82
Darko Mendelski Radioničke vježbe 2 RADNA MAPA Tehnička škola Kumičićeva 55 Slavonski Brod Samo za internu upotreb Radna mapa namijenjena drugih razreda tehničkih š zanimanja Tehničar za ele Tehničar za mehatroniku računalstvo i Elektrotehni bu a je učenicima škola za ektroniku, , Tehničar za ičar

Radioničke vježbe 2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

High school workbook

Citation preview

Page 1: Radioničke vježbe 2

Da

rko

Men

de

lsk

i

Rad

ion

ičke

vje

žbe

2

RA

DN

A M

AP

A

Tehnička škola Kumičićeva 55 Slavonski Brod

Samo za internu upotrebu

Rad

ion

ičke

vje

žbe

2

Radna mapa namijenjena drugih razreda tehničkih škola za zanimanja Tehničar za elektroniku, Tehničar za mehatroniku , Tehničar za računalstvo i Elektrotehničar

Samo za internu upotrebu

jenjena je učenicima drugih razreda tehničkih škola za zanimanja Tehničar za elektroniku, Tehničar za mehatroniku , Tehničar za računalstvo i Elektrotehničar

Page 2: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 1

UVOD

Ova mapa je namijenjena za učenike elektrotehničkih škola za zanimanja Tehničar za

mehatroniku , Tehničar za elektroniku, Tehničar za računalstvo i Elektrotehničar. Sadrži

praktične vježbe iz elektronike koje su poveznica za sva ova obrazovna zanimanja. Osim

upoznavanja s osnovnim elektroničkim komponentama sadrži i prikaz postupaka izrade

jednostavnih elektroničkih uređaja. Za projektiranje tiskanih pločica predviđen je program

Express PCB, ali moguće je korištenje i nekog drugog programa. Električne sheme su crtane i

obilježene po europskim ili po američkim standardima koji se najčešće koriste. Isti je slučaj i

sa simbolima komponenti .

Većina vježbi predviđenih za izradu napajaju se malim naponom pa su pogodni za

samostalan rad učenika drugih razreda. Jedino se kod vježbi br. 5 i 7 koristi mrežni napon pa

se prilikom upuštanja u rad treba pridržavati pravila zaštite na radu vezane uz opasnosti od

strujnog udara. Priključivanje na mrežni napon predviđeno je samo u prisustvu nastavnika.

Početne vježbe su detaljno razrađene po koracima. Kako se ide dalje vježbe su sve

složenije ali manje objašnjene tj. koraci koji se ponavljaju nisu ponovno detaljno objašnjavani

već se očekuje od učenika primjena znanja i vještina usvojenih u prethodnim vježbama.

Također se mijenja vrednovanje vježbi koje postaje sve složenije.

Većina vježbi je predviđena za samostalan rad učenika. Složenije vježbe rade se u

paru.

Vježbe se izvode u praktikumu za elektrotehniku koji treba biti opremljen potrebnim

alatom i opremom .

Od osnovne opreme praktikum bi trebao imati :

- osobna računala s pristupom internetu,

- radne stolove opremljene ručnim alatom (odvijači, kliješta, sječice, pincete,

skalpele, škare za lim, turpije i sl.),

- uređaj za osvjetljavanje tiskanih pločica, uređaj (ili posude) za izradu i nagrizanje

pločica,

- stolne mini bušilice,

- lemne stanice za kontakno lemljenje, lemne stanice za lemljenje vrućim zrakom,

SMD reflow uređaj

- LCD projektor, nastavničko računalo s kamerom odnosno mikroskopom s

mogućnošću povezivanja s računalom,

- laserski pisač

- izvore istosmjernog napajanja s mogućnošću regulacije napona,

- stolne lampe s povećalima

Page 3: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 2

- dobru ventilaciju , usisivač za prašinu

- protupožarni aparat

- ormarić za prvu pomoć

Sadržaj:

1. Elektroničke komponente

1.1. Pasivne komponente 4

Otpornici 4

Kondenzatori 8

1.2. Aktivnekomponente 11

Diode 11

Tranzistori 12

Integrirani krugovi 12

1.3. Tiskana pločica PCB 13

2. Lemljenje 16

2.1. Lemljenje SMD komponenti 22

3. Dizajniranje tiskanih pločica 24

4. Izrada tiskane pločice fotopostupkom 31

5. Vježba 1. Astabilni multivibrator 35

6. Vježba 2. Indikator stanja baterije 41

7. Vježba 3. Indikator stanja baterije 2 47

8. Vježba 4. PWM regulator 52

9. Vježba 5. Mrežni ispravljač 3-25V, 3A 59

10. Vježba 6. Smd zujalica 68

11. Vježba 7. LED dimmer SMD 72

12. Vježba 8. IR dimmer 76

13. Korišteni izvori i literatura 81

Page 4: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 3

Dijelimo ih na pasivne i aktivne.

Pasivne ne mijenjaju svoje karakteristike u radu dok aktivne mijenjaju.

Aktivne su obično poluvodičke komponente. Mogu biti u diskretnoj izvedbi ili integrirane

(integrirane sadrže više pojedinačnih komponenti u zajedničkom kućištu).

U pasivne tako ubrajamo kondenzatore, otpornike, prekidače i ostale elektromehaničke

komponente.

Dimenzije komponenti i obilježavanje je standardizirano.

Slika prikazuje neke osnovne elektroničke komponente

1 ELEKTRONIČKE KOMPONENTE

Page 5: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Dijele se po snazi i obliku te materijalu od kojeg su izrađeni. Tako ima

otpornike, metal - slojne

temperaturno , svjetlosno ili ručno (potenciometri i trimer otpornici)

Temperaturno promjenjivi otpornici mogu biti

porastom temperature raste otpor (NTC) ili se smanjuje (PTC).

Izrađuju se snage od 0,25W do 2W

bojama (četiri prstena). Prve dvije boje su znamenke

nula). Tako prikazani otpor ima vrijednost 1000Ω o

(zlatna linija desno).

Rade se u snagama od 0,15 do 2W i tolerancijama od 0.5 do 2%

s bojama i to s pet prstenova

multiplikator. Peta boja označava

ili nešto deblja (da bi se znalo smjer očitavanja vrijednosti otpora).

otpornik tako ima vrijednost od 1000Ω i toleranciju 2%.

1.1 PASIVNE KOMPONENTE

OTPORNICI

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

Dijele se po snazi i obliku te materijalu od kojeg su izrađeni. Tako ima

kao i ugljene tj. grafitne. Mogu biti promjenjivi i to

temperaturno , svjetlosno ili ručno (potenciometri i trimer otpornici)

Temperaturno promjenjivi otpornici mogu biti NTC ili PTC ovisno da li im

raste otpor (NTC) ili se smanjuje (PTC).

se snage od 0,25W do 2W i tolerancije 5 ili 10% . Obilježavaju se

Prve dvije boje su znamenke, a treća je množitelj (broj

nula). Tako prikazani otpor ima vrijednost 1000Ω odnosno 1kΩ i toleranciju 5%

ade se u snagama od 0,15 do 2W i tolerancijama od 0.5 do 2%

bojama i to s pet prstenova. Prva tri prstena označavaju znamenke

multiplikator. Peta boja označava toleranciju i bude nešto odvojena od ostalih

ili nešto deblja (da bi se znalo smjer očitavanja vrijednosti otpora).

otpornik tako ima vrijednost od 1000Ω i toleranciju 2%.

PASIVNE KOMPONENTE

OTPORNICI

UGLJEN-SLOJNI OTPORNICI

METAL-FILM OTPORNICI

RADNA MAPA

4

Dijele se po snazi i obliku te materijalu od kojeg su izrađeni. Tako imamo žičane

Mogu biti promjenjivi i to

temperaturno , svjetlosno ili ručno (potenciometri i trimer otpornici).

ovisno da li im

. Obilježavaju se

a treća je množitelj (broj

dnosno 1kΩ i toleranciju 5%

ade se u snagama od 0,15 do 2W i tolerancijama od 0.5 do 2%. Obilježavaju se

Prva tri prstena označavaju znamenke, a četvrta

toleranciju i bude nešto odvojena od ostalih

ili nešto deblja (da bi se znalo smjer očitavanja vrijednosti otpora). Prikazani

SLOJNI OTPORNICI

FILM OTPORNICI

Page 6: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Rade se u snagama većim od 2 W dok je vrijednost otpora

njima. Mogu biti radijalni ili aksijalni.

Rade se u nekoliko različitih dimenzija (snage do 1W) i obilježavaju se sa tri ili četiri

broja ili boje. Tako na slici prikazani otpornik

dva broja su znamenke, a treća multiplikator dok u slučaju označavanja s četiri broja

prva tri su znamenke, a četvrta multiplikator ( npr. otpor označen kao 4702 ima

vrijednost 47000Ω ili 47 kΩ).

Predstavljaju više istih otpornika u jednom

spojeni paralelno – SIL package

otpora je označena troznamenkastim brojem. Prva dva broja su znamenke

množitelj odnosno broj nula

vrijednost od 47Ω (a ne 470 kako je napisano t

471).

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

ade se u snagama većim od 2 W dok je vrijednost otpora i snaga

Mogu biti radijalni ili aksijalni.

ade se u nekoliko različitih dimenzija (snage do 1W) i obilježavaju se sa tri ili četiri

Tako na slici prikazani otpornik (102) ima vrijednost otpora od 1k

a treća multiplikator dok u slučaju označavanja s četiri broja

a četvrta multiplikator ( npr. otpor označen kao 4702 ima

Ω).

Predstavljaju više istih otpornika u jednom kućištu (mogu biti zasebni ili međusobno

SIL package). Zajednički izvod im je označen točkom.

otpora je označena troznamenkastim brojem. Prva dva broja su znamenke

množitelj odnosno broj nula, tako da prikazani otpornici s brojem 470 imaju

vrijednost od 47Ω (a ne 470 kako je napisano tj. za vrijednost 470Ω nosili bi oznaku

ŽIČANI OTPORNICI

SMD otpornici

REDNI OTPORNICI

RADNA MAPA

5

i snaga napisana na

ade se u nekoliko različitih dimenzija (snage do 1W) i obilježavaju se sa tri ili četiri

ima vrijednost otpora od 1kΩ. Prva

a treća multiplikator dok u slučaju označavanja s četiri broja

a četvrta multiplikator ( npr. otpor označen kao 4702 ima

kućištu (mogu biti zasebni ili međusobno

Zajednički izvod im je označen točkom. Vrijednost

otpora je označena troznamenkastim brojem. Prva dva broja su znamenke, a treći je

brojem 470 imaju

za vrijednost 470Ω nosili bi oznaku

ŽIČANI OTPORNICI

SMD otpornici

REDNI OTPORNICI

Page 7: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 6

Ukoliko im se vrijednost mijenja samo kod početnog podešavanja uređaja nazivamo

ih trimer potenciometri i ne može im se pristupiti izvana. Promjenjivi otpornici koje

podešavamo u radu zovemo potenciometri i mogu biti rotacijski ili linijski i nalaze se

na vanjskoj strani kućišta te im vrijednost mijenjamo tijekom rada uređaja. Također ih

prema skali dijelimo na linearne i logaritamske (potenciometri s logaritamskom

skalom koriste se u audio tehnici). Vrijednost im je napisana brojem i jedinicom

otpora ili samo brojem (npr. 104 je vrijednost od 100 kΩ). Kada je napisano 4k7 radi

se o vrijednosti od 4,7 kΩ (4700Ω). Najčešće se izrađuju kao ugljen-slojni, ali mogu biti

i žičani. Mogu imati samo jedan okret ili više (multi turn).

PROMJENJIVI OTPORNICI

Page 8: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 7

U elektrotehnici se često koristi način obilježavanja komponenti odnosno označavanja

njihovih vrijednosti pomoću boja. Zbog toga je razlikovanje boja uvjet za obavljanje

elektrotehničkih zanimanja. Obilježavanje bojama je prihvaćeno u vrijeme kad tehnologija

nije bila dovoljno napredna i oznake su nisu mogle ispisivati izravno na komponente. U

današnje vrijeme je ovo obilježavanje ostalo u upotrebi zbog smanjenja komponenti (a ima i

nekih prednosti u odnosu na obilježavanje brojkama i slovima). Prvenstveno se obilježavaju

otpornici premda je moguće sresti i kondenzatore , zavojnice pa i osigurače obilježene

bojama.

Označavanje vrijednosti otpornika pomoću boja

OBILJEŽAVANJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI BOJAMA

Page 9: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Dijele se na polarizirane (elektrolitske) i

Mogu, također, biti i promjenjivi.

Prema materijalu od kojeg su izrađeni mogu biti

Prema kućištu mogu biti radijalni, aksijalni i SMD elektroliti

elektrolitski kondenzatori

samo bez oznaka polariteta

Radijalni aluminijski ele

Najčešće korišteni oblik elektrolitskih kondenzatora.

isprekidanom linijom na rubu kondenzatora

izvod koji nije uvijek pravilo

Elektrolitski kondenzatori

KONDENZATORI

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

(elektrolitske) i nepolarizirane (blok) kondenzatore.

biti i promjenjivi.

Prema materijalu od kojeg su izrađeni mogu biti tantalski i aluminijski

Prema kućištu mogu biti radijalni, aksijalni i SMD elektroliti (postoje i bipolarni

elektrolitski kondenzatori – koriste se u audio tehnici i izgledaju kao alumi

samo bez oznaka polariteta) .

Radijalni aluminijski elektrolit (za uspravnu montažu).

Najčešće korišteni oblik elektrolitskih kondenzatora. Polaritet je

m linijom na rubu kondenzatora koji predstavlja minus (kao i kraći

pravilo).

Elektrolitski kondenzatori

RADIJALNI

KONDENZATORI

RADNA MAPA

8

(blok) kondenzatore.

lski i aluminijski (Alco) .

(postoje i bipolarni

i izgledaju kao aluminijski

(za uspravnu montažu).

Polaritet je naznačen

koji predstavlja minus (kao i kraći

Elektrolitski kondenzatori

RADIJALNI

Page 10: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 9

Aksijalni aluminijski elektrolitski kondenzator (za

polegnutu montažu). Vrijednost kapaciteta, polaritet i radni napon napisani su

na kućištu. U odnosu na radijalne karakterizira ih veća mehanička stabilnost ali

obično zauzimaju više prostora na tiskanoj pločici. Polaritet je označen

strelicom koja pokazuje minus odnosno samo kućište je minus. Plus izvod

prolazi kroz gumenu brtvu, odnosno kućište sa strane plusa ima utisnut prsten.

Unutar ovih kondenzatora nalazi se tekući elektrolit pa s vremenom dolazi do

isušivanja i gubitka kapaciteta. Najveća radna temperatura im je 85 -105˚C.

Proizvode se u vrijednostima 0.22µF pa do 50000µF i naponima od 5 do 500V.

Proizvode se posebnom tehnologijom obrade metala tantala. U odnosu na

aluminijske elektrolite imaju manje dimenzije za isti kapacitet, a mogu podnijeti

i veće radne temperature do 125˚C. Pošto ne sadrže tekući elektrolit ne postoji

ni mogućnost isušivanja pa su trajniji. Proizvode se do kapaciteta od 47µF i

naponima do 50V.

AKSIJALNI

SMD elektrolitski

kondenzatori

TANTALSKI ELEKTROLITSKI

KONDENZATORI

Page 11: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 10

FOLIJSKI

Mogu biti tantalski ili aluminijski, a predviđeni su za površinsku montažu.

Vrijednost i radni napon su napisani na njima. Ukoliko je samo brojčana oznaka

onda je izražena u pF pa tako prikazani kondenzator (105) ima vrijednost 1µF

(1000000 pF). Posebnost kod obilježavanja ove vrste kondenzatora je da se

označava plus pol (linijom, točkom ili sl.) pa na to treba obratiti pažnju.

Mogu biti keramički ili folijski, a rade se i u SMD izvedbi. Obilježavaju se kao i

SMD elektroliti (kod označavanja samo brojevima npr. 103 znači 10 000pF

odnosno 10 nF).

BLOK KONDENZATORI

KERAMIČKI

SMD

Page 12: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Oznaka na njima predstavlja kapacitet u pF pa tako prikazani kondenzator ima

kapacitet 10 do 40pF.

Predstavljaju poluvodiče i

ubrajamo : diode, tranzistore , tiristore, diake, trijake i integrirane krugove.

Razlikuju se po tipu, radnom nap

ili više dioda u jednom kućištu (npr. greatzov spoj). Oznake su obično napisane na njima

(rijetko se još može sresti i obilježavanje bojama)

kapacitivne , zener , svijetleće, shotky i dr.

naponu, odnosno snazi kao i radnoj frekvenciji.

1.2 AKTIVNE ELEKTRONIČKE KOMPONENTE

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

Oznaka na njima predstavlja kapacitet u pF pa tako prikazani kondenzator ima

e i to u diskretnoj ili integriranoj verziji. Ovdje

ubrajamo : diode, tranzistore , tiristore, diake, trijake i integrirane krugove.

tipu, radnom naponu odnosno struji te obliku kućišta. Mogu biti

ištu (npr. greatzov spoj). Oznake su obično napisane na njima

(rijetko se još može sresti i obilježavanje bojama). Razlikujemo tako po tipu : ispravljačke ,

kapacitivne , zener , svijetleće, shotky i dr. diode. Također postoji podjela prema radnom

snazi kao i radnoj frekvenciji.

PROMJENJIVI

KONDENZATORI

1.2 AKTIVNE ELEKTRONIČKE KOMPONENTE

DIODE

RADNA MAPA

11

Oznaka na njima predstavlja kapacitet u pF pa tako prikazani kondenzator ima

to u diskretnoj ili integriranoj verziji. Ovdje tako

ubrajamo : diode, tranzistore , tiristore, diake, trijake i integrirane krugove.

išta. Mogu biti pojedinačne

ištu (npr. greatzov spoj). Oznake su obično napisane na njima

Razlikujemo tako po tipu : ispravljačke ,

podjela prema radnom

PROMJENJIVI - TRIMER

KONDENZATORI

1.2 AKTIVNE ELEKTRONIČKE KOMPONENTE

Page 13: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 12

Dijele se na bipolarne, unipolarne i hibridne. Mogu biti male i velike snage te SMD. Dodatno

se još dijele prema radnoj frekvenciji na nisko frekvencijske (NF) i visokofrekvencijske (VF), a

prema radnom naponu na nisko i visoko naponske tranzistore. Može bit i više tranzistora u

jednom kućištu koji mogu biti i međusobno povezani kao npr. Darlington tranzistori.

Sadrže više tranzistora i drugih komponenti unutar jednog kućišta. U praksi ih još nazivamo

IC ( od engl. Integrated Circuit ). Koristi se još i izraz Čip (od engl. Chip ), ali on bi se trebao

odnositi samo na digitalne krugove.

Prema funkciji integrirani krugovi se dijele na analogne, digitalne i hibridne. Izrađuju se u

raznim oblicima i veličinama koje su standardizirane. Hibridni mogu biti kombinacija

analognih i digitalnih ili uz poluvodiče mogu sadržavati i još neke pasivne komponente

(kondenzatore, otpornike, senzore ili sl.)

Izvodi kod IC-a se najčešće obilježavaju tako da se na neki način obilježi PIN 1, a ostali

se dalje odbrojavaju u nizu. Najčešći oblik kućišta integriranih krugova je DIL (Dual In Line)

TRANZISTORI

INTEGRIRANI KRUGOVI - IC

Page 14: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 13

prikazan na slici ispod. Uvijek se izvodi označavaju tako da se broje u smjeru suprotnom od

kazaljke na satu. Početni izvod se označava točkom ili postoji utor na čelu kućišta gdje se on

nalazi, odnosno postoji bijela crta. Kod SMD kućišta može jedan rub biti zakošen. Ukoliko ne

postoji utor na čelu kućišta i nije obilježen točkom PIN1 (čest slučaj kod izvedbi u SMD

kućištu) onda se IC postavlja tako da tekst na njemu bude okrenut da se može čitati (kao na

slici NE555). Dalje se broji na uobičajen način. Kod integriranih krugova koji su izvedeni u

kvadratnom i okruglom kućištu princip označavanja je isti. Treba obratiti pažnju da prilikom

određivanja izvoda integrirani krug gledamo s gornje strane. Kod metalnih okruglih kućišta

PIN1 je označen izboćinom (nosićem). Kod četvrtastih je označen točkom ili je kut gdje se

nalazi PIN1 zasječen. Ukoliko nismo sigurni u raspored izvoda uvijek možemo na internetu na

stranicama proizvođača pronaći potrebne informacije (data sheet).

Od aktivnih komponenti treba još spomenuti i tiristore, diake i trijake. Dok od pasivnih i

elektromehaničkih treba spomenuti releje i razne vrste prekidaća, preklopnika i tastera.

Također se pri izradi elektroničkih uređaja koristimo transformatorima i zavojnicama koji se

također mogu montirati na tiskanu pločicu (print montaža) kao i neke vrste osigurača.

Za postavljanje integriranih krugova na tiskanu pločicu koriste se i podnožja (za procesore ,

mikrokontrolere i memorije). Postoje razna podnožja prilagođena oblicima integriranih

krugova kojima su namjenjena. Za složenija podnožja postoje i posebni alati kojima se

stavljaju i skidaju integrirani krugovi (npr. PLCC kućišta).

Page 15: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 14

Tiskana pločica odnosno PCB (engl. Printed Circuit Board) služi kao podloga za postavljanje i

povezivanje elektroničkih komponenti. Sastoji se od ploče izrađene od nekog izolirajućeg

materijala po kojoj su postavljeni vodovi od bakrene folije. Materijal od kojeg je izrađena

pločica kao i njena debljina mogu biti različiti i ovise o potrebama. Također pločica može

imati vodove samo s jedne strane (tzv. jednostrana) ili s obije (dvostrana). Postoje i pločice

koje sadrže više slojeva, ali se one tvornički izrađuju točno prema određenom uzorku i ne

obrađuju se naknadno. Debljina pločica je u rasponu od 0,79 – 2.3 mm, a najčešće se koriste

pločice debljine 1,58 mm (1/16 inch).

Debljina bakrene folije kreće se 17,5 – 105 µm a najčešće se koristi 25,5µm odnosno 35µm.

Pločice se označavaju tako da npr : FR4 1.5 3500

Mat. mm Cu

Mat. je oznaka materijala od kojeg je izrađena pločica (FR4 = Woven glass and epoxy –

stakloplastika odnosno tzv. Vitrolast) , 1.5 je debljina pločice u milimetrima, a broj na kraju je

debljina bakra (pošto se debljina bakra računa u uncama po kvadratnoj stopi dolazimo do

debljine od 34µm u ovom slučaju).

Materijali koji se najčešće koriste kao podloga su : bakelit , pertinaks, teflon i vitroplast.

Oznaka materijala obično počinje s FR što označava da je materijal od kojega je napravljena

nezapaljiv (FR od engl. flame resistant ). Nekad su se pločice proizvodile od impregniranog

papira odnosno pamuka i nisu bile nezapaljive.

Pločice prelakirane fotolakom predviđene za obradu foto postupkom nazivamo foto pločice.

Na pločici se buše rupice koje služe za postavljanje izvoda komponenti koje lemimo. Ukoliko

koristimo dvostranu pločicu potrebno je u rupice postaviti through hole –e. Oni predstavljaju

vodljivi spoj između gornje i donje plohe na mjestima gdje je to potrebno. Radi se o malim

„cjevčicama“ napravljenim od bakra koje ujedno služe i kao rupice na pločici. Mogu se

koristiti samo za prespoj i onda su nešto manjih dimenzija i zovemo ih Via (predstavljaju put

voda s jedne na drugu stranu). Kod višeslojnih pločica ovi se prespoji kao i vodovi unutar

slojeva ne vide ukoliko materijal pločice nije proziran.

Inače se ovi prespoji izrađuju elektrolitskim presvlačenjem rupica bakrom ili se mehanički

postavljaju posebne zakovice.

Za mehaničko postavljanje koristi se poseban alat kojim se male cjevčice postavljaju u rupice

i onda stisnu da poprime potreban oblik. Ovaj postupak zahtjeva dosta vremena i preciznosti

ali je pogodan za izradu pojedinačnih uređaja i manjih serija.

Dok se kod velikih serija uređaja koristi elektrolitsko presvlačenje rupica. Postupak je da se

prema uzorku izbuše rupice i prelakiraju posebnim vodljivim lakom. Zatim se pločica stavlja u

TISKANA PLOČICA - PCB

Page 16: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 15

uređaj za elektrolitsko presvlačenje gdje se nanosi na nju sloj bakra. Bakar se, također,

nanosi i na vodljivi lak tako da dolazi do stvaranja malih bakarnih cjevčica unutar rupica.

Presjek pločice sa through hole -ima

Page 17: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 16

Lemljenje je najrašireniji način spajanja u elektrotehnici. Koristimo tzv. meko

lemljenje .

Meko lemljenje je spajanje metalnih materijala pomoću rastaljenog dodatnog materijala

ili lema, čije je talište niže od tališta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi ispod 450 ˚C. S

druge strane, tvrdo lemljenje se radi s temperaturom višom od 450 ˚C.

Karakteristike mekog lemljenja su:

- moguće je spajanje dijelova različite debljine i vrlo tankih dijelova - dobra toplinska i električna vodljivost - moguće spajanje velikih površina - pogodno za serijsku proizvodnju i spajanje komponenti malih dimenzija. - čvrstoća spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograničena - mala otpornost na visoke temperature - lemovi djelomično sadrže skupe plemenite metale - postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije

Za lemno sredstvo tj. lem koristi se mješavina dvaju ili više metala. Najčešće se koristi lem

koji se sastoji od 60% kositra i 40 % olova koji se pokazao kao najkvalitetniji za spajanja u

elektrotehnici.

Ovakav lem nosi oznaku Sn60Pb40 .

U novije vrijeme sve se više koriste bezolovna sredstva zbog njihove manje štetnosti za okoliš

pa se tako koriste kombinacije cinka ,kositra, bakra i srebra. Tako npr. imamo lem s 96,5%

kositra 5% srebra i 3% bakra koji nosi oznaku Sn96,5Ag3Cu0,5 .

Različite mješavine imaju i različito talište tako da ono iznosi npr.

Sn60Pb40 = 183-190˚C

Sn50Pb50 = 185-215˚C

Sn96,5Ag3Cu0,5 = 225-240˚C

Lem je oblikovan kao šuplja žica debljine od 0,5 mm pa do nekoliko milimetara. Šupljina je

ispunjena sredstvom za čišćenje (engl. Flux) i to u količini od 1,6% do 2,2% ukupne mase

lema.

U današnje vrijeme se za flux koristi najčešće Kolofonij koji je prirodna smola koja se

dobiva destilacijom tekućih dijelova smole crnogoričnog drveća. Prije su se koristile umjetne

smole koje su sadržavale kiselinu, ali više nisu podobne ni iz ekološko zdravstvenih, a ni iz

tehničkih razloga. Najpoznatiji svjetski proizvođač lema je njemačka tvrtka Tinol pa se

ponekad u žargonu lemna žica zove još i tinol žica.

Pošto je za meko lemljenje uvjet čista površina onoga što spajamo u današnje vrijeme

se u elektrotehnici koristi isključivo mehaničko čišćenje bez upotrebe bilo kakvih kemikalija.

2. LEMLJENJE

Page 18: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 17

Više je razloga za to od ekoloških i zdravstvenih pa do tehničkih . Sam spoj lemljenjem zbog

svoje prirode nije previše trajan a korištenje kemikalija mu znatno skraćuje vijek. Osnovni

razlog je elektrolitska korozija koja se javlja unutar spoja zbog neposrednog dodira dvaju

različitih metala (što je još naglašeno prolaskom el. struje) . Korištenje kiselina znatno

ubrzava ovaj proces zato se sredstva za čišćenje koja sadrže kiselinu (kao npr. paste za

lemljenje) ne smiju koristiti u elektrotehnici.

Iznimka su paste za SMD lemljenje koje su zapravo mješavina zrnaca lema i fluxa (no one ne

sadrže kiseline i u stvari predstavljaju lemno sredstvo u tekućem obliku).

Mjesto za lemljenje, ako je potrebno, treba očistiti struganjem skalpelom ili veće

površine pomoću žičane četke. Sve ostalo će odraditi flux koji se nalazi unutar samoga lema

ako ga pravilno koristimo. Flux prilikom zagrijavanja većim dijelom isparava a nešto ostaje na

lemnom mjestu u obliku žućkaste smole koja se može naknadno ukloniti alkoholom.

Postoji više načina mekog lemljenja i to :

lemljenje pomoću lemila (koje može biti grijano plinom ili električno).

lemljenje uranjanjem (dijelovi koji se spajaju urone se u rastaljeni lem).

lemljenje u peći (lem se dodaje na mjesta koja treba spojiti i sve se unosi u peć u kojoj se

lem rastali). Za zagrijavanje se koristi infracrveni grijač ili struja vrućeg zraka odnosno

kombinacija ovo dvoje.

lemljenje strujom vrućeg zraka (koristi se za ručno ili strojno lemljenje SMD komponenti).

lemljenje laserom (koristi se strojno u serijskoj proizvodnji kada je potrebno lemiti izrazito

male komponente).

1.1 . Postupak lemljenja s kontaktnim lemilom

Ovo je najstariji i najrašireniji način lemljenja. Za lemljenje se koristi lemilo koje može

biti električno ili plinsko.

Vrh lemila je najčešće bakarni šiljak presvučen sa slojem srebra (može biti

napravljeno i u drugim oblicima za posebne namjene npr. za lemljenje i odlemljivanje više

nožica komponenti istovremeno). Bakar se koristi zbog dobre toplinske vodljivosti, a srebro

ga štiti od korozije. Treba paziti da se ovaj zaštitni sloj ne ošteti što utječe na njegovu

trajnost i funkcionalnost. Bolja lemila imaju zamjenske vrhove (različitih oblika i dimenzija).

Također je bitno da lemilo ima regulaciju temperature da ne bi došlo do pregrijavanja i

uništenja komponenti koje se leme. Rastaljeni lem na vrhu lemila treba biti srebrne boje, a

ako je žućkast ili smeđe boje to je znak da je temperatura prevelika za lemljenje elektroničkih

komponenti.

Page 19: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 18

Lemljenje se obavlja u sjedećem položaju na radnom mjestu koje bi trebalo imati

određene uvjete:

- mora biti dobro osvijetljeno.

- mora imati ventilaciju (usisavanje zraka za odvođenje dima i isparavanja prilikom

lemljenja)

- visina stola treba biti optimalna (da se može raditi s uspravnim leđima i rukama

oslonjenim na rub stola radi stabilnosti). Nepovoljan položaj brže umara i utječe na

kvalitetu rada (ukoliko uvjeti nisu idealni potrebno je češće praviti pauze za odmor

što utječe na produktivnost).

- podloga na kojoj se lemi bi trebala biti antistatička i otporna na temperature

- stalak za lemilo treba biti pri ruci ali dovoljno udaljen da se ne udiše isparavanje s

njegovog vrha.

- ponekad je potrebno imati stalak za pločicu koja se lemi (posebno ako se leme SMD

komponente i koristi lemilo sa vrućim zrakom). Također kod ručnog lemljenja SMD

komponenti postoje zagrijane podloge na koje se stavlja pločica da bi bila predgrijana

- potrebno je imati dobro lemilo (s reguliranom temperaturom vrha koja može biti

magnastatska – koja je fiksna ili elektronička (koja se može mijenjati u radu) sa

stalkom i navlaženom spužvicom za čišćenje vrha ( u novije vrijeme spužvica se

mijenja s posebnom metalnom strugotinom napravljenom od mekih metala koju nije

potrebno ovlaživati)

- također na radnom mjestu trebamo još imati i lem potrebne debljine, kliješta za

sječenje (sječice), pumpicu za odlemljivanje tj. uklanjanje suvišnog lema i skalpel za

uklanjanje eventualnih pogrešaka na tiskanoj pločici

Postupak lemljenja

Savršeno izrađena tiskana pločica i kvalitetne komponente ne moraju nužno završiti

funkcionalnim i dugotrajnim uređajem. Sve se može pokvariti lošim lemljenjem. Zato je

potrebno ovaj postupak provesti prema određenim propisima:

- Mjesto koje ćemo lemiti mora biti dobro očišćeno u protivnom teško će biti zalemiti

spoj i on neće biti kvalitetan i trajan.

- Lemilo mora imati ispravan vrh i mora biti dobro zagrijano (250 do 300˚C za

elektroničke komponente).

- Lemno sredstvo (lem) treba biti kvalitetno i određene debljine (za sitnije komponente

tanje za krupnije i za spajanje vodiča deblje).

- Flux unutar lema djeluje samo u trenutku rastaljivanja pa se mora rastaliti na mjestu

lemljenja (ne na vrhu lemila pa onda prenositi na lemno mjesto)u protivnom imamo

pojavu tzv. hladnog spoja (ili hladnog lema). Hladni lem se javlja i zbog nedovoljne

temperature lemila kao i kratkog vremena zalemljivanja. Karakterizira ga nedovoljna

razlivenost lema i slab mehanički i električni kontakt što se s vremenom rapidno

pogoršava.

- Nakon rastaljenja lema potrebno je zadržati vrh lemila još kratko vrijeme da se lem

dobro razlije na lemno mjesto (ne predugo da ne bi došlo do prenošenja topline na

Page 20: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 19

komponente i njihovo oštećenje ili uništenje - odnosno da ne dođe do oštećenja

tiskane pločice tj. odljepljivanja bakrene folije).

- Treba paziti da se ne nanese previše lema jer može doći do kontakta između lemnih

mjesta gdje to nije potrebno (višak se može ukloniti pumpicom za odlemljivanje ili

posebnom žičanom pletenicom koju lemilom prislonimo na rastaljeni lem i koja onda

upija višak rastaljenog lema).

- Kada je potrebno odlemiti zalemljeno mjesto koristimo se vakuumskom pumpicom za

odlemljivanje ili pletenicom za odlemljivanje.

- Nakon završetka lemljenja treba ostaviti nešto lema na vrhu ( lem štiti vrh od

oksidacije).

Prikaz pravilnog položaja vrha lemila

Page 21: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 20

Potreban alat za lemljenje

Page 22: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 21

A B C D E F G H

Na slici gore prikazan je pregled osnovnih pogrešaka prilikom lemljenja

elektroničkih komponenti.

A - Ovo je primjer dobro zalemljenog spoja. Lemno mjesto je dobro zagrijano tako da se lem razlio

kroz lemnu ušicu (radi se o dvostranoj pločici) i ima ga u dovoljnoj količini.

B - Ovo je primjer kada nema dovoljno lema na lemnom spoju i predstavlja potencijalno mjesto za

hladan spoj.

Rješenje : treba ponoviti lemljenje.

C - Primjer kada lemno mjesto nije dovoljno zagrijano pa se lem nije razlio u unutrašnjost lemnog

mjesta. Ovo je, također, loš spoj.

Rješenje: pokušati zagrijati i dodati još lema – ukoliko ne uspije onda ukloniti lem i ponoviti lemljenje.

D - Primjer kada lemno mjesto nije dovoljno zagrijano a naneseno je previše lema. Ovaj slučaj je lako

vidljiv kao kuglica na lemnom mjestu i također predstavlja loš spoj.

Rješenje: ukloniti lem i ponoviti lemljenje.

E - Ovaj se primjer javlja kod nepažljivog lemljenja kada dolazi do kratkog spoja, kao i zbog loše

nagrižene odnosno projektirane pločice kada su vodovi preblizu.

Rješenje: ukloniti lem i ponoviti lemljenje.

F - Primjer dobro zagrijanog lemnog mjesta ali previše lema je stavljeno pa je dio procurio na drugu

stranu tako da postoji mogućnost kratkog spoja s gornje strane pločice između izvoda komponenti

(jako je teško detektirati ovu grešku zato što se javlja ispod komponenti i nije vidljiva).

Rješenje: dobro zagrijati i ukloniti lem, provjeriti da nema spoj sa susjednim vodovima i ponoviti

lemljenje.

G - Predstavlja previše i predugo zagrijano, kao i vrhom lemila previše pritisnuto mjesto što je dovelo

do odljepljivanja bakrene folije od pločice.

Rješenje: pokušati sanirati lemno mjesto ili napraviti prespoj pomoću vodiča.

H - Primjer kada se zbog nepažnje ili velikog broja lemnih mjesta zaboravi zalemiti neko od njih. Ovu

je pogrešku najlakše ispraviti, treba samo uočiti gdje se problem nalazi.

Page 23: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 22

SMD = Surface Mount Device odnosno SMT = Surface Mount Tehnology je tehnologija

površinske montaže komponenti.

Prednosti su: male dimenzije komponenti, nema potrebe za bušenjem rupa, moguće je

postavljanje komponenti s obije strane pločice i sl.

Nedostatci su: otežano ručno postavljanje komponenti, potreba za posebnim strojevima i

alatima.

Princip rada je sljedeći:

•Prvi način je da koristimo kontaktno lemilo (koje mora imati oštar vrh). Prvo nanesemo

lemno sredstvo na jedno spojno mjesto na pločicu i zatim postavimo komponentu i uronimo

joj izvod u rastaljeni lem . Pincetom možemo dok je lem rastaljen točno postaviti

komponentu na određeno mjesto. Kad je komponenta „centrirana“ odmaknemo vrh lemila i

poslije toga lemimo ostale izvode. Koristimo tanku žicu za lemljenje 0,5-0,8 mm debljine.

Ukoliko nam se spoji više izvoda višak lema uklanjamo pomoću pletenice za odlemljivanje.

Ovaj postupak zahtijeva dosta preciznosti i dobru koordinaciju rada obiju ruku. Komponente

je potrebno brzo zalemiti jer se može dogoditi da zbog mehaničkog skupljanja i širenja

komponenti kao posljedica promjene temperature dođe do njihovog pucanja ili oštećivanja.

•Drugi je način pomoću lemila sa vrućim zrakom.

Ovom prilikom koristimo posebnu pastu za lemljenje odnosno tekuće lemno sredstvo. Na

mjesta koja treba zalemiti nanesemo pastu i postavimo (uronimo) izvode komponente.

Zatim lemilom s vrućim zrakom zagrijavamo cijelu komponentu s udaljenosti od 20 – 30 mm

. Kada se dovoljno zagrije, pasta se rastali i zalemi lemno mjesto. Pasta je zapravo mješavina

zrnaca lema i fluksa, sive je boje a kada se rastali postane srebrenkasta. Postoje šablone

pomoću kojih se nanosi pasta da bi smo dobili točno određen oblik i količinu . Treba također

podesiti lemilo da struja zraka ne bude prejaka što može izazvati pomicanje komponenti ili

raspršivanje lemnog sredstva. Neke lemne stanice za lemljenje vrućim zrakom imaju

vakuumsku sisaljku pomoću koje se uhvate komponente i postave na potrebno mjesto.

Kod strojnog postavljanja i lemljenja SMD komponenti ponekad se koristi ljepilo za

učvršćivanje komponenti. Postavlja se sitna kapljica ljepila na mjesto za komponentu i onda

se ona zalijepi. Razlog je da se u radu ne bi pomicale komponente (ponekad se postavlja po

nekoliko stotina komponenti ) i ponekad se istovremeno leme komponente na obije strane

pločice.

Za serijsku izradu koristi se poseban uređaj tj. pećnica ili engl. Reflow oven.

Za zagrijavanje se koristi kombinacija vrućeg zraka i infracrvenih grijača odnosno lampi.

Upravljane temperaturom se vrši pomoću mikrokontrolera. Uređaj ima mogućnost

podešavanja temperature i vremena zagrijavanja. Zagrijavanje se vrši u dva ciklusa. Prvi

ciklus je predgrijavanje i obično traje oko 90 sekundi odnosno više ukoliko sklop sadrži

masivnije komponente. Temperatura predgrijavanja treba biti 30 - 50°C niža od temperature

taljenja lemnog sredstva. Temperatura lemljenja ovisi o lemnom sredstvu i obično je 195 -

Lemljenje SMD komponenti

Page 24: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 23

220°C. Vrijeme trajanja ovog dijela postupka mora se podesiti tako da maksimalna

temperatura ne traje duže od 5-10 sekundi. Dijagram zagrijavanja daju proizvođači lemnog

sredstva i jedan takav prikazan je na sljedećoj slici.

Nakon prestanka zagrijavanja tiskana pločica ostaje još neko vrijeme u pećnici radi

postepenog hlađenja. Naglo hlađenje može izazvati oštećenja komponenti (različiti materijali

se različito skupljaju dok se hlade što može izazvati pucanje nekih komponenti (komponente

na keramičkoj bazi).

Vrijeme i temperaturu ovog postupka potrebno je ponekad i korigirati što se utvrđuje

pokusnih lemljenjima.

Ovim postupkom se rade i dvostrane pločice s time da je ponekad potrebno zalijepiti

komponente trenutnim ljepilom prije lemljenja sa strane okrenute prema dolje.

Sitnije komponente nije potrebno lijepiti jer ih dovoljno drži pasta za lemljenje, a kada se

rastali površinska napetost lema ih dodatno privuče uz pločicu i drži na mjestu.

Nakon postupka lemljenja potrebno je očistiti pločicu kistom namočenim u alkohol ili aceton

da se uklone ostatci lemnog sredstva (flux).

Slijedi još vizualna provjera i eventualne popravke.

Page 25: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 24

Za potrebe izrade tiskanih pločica fotopostupkom potrebno je prvo nacrtati uzorak na

računalu. Postoji cijeli niz programa koji se koriste za ovu svrhu. Jedan od jednostavnijih i za

početnike prilagođenih programa je Express PCB. Program je besplatan i može se skinuti na

Internetu (veličina oko 10 Mb) . U odnosu na druge programe ima svoje nedostatke, ali

osnovna mu je prednost jednostavnost korištenja.

Slijedi kratka uputa za rad sa ovim programom (zbog jednostavnosti korištenja

moguće je radom ući i u naprednije opcije i na Internetu postoje tutorijali za korištenje

naprednih opcija).

Za rad se može koristiti gotovo svako današnje računalo. Poželjno je imati što veći monitor i

to formata 16-9 što je najčešći format tiskanih pločica.

POČETNI MENI (File menu)

IZBOR KOMPONENTI

(component manager)

Izbor komponenti

Vrši se iz tri podmenija

Library components – postojeće (standardne)

komponente.

Custom components – komponente koje sami

izrađujemo (crtamo).

Favorite components – spremište najčešće

korištenih komponenti (odabrane komponente iz

prve dvije skupine koje najčešće koristimo – služi

za ubrzavanje rada (ne moramo pretraživati sve

komponente nego samo one koje trenutno

koristimo).

Postavljanje novog projekta - (New…).

Otvaranje postojećeg projekta - (Open…).

Spremanje - (Save, Save As…).

Povezivanje sheme s PCB-om - (Link schematic to PCB…, Unlink

schematic from PCB…,Refresh link to schematic , Import netlist

text file…).

Ispis – (Print…).

Izvoz u autocad format (Export DXF mechanical drawing…).

Dizajniranje tiskanih pločica računalom

Page 26: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 25

Komponente su posložene prema obliku kućišta, a ne prema oznaci same komponente. Npr.

Za NE 555 odabiremo : Dip – 8 pin (8 pinsko DIL kućište) . Kod SMD komponenti moramo

odrediti na koju stranu pločice je postavljamo (top ili bottom)i pri tome paziti na raspored

pinova (kada se seli SMD s jedne strane na drugu potrebno je zaokrenuti izvode).

EDIT MENU

BOČNA ALATNA TRAKA

pokazivač

povećanje obilježenog dijela

place a pad (postavljanje spojnog mjesta)

place a component (postavljanje komponenti)

place a trace (postavljanje vodova)

insert a corner in a trace (postavljanje kutova u vodove)

disconnect a trace (odspajanje vodova)

place a text (postavljanje teksta)

place a rectangle (postavljanje ploha)

place a filled plane (postavljanje popunjene plohe)

place a circle or arc (postavljanje kruga ili polukruga)

insert corner in board perimeter (postavljanje kutova )

pad information

EDIT meni služi za uređivanje tijekom rada.

Sastoji se od standardnih funkcija kao : Undo , Cut, Copy, Paste,

Delete, Deselect, Find i sl. (koje su standardne funkcije i

značenja kao i u većini drugih računalnih programa).

Specifične funkcije su : Send to top layer i Send to Bottom layer

– služe za slanje komponenti i vodova na gornju ili donju stranu

pločice .

Dok funkcije Rotate 90 ˚ - služe za okretanje komponenti i

Page 27: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 26

highlight net connections

GORNJA ALATNA TRAKA

Postavljanje komponenti

postavljanje plohe

okretanje komponenti

alati za povećavanje, smanjivanje , zumiranje cijele pločice (zoom to fit) i

zumiranje određenog obilježenog dijela (zoom previous) .

DONJA ALATNA TRAKA

MENI ZA ISPIS

Alati za uključivanje vidljivosti

žuta – okviri komponenti i sl.

crveno – komponente i vodovi na gornjoj plohi.

zeleno – komponente i vodovi na donjoj plohi.

X i Y su koordinate kursora u milimetrima.

Snap je funkcija koja privlači radnu točku kada se

primakne dovoljno blizu drugoj točki na udaljenost

koja je definirana npr 0.50 mm (ukoliko je ova

funkcija isključena - disabled nema ovoga efekta i

možemo radnu točku postaviti bilo gdje).

PRINT MENU

Potrebno je označiti koja se ploha ispisuje (Top

ili Bottom layer).

Silkscreen layer – ispisuje oblik i položaj

komponenti (služi kao montažna shema – nije

za izradu tiskane pločice).

Za ispis je potrebno odrediti printer, veličinu i

orijentaciju papira te broj primjeraka.

Page 28: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 27

Ukoliko nam je potrebno prebaciti sliku u PDF format dovoljno je za printer postaviti neki

program koji pretvara slike u pdf. Ovu mogućnost koristimo ako želimo objaviti ili poslati

uzorak na računalo koje nema instaliran program Express PCB. Slika u PDF-u bude u omjeru

1:1 (ako ne definiramo drugačije) i može se koristiti za ispis i izradu pločice.

POMOĆNI MENIJI

Izgled gotovog rada (PWM

regulator u SMD izvedbi).

Silkscreen layer

Prikaz rasporeda komponenti s

oznakama. Prenosi se

termotransferom ili sitotiskom na

pločicu.

Ispisana na obični papir koristi se i kao

Slika tiskanih vodova

Koristi se za izradu pločice

fotopostupkom.

Ispisuje se laserskim pisačem na

termo foliju ili paus papir.

Page 29: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 28

PROGRAM ZA CRTANJE ELEKTRIČNIH SHEMA

Nalazi se u sklopu programa Express Sch.

Vrlo je sličan za korištenje kao PCB program i može služiti kao poveznica.

Postoji opcija da shema nacrtana u ovome programu bude automatski prebačena u PCB, ali

je zbog nesavršenosti programa potrebno vršiti preinake i dotjerivanja pa ova opcija nije za

školske potrebe (napredna opcija).

Gotovi crteži za izradu pločica se spremaju u .pcb datoteke, a sheme nacrtane u Express sch

se spremaju u obliku .sch.

Premda su korištene extenzije iste kao i kod drugih sličnih programa nisu i nužno

kompatibilne (npr. crteži nacrtani u Eagle programu ne mogu se koristiti).

Page 30: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 29

Tijek rada sa programom Express PCB

- Otvaranje programa Express PCB

- Određivanje dimenzija tiskane pločice (potrebno je postaviti da mjere budu u milimetrima –

odabrati View zatim Option ). U meniju View moguće je promijeniti boju podloge , linija i

ostale postavke.

- Komponente se izabiru u meniju component manager i to prema obliku kućišta a ne prema

oznaci komponente (npr. LM741 je operacijsko pojačalo u 8 pinskom DIL kućištu pa za njega

izabiremo Dip – 8 pin).

- Komponente se rasporede po pločici pazeći pri tome da se komponente ne preklapaju (žute

linije označavaju dimenzije komponenti). Potrebno je obilježiti komponente radi olakšavanja

daljnjeg rada i za potrebe montažne sheme (silkscreen layer).

- Odabire se linija koja će predstavljati vod (odabire se debljina i ploha na kojoj će se koristiti

i to Top ili Bottom copper layer – gdje je top gornja a bottom donja ploha). Obično je

debljina linije 1.02mm a plohe su crvena gornja i zelena donja. Debljina linija se može

naknadno mijenjati i to dvostrukim klikom na liniju otvorimo meni u kojom možemo

mijenjati debljinu linije. Komponente s postavljaju sa gornje strane (osim SMD koje mogu

biti s obje strane pločice ako se radi dvostrano ).

- Vrši se spajanje linija prema električnoj shemi (potrebno je obratiti pažnju na raspored

izvoda komponenti ). Linije na istoj plohi se ne smiju preklapati ni dodirivati. Linije vodova

mogu prolaziti ispod komponenti (mogu presijecati žute linije). Treba izbjegavati provlačenje

vodova između izvoda komponenti gdje god je to moguće da se izbjegne slučajno spajanje

prilikom lemljenja. Također treba obratiti pažnju na estetski izgled vodova – treba vodove

crtati najkraćim putem i gledati da budu pod pravim kutom kad god je to moguće.

- Za izvode napajanja i ostale izvode potrebno je staviti Pad –ove uz rub pločice.

- Sve potrebne oznake potrebno je napisati u tekst meniju uzimajući u obzir plohu na koju će

se ispisivati (recimo za donju plohu trebaju biti u zrcalu ). Ove oznake će biti, također

izrađene u bakru (hrvatska slova ČĆŠĐŽ nisu podržana, ali se kvačice na slovima mogu

dodatno nadocrtati linijama).

- prazna ploha se može ispuniti pomoću alata za popunjavanje

Page 31: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 30

Kod popunjene plohe potrebno je manje sredstva za nagrizanje, a nekad je potrebno

popunjenu plohu i spojiti na uzemljenje pa služi kao oklapanje vodova. Ovaj način crtanja

može se koristiti i kao uzorak za pogon CNC glodalica koje se koriste za izradu pločica.

Nedostatak je povećana mogućnost neželjenih spojeva kod nepažljivog lemljenja.

Bez popunjavanja i sa

popunjavanjem

Izgled uzoraka za izradu

Page 32: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 31

Tiskane pločice mogu se izrađivati na cijeli niz načina. Kod velikoserijske proizvodnje

bakreni se vodovi direktno nanose na pločicu (otiskuju se) sa svim potrebnim thruhole-ima

(ako se radi o dvostranoj ili višeslojnoj pločici). Također se pločice mogu izrađivati i

glodanjem pomoću CNC strojeva posebno prilagođenim za tu svrhu. U novije vrijeme se

koristi lasersko rezanje vodova na tiskanim pločicama i to da se direktno reže bakar ili laser

reže foliju kojom je presvučena. Glodanje i lasersko rezanje koriste se za izradu prototipskih

uređaja gdje je potrebno brzo izraditi pločicu i nisu pogodan način za izradu većih serija.

Za sve ostale svrhe koristi se izrada kod koje se vrši kemijsko nagrizanje (jetkanje)

pločica. Osnova ovog postupka je da se bakrom presvučeni dio pločice koji treba biti vod na

neki način zaštiti od nagrizanja. Više je načina kako se izvodi ovaj postupak.

Prvi i najjednostavniji je upotreba vodootpornih flomastera za iscrtavanje vodova. Na

ovaj način je moguće izraditi samo najjednostavnije pločice s vrlo malom preciznošću. Boja iz

flomastera štiti bakar da ne bude nagrižen na mjestima gdje je obojano. Za složenije potrebe

ovaj način izrade nije dovoljno dobar, a i vodovi ispod flomastera često budu previše porozni.

Za složenije uređaje uzorci moraju biti precizniji i moraju imati mogućnost višestruke izrade.

Za projektiranje i crtanje vodova koristi se računalo i posebni programi za ovu svrhu.

Nacrtani uzorak može se na više načina prenijeti na pločicu. Postoje posebne folije

(termotransfer folije) na koje se laserskim pisačem ispiše uzorak, a zatim se prenese na

pločicu. Prenošenje se vrši peglanjem ili se koristi uređaj za plastificiranje (tzv. laminator). Na

ovaj se način toner od laserskog pisača prenosi na pločicu (toner kod laserskih pisača je sitno

mljevena plastika pomiješana s pigmentima). Mjesta na pločici koja su obložena tonerom

postaju zaštićena od nagrizanja.

Sljedeći način je tzv. fotopostupak. Za njegovu provedbu moramo imati pločicu koja

je oslojena s fotoosjetljivim premazom (lakom). Ovakve pločice mogu biti tvornički

napravljene ili se mogu izraditi od običnih pločica. Ako sami izrađujemo ove pločice potrebno

je imati poseban fotoosjetljivi lak kojim se poprska čista pločica s bakrom. Postupak je dosta

osjetljiv i rezultati nisu uvijek zadovoljavajući (teško je ravnomjerno nanijeti sloj laka, a od

njegove debljine ovisi vrijeme osvjetljavanja i izrade). Puno je bolje, premda nešto skuplje

rješenje, korištenje gotovih foto pločica. Kod njih je tvornički nanesen sloj laka i zaštićen

posebnom neprozirnom folijom.

Izrada tiskanih pločica fotopostupkom

Page 33: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 32

Uzorak koji smo nacrtali na računalu ispišemo pomoću laserskog ili ink jet pisača na

paus papir. Bolje rješenje je termofolija za laserske pisače, ali je veća cijena iste.

Potrebno je ispis vršiti tako da bude direktno uz pločicu (izbjegavati da se osvjetljava

kroz papir odnosno foliju da se izbjegne disperzija svjetlosti i time nedovoljna oštrina

rubova). Ukoliko je potrebno, uzorak treba ispisati u ogledalu.

Za osvjetljavanje se koristi svjetlost koja u sebi sadrži dosta UV spektra. Ukoliko se

ne posjeduje posebna naprava za osvjetljavanje može se osvjetljavati pomoću

priručnih sredstava. Neonske lampe, a posebno one za solarije gotovo su idealno

rješenje. Mogu se koristiti i živine žarulje kao i LED diode koje emitiraju u UV spektru.

Vrijeme osvjetljavanja ovisi o jačini svjetlosti kao i o karakteristikama same pločice i

utvrđuje se pokusom (obično iznosi nekoliko minuta). Potrebno je onemogućiti da

izvor UV svijetlosti prilikom rada bude otvoren - zbog štetnosti za vid.

Ispisani uzorak postavljamo na pločicu i uključimo osvjetljavanje pazeći pri tome na

to da uzorak bude dobro okrenut i priljubljen na pločicu. Profesionalni uređaji

vakuumiraju pločicu i uzorak prilikom osvjetljavanja radi što bolje priljubljenosti. Radi

bolje prozirnosti paus papir može se preprskati pausklar sprejem. Veća prozirnost

utječe na vrijeme osvjetljavanja i kvalitetu (uzorci ispisani inkjet pisačem se ne mogu

tretirati na ovaj način jer se tinta razmazuje). Osvijetljeni uzorak je potrebno ostaviti

nekoliko minuta na „hlađenju“ da se fotolak stabilizira prije daljnje izrade.

Sljedeći korak je razvijanje fotolaka. Kao razvijač se koristi 7% vodena otopina

NaOH.

Pločica se uranja u ovu otopinu ili se lagano premazuje namočenim kistom.

Osvjetljeni fotolak se uklanja s pločice dok onaj koji je bio zaštićen uzorkom ostaje.

Fotolak je blago obojan pa se uzorak na pločici nazire. Prilikom rada s kemikalijama

potrebno se pridržavati pravila zaštite na radu i koristiti osobna zaštitna sredstva(u

ovom slučaju zaštitne rukavice, pregača i zaštitne naočale).

Slijedi nagrizanje odnosno jetkanje pločice. Ovim postupkom uklanjamo sav

suvišan bakar s pločice i na njoj ostaje samo onaj koji je zaštićen lakom (uzorak).

Nagrizanje se može vršiti na više načina. Najčešće korištene kemikalije su feroklorid

(FeCl3) odnosno mješavina solne kiseline (HCl)i vodikovog peroksida (H2O2).

Feroklorid se nabavlja u granulama koje se otapaju u vodi i iako je dobro rješenje za

ovaj postupak potrebno je puno pažnje prilikom rada s njim. Nedostatak feroklorida

je njegova otrovnost i potreba propisnog zbrinjavanja nakon upotrebe. Nešto bolje

rješenje je korištenje mješavine solne kiseline i hidrogena (vodikovog peroksida). Ova

se mješavina može koristiti više puta (dok djeluje tj. dok se ne zasiti bakrom). Pravi se

tako da se u solnu kiselinu (19% ili jače koncentracije) dodaje hidrogen minimalno

12% -tne koncentracije u omjeru 7:1. Da bi se ubrzao proces nagrizanja potrebno je

protresanje i zagrijavanje mješavine (ukoliko nemamo originalan uređaj koji

Postupak izrade fotopostupkom je slijedeći:

Page 34: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 33

mjehurićima zraka vrši miješanje kemikalija i ima ugrađen grijač). Potrebno je koristiti

ista zaštitna sredstva kao i u prethodnom postupku.

Nakon nagrizanja potrebno je dobro isprati pločicu pod mlazom vode da se uklone

preostale kemikalije. Slijedi bušenje rupica te se uklanja preostali fotolak s vodova

pločice. Uklanjanje se može vršiti mehanički spužvicom za ribanje posuđa ili pomoću

acetona ili nitro- razrjeđivača. Pločicu je nakon toga potrebno poprskati lakom za

lemljenje ili premazati kolofonijem otopljenim u alkoholu. Na taj smo način dobili

pločicu spremnu za lemljenje komponenti. Potrebno je koristiti zaštitne naočale

prilikom bušenja rupica dok kod rada s otapalima (aceton i nitro razrjeđivač) treba

obratiti pažnju na provjetravanje prostorije i na opasnost koja postoji zbog njihove

lake zapaljivosti. Također prostorija u kojoj se vrši bušenje treba biti dobro

provjetrena jer se bušenjem oslobađaju lebdeće čestice materijala koji se buši.

Ukoliko radimo dvostranu pločicu potrebno je postaviti through-hole (ili thruhole –

male cjevčice odnosno zakovice koje povezuju dvije strane pločice). Ako nam nije na

raspolaganju ova mogućnost dovoljno je samo provući tanki vodič i zalemiti ga na

obije strane odnosno koristiti izvode komponenti.

Uzorak i fotopločicu postavljamo u uređaj za

osvjetljavanje. Pazimo pri tome da ne

okrenemo krivu stranu uzorka i da uzorak

bude pravilno centriran.

Nacrtani uzorak ispisan na pausu ili termo

foliji izrežemo prema veličini . Također

pločicu izrežemo na potrebnu mjeru pazeći

pri tome da prilikom rezanja ne oštetimo

fotolak.

Page 35: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 34

Slijedi bušenje pločice i skidanje preostalog

laka. Moguće je mehaničko uklanjanje

pomoću spužvica za čišćenje (ribanje)

posuđa ili kemijski pomoću acetona,

alkohola ili nitro razrjeđivača. Nakon toga

se pločica preprska sprejem za lemljenje ili

premaže kolofonijem otopljenim u

alkoholu (sa strane vodova). Slijedi sušenje

i pločica je spremna za lemljenje

komponenti.

Lemljenje komponenti

Nakon lemljenja može se ukloniti preostali

flux i to pomoću alkohola ili nitro

razrjeđivača te se nakon kontrole

ispravnosti sklop može preprskati nekim

zaštitnim lakom. Ukoliko ne planiramo

lakiranje treba ostaviti flux jer i on služi kao

svojevrsna antikorozivna zaštita.

Pločicu stavljamo u posudu za nagrizanje

(jetkanje) u kojoj se nalazi vodena otopina

feroklorida ili mješavina solne kiseline i

hidrogena. Posudu lagano pomičemo da se

tekućina miješa. Da ubrzamo nagrizanje

možemo posudu i zagrijavati. Kada je pločica

nagrižena ispiremo je pod mlazom vode i

sušimo.

Osvijetljenu pločicu stavljamo u razvijač i

lagano miješamo ili prelazimo kistom dok se

ne ukloni sav suvišni lak. Pločicu zatim

isperemo pod mlazom vode.

Page 36: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 35

Vježba 1. ASTABILNI MULTIVIBRATOR

Cilj:

samostalno, primjenom stečenih znanja, izraditi sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 1sat

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti 0,3 sati

- ocjenjivanje

Page 37: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 36

Slika 1. Električna shema i popis komponenti

Predstavlja vjerojatno najjednostavniji sklop kod kojeg se jasno vidi funkcionalnost.

Ako je sklop ispravno izrađen LED će se paliti i gasiti u razmacima od jedne sekunde.

Astabilni multivibrator je jedan od najstarijih relaksacijskih oscilatora. Ime mu potječe

od toga što je pravokutni impulsni niz na izlazu bogat harmonicima, dakle oscilator proizvodi

„višestruke vibracije“.

U trenutku uključenja zbog malih nesimetričnosti u konstrukciji komponenti, kroz

jedan od tranzistora poteče nešto veća struja kolektora. Na kolektoru toga tranzistora npr.

Tr₁ zbog toga se javlja negativniji napon nego na kolektoru Tr₂. Taj negativni impuls prenosi

se preko C1-R3 članova na bazu Tr₂ i struja Ic₂ se zbog toga smanji. Napon na kolektoru

tranzistora Tr2 postaje zbog toga pozitivniji i taj se pozitivni impuls prenosi preko C2-R2

članova na bazu tranzistoraTr1, te se struja Ic₁ poveća. Ta se dva djelovanja potpomažu i

nastaje kumulativan proces, sve dok tranzistor Tr₁ ne počne voditi maksimalnu struju, a Tr₂ je

zakočen. Ovaj ciklus se nastavlja u suprotnom smjeru. U trenutku kad vodi tranzistor Tr₂

protjecat će struja kroz LED diodu i ona će svijetliti. Otpornik R4 ograničava struju kroz LED

diodu.

Astabilni multivibratori nemaju veliku stabilnost frekvencije oscilacija. Frekvencija

oscilacija ovisi o naponu napajanja, o parametrima tranzistora, kao i o temperaturi što je sve

podložno promjenama. Premda je frekvenciju moguće donekle stabilizirati, ovi se oscilatori u

principu ne koriste na mjestima gdje je potrebna visoka preciznost.

Popis dijelova

Tranzistori su BC547

R1 = 10kΩ 1/4W

R4 = 1kΩ 1/4W

R2,R3 = 150kΩ 1/4W

C1,C2 = 10µF/25V elektrolitski kondenzatori

LED 3mm

Kod priključnih vodova za bateriju crvena žica

je + pol a crna – pol

Tiskana pločica dimenzija 30x30 mm

Priključni vod za bateriju i baterija 9V

Opis sklopa

Rad sklopa je sljedeći :

Page 38: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 37

Tijek rada

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice (u ovom slučaju 30x30 mm, treba obratiti

pažnju da je program postavljen za rad u metričkom sustavu).

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici.

Crtaju se vodovi.

Ispisuje se uzorak na paus papir (preporučuje se prethodna vizualna provjera

ispisom na obični papir).

Reže se fotopločica na potrebnu dimenziju (moguće je više uzoraka istovremeno

postaviti na pločicu i osvijetliti, a pločicu kasnije izrezati - na taj način se smanjuje

oštećenje fotolaka na rubovima pločice koje se javlja prilikom rezanja neosvijetljene

pločice). Pločicu možemo rezati na više načina i to : pilom za metal, škarama za lim ili

zarezivanjem skalpelom i prelomom na rub stola. Rezanje pilom treba obavljati

na dobro prozračenom mjestu jer se oslobađaju štetne čestice koje lebde u zraku.

Osvjetljavanje pločice (vrijeme ovisi o uređaju za osvjetljavanje i traje nekoliko

minuta).

Nakon osvjetljavanja pločica se uranja u otopinu za razvijanje fotolaka i nakon toga

ispire vodom.

Pločica se zatim stavlja u mješavinu za nagrizanje (jetkanje).

Nagrižena pločica se ispire i čisti od preostalog fotolaka i buše se rupice.

Postavljaju se komponente i leme se. Za raspored elemenata koristi se montažna

shema (silkscreen).

Gotovi sklop se vizualno pregledava na moguće kratke spojeve i nepravilnosti.

Projektiranje tiskane pločice na računalu

Izrada tiskane pločice fotopostupkom

Postavljanje i lemljenje komponenti na tiskanu pločicu

Uključenje sklopa i provjera ispravnosti

TIJEK RADA

Page 39: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 38

Sklop se priključuje na bateriju 9V i provjerava se njegova funkcionalnost.

Ukoliko je sve napravljeno ispravno LED dioda će se paliti i gasiti jednom u

sekundi i vježba je uspješno izvedena.

Preciznost crteža

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade

pločice (mjere i obrađenost rubova)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Prepoznavanje elektroničkih

komponenti

Lemljenje

Korištenje mjernim instrumentima

Rad na računalu

Čitanje električnih shema

Obrada uklanjanjem čestica

(rezanje i bušenje pločica)

Rad s kemikalijama

Računalo s instaliranim programom za

crtanje tiskanih pločica

Laserski pisač + papir i paus papir

Uređaj za osvjetljavanje pločica

Posude za izradu (nagrizanje) pločica +

kemikalije

Pila za metal ili škare za lim

Bušilica s

svrdlom 0,8 – 1mm

Lemilo 40W + lemno sredstvo

Potreban alat i potrošni

materijal

Elementi vrjednovanja za

ovu vježbu su sljedeći

Prilikom izvođenja vježbe

potrebno je upotrijebiti

sljedeće vještine i znanje

Page 40: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 39

Izgled potrebnih komponenti

Resistor - 0.25 watt (lead spacing 0.4 inch)

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu

postavljenost i okrenutost izvoda kao i polaritet izvora napajanja

Provjeriti zalemljenost

Izmjeriti napon napajanja (sklop radi s naponom od 5 do 10V)

Cap - Radial electrolytic - Lead

spacing 0.1 inch (2.5mm)

? Ukoliko sklop ne radi ispravno onda treba:

Tranzistor BC547

Semiconductor TO-92

LED - T 1

Otpornik

150 kΩ

Otpornik

1 kΩ

Otpornik

10 kΩ

Page 41: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 40

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja

te zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama.

Page 42: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 41

Vježba 2. Indikator stanja baterije

Cilj:

samostalno, primjenom teorijskih i praktičnih znanja, izraditi sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 1sat

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti 0,3 sati

- ocjenjivanje

Page 43: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 42

Slika 1. Električna shema i popis komponenti

Sklop služi za jednostavan prikaz stanja baterije. Pomoću dvije LED prikazuje nam

naponsko stanje baterije (akumulatora). Kada je napon dobar svijetli zelena LED dioda , kada

je napon na granici svijetle obje dok u slučaju manjeg napona svijetli samo crvena LED.

Za rad sklopa koristi se integrirani krug CD 4093 koji predstavlja 4 NILI sklopa sa po

dva ulaza u jednom kućištu izvedeno u CMOS tehnologiji. Pošto se radi o CMOS integriranom

krugu moguće ga je napajati do napona od 20V. Na električnoj shemi vidljiv je blok raspored

NILI sklopova unutar integriranog kruga.

NILI sklop A radi kao naponski kontrolirani oscilator dok preostali sklopovi služe za

uobličavanje impulsa i pokretanje LED dioda. Sklopovi C i D spojeni su u seriju dok B radi

samostalno. Na taj način kada je napon niži od onoga postavljenog potenciometrom P1 vodi

jedna grana (sklop B i dioda LED1 - crvena)dok u slučaju većeg napona vodi grana sa

sklopovima C i D i dioda LED2 (zelena).

Kada je napon granični dolazi do titranja i naizmjenično se pale LED1 i LED2 no zbog

tromosti oka imamo dojam da svijetle obje diode.

Cijeli ovaj sklop se može napajati na dva načina. Prvi je način preko stabiliziranog

izvora (*) izvan samog sklopa (kada integrirani krug napajamo nekim vanjskim stabiliziranim

naponom). Dok je drugi način napajanja direktno iz napona koji se mjeri (kao na shemi po

kojoj radimo) i to preko otpornika R5 i stabiliziran zener diodom D3. Prvi spomenuti način

IC1 = CD4093

R1,R2,R3 = 22kΩ 1/4W

C1 = 10 nF

P1 = 4,7 kΩ

R4 = 1kΩ 1/4W

R5 =220Ω 1/2W

D3 = zener 8,2V 1/2W

D1,D2 =LED 3mm

Opis sklopa

Rad sklopa je sljedeći :

Page 44: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 43

daje bolje rezultate, ali je složeniji za izradu pa ako nam nije potrebna veća preciznost

koristimo drugi način. Do nepreciznosti u očitanju dolazi kada mjereni napon padne ispod

zener napona (u ovom slučaju ispod 8,2 V).

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 30x30 mm, treba obratiti pažnju

da je program postavljen za rad u metričkom sustavu).

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici

Crtaju se vodovi.

Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

Reže se fotopločica na potrebnu dimenziju (moguće je više uzoraka istovremeno

postaviti na pločicu i osvijetliti, a pločicu kasnije izrezati - na taj način se smanjuje

oštećenje fotolaka na rubovima pločice koje se javlja prilikom rezanja neosvijetljene

pločice).

Osvjetljavanje pločice (vrijeme ovisi o uređaju za osvjetljavanje i traje nekoliko

minuta).

Pločica se stavlja u mješavinu za nagrizanje (jetkanje).

Nagrižena pločica se ispire i čisti od preostalog fotolaka i buše se rupice.

Pločica se poprska lakom za lemljenje i osuši.

Postavljaju se komponente i leme se.

Gotovi sklop se vizualno pregledava na moguće kratke spojeve i nepravilnosti.

Sklop se priključuje na izvor istosmjernog napona kod kojeg je moguća regulacija

napona.

Tijek rada

Projektiranje tiskane pločice na računalu

Izrada tiskane pločice fotopostupkom

Postavljanje i lemljenje komponenti na tiskanu pločicu

Uključenje sklopa i provjera ispravnosti

Page 45: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 44

Postavlja se napon na recimo 12,8 V (napon punog olovnog akumulatora).

Trimer potenciometrom P1 postavlja se stanje u kojem obije LED diode svijetle

odnosno na granicu kada se jedna pali jedna ili druga.

Povećanjem napona na izvoru, svijetli samo jedna LED dok smanjenjem svijetli

druga.

Radi bolje prepoznatljivosti potrebno je koristiti LED u dvije različite boje

(npr. zelenu za dobar napon i crvenu za manji napon).

Slika 2. Prikaz vodova, rasporeda komponenti i izgled gotove pločice

Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

Laserski pisač + papir i paus papir

Uređaj za osvjetljavanje pločica

Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

Pila za metal ili škare za lim

Bušilica s svrdlom 0,8 – 1mm

Lemilo 40W + lemno sredstvo

Kliješta za sječenje (sječice)

Univerzalni mjerni instrument

Izvor istosmjernog napona s mogućnošću

regulacije u opsegu 5- 15V

Rad na računalu

Čitanje električnih shema

Obrada uklanjanjem čestica (rezanje i

bušenje pločica)

Korištenje kemikalija

Prepoznavanje elektroničkih komponenti

Lemljenje

Korištenje mjernim instrumentima

Potreban alat i potrošni

materijal:

Prilikom izvođenja

vježbe potrebno je

upotrijebiti sljedeće

vještine i znanje

Page 46: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 45

-

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu

i okrenutost izvoda (polaritet LED dioda, okrenutost IC-a, diode 1N4007 i polaritet

napajanja)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Izmjeriti napon napajanja (sklop radi s naponom od 5 do 15V)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješno

izvedenom i ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi vježba se smatra neuspješnom

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova te točnost

bušenja)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja

te zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama.

? Ukoliko sklop ne radi ispravno onda je potrebno

Elementi ocjenjivanja za

ovu vježbu su sljedeći

Page 47: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 46

Potrebne komponente

otpornik 1kΩ 0,25W trimer potenciometar 10kΩ

otpornik 4,7kΩ 0,25W zener dioda 8,2V 0,5W

otpornici 22kΩ 0,25W

otpornik 220Ω 0,5W kondenzator 10nF

integrirani krug CD 4093

LED diode

Page 48: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 47

Vježba 3. Indikator stanja baterije 2

Cilj:

samostalno, primjenom teorijskih i praktičnih znanja, izraditi sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 1sat

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti 0,3 sati

- ocjenjivanje

Page 49: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 48

IC= DIP18

Pot. = ...3386F

Otpornici 0,25W

C1=Cap - Lead spacing 0.2 inch (5mm)

Elko - Radial electrolytic - Lead spacing 0.079 inch (2mm)

Slika 1. Električna shema i dimenzije komponenti (terminologija iz Express PCB programa)

U odnosu na prethodnu vježbu ovaj sklop može prikazati napon baterije u više nivoa.

Prikaz se vrši pomoću niza svjetlećih dioda (LED).

Diode su složene po bojama i to tako da crvene svijetle kada je napon ispod potrebnog, žute

prikazuju napon u graničnom području dok zelene svijetle kad je napon baterije dobar

(baterija puna).

Ovaj sklop može se koristiti za napone od 5 do 20V. Radna točka mu se podešava pomoću

trimer potenciometra (napon baterije za koju ćemo koristiti sklop).

Koristi se integrirani krug LM 3914 koji predstavlja LED driver s linearnim prikazom (ukoliko

se koristi LM 3915 prikaz će biti s logaritamskom skalom što nam u ovom slučaju ne

odgovara).

LM 3914 moguće je koristiti u dva moda rada : DOT - kada svijetli samo jedna Led dioda ili u

BAR modu kada svijetle diode u nizu. Izbor moda rada vrši se pomoću pina br. 9 tj. kada je

spojen na ulazni napon prikaz je u bar modu, a kad nije (kao u ovom slučaju) prikaz je u dot

modu.

Opis sklopa

Page 50: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 49

Sklop se može koristiti i za druge svrhe jer u biti vizualno prikazuje ulazni napon (npr. za

prikaz vrijednosti kod uređaja koji promjenom fizičkih vrijednosti mijenjaju napon na izlazu

kao termometri, barometri, mjeraći vlage i sl.).

Nacrtati tiskanu pločicu u programu Express PCB (dimenzije 50x30 mm)

Otisnuti uzorak na paus ili termo foliju

Osvijetliti foto pločicu

Izraditi pločicu (uklanjanje osvijetljenog foto laka, nagrizanje, bušenje rupa i obrada rubova

pločice

Postavljanje dijelova i njihovo lemljenje

Provjera ispravnosti i podešavanje radnog napona pomoću trimer potenciometra

Zaključak

Slika 2. Preporučeni izgled tiskane pločice (veličina 50 * 30 mm)

Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

Laserski pisač + papir i paus papir

Uređaj za osvjetljavanje pločica

Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

Pila za metal ili škare za lim

Bušilica s svrdlom 0,8 – 1mm

Lemilo 40W + lemno sredstvo

Kliješta za sječenje (sječice)

Univerzalni mjerni instrument

Izvor istosmjernog napona s mogućnošću

regulacije u opsegu 5- 15V

Tijek vježbe

Potreban alat i potrošni

materijal:

Page 51: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 50

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova te točnost bušenja)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Estetski izgled sklopa

Rad na računalu

Čitanje električnih shema

Obrada uklanjanjem čestica (rezanje i

bušenje pločica)

Korištenje kemikalija

Prepoznavanje elektroničkih komponenti

Lemljenje

Korištenje mjernim instrumentima

Elementi ocjenjivanja za

ovu vježbu su sljedeći

Prilikom izvođenja

vježbe potrebno je

upotrijebiti sljedeće

vještine i znanje

Page 52: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 51

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu

i okrenutost izvoda (polaritet LED dioda, okrenutost IC-a, diode 1N4007 i polaritet

elektrolitskog kondenzatora i napajanja)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Izmjeriti napon napajanja (sklop radi s naponom od 5 do 15V)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi, vježba se smatra neuspješnom

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja

te zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama.

? Ukoliko sklop ne radi ispravno onda treba:

Page 53: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 52

Vježba 4. PWM regulator 12V, 5A

Cilj:

samostalno, primjenom teorijskih i praktičnih znanja, izraditi sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 0,5 sati

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti 0,3 sata

- ocjenjivanje 0,2 sata

Page 54: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 53

Slika1. Električna shema sklopa

PWM – Pulse Width Modulation (pulsno - širinska modulacija)

PWM regulacija je često korišteni način regulacije vrtnje istosmjernih motora.

Promjenom dužine impulsa i pauze moguće je vršiti regulaciju brzine gotovo u cijelom

opsegu od 0 do 100%. Na slici 2. prikazan je izgled signala PWM regulatora u tri različita

odnosa regulacije (duty cycle). U prvom slučaju uključenost je 10% i brzina motora je

razmjerna tome dok povećanjem dužine trajanja impulsa i smanjenjem trajanja pauze

povećava se brzina kao na slučajevima s 40 odnosno 90% trajanja impulsa.

Korišteni oblik impulsa je kvadratni i za regulaciju brzine DC motora obično se koristi

frekvencija od 300 do 5000 Hz (zbog vibracija u regulatoru i motoru moguće je čuti cviljenje

ili škripanje jer modulator radi u slušnom opsegu 20Hz – 20kHz). Inače se PWM modulacija

osim za regulaciju koristi i u digitalno-analognoj pretvorbi signala (D/A i A/D pretvorba).

Opis sklopa i tijek vježbe

Page 55: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 54

Slika 2. Prikaz oblika signala kod PWM modulatora

Na shemi (slika1.) prikazan je sklop koji za modulaciju koristi integrirani krug LM 555.

Na izlazu se koristi niskonaponski FET tranzistor koji može podnijeti struje do 20A. Promjena

modulacije (regulacija) se vrši pomoću potenciometra. Sklop radi na frekvenciji oko 1kHz i

moguća je regulacija u opsegu od 5 - 95%. Sklop se može koristiti za regulaciju manjih DC

motora (brisača automobila, ventilatora, aku bušilica ili žarulja). Za veća trošila potrebno je

tranzistor postaviti na hladnjak pa prilikom projektiranja tiskane pločice treba ga postaviti uz

rub pločice ili previdjeti spajanje žicama ukoliko se tranzistor postavlja na odvojeni hladnjak.

Moguće je pločicu izraditi i sa SMD komponentama. Potenciometar također treba

biti uz rub pločice da bi se sklop mogao postaviti u kućište (moguće je spojiti potenciometar

žicama i onda ga nije potrebno postaviti uz kraj). Za veće napone napajanja potrebno je

ograničiti napajanje IC-a jer ne smije biti veće od 18V. Za modulaciju je moguće koristiti i

druge IC-e npr. digitalne sklopove (slika 3.) pa i operacijska pojačala.

Slika 3. Shema PWM regulatora s logičkim sklopovima.

Tijek rada

- Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

- Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 50x40 mm)

- Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici

- Crtaju se vodovi debljine 1.02mm. Vodovi koji povezuju motor i napajanje trebaju biti

debljine 2.03mm (na shemi su nacrtani podebljano). Ukoliko se koriste SMD

komponente osnovna debljina vodova je 0.74mm (dok su podebljani vodovi 2.03mm).

Page 56: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 55

- Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

- Slijedi izrada tiskane pločice (kao u prijašnjim vježbama).

- Ispravnost sklopa se provjerava pomoću motora ili žarulje.

- Okretanjem potenciometra mijenja se broj okretaja motora ili svjetlina žarulje.

- Pomoću osciloskopa moguće je vidjeti rad sklopa tj. promjenu dužine impulsa

odnosno pauze.

Prilikom izvođenja vježbe potrebno je upotrijebiti sljedeće vještine i znanje:

- Rad na računalu

- Čitanje električnih shema

- Obrada uklanjanjem čestica (rezanje i bušenje pločica)

- Korištenje kemikalija

- Prepoznavanje elektroničkih komponenti i očitavanje njihovih vrijednosti

- Lemljenje

- Korištenje mjernim instrumentima (multimetar i osciloskop)

Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

Laserski pisač + papir i paus papir

Uređaj za osvjetljavanje pločica

Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

Pila za metal ili škare za lim

Bušilica s svrdlom 0,8 – 1mm

Lemilo 40W + lemno sredstvo

Kliješta za sječenje (sječice)

Univerzalni mjerni instrument

Izvor istosmjernog napona 12V, 2A

Potreban alat i potrošni

materijal:

Page 57: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 56

U zaključku je potrebno:

- Nacrtati oscilograme koji su izmjereni kada je potenciometar postavljen na trećinu

odnosno na dvije trećine kruga.

- Mjerenje se vrši na izlazu integriranog kruga TP1 odnosno upravljačkoj elektroda FET-

a (G- gate) te na izvodima za spajanje motoraTP2.

- Također treba odrediti frekvenciju na kojoj radi sklop.

Elementi vrjednovanja za ovu vježbu su sljedeći:

- Preciznost crteža (racionalna raspoređenost komponenti i korištenja prostora pločice)

- Brzina izrade crteža

- Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice (mjere i obrađenost rubova točnost

bušenja)

- Kvaliteta lemljenja

- Funkcionalnost sklopa

- Estetski izgled sklopa

- Zaključak

Slika 4. Izgled završenog sklopa (prema shemi na slici 1.)

Page 58: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 57

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu

i okrenutost izvoda (polaritet dioda, okrenutost IC-a, tranzistora i polaritet napajanja)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Izmjeriti napon napajanja (sklop radi s naponom od 12V)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi, vježba se smatra neuspješnom

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja

te zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama.

Ukoliko sklop ne radi ispravno onda treba:

? Ukoliko sklop ne radi ispravno onda treba:

Page 59: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 58

Zaključak:

CH1: V/div

Time/div :

CH1: V/div

Time/div

TP 1

Freq = ________Hz

Napon

Ug = _______ Vpp

TP2

Motor opterećen (Imot

≥2A)

Freq = ________Hz

Napon

Ug = ______ Vpp

Struja motora

Imot = _____ A

Page 60: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 59

Vježba 5. Mrežni ispravljač 3 - 25V, 3A

Cilj:

potrebno je samostalno (ili u paru), koristeći prethodno usvojena znanja, izraditi upotrebljiv stabilizirani ispravljač s regulacijom napona 3- 25V koji može na izlazu dati struju 3A i ima zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 0,5 sati

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti i pisanje zaključka -

1 sat

- izrada kućišta i ugradnja sklopa ispravljača - 4 sata

- završna provjera pod punim opterećenjem i ocjenjivanje -

2sata

Page 61: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Komponente

R1= 560Ω 1/4W

R2= 1,2kΩ 1/4W

R3= 3,9KΩ 1/4W

R4= 15kΩ 1/4W

R5= 0,15Ω 5W

C1= 100nF

C2= 2200µF 35V

C3= 100pF

C4= 100µF 35V

Slika 1. Električna shema ispravljač

Sklop predstavlja stabilizirani ispravljač s

osnova se koristi integrirani krug LM723 koji je specijaliziran upravo za tu svrhu.

serijskom naponskom regulatoru. Moguće je vršiti i strujnu regulaciju tj. ograničavanje

izlazne struje na određenu vrijednost.

imamo fiksno ograničenje izlazne struje

regulaciju no tada je shema nešto drugačija.

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

Električna shema ispravljača i potrebne komponente

vlja stabilizirani ispravljač s mogućnošću regulacije napona. Kao

osnova se koristi integrirani krug LM723 koji je specijaliziran upravo za tu svrhu.

serijskom naponskom regulatoru. Moguće je vršiti i strujnu regulaciju tj. ograničavanje

ređenu vrijednost. U slučaju sklopa koji je prikazan na prvoj slici

imamo fiksno ograničenje izlazne struje. Moguće je izvesti i promjenjivu strujn

regulaciju no tada je shema nešto drugačija.

D1-D4= 1N5407 ili Greatz B40C5000

Pot= 10kΩ

Tr1= BD135

Tr2= 2N3055 ili BD245

IC= LM723

Osigurač 3A

Mrežni transformator 220V

Kućište – metalno

Opis sklopa

RADNA MAPA

60

i potrebne komponente

mogućnošću regulacije napona. Kao

osnova se koristi integrirani krug LM723 koji je specijaliziran upravo za tu svrhu. Radi se o

serijskom naponskom regulatoru. Moguće je vršiti i strujnu regulaciju tj. ograničavanje

slučaju sklopa koji je prikazan na prvoj slici

Moguće je izvesti i promjenjivu strujnu

D4= 1N5407 ili Greatz B40C5000

Tr2= 2N3055 ili BD245

Mrežni transformator 220V- 20V60VA

Page 62: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 61

Slika2. Ekvivalentni prikaz za LM 723 (brojevi pinova su za izvedbu u okruglom metalnom

kućištu).

Slika 3. Raspored izvoda u DIL i okruglom kućištu

Za izvedbu vježbe odnosno izradu cijelog uređaja potreban nam je i mrežni

transformator snage 60VA odnosno neki drugi izvor napona. Osim mrežnog

transformatora može se koristiti i ispravno napajanje od računala tako da koristimo

izvode za +12V i -12V kao izvor 24V napona. Treba obratiti pažnju da računalno napajanje

daje barem 2,5A negativnog napona (-12V). Negativni napon se u računalima obično

koristio za serijsku komunikaciju RS232 što novija računala najčešće i nemaju. Potrebno

je koristiti neko napajanje starijeg datuma jer su davala više struje na izlazu -12V.

Sklop je potrebno ugraditi u kućište koje bi trebalo biti metalno i dovoljno čvrsto

da podnese težinu transformatora. Pošto se radi s mrežnim naponom treba se pridržavati

svega potrebnog radi zaštite od strujnog udara. Ukoliko se koristi već ispravljeni napon

može se izostaviti greatzov spoj na ulazu sklopa kao i kondenzatori C1 i C2.

Integrirani krug sadrži gotovo sve potrebno za rad sklopa tako da je broj vanjskih

komponenti sveden na minimum. Unutar integriranog kruga se nalazi generator

referentnog napona koji je temperaturno stabiliziran. Stabilizacija se vrši pomoću ZTK

diode (ZTK – temperaturno kompenzirana zener dioda). Sve ovo utječe na to da

ispravljač, izrađen na osnovi LM723, radi stabilno bez vanjskih utjecaja.

Page 63: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 62

Na izlazu sklopa se nalaze TR1 i TR2 spojeni u darlingtonovom spoju. Moguće je

povezati više izlaznih tranzistora radi povećanja izlazne struje, ali je tada potrebno i

smanjiti vrijednost otpornika R5 i povećati mu snagu. Mjerenjem pada napona na

otporniku R5 vrši se strujno ograničenje. Izlazni tranzistor TR2 potrebno je postaviti na

hladnjak (moguće je upotrijebiti hladnjak iz nekog rashodovanog računala).

Sklop se ugrađuje u kućište koje može biti prijenosno ili se vrši ugradnja u radni

stol. Ukoliko se prijenosno kućište poželjno bi bilo da je metalno da ne pravi smetnje

uređajima oko sebe. Poželjno bi bilo staviti na prednju ploču i ugradbene instrumente

koji će prikazivati vrijednost napona i struje.

Gotovi uređaj može se koristiti kao izvor napajanja za razne elektroničke uređaje.

Ukoliko je pravilno i kvalitetno napravljen može se koristiti dugi niz godina.

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 50x100 mm)

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici

Crtaju se vodovi debljine 1.02mm. Vodovi koji povezuju izvor napajanja izlazni

tranzistor i izlazne kleme trebaju biti debljine 2.03mm (na shemi su nacrtani

podebljano). Tranzistor TR2 spaja se žicama (0,75mm²) ukoliko koristimo 2N3055 ili

tranzistor postavljamo uz rub pločice ukoliko koristimo BD245.

Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

Slijedi izrada tiskane pločice (kao u prijašnjim vježbama).

Ispravnost sklopa provjerava se pomoću mjernih istrumenata sa i bez opterećenja

Okretanjem potenciometra mijenja se izlazni napon u predviđenim granicama

Nakon toga slijedi ugradnja sklopa u kućište i ponovna provjera ispravnosti.

Pomoću osciloskopa moguće je vidjeti oblik izlaznog napona u ovisnosti od

opterećenja.

Za zaključak je potrebno izmjeriti naponsko strujnu karakteristiku uređaja (mjerenja

izvršiti u praznom hodu i pod punim opterećenjem te nacrtati oblik izlaznog napona

pod punim opterećenjem i izračunati postotak brujanja napona)

Tijek rada

Page 64: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI

RADIONIČKE VJEŽBE

Potreban alat i potrošni

materijal:

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD

Slika 4. Blok shema uređaja

• Računalo s instaliranim programom za crt

tiskanih pločica

• Laserski pisač + papir i paus papir

• Uređaj za osvjetljavanje pločica

• Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

• Pila za metal ili škare za lim

• Bušilica s svrdlom 0,8 – 1mm

• Lemilo 40W + lemno sredstvo

• Kliješta za sječenje (sječice)

• Odvijači i kliješta

• Univerzalni mjerni instrument

• Izvor mrežnog napona

Potreban alat i potrošni

RADNA MAPA

63

Računalo s instaliranim programom za crtanje

+ papir i paus papir

Uređaj za osvjetljavanje pločica

Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

Pila za metal ili škare za lim

1mm

Lemilo 40W + lemno sredstvo

sječenje (sječice)

Univerzalni mjerni instrument

Page 65: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 64

Slika 3. Izgled tranzistora i oznake izvoda

A - vijak izoliran od tranzistora

Kod snažnih bipolarnih tranzistora prilikom rada dolazi do značajnog zagrijavanja pa

ih je potrebno postaviti na hladnjak da ne bi došlo do njihovog uništenja. Kod

tranzistora je obično kolektor postavljen direktno na kućište radi boljeg hlađenja pa

je u električkom spoju s kućištem. Hladnjaci se najčešće izrađuju od metala (Al ili

Cu) a rijetko od nekog izolirajućeg materijala (keramike) te je potrebno postaviti

izolator između njih i tranzistora. Za izolaciju se koriste posebni materijali koji dobro

provode toplinu, a ujedno su i dobri električni izolatori kao na primjer „tinjac“

(drugi naziv je „liskun“- mineral na bazi kvarca odnosno SiO₂) ili neke vrste guma. U

novije vrijeme se izrađuju snažni tranzistori s izoliranim kućištem (kolektor je

obložen plastikom), ali unatoč jednostavnijem postavljanju imaju nešto veću cijenu i

malo slabije karakteristike u odnosu na klasične metalne tranzistore. Radi boljeg

provođenja topline hladnjak i tranzistor se premazuju posebnom pastom za

Page 66: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 65

B – vijak u spoju s tranzistorom – izoliran od hladnjaka

C – postavljanje tranzistora u TO 3 kućištu

Slika 4. Način postavljanja tranzistora na hladnjak

Ukoliko koristimo tranzistor s izoliranim

kućištem nije ga potrebno posebno izolirati

prema hladnjaku

Page 67: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 66

Provjeriti ulazni napon (mrežni kabel, osigurač u primaru transformatora)

Provjeriti mrežni transformator (izmjeriti sekundarni napon treba biti oko 20V AC)

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti osigurač i izmjeriti napon na kondenzatoru C2 (treba biti oko 30V DC)

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu i

okrenutost izvoda (polaritet dioda, okrenutost IC-a, polaritet elektrolitskih

kondenzatora)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Provjeriti vrijednost otpora i ispravnost otpornika R5

Provjeriti ožičenje izlaznog tranzistora i izoliranost u odnosu na hladnjak i kućište

uređaja (ukoliko ne stavljamo tranzistor s izoliranim kolektorom moramo postaviti

izolator na hladnjak i vijke kojima učvršćujemo tranzistor kao na slici 4.)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi vježba se smatra neuspješnom

? Ukoliko uređaj ne radi ispravno onda treba:

Elementi

vrjednovanja za ovu

vježbu su sljedeći:

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora

pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova točnost bušenja)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Estetski izgled sklopa

Preciznost izrade kućišta

Funkcionalnost i estetski izgled gotovog uređaja

Zaključak

Page 68: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 67

Mjer

Mjere zaštite na radu

Korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja te

zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama. Rad s mrežnim naponom samo uz nadzor

nastavnika.

Page 69: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 68

Vježba 6. SMD zujalica

Cilj:

potrebno je samostalno ,koristeći prethodno usvojena znanja, izraditi elektronički sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 0,5 sati

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti i pisanje zaključka

Page 70: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 69

Slika 1. Električna shema SMD zujalice i potrebne komponente

Sklop predstavlja jednostavnu zujalicu SMD izvedbi. Zujalica je izvedena na osnovi

integriranog kruga NE555 koji predstavlja jednostavan timer odnosno oscilator.

Odabirom navedenih komponenti oscilator će raditi (zujati) u slušnom spektru (oko

1kHz). Napajanje se vrši istosmjernim naponom 5- 15V.

Sve komponente su SMD veličine 1206, osim buzzera (zvučnika). Buzzer je

moguće postaviti na pločicu ili povezati vodičima. Ukoliko se koristi print verzija (za

lemljenje na pločicu), potrebno je provjeriti dimenzije izvoda. Najčešće je buzzer

promjera 12mm i razmaka izvoda 7mm. Buzzer se nalazi sa suprotne strane pločice od

SMD komponenti.

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 30x15 mm).

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici.

Crtaju se vodovi debljine 0,64 mm.

Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

Slijedi izrada tiskane pločice.

Opis sklopa

Tijek rada

Page 71: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 70

Pločica se izrađuje tehnikom lemljenja vrućim zrakom.

Postavlja se pasta za SMD lemljenje na lemna mjesta.

Postavljaju se komponente na pastu.

Pločica se zagrijava ručnim lemilom sa vrućim zrakom ili pomoću pećnice.

izrađeni sklop se provjerava spajanjem na napon.

Provjeriti crtež tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu i

okrenutost izvoda (polaritet dioda, okrenutost IC-a, polaritet elektrolitskih

kondenzatora)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi, vježba se smatra neuspješnom

? Ukoliko uređaj ne radi ispravno onda treba:

• Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

• Laserski pisač + papir i paus papir

• Uređaj za osvjetljavanje pločica

• Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

• Lemilo 40W + lemno sredstvo

• Kliješta za sječenje (sječice)

• Univerzalni mjerni instrument

• Izvor istosmjernog napona 9V

Potreban alat i potrošni

materijal:

Page 72: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 71

Mjer

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja te

zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama. Obratiti pažnju na opasnost od opeklina

prilikom rada sa SMD pećnicom odnosno lemilom sa

vrućim zrakom.

Elementi vrjednovanja

za ovu vježbu su

sljedeći:

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora

pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova točnost bušenja)

Kvaliteta lemljenja (ukoliko se vrši ručno

lemljenje)

Funkcionalnost sklopa

Estetski izgled sklopa

Zaključak

Page 73: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 72

Vježba 7. SMD LED dimmer

Cilj:

potrebno je samostalno ,koristeći prethodno usvojena znanja, izraditi elektronički sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 0,5 sati

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti i pisanje zaključka

Page 74: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 73

Slika 1. Električna shema LED dimmera i potrebne komponente

Sklop predstavlja LED dimmer u SMD izvedbi. Dimmer je sklop koji služi za

postepeno stišavanje u ovome slučaju svjetla LED dioda. Kao osnova se koristi

mikrokontroler PIC 12F629 u SMD izvedbi. Sve ostale komponente su, također, SMD

veličine 1206.

Ispravno izrađen sklop uključuje LED diode dodirom na senzorsko polje. Sljedećim

dodirom diode se isključuju. Ukoliko držimo prst na senzorskom polju duže vrijeme

svijetlo će se postepeno pojačavati odnosno stišavati, a kad uklonimo prst svijetlo će

ostati na trenutnom nivou do sljedećeg dodira.

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 30x30 mm).

Opis sklopa

Tijek rada

Page 75: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 74

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici.

Crtaju se vodovi debljine 0,64 mm.

Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

Slijedi izrada tiskane pločice

Pločica se izrađuje tehnikom lemljenja vrućim zrakom

Postavlja se pasta za SMD lemljenje na lemna mjesta

Postavljaju se komponente na pastu

Pločica se zagrijava ručnim lemilom sa vrućim zrakom ili pomoću pećnice

Potrebno je isprogramirati mikrokontroler (koristi se gotovi program u HEX obliku)

Za zaključak

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu i

okrenutost izvoda (polaritet dioda, okrenutost IC-a, polaritet elektrolitskih

kondenzatora)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

? Ukoliko uređaj ne radi ispravno onda treba:

• Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

• Laserski pisač + papir i paus papir

• Uređaj za osvjetljavanje pločica

• Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

• Lemilo 40W + lemno sredstvo

• Kliješta za sječenje (sječice)

• Univerzalni mjerni instrument

• Izvor istosmjernog napona 9V

Potreban alat i potrošni

materijal:

Page 76: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 75

Ako sklop i nakon toga ne radi, vježba se smatra neuspješnom

Mjer

Mjere zaštite na radu

korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja te

zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama. Obratiti pažnju na opasnost od opeklina

prilikom rada sa SMD pećnicom odnosno lemilom sa

vrućim zrakom..

Elementi vrjednovanja

za ovu vježbu su

sljedeći:

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora

pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova točnost bušenja)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Estetski izgled sklopa

Zaključak

Page 77: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 76

Vježba 8. IR dimmer

Cilj:

potrebno je samostalno, koristeći prethodno usvojena znanja, izraditi elektronički sklop

Vremenik:

- projektiranje na računalu -1 sat

- izrada pločice fotopostupkom - 1,5 sati

- postavljanje i lemljenje komponenti 0,5 sati

- uključenje sklopa i provjera ispravnosti i pisanje zaključka

Page 78: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 77

TIC206

TSOP1138 TIC206

Slika 1. Električna shema IR dimmera i potrebne komponente

Sklop predstavlja IR dimmer. Ovim se sklopom upravlja pomoću daljinskog

upravljača. Moguće je ugasiti i upaliti svijetlo kao i pojačavati svjetlinu sijalica s žarnom

niti.

Kao upravljač možemo koristiti bilo koji daljinski upravljač koji za prijenos

podataka koristi infracrvenu svijetlost (engl. IR = Infra Red). Sklop se jednostavno podesi

na određene tipke daljinskog upravljača koje ne koristimo često. Za ulazak u programski

mod koristi se taster koji držimo uključen 12 sec. Tj. dok ne počne Led blinkati tada se

pritisnu redom tipke koje želimo koristiti. Kao osnova se koristi mikrokontroler PIC

Opis sklopa

Page 79: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 78

12F629 . Potrebno je provjeriti raspored izvoda kod IR senzora (TSOP1138 ili SFH5110) jer

različiti proizvođači imaju ponekad različiti raspored.

Potrebno je u programu Express PCB nacrtati predložak za izradu tiskane pločice

fotopostupkom.

Prvo se određuju dimenzije pločice ( u ovom slučaju 40x40 mm)

Pronalaze se komponente u „component manageru“ i raspoređuju na pločici

Crtaju se vodovi debljine 1,02 mm.

Točke za priključenje vanjskih vodiča treba postaviti da se može priključiti žica od

1,5mm²

Ispisuje se uzorak na paus papir (moguća je prethodna vizualna provjera ispisom na

obični papir).

Slijedi izrada tiskane pločice (kao u prijašnjim vježbama)

Potrebno je isprogramirati mikrokontroler (koristi se gotovi program u HEX obliku

koji se nalazi u prilogu)

Za zaključak

Provjeriti ulazni napon

Provjeriti povezanost pločice sa žarulje i njenu ispravnost

Provjeriti ispravnost tiskane pločice

Provjeriti da li su stavljene potrebne komponente (vrijednosti otpornika i

kondenzatora)

? Ukoliko uređaj ne radi ispravno onda treba:

• Računalo s instaliranim programom za crtanje

tiskanih pločica

• Laserski pisač + papir i paus papir

• Programator za PIC mikrokontrolere

• Uređaj za osvjetljavanje pločica

• Posude za izradu (nagrizanje) pločica + kemikalije

• Lemilo 40W + lemno sredstvo

• Kliješta za sječenje (sječice)

• Univerzalni mjerni instrument

• Izvor mrežnog napona

Tijek rada

Potreban alat i potrošni

materijal:

Page 80: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 79

Ukoliko su stavljene potrebne komponente treba provjeriti njihovu pravilnu montažu i

okrenutost izvoda (polaritet dioda, okrenutost IC-a, polaritet elektrolitskih

kondenzatora kao i okrenutost izvoda IR senzora)

Provjeriti zalemljenost (loši spojevi ili kratki spojevi između izvoda IC-a)

Provjeriti da li je mikrokontroler ispravno programiran

Ako nakon eventualnih ispravaka sklop proradi, vježba se smatra uspješnom i

ocjenjuje prema navedenim elementima

Ako sklop i nakon toga ne radi, vježba se smatra neuspješnom

Mjer

Mjere zaštite na radu

Korištenje zaštitnih naočala prilikom rezanja i bušenja te

zaštitnih rukavica prilikom rada s nagrizajućim

kemikalijama. Rad s mrežnim naponom samo uz nadzor

nastavnika.

Elementi

vrjednovanja za ovu

vježbu su sljedeći:

Preciznost crteža (racionalna raspoređenost

komponenti i korištenja prostora

pločice)

Brzina izrade crteža

Preciznost prilikom mehaničke obrade pločice

(mjere i obrađenost rubova točnost bušenja)

Kvaliteta lemljenja

Funkcionalnost sklopa

Estetski izgled sklopa

Zaključak

Page 81: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 80

Hex file

:10019000B8000310B80C0408B900AB01AB15EB3084

:1001A000A900FF30AA00A921051AD428B121AB016A

:1001B0002B153621261CCB283908840027088000FF

:1001C000840A28088000840A0130B6200630A00086

:1001D0002A222A220230A000B80BCB28D3210A30D1

:1001E000B6203708A000B708031D6A280A30B700F8

:1001F0006A288B170230B620CB288B173708A0004F

:100200006728AB012B143621261C6A28B721A61CAF

:100210006A280130340203191A2902303402031902

:100220002229033034020319292904303402031926

:1002300030296A28A0080319A3280A302002031DC8

:10024000A00A6A28A008031DA003A0080319A6118C

:100250006A280830A606A61990280430B6206A2815

:10026000A008031935292008B700AF28A5212610BA

:100270002611051E3929B12101300F02031D422923

:1002800077300E02031C261526194921261D7421DC

:100290000800A5211322051E6E2919221922051A0C

:1002A0006E298516A801A701273084000C30A5000F

:1002B00019221922051E60290014051A5D296229D8

:1002C000051E60290310800D19220830250203192C

:1002D000840AA50B58292A222A222614051E6E29D3

:1002E000B1218512A7120800A52107220630A5001A

:1002F0000D22A50B7829051E9E290D22051E9E297B

:100300008516A701A801273084002030A500051A12

:100310008729051E89290D220D220D221030250264

:100320000319840A0010051E0014A50303199B2954

:100330000310800D87292614051A9C29051E9E2965

:10034000B1212A222A2285120800FF30A900FF309D

:10035000AA008E018F0110140C1083160C14831246

:10036000080083160C1083120C1010100800B40142

:10037000A6102C3084000830A5000310A50CB40A88

:10038000270800020319C729840A840AD029840A8D

:10039000280800020319CE29840AD029A6140800CF

:1003A000A50BBF2908000230ED212C308400083055

:1003B000A5000008FA21F121840AA50BD92908001B

:1003C0000230ED212C3084000830A500F52180009A

:1003D000F121840AA50BE629080083169B008312ED

:1003E000080083169B0A8312080083161C141A083F

:1003F0008312080083169A001C1555309D00AA3000

:100400009D009C149C18022A1C1183120800533072

:10041000A200A20B092A0C2A08005B30A200A20B42

:100420000F2A122A08008A30A200A20B152A000007

:1004300008009230A200A20B1B2A00000800CE3058

:10044000A2000830A300A20B262AA30B232A282AE5

:10045000000008001E30A2004F30A300A20B312A7A

:0A046000A30B2E2A332A0000080027

:02400E00443F2D

:10420000FF00FF003E00C8003E0028003E00A8005E

:044210003E00680004

:00000001FF

Page 82: Radioničke vježbe 2

TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD RADNA MAPA

RADIONIČKE VJEŽBE 81

Korišteni izvori i literatura:

Tugomir Šurina, Tranzistorska tehnika, Školska knjiga Zagreb

Stanko Paunović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga Zagreb, 2000 god.

http://penoff.wordpress.com/2009/01/22/led-pwm-dimmer-with-pic12f629

http://iq-technologies.net

http://www.alldatasheet.com/datasheet-pdf/pdf/9021/NSC/LM723.html

http://www.alldatasheet.com/datasheet-pdf/pdf/8898/NSC/LM3914.html

http://www.elektor.com

http://www.expresspcb.com

Lektorirala: Kristina Galić