 o jednakosti pla8anja mukaraca i ena

    Konvencija F2R&a br. *** o zabrani svakog oblika diskriminacijeI O*e 'onven$ije ) )vr+tene ) 'orp) ,)ndamenta"ni# 'onven$ija e)narodne organiza$ije rada>De'"ara$ijom o onovnim prin$ipima O/-a? iz 1@@. godine.1akon o zabrani diskriminacije !J776"&Poverenik za ravnopravnostEl. * $ /iskriminacija u oblasti rada !najve3i *roj prit)(*i%ILi$e 'oje matra da je pretrpe"o di'rimina$ij) podnoi Povereni') prit)(*) *ez p"a3anja ta'e i"idr)ge na'nade )z do'aze o pretrp"jenoj di'rimina$ijiPoverenik raspolae slede8im merama:

    *. Preventivne mere!davanje miljenja i preporuka"J. "ore+tivne mere!opomena i izvetavanje javnosti"'. Represivne mere!mogu8nost podnoenja tube parninom sudu, kao i zahteva za pokretanje

    prekrajnog postupka"

    ;7 NA$LO TRIPARTI%9A& )peci;ino naelo u nauci radnog prava.& 1a postojanje tripartizma neophodna je politika demokratija, pravna drava i vladavina prava& Poiva na visokom stepenu socijalne kulture, socijalnog dijaloga, odgovornosti i ;ilozo;ije

    kompromisa.& =ilj: 0ntegracija sindikata i poslodavaca u strategiju socijalne kontrole.& )ocijalni partneri su: /rava, sindikati i udruenja poslodavaca.& -ripartizam poiva na odnosu izmeu socijalnih partnera.& Ravnopravnost meu socijalnim partnerima& Dez razvijenog socijalnog dijaloga prisutni su socijalni nemiri.& 2d znaaja za kreiranje i voenje ekonomso&socijalne politike !poe*no po"iti'e $ena i

    do#od'a%

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    6/37

    & #eophodan uslov za ue8e u tripartitnim telima je R4PR414#--0

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    7/37

    Za'on o voj$i;7 Pod-a+ons+i a+ti +ao i-vor radnog prava/ravni opti pravni akti koju su po svojoj pravnoj snazi nii od zakona. /onose ih vlada i upravniorgani !organi koji vre izvrnu vlast".

    & Pravilnici !najve8i broj iz ove oblasti&preko 7"& 5redbe& 2dluke& 5putstva

    Dlie ureuju odreena pitanja iz zakona, koja detaljno zakonom nisu obraena. Prate zakone, alimogu i samostalno obraivati oblasti koje nisu ureene zakonom. Foraju biti u skladu sa zakonom.#aroito veliki broj u oblasti socijalnog osiguranja.(. Kolektivni ugovori o radu

    & utonomni izvori radnog prava& 2pti akti koje ne donose dravni organi& Proizvodi dejstva i prema licima koja nisu uestvovala u zakljuivanju ! za razliku od

    individualnih ugovora o radu"& Foraju biti u skladu sa zakonom

    & Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenom obliku.& Kolektivni ugovor je meovite pravne prirode, normativno!u javno pravnom smislu"&obligacione!u graansko pravnom smislu".

    >Piani a't normativno-o*"iga$ionog 'ara'tera 'oji nataje ) pot)p') pregovaranja izme) a jednetrane indi'ata 'ao predtavni'a zapo"eni# i a dr)ge trane po"odava$a !)dr)(enja po"odava$a%0ij) adr(in) 0ine norme 'ojima e na op+ti na0in reg)"i+) odnoi po"odava$a i radni'a& odnono'ojima e )tvr)j) )"ovi pod 'ojima 3e e za'"j)0ivati i otvarivati individ)a"ni )govori o rad)& 'ao inorme 'ojima e reg)"i+) me)o*na prava i o*aveze )govorni# trana?.Kolektivnim ugovorom o radu utvruju se ve8a prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslovautvrenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrena zakonom.Kolektivnim ugovorom ureuju se:

    & prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa

    & postupak izmena i dopuna kolektivnog ugovora& meusobni odnos uesnika kolektivnog ugovoraVRST$ "OL$"TIVNI1 !(OVORA

    *" 2PN-0 !zakljuuju se za teritoriju Republike"J" P2)4D#0 !zakljuuju se za granu, grupu,podgrupu ili delatnost, kao i za teritotiju jedinice

    teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave"'" K234K-0

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    8/37

    *. a'o nije onovan indi'at 'od po"odav$a i"i nijedan indi'at ne ip)njava )"overeprezentativnoti5

    J. a'o nijedan )0eni' 'o"e'tivnog )govora ne po'rene ini$ijativ) za po0eta' pregovora radiza'"j)0ivanja 'o"e'tivnog )govora5

    '. a'o )0eni$i 'o"e'tivnog )govora ne potign) ag"anot za za'"j)0ivanje 'o"e'tivnog)govora ) ro') od B; dana od dana zapo0injanja pregovora4

    (. a'o indi'at ) ro') od 1= dana ne odgovori na poziv za po0eta' pregovora.Pravilnik o radu donosi nadleni organ kod poslodavca, a kod poslodavca koji nema svojstvo pravnoglica donosi ovla8eno lice. Poslodavac koji ne prihvati inicijativu reprezentativnog sindikata zapristupanje pregovorima za zakljuenje kolektivnog ugovora, ne moe pravilnikom o radu da urediprava i obaveze iz radnog odnosa. Prestaje da vai danom stupanja na snagu kolektivnog ugovora oradu & ne mogu postojati istovremeno.Pravilni+ o sistemati,a-iji i organi-a,iji radni. mesta & donosi nadleni organ kod poslodavca.2baveza donoenja pravilnika ne odnosi se na poslodavca koji ima *7 i manje zaposlenih.Stat)t 2AD5DOO9$0!NARODNI I%VORII& A"TI 9$0!NARODNI1 OR(ANI%A#IJA

    *. A+ti O!N&aa" 9niverza"na de'"ara$ija o "j)d'im pravima !1@%- korpus prava oveka na rad i u vezi sa radom!l. JJ&J+".Pravo na rad& za+tita od nezapo"enoti& pravo na o$ija"n) za+tit)...*% e)narodni pa't o e'onom'im& o$ija"nim i ')"t)rnim pravima !*6"& nove odredbe u odnosuna 5niverzalnu deklaraciju, kao to su:za*rana di'rimina$ije& pravo na +traj'....J. kti Feunarodne organizacije rada

    & >edna od najstarijih meunarodnih organizacija& 2snovana u

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    9/37

    1;; o jedna'oti p"a3anja m)+'ara$a i (ena& :onven$ija 111 o za*rani di'rimina$ije narad)& :onven$ija 1F o minima"nim godinama za zapo+"javanje& :onven$ija 12 o najgorimo*"i$ima de0ijeg rada%

    & Nema '"a)z)"a ,"e'i*i"noti'. /eklaracija F2R&a o socijalnoj pravdi i pravednoj globalizaciji !J779"

    Predmet konvencija i preporuka su razliiti odnosi iz oblasti socijalnog i radnog zakonodavstva, kaoto su: radno vreme,odmori, sindikalne slobode, plate,rad ena i dece,socijalnoosiguranje,nezaposlenost i zapoljavanje... Konvencije se usvajaju na 2ptoj kon;erenciji F2R&advotre8inskom ve8inom. Predstavljaju meunarodne ugovore posebne vrste. 5svojena konvencija nepostaje obavezna za drave lanice da je prihvate, ali imaju obavezu da u roku od *J meseci odusvajanja dostave konvenciju nadlenoj vlasti svoje zemlje radi rati;ikacije. )uvereno pravo svakedrave da li 8e rati;ikovati konvenciju. )rbija& monistiki koncept. Rati;ikovana konvencija ima jaupravnu snagu od doma8eg propisa. 5 sluaju kolizije, primenjuje se konvencija. /o sada je )rbijarati;ikovala G+ konvencije.Preporuke nemaju karakter meunarodnog ugovora i njima se preporuuje, predlae ili daje uputstvodravama lanicama kako da reguliu odgovaraju8i odnos nacionalnim zakonodavstvom. Prethodedonoenju konvencije u sluajevima kada nije mogu8e posti8i saglasnost u okviru 2pte kon;erencije

    da se odreeni odnos regulie konvencijom ili se usvajaju uz konvenciju !prate konvenciju".Rati;ikovana konvencija obavezuje zemlju lanicu na period od *7 godina. Po isteku 6 godina odrati;ikacije, sledi period od godinu dana u kojem se konvencija moe otkazati kod generalnogdirektora F2R&a. ko se u tom periodu ne otkae, sledi period vaenja od jo *7 godina./rave lanice su dune da alju izvetaje o stanju zakonodavstva i prakse u vezi sa primenomkonvencija.PR0L2

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    10/37

    )4K5#/R#0& direktive, odluke,miljenja,preporuke, pravilaIII& BILAT$RALNI !(OVORI

    & 1akljuuju se izmeu dve drave radi regulisanja prava i obaveza zaposlenih na radu i u vezisa radom i prava iz socijalnog osiguranja.

    & 2vi ugovori obavezuju drave potpisnice, poto ih rati;ikuju.& )rbija zakljuila veliki broj bilateralnih ugovora !sporazuma" o socijalnom osiguranja

    !prvenstveno sa zemljama bive )AR>" i zapoljavanju radnika.

    %apo3ljavanjeA2RF3#2PRBA %A %APO/LJAVANJ$ obavlja:*. Poslove zapoljavanjaJ. 2siguranje za sluaj nezaposlenosti'. 2stvarivanje prava za sluaj nezaposlenosti(.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    11/37

    & /ep)*"i0'i avet je avetodavno te"o 'oje oniva0) daje mi+"jenja i prepor)'e ) vezi apitanjima od interea za )napreenje zapo+"javanja

    & Eine ga predstavnici vlasti, reprezentativnih sindikata i udruenja poslodavaca, #acionalneslube i agencija za zapoljavanje....

    O*ave-e ne-aposlenog li,a: da aktivno trai zaposlenje ne odbija ponueno zaposlenje i odgovaraju8e obrazovanje i obuku da se javlja #acionalnoj slubi obavetava o svakoj promeni u roku od + dana od nastanka promene

    Prvi# 12 mee$i od )voenja ) eviden$ij) Na$iona"ne ")(*e& odgovaraj)3e zapo"enje jetezapo"enje ) o'vir) te0enog nivoa i vrte o*razovanja. Po ite') 12 mee$i zapo"enje je i zapo"enjena po"ovima na ni(em nivo) ) o'vir) ite i"i rodne vrte te0enog o*razovanja.

    ktivna politika zapoljavanjapredstavlja sistem planova, programa i mera usmerenih na pove8anjuzaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti.

    )acionalni akcioni planza zapoljavanje utvruje

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    12/37

    0. 2dluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa !po"odava$%00. Prijavljivanje slobodnih radnih mesta !po"odava$%

    000. >avno oglaavanje !Na$iona"na ")+*a za zapo+"javanje%0

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    13/37

    5govor o radu moe se zakljuiti na odreeno i na neodreeno vreme. 5koliko nije utvreno na kojese vreme zakljuuje, smatra se da je re o ugovoru na neodreeno vreme.!govor o rad) sadr?i:

    *. #aziv i sedite poslodavca !identi;ikuje se po nazivu i seditu"J. Podatke o zaposlenom !ime, prezime, mesto prebivalita, odnosno boravita"'. # R/ ! radnoukljuivanje zaposlenog u proces rada". Kada zaposleni stupi na rad, on postaje nosilac prava iodgovornosti iz radnog odnosa.A'o zapo"eni ne t)pi na rad danom )tvrenim )govorom o rad)& matra e da nije zanovao radniodno& oim a'o ne potoje opravdani raz"ozi !*o"et& mrtni ")0aj ) porodi$i ...%I !govori o rad) pod ras+idnim5 odnosno odlo?nim )slovom30O&O% O !%O$)O %#3 -zanivanje radnog odnoa pod ra'idnim )"ovom5govorom o probnom radu moe da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili vie povezanih,odnosno srodnih poslova, utvrenih ugovorom o radu.Provera se #4 vri pre, nego posle zasnivanjaradnog odnosa. 5koliko probni rad bude uspean, radni odnos opstaje. ko probni rad ne budeuspean, radni odnos prestaje.

    Probni rad maksimalno traje meseci. 1a vreme trajanja probnog rada poslodavac i zaposleni moguda otkau ugovor o radu sa otkaznim rokom koji ne moe biti kra8i od + dana.1aposlenom koji nije pokazao odgovaraju8e strune i druge radne sposobnosti prestaje radni odnosdanom isteka roka odreenog ugovorom o radu. Postoji mogu8nost da komisija prati i ocenjuje probnirad.!(OVOR O PRIPRAVNI"O9 RAD!&prvo zapoljavanje u struci

    !%+!%&)+1- Li$e a vio'om& vi+om i"i rednjom tr)0nom premom 'oje a tom premom zanivaradni odno radi opoo*"javanja za amota"ni rad ) tr)$i i po"aganja pravo)dnog ipita. Poprvi

    pute zaniva radni odno ) zanimanj) za 'oje je "i$e te'"o odreen) +'o"') prem).- Poslodavac moe da zasnuje radni odnos sa licem koji prvi put zasniva radni odnos u svojstvupripravnika, za zanimanje za koje je to lice steklo odreenu vrstu i stepen strune spreme, ako je tokao uslov za rad na odreenim poslovima utvreno zakonom ili pravilnikom. Poslodavac nema

    obavezu da osposobljenog pripravnika primi u radni odnos.Pripravniki sta& vreme potre*no za opoo*"javanje.Pripravniki sta traje najdue godinu dana, akozakonom nije drukije odreeno. 1a vreme pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na zaradu i svadruga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu !viina zaradene mo(e *iti ni(a od ;< onovne zarade.%.Po isteku pripravnikog staa, lice polae pripravniki ispitpred komisijom.II !govori o rad) s o*-irom na trajanje radnog vremena!(OVOR O OBAVLJANJ! POSLOVA SA POV$@ANI9 RI%I"O9Spe$i,i0noti ovog radnog odnoa ti0) e poe*ni# )"ova za o*av"janje rizi0ni# po"ova naro0itezdravtvene poo*noti zapo"enog.5govor o radu moe da zakljui samo zaposleni koji ispunjava posebne uslove. Posebni usloviutvruju se za teke, naporne i za zdravlje tetne poslove. #a ovim poslovima se u ve8ini situacija radisa skra8enim radnim vremenom, koje se izjednaava sa punim iako je kra8e od njega.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    14/37

    1aposleni moe da radi na poslovima sa pove8anim rizikom samo na osnovu prethodno utvrenezdravstvene sposobnosti za rad na tim poslovima od strane nadlenog zdravstvenog organa.

    Poslovi sa pove8anim rizikom: naro0ito te+'i ,izi0'i po"ovi& po"ovi 'oji e o*av"jaj) podzem"jom i"i pod vodom& na viinama& pod vio'im i"i ni'im temperat)rama& pod *)'om i"ivi*ra$ijama....

    2ve poslove ne mogu obavljati trudnice, omladina, lica sa invaliditetom....!(OVOR O RAD! SA N$P!NI9 RADNI9 VR$9$NO9& pe$i,i0not- 'ra3e trajanje rada

    5govor se moe zakljuiti na neodreeno ili odreeno vreme. #epuno radno vreme je kra8e od punog!*7h,J7h,'7h". Razlog za nepuno radno vreme je nedovoljan obim poslova. Poslovi koji se obavljajuu nepunom radnom vremenu, kao i trajanje nepunog radnog vremena, utvruju se aktom o organizacijii sistematizaciji poslova.1aposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa srazmerno vremenuprovedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu nijedrukije ureeno. 1aposleni sa nepunim radnim vremenom radi manje i zbog toga ostvarujemanjio*im pravaiz radnog odnosa.Postoje i nedeljiva prava, koja se ne mogu smanjiti srazmerno obimu rada !prava 'oja e odnoe na

    za+tit) na rad)& porodi"j'o od)tvo& za+tit) materintva& dnevni i nede"jni odmor%>Zapo"eni 'oji radi a nep)nim radnim vremenom 'od jednog po"odav$a mo(e za otata' radnogvremena da zan)je radni odno 'od dr)gog po"odav$a i da na taj na0in otvari p)no radno vreme?III !govori o rad) s o*-irom na mesto rada5L2

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    15/37

    Radni odnos na odreeno vreme moe se zakljuiti za period dui od J( meseca:*. Radi zamene privremeno odsutnog zaposlenog do povratka privremeno odsutnog zaposlenogQJ. 1a rad na projektu ije je vreme unapred odreeno, najdue do zavretka projektaQ'. )a stranim dravljaninom, na osnovu dozvole za rad u skladu sa zakonom, najdue do isteka

    roka na koji je izdata dozvolaQ(. 1a rad na poslovima kod novoosnovanog poslodavca iji upis u registar kod nadlenog organa

    u momentu zakljuenja ugovora o radu nije stariji od jedne godine, na vreme ije ukupnotrajanje nije due od ' meseciQ

    +. )a nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnupenziju nedostaje do pet godina, najdue do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima openzijskom i invalidskom osiguranju.

    Instit)t preo*ra?aja&radni odnos zasnovan na odreeno vreme postaje radni odnos na neodreenovreme, ako zaposleni nastavi da radi najmanje pet radnih dana po isteku roka za koji je zasnovan radniodnos. Poslodavac mora biti obazriv da se ne bi izloio riziku preobraaja. /o preobraaja dolazi e"ege!(OVORI "OJI9AS$ N$ %ASNIVARADNI ODNOS:

    *. 5govor o privremenim i povremenim poslovima

    J. 5govor o volonterskom radu'. 5govor o dopunskom radu(. 5govor o delu+. 5govor o strunom osposobljavanju. 5govor sa licem koje je lan omladinske ili studentske zadruge

    67 !govor o privremenim i povremenim poslovimaPoslodavac moe za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju due od *J7 radnihdana u kalendarskoj godini da zakljui ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa :

    a" #ezaposlenim licemQb" 1aposlenim koji radi nepuno radno vreme $ do punog radnog vremenaQc" Korisnikom starosne penzijed" 3icem koje je lan omladinske ili studentske zadruge i koje nije starije od '7 godina.

    Privremeni psolovi traju kra8e vreme, ali se u odreenom vremenu vre u kontinuitetu do okonanja!etva, setva, berba vo8a i povr8a, anketiranje graana". Povremeni poslovi su takoe kratkotrajni, alise vre s vremena na vreme !koenje trave po gradskim parkovima, odravanje reda na sportskimtribinama"87 !govor o del)Poslodavac moe da zakljui ugovor o delu sa odreenim licem radi obavljanja poslova koji su vandelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku odreene stvari,samostalno izvrenje odreenog ;izikog ili intelektualnog posla.Predmet ovog ugovora moe da bude sve to moe biti i predmet klasinog ugovora o delu !l. 77&J6 122", ali i sve to moe biti predmet ugovora o stvaranju autorskog dela.;7 !govor o str)4nom osposo*ljavanj) i )savr3avanj)Poslodavac ovaj ugovor moe zakljuiti:

    a" )a nezaposlenim licem, radi obavljanja pripravnikog staa i polaganja strunog ispita!osposobljavanje pripravnika van radnog odnosa"Q

    b" )a licem koje eli da se struno usavri i stekne posebna znanja i sposobnosti za rad u svojojstruci, odnosno da obavi specijalizaciju, za vreme utvreno programom usavravanja, odnosnospecijalizacije.

    & Poslodavac moe da obezbedi licu sa kojim je zakljuilo ugovor novanu naknadu !koja se ne smatrazaradom" i druga prava u skladu sa zakonim i optim aktom7 !govor o dop)ns+om rad)1aposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca moe da zakljui ugovor odopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najvie do jedne tre8ine punog radnog vremena.5govorom se utvruje pravo na novanu naknadu, koja se odreuje kao naknada za obavljeni rad inema karakter zarade ! i pored toga to je srazmerna vrednosti obavljenog rada".1DR# K2#K5R4#=0>4

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    16/37

    >9govorom o rad) mog) da e )tvrde po"ovi 'oje zapo"eni ne mo(e da radi ) voje ime i za vojra3)n& 'ao i ) ime i za ra0)n dr)gog pravnog i"i ,izi0'og "i$a& *ez ag"anoti po"odav$a 'od 'oga je) radnom odno)?.1abrana konkurencije moe da se utvrdi samo ako postoje uslovi da zaposleni radom kod poslodavcastekne nova, posebno vana tehnoloka znanja, irok krug poslovnih partnera ili da doe do saznanjavanih poslovnih in;ormaciji i tajni.2ptim aktom i ugovorom o radu utvruje se i teritorijalno vaenje zabrane konkurencije, u zavisnostiod vrste posla na koje se zabrana odnosi.ko zaposleni prekri zabranu konkurencije, poslodavac ima pravo da od zaposlenog zahteva naknadutete.Foe se ugovoriti i zabrana konkurencije po prestanku radnog odnosa ! najdue dve godine"/a bi obezbedio lojalnost i po prestanku radnog odnosa, poslodavac je duan da isplati zaposlenomnovanu naknadu u odreenoj visini, koja se utvruje ugovorom o radu

    %a3tita -dravlja i *e-*ednost na rad)

    Pitanje zatite zdravlja i bezbednosti na radu, spada u korpus pitanja od sutinskog znaaja u radnompravu !neot)iva prava zapo"eni#%1atita ;izikog, duhovnog i moralnog zdravlja na radu>Sva'o ima pravo na po+tovanje dotojantva voje "i0noti na rad)& *ez*edne i zdrave )"ove rada&potre*n) za+tit) na rad)? 5stav R)Koncept prevencije& izbegavanje ili eliminisanje rizika. )aradnja zaposlenih i poslodavca. )uzbijanjerizika u samom izvoru.#ILJ&5 svakoj sredini, okruenju da se obezbedi humano i udobno radno okruenje.

    $lagostanje na radu%a3tita na rad)$ skup mera i sredstava koja su neophodna za ostvarivanje bezbednih uslova rada tj.obezbeenje zdrave radne sredine.Fere zatite na radu:

    *. predhodneJ. kolektivne !opte"'. individualne !posebne"

    O*ave-e poslodav,a: Po-itivne:

    O*ave-e poslodav,a prema -aposlenima 2interne:*. /uan je da obezbedi zatitu i bezbednost na raduJ. 2buka zaposlenih'. /onoenje kta o proceni rizika(. 2dreivanje 3ica za bezbednost i zdravlje na radu+. /uan da obezbedi higijenu i zdravlje na radu

    . Preuzme mere za otklanjanje kvarovaG. Pruanje prve pomo8i zaposlenima, kao i evakuacije zaposlenih u sluaju opasnostiO*ave-e poslodav,a prema predstavni,ima -aposleni.

    *. 2bavetavanjeJ. Konsultovanje'. 2mogu8avanje pla8enog odsustva radi usavravanja o bezbednosti i zatiti na radu

    O*ave-e poslodav,a prema inspe+,iji rada 2e+sterne*. Poslodavac je duan da obavesti inspekciju rada o poetku svog rada, svakoj promeni,

    povredi, eksploziji, smrti, havariji, kao i ako zaposleni neopravdano odbije da radi.J. 2baveza voenja evidencija o nesre8ama na radu koje zaposleni pretrpi.

    Negativne&ne sme:*. da izdaje radne naloge zaposlenima dok traje neposredna opasnost i disciplinski kazni one koji

    odbiju da radeJ. da od zaposlenih zahteva da uestvuju u trokovima zatite

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    17/37

    O*ave-e -aposleni.:*. /uni da vode rauna o sopstvenoj bezbednosti i zdravlju, ali i o bezbednosti drugih zaposlenih iokoline.J. /uni da prihvate obuku'. Pravilno kori8enje maina, alata, opasnih supstanci(. )aradnja sa poslodavcem i licem za bezbednost i zdravlje na radu+. /uni da odmah obaveste poslodavca o nepravilnostima i kvarovima koji ugroavaju bezbednost izdravlje na radu !ako poslodavac ne reaguje na njihova upozorenja, obavetavaju inspekciju rada".0maju pravo da prekinu rad ili da odbiju izvrenje rada, pod uslovom da postoji razuman motiv.%a3tita rationae materia1atita od opasnih materija $ eksplozije, zapaljive, oksidiraju8e, otrovne, zarazne, korozivne,kancerogene i radioaktivne materije !utvrene standardima 45 i F2R&a"gensi& kancerogeni, bioloki, hemijski& 0spravne maine na mestima rada%a3tita rationae personae

    0. %A/TITA O9LADIN$ ' Faloletna lica !*+&*9 godina" ne mogu da rade na poslovima kojimogu ugroziti njihovo zdravlje.

    Ne mog) o*av"jati po"ove 4*. #a kojima se obavlja naroito teak ;iziki rad, rad pod zemljom, vodom, ne velikimvisinama...

    J. Koji ukljuuju izlaganje tetnom zraenju ili sredstvima koja su otrovna, kancerogena iizazivaju rizik po zdravlje.

    '. Koji mogu loe uticati na njihovo zdravljePuno radno vreme za maloletna lica iznosi ma '+h nedeljno.

    1abranjen je prekovremeni rad 1abranjena je preraspodela radnog vremena 1abranjen je rad no8u, osim :*. ko obavlja poslove u okviru kulture, sporta, umetnosti i reklamne delatnostiJ. ko nastavi rad prekinut usled vie sile, ali pod nadzorom punoletnog lica

    00. %A/TITA 9AT$RINSTVA&1aposlena ena za vreme trudno8e i zaposlena koja doji dete ne moe da radi na poslovima, koji su ponalazu zdravstvenog organa tetni za njeno zdravlje i zdravlje deteta, a naroito na poslovima kojizahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji tetno zraenje ili izloenost ekstremnimtemperaturama i vibracijama.Prve 'J nedelje trudno8e ne moe da radi prekovremeno i no8u, ako bi takav rad bio tetan na osnovunalaza nadlenog zdravstvenog organa. Poslednjih 9 nedelja trudno8e ne moe da radi prekovremeno ino8u.2dsustvo sa rada zbog trudno8e i porodjaja !porodiljsko odsustvo" 2dsustvo sa rada zbog negedeteta S '+ dana

    Pravo da otpone porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza nadlenog zdravstvenog organa najranije (+dana, a obavezno J9 dana pre termina predvienog za poroaj. Porodiljsko odsustvo traje do navrena' meseca od dana poroaja.2dsustvo radi nege deteta traje do isteka '+ dana od poetka odsustva sa rada.2tac deteta ima pravo na odsustvo kada majka deteta premine, ostavi dete ili je na odsluenjuzatvorske kazne ...1a svako tre8e i naredno dete& pravo na J godine odsustva.Fajka ije dete se rodi mrtvo, ima pravo da iskoristi porodiljsko odsustvo !J9 !(+" dana ' meseca"Roditelj ima pravo na nepla8eno odsustvo do detetovog '. roendana. 5 tom periodu miruju prava iobaveze iz radnog odnosa.1aposlena za vreme trudno8e ima pravo na pla8eno odsustvo sa rada u toku dana radi obavljanjazdravstvenih pregleda u vezi sa trudno8om

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    18/37

    Poslodavac je duan da obezbedi pravo na jednu ili vie dnevnih pauza u toku dnevnog rada uukupnom trajanju od 67 minuta zaposlenoj koja doji svoje dete, a koja se vratila na rad pre istekagodinu dana od roenja deteta.000. %A/TITA OSOBA SA INVALIDIT$TO9

    1aposlenom $ osobi sa invaliditetom poslodavac je duan da obezbedi obavljanje poslova premaradnoj sposobnosti.1aposlenom kod kojega postoji opasnost od nastanka invalidnosti na odreenim poslovima&poslodavac je duan da obezbedi obavljanje drugog odgovaraju8eg posla.0nvalid& lice koje je potpuno izgubilo radnu sposobnost2soba sa invaliditetom&osoba sa onesbosoljenostima2sobe sa invaliditetom& obavljaju poslove shodno preostaloj radnoj sposobnosti. )manjeni kapaciteti.Za'on o pro,eiona"noj re#a*i"ita$iji i zapo+"javanj) oo*a a inva"iditetom !2;;@%

    & Podsticanje zapoljavanja osoba sa invaliditetom& Programi pro;esionalne rehabilitacije& 2baveza poslodavca da zaposli jedno lice sa invaliditetom ako ima vie od J7 zaposlenih, dva

    lica ako ima vie od +7 zaposlenih i na svakih narednih zapoetih +7 zaposlenih po jedno licesa invaliditetom.

    ko ne zaposli osobu sa invaliditetom, poslodavac je duan da uplati iznos od +7@ prosene zaradepo zaposlenom u Republici )rbiji za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio.Interne instit),ije -a -a3tit) -dravlja i *e-*ednosti na rad) :

    *. 3ice za bezbednost i zdravlje na radu $licencno zanimanje. Foe biti zaposleni ili neko sastrane !obavlja preventivne aktivnosti, vri kontrolu, vodi evidencije..."

    J. 2dbor za zatitu na radu& javlja se u ve8im preduze8ima. Eine ga najmanje ' predstavnikazaposlenih. Poslodavac sa vie od +7 zaposlenih, ima obavezu da u odbor imenuju jednogsvog predstavnika. )astanci odbora se odravaju periodino. 2vla8enja&preventivnog ikontrolnog karaktera. Konsultovanje.

    '. )luba medicine rada & poslodavac moe da angauje slubu koja 8e saraivati sa licem zabezbednost i zdravlje na radu i sa odborom.&Aunkcije& savetovanje, procena rizika, lekarski pregledi, pruanje prve pomo8i.

    &)amostalna institucija u odnosu na poslodavca.P2#)-

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    19/37

    ko poslodavac vri zlostavljanje, zaposleni moe da podnese tubu protiv poslodavcanadlenom sudu. -eret dokazivanja na poslodavcu.

    Pravo na privatnost ! l. 9 4K3jP" & 1abranjeno je prikupljati podatke o zaposlenom koji nisu u vezisa poslovima koje on obavlja kod poslodavca.1aposleni ima pravo na naknadu tete i brisanje takvih podataka iz evidencije)4K)53#2 51#4F0R4 $ svako verbalno, neverbalno ili ;iziko ponaanje koje ima zacilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje trai zaposlenje, kao i zaposlenog u s;eri polnogivota, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, poniavaju8e ili uvredljivo okruenje.

    Pravo na zaradu

    Primanja zaposlenog:*. 1arada je nov0ano primanje 'oje zapo"eni do*ija za voj rad ) radnom odno) i predstavljaonovno o*e"e(je radnog odnoa!oneroznost". #ikada se u radnom odnosu ne pretpostavljabesplatnostHJ.#aknada zarade& zaposleni u radnom odnosu kod poslodavca, ali odsustvuje sa rada !zbog nekograzloga".'. /ruga primanja& ostvaruju se u odreenim prilikama i neprilikama i nisu uslovljena radom.

    1arada5tvruje se u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.2snovno naelo:7edna'a zarada za iti rad i"i rad jedna'e vrednoti 'oji e otvar)je 'od po"odav$a.Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen strune spreme,odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednakuodgovornost.>:o ne radi ne mo(e otvariti pravo na zarad). Otvar)je e radom& na onov)vrednoti rada& radnog )0in'a i vremena provedenog na rad)?. Rad ve8e vrednosti, daje pravo nave8u zaradu.1arada obuhvata:

    1aradu za obavljeni rad i vreme provedeno na radu 1arada po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca !nagrade, bonusi, *'. plata"

    $ruto zaradaje zarada koja sadri porez i doprinose koji se pla8aju iz zarade.)eto zaradaje iznos koji se ispla8uje zaposlenom.

    Zarada za o*av"jeni rad i vreme provedeno na rad)Hosnovna zarada deo zarade za radni uinak uve8ana zarada1. Onovna zarada$ odreuje se na osnovu uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je zaposlenizakljuio ugovor o radu i vremena na radu.9"ovi rada& odreuju se pravilnikom Q poslovi za koje je zakljuen ugovor o radu !stepen strunespreme, radna sposobnost, radno iskustvo"Vreme rada- puno, nepuno ! koliko rada, toliko para". Prema asovima provedenim na radu.2. /adni )0ina'& odreuje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i odnosa zaposlenog

    prema radnim obavezama.& 4lementi za obraun i isplatu utvruju se optim aktom.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    20/37

    1arada se ispla8uje u rokovima utvrenim optim aktom i ugovorom o radu, najmanje jedanputmeseno. 0spla8uje se u novcu. Foe se ispla8ivati na razliite naine ! na ruke, preko teku8eg rauna,tedne knjiice..."Poslodavac je duan da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obraun.Poslodavac je duan da vodi mesenu evidenciju o zaradama i naknadama zarade.Zarada )(iva pravn) za+tit)& do obustave moe do8i samo na osnovu pravosnane sudske odluke iliuz pristanak zaposlenog. 1arada se moe obustaviti najvie do jedne tre8ine !"imit%

    F0#0F3# 1R/2bezbeenje materijalne i socijalne sigurnosti zaposlenog u sluaju kada poslodavac usled poreme8ajanije u mogu8nosti da obezbedi sredstva za isplatu zarada zaposlenima. Pravo na minimalnu zaradu zastandarni uinak i vreme provedeno na radu. Postoji mogu8nost ugovaranja minimalne zarade.Finimalna cena rada utvruje se od")'om So$ija"no e'onom'og aveta. 5koliko )4) ne doneseodluku u roku od *+ dana od poetka pregovora, odluku o visini minimalne cene rada donosi vlada unarednom roku od *+ dana. Pri utvrivanju minimalne cene rada polazi se od: trokova ivota,kretanja prosene zarade u )rbiji, egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenih....5tvruje se po radnom asu bez poreza i doprinosa, za kalendarsku godinu, najkasnije do *+.

    septembra teku8e godine, a primenjuje se od *. januara naredne godine. #e moe se utvrditi u niemiznosu od minimalne cene rada utvrene za prethodnu godinu.NA:NADA ZA/ADE

    & #aknada zarade se ostvaruje bez rada u sluajevima odreenim zakonom i autonomnimaktima.

    & Pravo umesto prava na zaradu.& 1aposleni ne radi, tako da ne ostvaruje pravo na zaradu, ali na osnovu radnog odnosa ima

    pravo na naknadu zarade.*. 1aposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosene zarade u prethodnih *J meseci za vreme

    odsustvovanja sa rada na dan praznika, godinjeg odmora, pla8enog odsustva, vojne vebe iodazivanja na poziv dravnog organa ! poslodavac ima pravo na re;undiranje ispla8ene naknadezarade od organa iji je zaposleni poziv dobio"

    J. Pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene spreenosti za rad do '7dana:a" najmanje + @ prosene zarade u prethodnih *J meseci , ako je spreenost prouzrokovana boleuili povredom van rada b" *77@ prose8ne zarade ako je spre8enost prouzrokovana povredom na radu ili pro;esionalnombole8u.'. Pravo na naknadu zarade najmanje u visini 7@ prosene zarade u prethodnih *J meseci , za vremeprekida rada do koga je dolo bez krivice zaposlenog !poreme8aji u energetskom sistemu, kvarovi,havarije, remonti".Faksimum (+ radnih dana u toku godine.(. #aknada zarade u vreme nareenog prekida rada !prekid zbog naredbe dravnog organa zbogneobezbeivanja zatite i zdravlja na radu". #aknada se utvruje optim aktom ili ugovorom o radu.#K#/ -R2NK22bavezna:

    2tpremnina pri odlasku u penziju!najmanje u visini dve prosene zarade" #aknada pogrebnih usluga u sluaju smti lana ue porodice ili zaposlenog #aknada tete zbog povrede na radu ili pro;esionalne bolesti

    Aakultativna primanja :*. Poklon deci zaposlenog starosti do *+ godina za Doi8 i novu godinu

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    21/37

    J. 5pla8ivanje premija za dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje'. Kolektivno osiguranje od posledica nezgoda na radu i za sluaj teih bolesti i hirurkih

    intervencija(. >ubilarna nagrada, solidarna pomo8

    Poslodavac je duan da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obraun.Poslodavac je duan da vodi mesenu evidenciju o zaradama i naknadama zarade.Zarada )(iva pravn) za+tit)& do obustave moe do8i samo na osnovu pravosnane sudske odluke iliuz pristanak zaposlenog. 1arada se moe obustaviti najvie do jedne tre8ine !"imit%

    Radno vreme, odmori i odsustva

    Radno vremeje vremen'i period ) 'ome je zapo"eni d)(an& odnono rapo"o(iv da o*av"ja po"oveprema na"ozima po"odav$a& na met) gde e po"ovi o*av"jaj)

    & Radnim vremenom se ne smatra vreme u kome je zaposleni pripravan da se odazove na pozivposlodavca

    *.P5#2 R/#2

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    22/37

    PR4R)P2/43 R/#2L

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    23/37

    & Fere za zapoljavanje !premetaj na druge poslove,rad kod drugog poslodavca,prekvali;ikacija idok;ali;ikacija,nepuno radno vreme..."

    & Rok u kome 8e biti otkazan ugovor o radu.....Fora se obrazloiti zato dolazi do otputanja.Kriterijum za utvrivanje vika zaposlenih ne moe da bude odsustvovanje zaposlenog sa rada zbogprivremene spreenosti za rad, trudno8e, nege deteta...Predlog programa se dostavlja sindikatu i #acionalnoj slubi za zapoljavanje. )indikat i #)1 imajuobavezu da dostave miljenje u roku od *+ dana. Poslodavac je duan da razmotri miljenja i predlogei da ih obavesti o svom stavu u roku od 9 dana.1aposleni ima pravo na 2-PR4F#0#5.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    24/37

    R$/$NJ$ O PR$STAN"! RADNO( ODNOSAmora sadrati:*. 2snov prestanka radnog odnosaJ. 2brazloenje'. Pouku o pravnom leku

    Reenje !odluka" o prestanku radnog odnosa& )ve' ) pimenom o*"i').Onovi za pretana' radnog odnoa predvieni ) za'onom4

    *. Prestanak radnog odnosa istekom roka na koji je zasnovan& 0stekom roka za koji je zasnovan prestaje radni odnos na odreeno vreme& Radni odnos posle neuspelog probnog rada !probni rad traje najvie est meseci"& 0stekom pripravnikog staa

    5 svim situacijama poslodavac je u obavezi da donese reenje.J. Prestanak radnog odnosa zbog navrenog radnog vekaKada zaposleni navri + godina ivota i najmanje *+ godina staa osiguranja, pod uslovom da seposlodavac i zaposleni drukije ne sporazumeju.& #ekad je ovaj osnov spadao u osnove prestanka radnog odnosa po sili zakona.& Fogu8nost produenja radnog veka sporazumom poslodavca i zaposlenog. Lornja granica nije

    odreena. Postoji bioloko i antropoloko ogranienje, koje 8e poslodavac i zaposleni znati da

    prepoznaju pri zakljuenju sporazuma o produenju radnog veka.& Kod nekih pro;esija ne moe do8i do produenja !sudija"'. 1ahtev roditelja ili staratelja za zaposlenog mladjeg od *9 godinaRadni odnos prestaje kada roditelj opozove saglasnost za zasnivanje radnog odnosa, koji je dao zasvoje maloletno dete.

    & Roditelji podnose zahtev koji sadri izjavu volje da njihovom maloletnom detetu prestane radniodnos

    & Reenje o zahtevu donosi poslodavac.(. )mrt zaposlenog

    & Prestanak subjektiviteta zaposlenog.& Radni odnos se uspostavlja ugovorom o radu, ija je karakteristika neprenosivost i

    nenasledivost.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    25/37

    & Radni odnos prestaje im nastane injenica za koju zakon vezuje prestanak prava, obaveza iodgovorsnosti zaposlenog i poslodavca.

    & Reenjem o prestanku radnog odnosa se samo konstatuje da je do prestanka radnog odnosadolo po sili zakona !de'"aratorno dejtvo".

    *. Prestana+ radnog odnosa -*og g)*it+a radne sposo*nosti& 1aposlenom prestaje radni odnos, ako je utvreno da je kod njega dolo do gubitka radne

    sposobnosti.& Potpuna nesposobnost za rad nastaje usled trajnih promena u zdravstvenom stanju

    prozrokovanih povredom na radu, pro;esionalnom bole8u, povredom na radu ili bole8u kojese ne mogu otkloniti leenjem ili merama medicinske rahabilitacije.

    & Potpunu nesposobnost utvruje ;ond na osnovu ocene, nalaza i miljenja organa vetaenja!reenje o utvrivanju gubitka radne sposobnosti"

    & Prestanak radnog odnosa na dan dostavljanja pravnosnanog reenja o utvrivanju gubitkaradne sposobnosti poslodavcu.

    J. Prestanak radnog odnosa zbog zabrane vrenja odreenih poslovako je zaposlenom po odredbama zakona, pravosnanoj odluci suda ili drugog organa, zabranjeno daobavlja odreene poslove.

    & #pr. 2dredba koja ne doputa rad u dravnim organima licima osuivanim za krivino delo nabezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od minimum meseciQ organ unutranjih poslova moedoneti reenje o oduzimanju oruja i municije !zaposleni&uvar ume"

    & 0zricanje mera bezbednosti& zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti Q zabrana upravljanjamotornim vozilom.

    & Prestanak, pod uslovom da se zaposlenom ne moe obezbediti obavljanje drugih poslova.'. Prestanak radnog odnosa zbog odsutnosti usled izdravanja kazne zatvorako zaposleni zbog izrdravanja kazne zatvora mora da bude odsutan sa rada due od meseci.

    & Radni odnos prestaje danom stupanja na izdravanje kazne. Prestaje zbog injenice dazaposleni mora biti odsutan sa posla due od meseci.

    & #aknadno nastale injenice !amnestija, pomilovanje" ne mogu usloviti povra8aj u preanjestanje i reintegraciju radnog odnosa.

    (. Prestanak radnog odnosa zbog primene mere bezbednosti, vaspitne ili zatitne mereko zaposlenom bude izreena mera bezbednosti, vaspitna ili zatitna mera u trajanju duem od meseci, prestaje mu radni odnos danom poetka primene te mere.

    & Fere bezbednosti $ o*avezno pi#ijatrij'o "e0enje i 0)vanje ) zdravtvenoj )tanovi5o*avezno pi#ijatrij'o "e0enje na "o*odi5 o*avezno "e0enje a"'o#o"i0ara i nar'omana5proterivanje tran$a za zem"je

    &

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    26/37

    OJ:AZN /AZLOZ*. Neotvarivanje rez)"tata rada& odnono od)tnot potre*ni# znanja i poo*noti za

    o*av"janje po"ova na 'ojima radi& )pada u otkazne razloge sposobnosti, posledica nedovoljnog rada i neukosti.

    & Rezultati rada na osnovu radnog uinka& 1aposleni nema sposobnosti za izvravanje poslova radnog mesta na koje je rasporeen i ne

    ostvaruje odgovaraju8e radne sposobnosti.& Poslodavac je u obavezi da zaposlenom da pisano obavetenje u vezi sa nedostacima u

    njegovom radu , uputstvima i primerenim rokom za poboljanje rada.2. A'o je zapo"eni vojom 'rivi$om )0inio povred) radne o*aveze

    & 2tkazni razlog ponaanja& Poslodavac moe zaposlenom otkazati ugovor o radu, ako ovaj svojom krivicom uini

    povredu radne obaveze& Povreda radne obaveze mora biti predviena !zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu" i

    skrivljena.Poslodavac moe da otkae zaposlenom ugovorom o radu ako svojom krivicom:

    & *" nesavesno ili nemarno izvrava radne obavezeQ

    & J" zloupotrebi poloaj ili prekorai ovla8enjaQ& '" necelishodno i neodgovorno koristi sredstva radaQ& (" ne koristi ili nenamenski koristi obezbeena sredstva ili opremu za linu zatitu na raduQ& +" uini drugu povredu radne obaveze utvrenu optim aktom, odnosno ugovorom o radu.

    F. A'o zapo"eni ne po+t)je radn) di$ip"in) propian) a'tom po"odav$a& a'o je njegovo pona+anjeta'vo da ne mo(e da natavi rad 'od po"odav$a

    & 2tkazni razlog ponaanja& Kod ovog otkaznog razloga, dovoljno je da se zaposleni ponaa suprotno zahtevima iz bilo

    kog akta poslodavca& Fnogo jednostavnija primena, nego kod prethodnog otkaznog razloga.

    Poslodavac moe da otkae ugovor o radu zaposlenom koji ne potuje radnu disciplinu, i to:*" ako neopravdano odbije da obavlja poslove i izvrava naloge poslodavca u skladu sa zakonomQ

    J" ako ne dostavi potvrdu o privremenoj spreenosti za rad'" ako zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene spreenosti za radQ(" zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkoholaili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili moe da ima uticaj na obavljanjeposlaQ+" ako njegovo ponaanje predstavlja radnju izvrenja krivinog dela uinjenog na radu i u vezi saradom, nezavisno od toga da li je protiv zaposlenog pokrenut krivini postupak za krivino deloQ" ako je dao netane podatke koji su bili odluuju8i za zasnivanje radnog odnosaQG" ako zaposleni koji radi na poslovima sa pove8anim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za radutvrena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut oceni zdravstvene sposobnostiQ9" ako ne potuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponaanjetakvo da ne moe da nastavi rad kod poslodavca.

    . A'o je pravona(no o)en za 'rivi0no de"o na rad) i"i ) vezi a radom+. A'o e zapo"eni ne vrati na rad 'od po"odav$a ) ro') od 1= dana od dana ite'a ro'a za

    nep"a3eno od)tvo i"i mirovanje radnog odnoa& 2tkazni razlog ponaanjaB . Od*ijanje promene po"a i"i zanimanjako zaposleni odbije zakljuenje aneksa ugovora o radu, ponuenog radi :

    *" Preme+taja na dr)gi odgovaraj)3i poaoJ" Preme+taja na odgovaraj)3i poao ) dr)go !geogra,'o% meto'" 9p)3ivanje na rad 'od dr)gog po"odav$a

    1aposleni je duan da se izjasni o ponudi u roku od 9 dana.. Pretana' potre*e za radom !vi+a' zapo"eni#%Poslodavac moe dati otkaz zaposlenom, ako usled tehnolokih, ekonomskih i organizacionihpromena, prestane potreba za obavljanjem odreenog posla.& 1aposleni imaju pravo na otpremninu.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    27/37

    & Poslodavac ne moe na istim poslovima da zaposli drugo lice u roku od meseci od dana prestankaradnog odnosa.

    & ko pre isteka roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova, prednost za zakljuivanjeugovora o radu ima zaposleni kojem je prestao radni odnos.

    /o' zatare"oti& Poslodavac moe dati zaposlenom otkaz ugovora o radu u roku od+et mee$a od dana aznanjazainjenice koje su osnov za davanje otkaza !subjektivni rok", odnosno u roku odgodin) dana od dananat)panja 0injeni$akoje su osnov za davanje otkaza !objektivni rok"Reenje o prestanku radnog odnosa mora da se dostavi zaposlenom lino, u prostorijama poslodavca,odnosno na adresu prebivalita ili boravita zaposlenog. ko poslodavac nije mogao da dostavireenje, duan je da sastavi pismenu beleku, a reenje se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i poisteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.Poslodavac je duan da zaposlenom u sluaju prestanka radnog odnosa, isplati sva neispla8enapotraivanja !zarade, naknade zarade" najkasnije u roku od '7 dana.

    Posebna zatita od otkaza ugovora o raduPoslodavac ne moe da otkae ugovor o radu zaposlenom :

    *. 1a vreme trudno8e, porodiljskog odsustva, odustva sa rada radi nege deteta.J. 1aposlenom zbog njegovog statusa ili aktivnosti u svojstvu predstavnika zaposlenih, lanstva usindikatu ili u8a u sindikalnim aktivnostima.

    1aposleni kome je ugovor o radu otkazan zato to ne ostvaruje potrebne rezultate rada ima pravo naotkazni rok, koji se utvruje optim aktom ili ugovorom o radu, u zavisnosti od staa osiguranja , akoji ne moe biti kra8i od osam niti dui od '7 dana.

    #41K2#0-0 2-K1ko sud donese pravnosnanu odluku kojom je utvreno da je zaposlenom prestao radni odnos bezpravnog osnova, sud 8e odluiti da se zaposleni vrati na rad, ako zaposleni to zahteva.Poslodavac je duan da zaposlenom isplati naknadu tete u visini izgubljenje zarade i drugih primanja

    koja mu pripadaju po zakonu, optem aktu i ugovoru o radu i uplati doprinose za obavezno socijalnoosiguranje. #aknada se umanjuje za iznos prihoda koje je zaposleni ostvario po osnovu rada, poprestanku radnog odnosa. ko sud utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, a zaposleni ne zahteva

    da se vrati na rad, sud 8e na njegov zahtev obavezati poslodavca da zaposlenom isplati naknadutete u iznosu od najvie *9 zarada.

    ko poslodavac smatra da povratak zaposlenog !nastavak radnog odnosa" nije mogu8, duan je damu isplati naknadu tete u visini dvostrukog iznosa od iznosa utvrenog u prethodnom sluaju!ma *9 zarada"

    ko sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali da jeposlodavac postupio suprotno odredbama zakona kojima je propisan postupak za prestanak radnog

    odnosa, sud 8e odbiti zahtev zaposlenog za vra8anje na rad, a na ime naknade tete dosudi8ezaposlenom iznos do est zarada zaposlenog.

    1atita prava iz radnog odnosa

    /a bi zaposleni ostvario neko od prava koje mu pripada na osnovu toga to je u radnom odnosu kodposlodavca, podnosi zahtev poslodavcu !zahtev uvek u pisanoj ;ormi".1aposlenom se dostavlja odluka !reenje" o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti. 2dluka moebitipozitivno i"i negativno.)porna pitanja izmeu zaposlenog i poslodavca, mogu se reiti arbitraom ili na sudu.2ptim aktom i ugovorom o radu moe se predvideti postupak sporazumnog reavanja spornih pitanjaizmeu zaposlenog i poslodavca.

    )porna pitanja reava RD0-R& tre8e lice kojem stranke u sporu poveravaju da rei sporna pitanja.rbitra odreuju strane u sporu !zaposleni i poslodavac"

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    28/37

    Rok za pokretanje postupka je ' dana od dana dostavljanja reenja.rbitar je duan da odluku o spornim pitanjima donese u roku od *7 dana od dana podnoenjazahteva. 2dluka obavezuje strane u sporu !konana i obavezuju8a". -okom trajanja postupkazaposlenom miruje radni odnos !ako je spor o otkazu".Protiv reenja kojim je povreeno pravo zaposlenog ili kada je zaposleni saznao za povredu prava,zaposleni !predstavnik sindikata" moe da pokrene spor pred nadlenim sudom.

    0ndividualni radni spor

    Radni spor& zaposleni trai zatitu svojih prava !pokre8e se protiv reenja poslodavca"J)(i"a$& zaposleniQJ)(eni& poslodavacndivid)a"ne radne porove ) prvom tepen) re+ava onovni )d& a ) dr)gom tepen) ape"a$ioni )d./adni por e po're3e t)(*om& 'ao i va'a parni$a.Predmet pora- podnoi e protiv re+enja po"odav$a 'ojim je povreeno pravo zapo"enog i"ipovodom povrede prava )0injene ,a'ti0'om radnjom po"odav$a.

    *. )por o zakonitosti& da li je reenje poslodavca u skladu sa zakonom, optim aktom. ko nae

    da je reenje zakonito, sud odbija tubeni zahtev. ko nae da je nezakonito, sud ponitava odlukuposlodavca i uspostavlja preanje stanje. Pokre8e se konstitutivnom tubom.J. )por pune jurisdikcje& kad se tubom trai zatita prava koje je povreeno ;aktikom radnjom.

    )ud odluuje o samom pravu !o onome o emu je trebao da odluuje poslodavac da je vrio svojudunost". Pokre8e se kondemnatornom tubom.

    M0-#2)-& potreba za hitnim reavanjem radnih sporova. Rok za pokretanje postupka je 7 dana od dana dostavljanja reenja. )va novana potraivanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od ' godine od dana nastanka

    obaveze.5 )rbiji ne postoje specijalizovani radni sudovi, kao u #emakoj, Nvedskoj, )loveniji... Posebnoodeljene za radne sporove pri osnovnim sudovima !)rbija". 5 prvom stepenu sudi sudija pojedinac.5pravni sud nadlean je za re+avanje radni# >")(*eni0'i#? porovaizmeu razliitih kategorijadravnih slubenika i drave kao poslodavca.

    K234K-0

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    29/37

    gencija obavlja strune poslove koji se odnose na mirno reavanje :&Kolektivnih sporova !zakljuivanje, izmene i dopune kolektivnog ugovoraQ ostvarivanje prava nasindikalno organizovanjaQtrajkQ ostvarivanje prava na in;ormisanje i konsultovanjeQ primena optegakta"& 0ndividualnih sporova !diskiminacije i zlostavljanje na radu, otkaz ugovora o radu Q minimalnazarada"F0R4#>4& postupak u kome miritelj prua pomo8 stranama u kolektivnom sporu sa ciljem dazakljue sporazum o reenju spora ili u kojem miritelj daje preporuku o nainu reavanju spora.Pokretanje postupka& pokre8e se podnoenjem predloga genciji. )trane podnose predlog zajednikiili pojedinano. ko predlog podnese jedna strana, gencija dostavlja predlog drugoj strani koja imarok od ' dana da se izjasni da li prihvati mirno reavanje spora. gencija vodi imenik miritelja%arbitara!odreuju ih strane ili direktor".irite"j ) pot)p') 'o"e'tivnog pregovaranja-prisustvuje pregovorima, prua strunu i drugu pomo8,nepristrasan.Postupak mirenja& ;ormira se odbor za mirenje !predstavnici stranamiritelj"Firitelj& r)'ovodi rapravom,")+a pred"oge,pri')p"ja in,orma$ijeFiritelj donosi preporuku o nainu reavanja spora. Preporuka ne obavezujeH

    ko strane prihvate preporuku& zakljuuju sporazum o reenju spora.Firenje se zavrava )pe+no i"i ne)pe+no.RD0-R !12FR)"&tran'e ) por) poveravaj) tre3em "i$) da re+i por.rbitar odluuje opredmetu individualnog spora

    & rbitar donosi pravnoobavezuju8u odluku !kvazi sudski proces"& #aelo dobrovoljnosti i e;ikasnosti H& 0ndividualni radni spor se reava pred arbitrom, ako je predmet spora predvien zakonom.

    rbitar zakazuje raspravu& /)'ovodi rapravom& 9zima izjave trana ) por)& zvodi do'aze

    )trane imaju pravo da daju zavrnu re

    & rbitar donosi re+enje o predmet) pora u roku od '7 dana od dana otvaranja rasprave& Protiv reenja nije dozvoljena alba& Reenje je pravosnano i izvrno danom dostavljanja stranama u sporu.

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    30/37

    >edno od osnovnih kolektivnih prava zaposlenih je pravo na +ole+tivn) a+,ij) !trajk,piketing,bojkot"Pravo na trajk&,)ndamenta"no o$ijano pravo, koje se garantuje ustavom>Zapo"eni imaj) pravo na +traj' ) '"ad) a za'onom i 'o"e'tivnim )govorom.Pravo na +traj' mo(e *iti ograni0eno amo za'onom& #odno prirodi i"i vrti de"atnoti?5stav R), lan */traj+& privremeni kolektivni prekid rada zaposlenih u cilju vrenja pritiska na poslodavca da prihvatizahteve radnika o pitanjima koja su predmet spora.Koncepti prava na trajk: Organiz)je ga ve3ina zapo"eni#& zaposleni imaju pravo da uestvuju i da organizuju trajk.

    1aposleni slobodno odluuju o svom ue8u. 2dluku o trajku donose sami radnici izjanjavanjem!tri'e vote%

    Organiz)je ga indi'at& trajk se organizuje posredno, preko sindikata. Pravo na trajk se izvodi izprava na sindikalno organizovanje.

    S)i generi koncept& sloboda trajka&serija imuniteta od krivinopravne i graanskopravneodgovornosti za organizovanje i ue8e u trajku !

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    31/37

    & Genera"ni2. )a obzirom na trajanje :

    & traj' )pozorenja& traj' 0ije trajanje nije )napred )tvreno

    Ne-a+onit$ ako nije organizovan u skladu sa zakonom. 1bog ue8a u nezakonitom trajku, moedo8i i do disciplinske odgovornosti i prestanka radnog odnosa zaposlenog./traj+ i-nena=enja&do"azi iznenada& *ez najave& pontano. zraz momenta"nog nezadovo"jtvazapo"eni#.Divlji 3traj+& ne organiz)je ga indi'at& ve3 gr)pa neorganizovani# radni'a& 'r+e3i odred*e'o"e'tivnog )govora o rad)./traj+ s)protan o*ave-i o4)vanja miraK graon'opravna odgovornot a'o jedna od tranapretrpi +tet)/traj+ sa -a)-imanjem pred)-eFa- zapo"eni 'o"e'tivno pre'idaj) rad& a"i ne nap)+taj) pred)ze3e.Povre)j) e vojin'a prava po"odav$a& 'oji mo(e da podnee vojin') t)(*) !za#tev od )da da e)0eni$i prin)dno )da"je iz o*je'ta%./traj+ solidarnosti&za+tita interea zapo"eni# 'oji +traj')j) 'od dr)gog po"odav$a. Pr)(a im epodr+'a. So"idarnot mo(e *iti interna& e'terna i me)narodna.

    (eneralni 3traj+K naj0e+3e do"azi do pre'ida rada na jedan dan& mada e ova vrta +traj'a ret'opojav"j)je ) pra'i. :omp"etna o*)tava rada ) grani& teritoriji& gr)pi....Politi4+i 3traj+& Ci"jevi ni) radnopravne prirode&matra e neza'onitim. tite e po"iti0'i interei iprava graana. Za#tev za po*o"j+anjem odred*i radnog i o$ija"nog za'onodavtva

    D2>K2-Moj'ot je o*"i' 'o"e'tivne a'$ije zapo"eni# povodom 'o"e'tivnog radnog pora.

    )indikat poziva poslovne partnere i klijente poslodavca da ne kupuju proizvode i ne koriste uslugeposlodavca dok traje spor.

    Razlikujemo primarni i sekundarni bojkot !protiv poslodavca koji nastavlja saradnju sa primarnimposlodavcem"

    Dojkot prodaje proizvoda& apel na prodavce da odbiju prodaju proizvoda poslodavca.

    P0K4-0#L !radni0'a patro"a& +traj'a0'e tra(e%2blik kolektivne akcije gde se grupa zaposlenih okuplja u blizini ulaza u preduze8e u cilju mirnogodvraanja zaposlenih od rada za poslodavca i radi obavetavanja javnosti.5esnici piketinga& zaposleni u radnom odnosu kod poslodavca i privremeno nezaposlena lica koja suradila kod poslodavca)amo mirnim putem se moe organizovati. #e moe se ispoljavati nasilje, pretnje....Fogu se koristiti plakati sa natpisima.

    32K5- !Pravo na 'o"e'tivn) a'$ij) po"odav$a%Privremeno zatvaranje mesta rada, iskljuenje sa rada povodom radnog spora radi vrenjaekonomskog pritiska na zaposlene sa ciljem da se prihvate ekonomski interesi poslodavca, a sindikat

    da odustane od zahteva.& Foe se organizovati samo u privatnom sektoru.& Predstavlja protivteu trajku.& Pravo na lokaut nije priznato u naem pravu !'ao ni pravo na *oj'ot i pi'eting%

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    32/37

    2pta pitanja socijalnog prava

    )ocijalno pravo $ jedna od najmlaih grana prava. Regulie zatitu onih lica koji nisu u mogu8nosti,bez svoje krivice, da svojim radom i%ili svojom imovinom obezbede sebi i izdravanim lanovimaporodice sredstva za ivot.)ocijalna sigurnost se obezbeuje merama kao to su: socijalno osiguranje, socijalno obezbeenje,socijalna zatita, socijalna pomo8, briga o deci i nesposobnim, ratom ugroenim i ugroenim naradom.Pravo o$ija"nog oig)ranja je ')p pravni# normi 'ojima e o*ez*e)je o$ija"na i materija"naig)rnot zapo"eni# i dr)gi# "i$a po onov) za'onom de,inianog oig)ranja ) it)a$ijama 'oje )tim za'onom predviene 'ao o$ija"ni rizi' i"i ")0aj.

    Predmet so,ijalnog prava je so,ijalnopravni odnos, koji se uspostavlja izmeufizikog lica'oje je)gro(eno i"i pogoeno o$ija"nim rizi'om !oig)rani'oig)rano "i$e%i)*je'ata 'oji o*ez*e)j)o$ija"ne preta$ije !fondovi socijalnog osiguranja%.

    )ocijalno osiguranje se vezuje za zatitu oveka !osiguranika" od pojedinih socijalnih rizika

    !sluajeva" $ bolest, povreda, invalidnost, starost, smrt ....So,ijalni ri-i+$ tetni dogaaj ili neprilika koji oveka moe da zadesi u toku rada i ivota, a kojuovek moe teko sam da prevazie bez organizovane pomo8i i intervencije !mogu8nost nastupanjadogaaja".)ocijalni rizici:Aizioloki !bolest, starost, smrt"Pro;esionalni !nezaposlenost, telesno ote8enje, invalidnost"Osig)rani sl)4aj$ dogaaj koji je nastupio i koji izaziva kod osiguranog lica odreene posledice.Bi-mar+ov model so,ijalnog osig)ranja$ 2snovna ideja prvih zakona !#emaka: *99'& 1akon o osiguranju radnika za sluaj bolesti, *99( $1akon o osiguranju za sluaj nesre8e na radu, *996& 1akon o penzijskom i invalidskom osiguranjuQ)rbija: *6*7 & 1akon o radnjama, *6JJ& 1akon o osiguranju radnika" je bila da se radnici osiguraju od

    glavnih socijalnih rizika. /avanja se ispla8uju na osnovu doprinosa radnika i poslodavaca upla8enih uposebne blagajne ili ;ondove kojima upravljaju socijalni partneri pod nadzorom drave.Karakteristike:

    & 5zajamnost i solidarnost& 2siguranje se ostvaruje u okviru i preko javnih institucija.& Poslodavac upla8uje doprinose iz bruto zarada.& Prvenstveno bili obuhva8eni industrijski radnici, a zatim i radnici u trgovini i poljoprivredni

    radnici.Beverid?ov model$ !izvetaj 3orda Deverida Dritanskom parlamentu *6(J" predvia se da dravatreba da garantuje svakom licu osnovne ivotne potrebe, koje se ;inansiraju iz budeta, bez obzira nasocijalni status lica i druga obeleja.Karakteristike:

    & )ocijalna sigurnost za sveH& osnovna karakteristika $ optost i univerzalnost, pokriva celo stanovnitvo, sa uni;ormnim

    pravilima koja vae za sve i koja vae za sve i koje se vezuju za potrebe stanovnika a ne za prihodekoje ostvaruju.

    & Ainansira se iz budeta, iz optih poreza i doprinosa.& Finimum egzistencije za sve bez obzira na materijalno stanje i poloaj.

    )aela obaveznog socijalnog osiguranja:Na4elo o*ave-nosti$ obavezno se sprovodi na osnovu samog zakona. #e zavisi od volje osiguranika.Regulie se zakonom !1akon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje" i drugim aktimadonetim na osnovu zakona.

    2bavezno soc. osiguranje se odnosi na :*. zaposlena licaJ. lica koja obavljaju samostalnu delatnost

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    33/37

    '. poljoprivrednike

    Na4elo ne-astarivosti prava$ prava iz socijalnog osiguranja ne mogu zastariti. Re je o linimpravima, neotuivim i neprenosivim.

    Na4elo )-ajamnosti$ karakterie meusobna !meugeneracijska" upu8enost, pomaganje i zajednitvoosiguranika pri obezbeivanju prava iz socijalnog osiguranja.)vi radno aktivni osiguranici obavezno pla8aju doprinose za socijalno osiguranje i tako obezbeujuneophodnu materijalnu osnovu ;unkcionisanja tog osiguranja !npr. radnoaktivni osiguranici obaveznopla8aju doprinose za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje iz kojih se obezbeuju sredstva zaone koji su trenutni korisnici prava na starosnu penziju".

    Na4elo solidarnosti $ osiguranici kod kojih nastupi osigurani sluaj mogu da ostvaruju prava izsocijalnog osiguranja u meri koja je neophodna da zadovolji njihove potrebe, nezavisno od linogdoprinosa osiguranika materijalnoj osnovi socijalnog osiguranja.

    & #aelo pokazuje da prava iz soc. osiguranja nisu uvek rezultat materijalnog doprinosa osiguranika,ve8 njegovih potreba !netrini nain ;unkcionisanja".

    & 1a neke autore solidarnost predstavlja najve8u vrednost drutvenog ivota.OSI(!RANI#I$ lica koja su izvorno osigurana po nekom svom linom statusu ili svojstvu !npr.zaposleni, poljoprivrednici"OSI(!RANA LI#A$ korisnici prava koji su osigurani posredstvom osiguranika, kao lanovinjegove porodice, odnosno doma8instva !brani drug, deca, roditelji" ako ne ostvaruju prava izsocijalnog osiguranja po nekom drugom osnovu.

    DOBROVOLJNO SO#IJALNO OSI(!RANJ$$ socijalno osiguranje onih lica koja nisuobuhva8ena obaveznim osiguranjem sprovodi se posredstvom dobrovoljnog soc. osiguranja./obrovoljnim socijalnim osiguranjem moe se obezbediti i ve8i obim i druge vrste prava iz socijalnogosiguranja za lica koja su obuhva8ena obaveznim socijalnim osiguranjem.

    & Za'on o do*rovo"jnim penzij'im ,ondovima i penzij'im p"anovima& 9red*a o do*rovo"jnom zdravtvenom oig)ranj)

    O*ave-no so,ijalno osig)ranje:

    *. Penzijsko i invalidsko osiguranjeJ. 1dravstveno osiguranje'. 2siguranje za sluaj nezaposlenosti

    inansiranje$ sredstva se obezbeuju uplatom doprinosa :a" za penzijsko i invalidsko osiguranje !J( @"

    b" za zdravstveno osiguranje !*J,' @"c" za osiguranje za sluaj nezaposlenosti !*,+ @"Republiki ;ond za penzijsko i invalidsko osiguranjeRepubliki ;ond za zdravstveno osiguranje#acionalna sluba za zapoljavanjeOsig)ranje -a sl)4aj ne-aposlenosti

    & )ocijalnom riziku nezaposlenosti su izloena sva radno angaovana lica.& Razlikujemo dve grupe nezaposlenih:

    a" nezaposleni koji po prvi put trae zaposlenje !nemaju prava iz osiguranja"b" nezaposleni koji su bili prethodno zaposleni !ostvaruju prava pod uslovom da im je radni odnosprestao otkazom od strane poslodavca $ ako ne pokazuje dovoljno znanja i sposobnosti ili usledkolektivnog otputanjaQ istekom ugovora na odreeno vreme ili ugovora o probnom raduQ prestankom

    rada poslodavca. Prava ostvaruju i lica koja su obavljala privremene i povremene poslove, kao iizabrana, imenovana i postavljena lica !ako im nije mirovao radni odnos" ".

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    34/37

    &Za'on o zapo+"javanj) i oig)ranj) za ")0aj nezapo"enoti.Prava -a sl)4aj ne-aposlenosti:

    67 Pravo na nov4an) nado+nad) -a sl)4aj ne-aposlenosti!slovi:& osigurano lice je osigurano provelo najmanje *J meseci neprekidno ili s prekidima *9 meseca.& upla8ivani doprinosi za osiguranje za sluaj nezaposlenosti.Pravo na novanu naknadu je limitiranog trajanja i zavisi od vremena provedenog u osiguranju:

    a" ako osiguranik ima sta osiguranja od * no + godina ispla8uje mu se novana naknada utrajanju od ' mesecaQ

    b" ako ima sta osiguranja od + do *+ godina, meseciQc" ako ima sta osiguranja od *+ do J+ godina, 6 meseciQd" ako ima sta dui od J+ godina, *J meseciQe" ako nezaposlenom nedostaju dve godine do ispunjena uslova za starosnu penziju, ispla8uje

    mu se naknada u trajanju od J( mesecaQ& /ok prima novanu naknadu, nezaposleno lice ima obavezu da se javlja #acionalnoj slubi za

    zapoljavanje svakih mesec dana.87 Pravo na -dravstveno i pen-ijs+o i invalids+o osig)ranje

    & )amo osiguranik koji ima pravo na novanu naknadu, ima i pravo na zdravstveno i penzijsko iinvalidsko osiguranje.

    %dravstveno osig)ranjeRizici obuhva8eni obaveznim zdravstvenim osiguranjem su:bolest, povreda van rada, pro;esionalna bolest, povreda na radu.Republiki ;ond za zdravstveno osiguranje: 2rgani $ 52, #2 i direktor.

    & Za'on o zdravtvenom oig)ranj)& Za'on o zdravtvenoj za+titi

    Osnovna prava i- -dravstvenog osig)ranja:& Pravo na -dravstven) -a3titi$ osnovno pravo po osnovu zdravstvenog osiguranja. 1dravstvena

    zatita lica koja nisu osigurana, regulie se 1akonom o zdravstvenoj zatiti.

    Pravo na zdravstvenu zatitu, u smisli obaveznog zdravstvenog osiguranja, koristi se u vezi saoboljenjima i povredama van rada, kao i u vezi sa povredama na radu i pro;esionalnim bolestima, akoja se ostvaruju u zdravstvenim ustanovama na primarnom !domovi zdravlja, apoteke, zavodi" ,sekundarnom !opte i spicijalne bolnice" i tercijalnom nivou !klinike , instituti, kliniko&bolnikicentri, kliniki centri" u zavisnosti od zdravstvenog stanja osiguranika.1dravstvena zatita se ostvaruje kroz zdravstvenu delatnost, a u skladu sa 1akonom o zdravstvenojzatiti. 1dravstvena delatnost obuhvata sprovoenje mera i aktivnosti zdravstvene zatite, koje se, uskladu sa zdravstvenom oktrinom i uz upotrebu zdravstvenih tehnologija, koriste se za ouvanje iunapreenje zdravlja ljudi.1dravstvenu delatnost obavlja zdravstvena sluba, koju ine : zdravstvene ustanove i drugi oblicizdravstvene slube !privatne prakse" i zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici.J. Pravo na na+nad) -arade -*og privremene spre4enosti -a radzbog bolesti ili drugih

    predvienih razloga !povreda na radu, pro;esionalna bolest, komplikacije kod odravanja trudno8e... "& 5tvrivanje postojanja spreenosti za rad vri izabrani lekar !odreuje datum poetka i datum

    zavretka spreenosti"& 2snov za obraun & prosena zarada za prethodnih *J meseci, pre meseca u kojem je

    nastupila privremena spreenost za rad. ko je spreenost prouzrokovana povredom na raduili pro;esionalnom bole8u iznos je *77@ od osnova, a ako je povredom van rada ili boleuiznos je +@ od osnova.

    & Prvih '7 dana naknadu ispla8uje poslodavac iz svojih sredstava, a po isteku '7 dana matina;ilijala ;onda za zdravstveno osiguranje.

    '. Na+nada tro3+ova prevo-a$ pravo na naknadu trokova prevoza, u vezi sa kori8enjemzdravstvene zatite, ostvaruju osiguranik i pratilac osiguranika !ako je pratilac neophodan".

    & Pravo se ostvaruje u sluajevima upu8ivanja u zdravstvenu ustanovu van podruja matine;ilijale !ako je zdravstvena ustanova udaljenja minimum +7 km od mesta stanovanjaosiguranika"

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    35/37

    &

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    36/37

    & 0znos penzije se maksimalno moe umanjiti za J7,(@& /o J7J(. godine, postepeno se izjednaavaju uslovi za ostvarivanje prava na prevremenu

    starosnu penziju u pogledu godina ivota i godina staa osiguranja za muke i enskeosiguranike. !u J7*+. godini uslov za prevremenu statosnu penziju je (7 godina staaosiguranja i najmanje ++ godina ivota !mukarac", odnosno ' godina i etiri meseca staaosiguranja i najmanje +( godine i etiri meseca ivota !ena""

    IP G LB H OBLB G L" H PS0P S iznos penzije3D S lini bod2P S opti bod3K S lini koe;icijentP) S penzijski staa& #ajnia i najvia penzija.0splata starosne penzije poinje od dana ispunjenja uslova, ako je zahtev za ostvarivanje tog pravapodnet u roku od est meseci od dana ispunjenja uslova. 1ahtev se podnosi nadlenoj ;ilijali P02 ;ondaijem je podruju osiguranik bio poslednji put osiguran. Reenje o pravima iz penzijskog i invalidskog

    osiguranja donosi nadleni organ ;onda, odreen optim aktom ;onda. 5 postupku se primenjujupravila 1akona o optem upravnom postupku, ako 1P02 nije drugaije reeno.

    Pravo na na+nad) pogre*ni. tro3+ova& ovo pravo pripada licu koje je snosilo trokove sahrane, usluaju smrti korisnika penzije. #aknada se ispla8uje u visini jedne i po prosene penzije ispla8ene uprethodnom kvartalu, u odnosu na dan smrti korisnika.

    Pravo na porodi4n) pen-ij) & socijalni rizik $ smrt osiguranika. &2siguranjem sluaja smrti osiguranika obezbeuje se socijalna i materijalna sigurnost lanovanjegove porodice.& 2d rizika smrti osigurana su :

    a" osiguranici dok su aktivni $ radno angaovaniQb" korisnici starosne ili invalidske penzije !penzioneri"

    Pravo na porodinu penziju pripada:Elanovima ue porodice& branom drugu i deci !roenoj u braku ili van braka, usvojenoj, pastoradi iunucima"Elanovima ire porodice& roditeljima !otac, majka, ouh, ma8eha, usvojioci" ibra8i, sestrama i drugojdeci bez roditelja

    & Elanovima ire porodice pripada ako pravo ako nema lanova ue porodice, a ako ih ima $samo kada porodina penzija koja pripada lanovima ue porodice ne dostigne pun iznososnova od koga se odreuje visina porodine penzije.

    & 3ice koje je prouzrokovalo smrt osiguranika, odnosno korisnika prava, namerno ili krajnjom

    nepanjom, ne moe po tom osnovu ostvariti pravo na porodinu penziju.2pti uslovi $ tiu se umrlog osiguranika koji je navrio najmanje pet godina staa osiguranja ili jeispunio uslove za starosnu ili invalidsku penzijuQ ili umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.& ko je smrt nastala kao posledica povrede na radu ili pro;esionalne bolesti, lanovi njegove porodicestiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa tog lica.!dovastie pravo na porodinu penziju:

    a" ako je do smrti branog druga, navrila +' godine ivota !ako nije navrila +' godine ivota,ali je navrila (+ godina ivota usled smrti branog druga, stie pravo na porodinu penzijukad navri +' godine ivota".

    b" ako je, do smrti branog druga, ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga,postala potpuno nesposobna za radQ

    c" ako je, posle smrti branog druga, ostalo jedno dete ili vie dece koja imaju pravo naporodinu penziju po tom branom drugu, a udova obavlja roditeljsku dunost prema toj deci

    !dova,stie pravo na porodinu penziju:

  • 7/25/2019 Radno Sve Prezentacije

    37/37

    a" ako je do smrti branog druga, navrio +9 godina ivotaQb" ako je, do smrti branog druga, ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga, postao

    potpuno nesposoban za radQc" ako je, posle smrti branog druga, ostalo jedno dete ili vie dece koja imaju pravo na

    porodinu penziju po tom branom drugu, a udovac obavlja roditeljsku dunost prema tojdeci.

    0 kod uslova za ostvarivanje prava na porodinu penziju udove, udovca, izvrene su zakonske izmeneJ7*7 godine, te se godine ivota postepeno uve8avaju za meseci svake kalendarske godine, sve doJ7*G ! kod udove $ sa +7 na +' godineQ kod udovca $ sa ++ na +9 godina ivota".Detestie pravo na porodinu penziju i ono mu pripada do navrenih *+ godina ivota.

    & Posle navrenih *+ godina ivota, pravo mu pripada do zavretka kolovanja, ali najdocinijedo J7 godina ivota !ako pohaa srednju kolu"Q J godina ivota !ako pohaa visokokolskuustanovu.

    & ko je dete nesposobno za samostalan ivot i rad, pravo mu pripada sve dok nesposobnosttraje !pod uslovom da ga je umrli izdravao do asa smrti".

    Roditelj)umrlog stiu pravo na porodinu penziju, pod uslovom da ih je umrli izdravao do asasmrti. Potrebno je i da je mukarac !otac" navrio + godina ivota, odnosno ena !majka" 7 godina

    030 da su postali potpuno nesposobni za rad.I-nos porodi4ne pen-ijeodreuje se od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala uasu smrti, odnosno od penzije koja je korisnuku pripadala u asu smrti, u procentu koji se utvrujeprema broju lanova porodice koji imaju pravo na tu penziju i to u slede8im procentima:

    & 1a jednog lana G7@Q& 1a dva lana 97@Q& 1a tri lana 67@Q& 1a etiri ili vie lanova *77@.

    0splata porodine penzije moe se obustaviti ako se korisnik te penzije zaposli, odnosno obavljadelatnost po osnovu koje je obavezno osiguran ili zbog ostvarivanja starosne, odnosno invalidskepenzije.

    Na+nada -a pomoF i neg) dr)gog li,a#aknada pripada osiguraniku i korisniku penzije kome je zbog prirode i teine stanja povrede ilibolesti neophodna pomo8 i nega za obavljanje radnji radi zadovoljenja osnovnih ivotnih potreba.

    & Einjenicu postojanja potrebe utvruje organ vetaenja pri P02 ;ondu.& Pravo pripada nepokretnim, slepim, dementnim i onima koji bez tue pomo8i ne mogu da se

    hrane, oblae ili kre8u po ku8i.& -renutan iznos naknade je *+, ('6 dinara, a prima je oko GG 777 korisnika !podaci iz J7*J.

    godine". 2va isplata nije uslovljena visinom drugih primanja.