Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

KRATAK PREGLED

DOGAĐAJA

Sigurnost i zdravlje na radu tiču se sviju nas. To je važno za vas. I važno je za poslovanje.

RADIONICA O TERETU BOLESTI POVEZANIH S RADOM 10. listopada 2014., Bruxelles, Belgija

Radionica je sazvana u Bruxellesu 10. listopada 2014. u organizaciji Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) radi pružanja potpore konstruktivnom dijalogu dionika i poticanja rasprave o teretu bolesti povezanih s radom. Istraživanje o teretu bolesti dio je opsežne aktivnosti koju provodi Agencija s ciljem propitivanja problema bolesti povezanih s radom. EU-OSHA-in je cilj da njezine aktivnosti budu dopuna aktivnostima Europske komisije i ostalih organizacija dionika. Cilj radionice jest pridonijeti utvrđivanju opsega EU-OSHA-ina rada o profesionalnim bolestima u kontekstu njezina višegodišnjeg strateškog programa i povezanog opsežnog pregleda sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) koji je planiran za 2015., 2016. i 2017. godinu. Namjera je da taj pregled bude snažno usredotočen na prevenciju.

Na radionici je sudjelovalo 30 sudionika iz 17 država članica, Islanda i Turske (popis sudionika i biografija govornika mogu se pronaći u zasebnim prilozima).

Publiku je činila široka paleta stručnjaka koje su za sudjelovanje u radionici predložile EU-OSHA-ine žarišne točke, i to uglavnom liječnika i higijeničara medicine rada te stručnjaka Međunarodne organizacije rada (MOR), Znanstvenog odbora za ograničenje profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima na radnom mjestu (SCOEL), Odbora viših inspektora rada (SLIC) i Europske komisije. Prezentacije stručnjaka bile su dopunjene mišljenjima predstavnika europskih organizacija socijalnih partnera, Europske konfederacije sindikata (ETUC) i skupine BusinessEurope. Širu perspektivu o istraživanju sigurnosti i zdravlja na radu i aktivnostima u tom pogledu osigurale su prezentacije međunarodnih tijela koja su aktivna u području prevencije bolesti povezanih s radom te prezentacija predstavnika kanadske organizacije za istraživanje sigurnosti i zdravlja na radu.

Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) morao je otkazati svoj dolazak zbog akutne krize uzrokovane epidemijom ebole. Međutim, sudionicima je omogućena dostupnost pisane verzije njegove prezentacije i popratne dokumentacije.

1 Iskazivanje dobrodošlice i uvod u radionicu Prva polovica seminara započela je prezentacijom EU-OSHA-inih aktivnosti. Cilj Agencijina rada na području bolesti povezanih s radom jest pridonijeti osiguravanju baze dokaza za prevenciju i podataka koji će osigurati bolji pregled opsega tereta bolesti povezanih s radom. Na osnovi EU-OSHA-ine višegodišnje strategije (1) opisani su njezini zadaci i mrežna struktura te šest glavnih područja rada, kao i poveznice s trenutačnim političkim razvojem u EU-u. U strateškom okviru EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2014. – 2020.(2) prepoznata su tri izazova u području sigurnosti i zdravlja na radu, a jedan od njih odnosi se na postizanje poboljšanja u području prevencije bolesti povezanih s radom rješavanjem problema novih i rizika u nastajanju, a da se pritom ne zanemaruju postojeći rizici.

(1) EU-OSHA, Višegodišnji strateški program 2014. – 2020. Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/publications/corporate/eu-

osha-multi-annual-strategic-programme-2014-2020/view (2) Komunikacija Komisije upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru

regija o strateškom okviru EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2014. – 2020., COM(2014) 332 završna verzija. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

2

2 EU-OSHA-ine aktivnosti u području bolesti povezanih s radom

Elke Schneider iz EU-OSHA-e predstavila je rezultate istraživanja o teretu bolesti iz osvrta naručenog 2010. Ti su rezultati uključivali procjenu informacija koje nedostaju, ispitivanje povezanosti s procjenom troškova i procjenu toga jesu li studije o teretu bolesti za cilj imale ispitivanje prevencije i postavljanje prioriteta za djelovanje.

Velik dio ocijenjenih studija bavio se visoko prevalentnim bolestima u Europi i svijetu kao što su rak i plućne bolesti (astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)). Najviše istraživane zdravstvene posljedice bile su rak i slučajne ozljede. Razlog može biti taj da su odrednice tih zdravstvenih posljedica uglavnom mehanički čimbenici i izloženost kemikalijama na radu.

Tereti uzrokovani drugim bolestima visoke prevalencije u radnim okruženjima kao što su kardiovaskularne bolesti i mišićno-koštani poremećaji (MKP-ovi) nisu procijenjena na odgovarajući način. Gubitak sluha uzrokovan bukom, iako je to četvrta najčešća profesionalna bolest (Eurostat, 2004.), procijenjivan je samo u malom broju studija. Isto vrijedi i za kožne bolesti.

Procjene tereta povezanih s mentalnim i neurološkim bolestima bile su vrlo rijetke u nacionalnim studijama i studijama na globalnoj razini. Međutim, one su vrlo značajne. Jedna je finska studija (3) pokazala da su mentalni poremećaji uzrok 4 % smrtnosti povezane s radom te da predstavljaju rastući problem u industrijskim zemljama, pri čemu se kao razlozi navode radni napor i rad u smjenama (4). Posttraumatski poremećaji rizici su u nastajanju u nekim profesijama, primjerice u policijskoj službi, uslugama prijevoza i kućnoj njezi, i u tijeku je rasprava o tome treba li ih uključiti na popis profesionalnih bolesti.

Ako već postoji dobra procjena novijih tereta, budući tereti mogu se procjenjivati na osnovi trendova u pogledu izloženosti i znanja o latentnom razdoblju bolesti ili odnosa između izloženosti i posljedica. Međutim, takvi podaci obično nisu lako dostupni. Podaci o odnosu izloženosti i posljedica koji se temelje na epidemiološkim podacima dostupni su za, na primjer, silikonsku prašinu (silikoza), zračenje radona (rak pluća) i azbest (mezoteliom, rak pluća), no pokazuju nedostatke u pogledu mnogih pitanja koja se tek javljaju. To je možda razlog tomu zašto je polovica analiziranih prospektivnih studija usredotočeno na mezoteliom.

Nedovoljno procjenjivane izloženosti u studijama uključuju:

o čimbenike u vezi s organizacijom rada kao što su ponavljajući rad, nedostatak nadzora, rad u smjenama, noćni rad;

o ergonomske čimbenike rizika u nastajanju kao što su dugotrajno sjedenje i stajanje, statičan položaj tijela; i

o višestruke izloženosti. Zdravstveni problemi koji su rizici u nastajanju i koji su nedovoljno obuhvaćeni su:

o poremećaji donjih udova; o neurološki poremećaji povezani s izloženošću kemikalijama; o zujanje u ušima, poremećaji glasa; o poremećaji reprodukcije povezani s organizacijom rada ili izloženošću kemikalijama; o kardiotoksičnost; i o zdravstveni problemi povezani s kombiniranim izloženostima.

Studije su ocijenjene i u pogledu njihova doprinosa prevenciji i postavljanju prioriteta, na primjer u okviru inspekcija rada, a izvedeni su sljedeći zaključci:

Preporuke su bile prilično općenite i stoga nisu pružale izravne smjernice za praktično djelovanje. Među pronađenim studijama bilo je teško pronaći bilo kakve primjere koji bi

(3) Nurminen, M., i Karjalainen, A., „Epidemiologic estimate of the proportion of fatalities related to occupational factors in

Finland”, Scandinavian Journal of Work Environment and Health, 2001., svezak 27., br. 3., str. 161. – 213. (4) Hämäläinen, P.V., Saarela, K.L. i Takala, J., „Global estimates of fatal work-related diseases by region and disease group”,

2002., International Journal of Occupational and Environmental Health, 2011., svezak 17., br. 1., str. 49. – 56.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

3

pokazali gdje su se njihovi rezultati mogli upotrebljavati za opis situacije, strateško planiranje, uspostavu programa rada, kampanja ili ciljanih inspekcija.

U mnogim su studijama zabilježeni samo ukupni brojevi pripisivih dijelova i slučajeva. U pogledu prevencije to nije dovoljno korisno jer se razine izloženosti i povezani rizici vrlo razlikuju na različitim radnim mjestima.

Procjene tereta povezanih s bolešću upotrijebljene su za procjene troškova. U nedavnom EU-OSHA-inom izvješću (5) ukratko su opisani različiti pristupi, a opći je zaključak da većinu troškova profesionalnih bolesti i ozljeda povezanih s radom snose radnici. Radi stjecanja predodžbe o širini problema lošeg ili nepostojećeg sustava sigurnosti i zdravlja na radu potrebno je napomenuti da je Izvršni odbor za sigurnost i zdravlje (Health and Safety Executive (HSE)) Ujedinjene Kraljevine izvijestio da su troškovi tog lošeg i nepostojećeg sustava (što ne uključuje troškove uzrokovane profesionalnim rakom) u razdoblju od 2010. do 2011. iznosili 13,4 milijarde funti (ili otprilike 1 % BDP-a) za gospodarstvo te zemlje, dok je agencija Safe Work Australia izvijestila da su ti troškovi iznosili 60,6 milijardi australskih dolara (4,8 % BDP-a) za australsko gospodarstvo u razdoblju od 2008. do 2009. U drugoj je studiji(6), za Nizozemsku, procijenjeno da su 2001. troškovi lošeg ili nepostojećeg sustava sigurnosti i zdravlja na radu iznosili 12,7 milijardi EUR ili 3 % BDP-a. Iako razlike u ovim procjenama ukazuju na to da je potrebno s oprezom stavljati velik naglasak samo na pojedinačne istaknute brojke, one ipak pružaju dobar utisak količine troškova lošeg ili nepostojećeg sustava sigurnosti i zdravlja na radu.

Osim toga, u EU-OSHA-inoj je prezentaciji predstavljen osvrt na buduće aktivnosti te je pružen pregled trenutačnih i prethodnih aktivnosti.

Od EU-OSHA-e je još 2002. (na radionici o praćenju sigurnosti i zdravlja na radu o kojoj je kratak pregled dostupan u Forum 11 (7)) zatraženo da pridonese političkoj raspravi o bolestima povezanima s radom. EU-OSHA je uspostavila mrežnu funkciju (8) za sustave praćenja u državama članicama s informacijama koje pružaju skupine nacionalnih stručnjaka o praćenju sigurnosti i zdravlja na radu.

Izdana su brojna izvješća o glavnim bolestima, primjerice politički i praktični pregled o kožnim bolestima i izloženosti kože (9), posvećena poglavlja u izvješćima Europskog opservatorija za rizike o „kemijskim rizicima u nastajanju” (10) i „biološkim rizicima u nastajanju” (11) te izvješće o sigurnosti i zdravlju na radu u brojkama koje se bavi mišićno-koštanim poremećajima (12), a u kojem je skrenuta pozornost na poremećaje donjih udova koji trenutačno nisu prepoznati te se ne rocjenjuju, kao i na to da su podaci o prevalenciji potrebniji (ukupnom broju osoba pogođenih bolešću) nego podaci o incidenciji (o zabilježenim novim slučajevima). U izvješću o sigurnosti i zdravlju na radu u brojkama koje se bavi bukom i gubitkom sluha (13) istaknuto je da su poremećaji glasa i zujanje u ušima pitanja od značaja.

EU-OSHA je također provela nekoliko većih kampanja o buci, stresu i mišićno-koštanim poremećajima (dvije kampanje o svakoj od dviju potonjih tema) te je u svoj rad u pogledu ugroženih skupina, sektora i čimbenika rizika uključila temu o bolestima povezanima s radom.

EU-OSHA je sudjelovala u Eurostatovim radnim skupinama koje se bave nezgodama na radu i profesionalnim bolestima te se u velikoj mjeri koristila njihovim statističkim podacima.

EU-OSHA-ine aktivnosti pružanja doprinosa u području osiguravanja boljih dokaza o profesionalnom raku i njegovim uzrocima uključuju istraživanje provedeno u državama članicama i izvješće o ograničenju izloženosti na radnom mjestu za karcinogene, mutagene i reprotoksične tvari (objavljeno

(5) Procjena troškova nezgoda i lošeg zdravlja na poslu: Ocjena metodologija. Dostupno na:

https://osha.europa.eu/en/publications/reports/estimating-the-costs-of-accidents-and-ill-health-at-work/view (6) Koningsveld, E. A. P., Zwinkels, W., Mossink, J. C. M., Thie, X. and Abspoel, M., „National costs of working conditions of

labourers in the Netherlands 2001 [na nizozemskom: Maatschappelijke kosten van arbeidsomstandigheden van werknemers in 2001]”, Werkdocument 203, Ministry of Social Affairs and Employment, The Hague, The Netherlands, 2003. Dostupno na: http://www.eurofound.europa.eu/ewco/2004/12/NL0412NU01.htm

(7) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/11/view (8) https://osha.europa.eu/en/topics/osm (9) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/TE7007049ENC_skin_diseases/view (10) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/TE3008390ENC_chemical_risks/view (11) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/7606488/view (12) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/TERO09009ENC/view (13) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/6905723

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

4

2009. (14)), kao i seminar održan s glavnim dionicima u području raka povezanog s radom usmjeren na ugrožene skupine, metode praćenja i prevenciju na radnom mjestu (kratak pregled objavljen je 2012. (15)). U 2014., nakon izdavanja ovog dokumenta, objavit će se izvješće o metodama procjene izloženosti, a u 2015. izvješće o rehabilitaciji u vezi s rakom. U okviru ovih aktivnosti uočeni su nedostaci u istraživanju, praćenju i rješenjima za radna mjesta te nedostaci na razini donošenja politika.

Studija pripremljena u razdoblju 2012. – 2013., a ažurirana nakon seminara održanog 2014. usredotočena je na rizike za reprodukciju na radu, a sadrži i preporuke o metodama ispitivanja, podizanju svijesti i praćenju rizika za reprodukciju za radnike muškog spola i rizika u okviru generacijskih razlika.

Agencija će nastaviti sa svojim aktivnostima ocjenjivanja stvarnog tereta povezanog s lošim zdravljem baveći se brojnim bolestima povezanima s radom koje trenutačno nisu obuhvaćene ili su nedovoljno obuhvaćene nacionalnim sustavima prepoznavanja bolesti i kompenzacijskim sustavima. Te bolesti uključuju neurološke i senzorne poremećaje. Agencija namjerava istaknuti moguće stvaranje sinergije s drugim područjima donošenja politika koja može pomoći u poboljšanju zdravlja radnika, s posebnim naglaskom na raznovrsnu radnu snagu, ugrožene skupine i gospodarstvo usmjereno na uslužne djelatnosti, vodeći računa o trenutačnoj dinamici radnih biografija te višestrukih poslova i mjesta rada (na primjer, kao posljedici rasta podizvođačkih usluga, ugovorima na određeno vrijeme, promjenjivoj organizaciji rada i osobnim uslugama). Projekt će biti usredotočen na instrumente za prepoznavanje bolesti u nastajanju koje su povezane s radom, rehabilitaciju i strategije za povratak na posao za određene bolesti, osvrte na određene bolesti te studije slučaja o praksama i politikama. Ocjenjivanje politike i prakse bit će popraćeno kvalitativnim istraživanjem te podizanjem svijesti među nacionalnim sudionicima sustava sigurnosti i zdravlja na radu, socijalnim partnerima i posrednicima na razini poduzeća te sudionicima iz različitih političkih područja kao što je javno zdravlje i medicinske zajednice.

Projekt će se također temeljiti na iskustvima iz opsežne aktivnosti u pogledu radnika starije dobi i prethodnih EU-OSHA-inih kampanja (npr. o mišićno-koštanim poremećajima i povratku na posao te politikama o rehabilitaciji).

3 Buduće aktivnosti Europske komisije u pogledu profesionalnih bolesti u okviru novog strateškog okvira EU-a

Jorge Costa-David iz Komisijina odjela za sigurnost i zdravlje na radu (jedinica B3) Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti (DG EMPL) podnio je izvješće o budućim planovima u sklopu novog strateškog okvira koji će se provesti ako ih prihvati nova Komisija (Komisijin povjerenik). Obavijestio je zainteresirane da je naloženo istraživanje o mentalnom zdravlju (16) i nanomaterijalima (17) te da su dovršena dva nacrta dokumenata sa smjernicama o tim temama. Dovršava se izvješće o studiji o mentalnom zdravlju koje ima za cilj utvrditi stanje u zemljama EU-a i Europskog gospodarskog područja (EGP) / Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) u pogledu mentalnog zdravlja na radnom mjestu, procijeniti opseg mogućih izmjena mjerodavnog zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te zahtjeva u tom pogledu i izradu dokumenta sa smjernicama o prilagodbi odgovarajućih rizika/interesa kako bi se u konačnici osigurala zaštita

(14) https://osha.europa.eu/en/publications/reports/548OELs/view (15) https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer (16) Poziv za podnošenje ponuda VT/2012/028. Ugovor o provedbi studije za potrebe utvrđivanja stanja u zemljama EU-a i

EGP-a/EFTA-e u pogledu mentalnog zdravlja na radnom mjestu, procjene opsega mogućih izmjena mjerodavnog zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te zahtjeva u tom pogledu i izrade dokumenta sa smjernicama o prilagodbi odgovarajućih rizika/interesa kako bi se u konačnici osigurala zaštita mentalnog zdravlja radnika od rizika povezanih s radnim mjestom. Dostupno na: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=625&langId=en&callId=356&furtherCalls=yes

(17) Poziv za podnošenje ponuda VT/2011/039. Ugovor o provedbi studije za potrebe utvrđivanja mogućeg utjecaja nanomaterijala i nanotehnologija na radnom mjestu, procjene opsega mogućih izmjena mjerodavnog zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te zahtjeva u tom pogledu. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=624&langId=en&callId=311&furtherCalls=yes

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

5

mentalnog zdravlja radnika od rizika povezanih s radom. Početkom listopada, na sastanku radne skupine za podskupinu kemikalija trostranog Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) koja se bavi nanomaterijalima raspravljalo se o nacrtu pozicijskog dokumenta o praktičnim uputama za uporabu nanomaterijala koji treba usvojiti ACSH, a koji će donijeti svoje mišljenje o njima (u međuvremenu izdano na plenarnom sastanku održanom 27. studenoga).

Naloženo je i izvješće o sustavima za evidentiranje i kompenziranje profesionalnih bolesti u državama članicama (18). Ono je predstavljeno te se o njemu raspravljalo na glavnoj konferenciji (19) u prosincu 2013. Na tragu rasprave na konferenciji, DG EMPL B3 će usmjeriti svoje napore, s jedne strane, na statističke podatke o profesionalnim bolestima, vodeći se idejom da oni budu usklađeni sa sustavom Europske statistike profesionalnih bolesti (EODS), a s druge strane na ažuriranje preporuke o Europskoj listi profesionalnih bolesti iz 2003.

Predloženi raspored statističkog ureda Europske unije (Eurostat) za EODS jest sljedeći:

2014. – 2016. Stručna skupina za dijagnostičke kriterije DG EMPL-a (DCEG) i radna skupina za EODS trebaju utvrditi i predložiti:

o popis bolesti koje su priznate u svim državama članicama u okviru sličnih uvjeta i u skladu s 10. revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10 (počevši od kratkog popisa u Prilogu I. Preporuci o Europskoj listi profesionalnih bolesti (ESOD) (Preporuka Komisije 2003/670 EZ)); i

o kratak popis uzročnika. 2016.: sporazum o konačnim popisima DCEG-a i EODS-a (uključujući njihovu izvedivost). 2016.: sporazum o načinima pojednostavljenog prikupljanja podataka EODS-a. 2017. – 2018.: pokusno prikupljanje podataka (mikropodaci ili tabularni podaci o kojima treba

kasnije donijeti odluku) kako bi se ispitala izvedivost i kvaliteta novo prikupljenih podataka. 2019.: procjena pokusnog prikupljanja podataka. 2019.: na osnovi izvješća o procjeni Komisija će donijeti prijedlog o budućnosti EODS-a.

Ovaj rad obavljaju ili prate tri stručne skupine:

1. skupina za EODS koju imenuju države članice, a koju, s jedne strane, čine predstavnici instituta za socijalnu skrb i instituta za statistiku i s druge strane tijela i institucije ministarstva (za javno zdravstvo ili zdravlje na radu).

2. DCEG (nadležan za informativne obavijesti), koji je također povezan s MOR-ovim stručnim skupinama putem članova koji su dio skupina EU-a i skupina MOR-a; i

3. ACSH-ova radna skupina za profesionalne bolesti koja daje savjete o političkim mogućnostima. Očekuje se da će ona biti ponovno aktivna do druge polovice 2015. kada će Komisija započeti s revizijom Preporuke 670/2003/EZ.

Prikupljanje podataka za EODS ima svoje pravne osnove u novoj uredbi o statističkim podacima u području zdravlja i sigurnosti (20) u kojoj se navodi koje je podatke o nezgodama na radu potrebno prikupljati. U prilogu V. uredbi pod nazivom „Područje: profesionalne bolesti i ostali problemi i oboljenja povezani s radom (a)” definirani su ciljevi i opseg pružanja statističkih podataka o prepoznatim slučajevima profesionalnih bolesti i ostalim problemima i oboljenjima povezanima s radom. U skladu s novom uredbom o statističkim podacima, pružanje podataka koje je prije bilo dobrovoljno sada je obvezno. Države članice morat će se usuglasiti o načinu prikupljanja podataka koji žele primjenjivati i osiguravati te podatke.

(18) Izvješće o trenutačnom stanju sustava profesionalnih bolesti u državama članicama EU-a i zemljama članicama EFTA-

e/EGP-a, a posebno u odnosu na Preporuku Komisije 2003/670/EZ o Europskoj listi profesionalnih bolesti i prikupljanju podataka o važnim srodnim aspektima. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=9982&langId=en (19) Profesionalne bolesti u EU-u: Sustav(i) i njegova uloga, „Načini napretka, prezentacije i zaključci”. Dostupno na :

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=88&eventsId=940&furtherEvents=yes (20) Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o

javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

6

Sudionicima je na USB-ovima osigurana dostupnost liste profesionalnih bolesti (21) iz 2003., informativnih obavijesti (22) i Komisijinog izvješća o sustavima profesionalnih bolesti u državama članicama EU-u i zemljama članicama EFTA-e/EGP-a.

4 Stajališta socijalnih partnera 4.1 Rješavanje problema profesionalnih bolesti i bolesti povezanih

s radom putem prevencije Rebekkah Smith iz skupine BusinessEurope, koja je priznati socijalni partner na europskoj razini, kao predstavnik poslodavaca inzistirala je na razlikovanju profesionalnih bolesti (slučajevi priznatih ili kompenziranih bolesti) i bolesti povezanih s radom. Stajalište poslodavaca na europskoj razini bilo je da je poboljšanje prevencije bolesti povezanih s radom ključni izazov za poslodavce te da bi upravo na to trebao biti usredotočen EU-OSHA-in rad u ovom važnom području. Uloga Agencije jest osigurati vjerodostojne visokokvalitetne činjenice što predstavlja izazov u okruženju u kojem je teško naći usporedive pokazatelje. Ona je izrazila sumnje u pogledu toga može li se lako postići usklađivanje kriterija. Iako bi to bilo teško u pogledu prikupljanja usklađenih podataka o profesionalnim bolestima, moglo bi biti neostvarivo u pogledu kompenzacije u okviru nacionalnih nadležnosti u sustavima socijalne skrbi.

S druge strane, razvoj alata ključan je za prepoznavanje problema u nastajanju te za prevenciju na razini poduzeća. Preventivan pristup treba shvaćati kao koristan pristup u pogledu poslovanja i radnika kako bi se spriječio gubitak kvalificiranih radnika u radnoj snazi. Iako je kao izazov prepoznala razvijanje praktičnih savjeta i prepoznavanje glavnih problema za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), navela je da je mnogim MSP-ovima u Europi potrebna potpora za prevenciju lošeg zdravlja te je istaknula da su Agencijine kampanje usredotočene na podizanje svijesti i osiguravanje takve potpore. U pogledu novih tehnologija, potrebno je ocijeniti njihovu korisnost u prevenciji u području sigurnosti i zdravlja na radu, a ne samo moguće rizike.

Potrebno je također više suradnje s ostalim područjima donošenja politika.

4.2 Pretvaranje rezultata istraživanja u stvarnost: kako osigurati prevenciju

Hugh Robertson iz TUC-a (Kongres sindikata), predstavnik radnika i predsjedatelj ACSH-ove radne skupine za profesionalne bolesti, istaknuo je da bi Europska komisija trebala činiti više u području prevencije bolesti, uvjeravajući da je važno povezati istraživanje o uzrocima lošeg zdravlja i mnoge primjere uspješne prevencije, uključujući na razini poduzeća. Naveo je da su izloženost dizelskim ispušnim plinovima i rad u smjenama problemi u nastajanju, kao i sve veća izloženost drvenoj prašini zbog novih metoda obrade složenih materijala. Rizici se povećavaju, i to kao rezultat sve veće nesigurnosti radnog mjesta i sve manjeg broja inspekcija. Ukazao je na program za primjerenost i učinkovitost propisa Europske komisije (REFIT) (Komisija je započela s pokušajima utvrđivanja radnih mjesta s niskim rizicima) te na rasprave o poslovima u uredima, trgovinama i školama. Na ta radna mjesta otpada 58 % izostanaka s posla zbog oboljenja povezanih s radom, i to zbog stresa i mišićno-koštanih poremećaja. Agencijini pokazatelji ukazuju na to da je stres najučestaliji u sustavima obrazovanja, zdravlja i javne uprave, a da najveći broj pritužbi o mišićno-koštanom poremećaju povezanom s radom dolazi iz uslužnog sektora te od zaposlenika u trgovinama i prodavača. U skladu s REFIT-om, poništene su nove direktive o karcinogenim tvarima i mišićno-koštanim poremećajima, a neće biti ni direktive o stresu. Komisija je također razmatrala mogućnost smanjivanja zaštite za zaposlene u malim i srednjim poduzećima smanjivanjem uvjeta u pogledu procjene rizika, stavljajući naglasak na „smanjenje tereta za nisku razinu rizika” uklanjanjem uvjeta u pogledu procjene rizika za

(21) Preporuka Komisije 2003/670/EZ od 19. rujna 2003. o Europskoj listi profesionalnih bolesti. Dostupno na:

https://osha.europa.eu/data/links/commission-recommendation-concerning-the-european-schedule-of-occupational-diseases

(22) Informativne obavijesti o profesionalnim bolestima: vodič za dijagnoze. Dostupno na: https://osha.europa.eu/data/links/information-notices-on-occupational-diseases-a-guide-to-diagnosis

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

7

njih. Međutim, mala i srednja poduzeća zapošljavaju 66 % radne snage, no odgovorna su za 82 % ozljeda i 90 % smrtnih slučajeva. Zaključno je istaknuo da se zaštita ne bi trebala temeljiti na dvostrukim kriterijima. Radnici u malim i srednjim poduzećima i poduzeća s takozvanim „niskim rizikom” trebaju jednaku zaštitu.

5 MOR-ove aktivnosti u području profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom

Francisco Santos O’Connor iz MOR-a započeo je svoju prezentaciju navodeći da je prevencija i kontrola profesionalnih bolesti prioritetno pitanje u MOR-ovu Planu djelovanja (2010. – 2016.). MOR-ov svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu obilježen 28. travnja 2013. bio je usredotočen na prevenciju profesionalnih bolesti (23). MOR-ovo je Upravno tijelo na svom zasjedanju u ožujku 2013. pozvalo na povećane napore u području prevencije profesionalnih bolesti na svjetskoj razini. MOR-ova sredstva djelovanja uključuju razvoj, promicanje i nadzor međunarodnih standarda rada, uključujući onih koji se odnose na profesionalni rak, azbest, kemikalije, zračenje i profesionalne zdravstvene usluge, razvoj sustava inspekcije rada kako bi se državama članicama pružila potpora u njihovim naporima u pogledu jačanja kapaciteta za prevenciju, prepoznavanje i kompenzaciju profesionalnih bolesti, razvoj i promicanje kodeksa prakse i drugih instrumenata te udruživanje snaga s ostalim institucijama (npr. WHO-om, Međunarodnom udrugom za socijalno osiguranje (ISSA), Međunarodnom komisijom za medicinu rada (ICOH)) za prevenciju profesionalnih bolesti. Između 1919. i 2012. MOR je donio 189 konvencija, 5 protokola i 2002 preporuke. Mnogi od tih instrumenata odnose se na sigurnost i zdravlje na radu.

Izazovi: Mnogim zemljama u razvoju nedostaju resursi za dijagnostiku i prepoznavanje profesionalnih

bolesti te za izvješćivanje o njima. Stanje je dodatno složeno zbog povećanja migracije, starenja radne snage i rasta privremenog rada. Osim toga, radnici u malim i srednjim poduzećima i sivoj ekonomiji često su izvan nacionalnih sustava sigurnosti i zdravlja na radu.

Bolesti povezane s radom glavni su uzrok smrti povezane s radom u svim svjetskim regijama. Iako su bolesti uzrokovane tradicionalnim opasnostima na radu, primjerice pneumokonioza,

još uvijek široko rasprostranjene u mnogim zemljama, u globalnom je porastu pojava novih profesionalnih bolesti kao što su mentalni poremećaji (stres, anksioznost i depresija) i mišićno-koštani poremećaji (MKP-ovi) koje uzrokuju rizici u nastajanju. Većina službenih statističkih podataka pokriva samo dio profesionalnih bolesti. Posljednjih je godina došlo do povećanja evidentiranih bolesti u mnogim zemljama, na primjer poremećaja povezanih sa stresom u Japanu i mišićno-koštanih poremećaja u Koreji.

Otprilike 90 % tereta fatalnom bolešću povezanog s radom na svjetskoj razini otpada na nezarazne bolesti povezane s radom. Rak povezan s radom i cirkulatorne bolesti glavni su uzroci smrti u svim regijama.

Radi pružanja smjernica za donošenje politika i odluka MOR izdaje procjene o ozljedama na radu i bolestima povezanima s radom na osnovi postojećih podataka o ozljedama na radu iz odabranih država članica MOR-a i WHO-ovih podataka o teretu bolešću na svjetskoj razini.

o Statistički podaci iz 2010. pokazuju da nezgode na radu i bolesti povezane s radom uzrokuju 2,3 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Svakog dana na taj način umre 6 300 osoba. Nezgode na radu usmrte gotovo 1 000 osoba, a bolesti povezane s radom uzrok su smrti još otprilike 5 400 pojedinaca. Preko 313 milijuna nesmrtonosnih nezgoda na radu (koje su zahtijevale najmanje četiri dana izostanka s posla) rezultiralo je ozljedom ili lošim zdravljem za otprilike 860 000 osoba svakog dana.

(23) Stranica kampanje s promotivnim materijalima: http://www.ilo.org/safework/events/meetings/WCMS_204594/lang--en/index.htm

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

8

o Glavni gospodarski gubici za poduzeća uključuju gubitak produktivnosti i smanjenje radnog kapaciteta. MOR procjenjuje da ti gubici iznose oko 4 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) ili oko 2,8 bilijuna USD.

MOR-ove mjere: Cilj definiran u MOR-ovoj Preporuci br. 202 o nacionalnim razinama socijalne zaštite iz

2012. jest univerzalan pristup dostupnoj zdravstvenoj skrbi odgovarajuće kvalitete i financijska zaštita u slučaju oboljenja, uključujući financijsku zaštitu i sigurnost osnovnog prihoda za sve potrebite.

Naglasak je stavljen na važnost usluga zaštite zdravlja na radu. U pogledu zdravlja radnika, potrebno je osigurati medicinski nadzor i praćenje izloženosti u

okviru nacionalne uslužne mreže uz uspostavu nacionalnog kompenzacijskog programa i osiguravanje provedbe putem inspektorata rada.

Konvencija i Preporuka br. 187 o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu nova su vrsta instrumenta koji je više promotivne nego propisne prirode. Ti se dokumenti ne bave mjerama na razini poduzeća, koje su u dovoljnoj mjeri obuhvaćene postojećim instrumentima u području sigurnosti i zdravlja na radu, nego su usredotočeni na razvoj nacionalnih sustava sigurnosti i zdravlja na radu koji podrazumijevaju: uređenje zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radu, osiguravanje usklađenosti i inspekcije, nacionalno trostrano savjetodavno tijelo za sigurnost i zdravlje na radu, mehanizme prikupljanja podataka o sigurnosti i zdravlju na radu, uslužnu mrežu za sigurnost i zdravlje na radu, mrežu za obuku i informiranje u području sigurnosti i zdravlja na radu i mehanizme za promicanje suradnje između uprave i radnika na razini poduzeća.

Nova MOR-ova lista profesionalnih bolesti revidirana je 2010. (24). Po prvi su put uključeni mentalni poremećaji i poremećaji u ponašanju.

U suradnji s WHO-om i drugim međunarodnim organizacijama MOR trenutačno radi na razvoju praktičnih vodiča za prepoznavanje i priznavanje profesionalnih bolesti, što uključuje smjernice o dijagnostičkim kriterijima i kriterijima izloženosti za profesionalne bolesti te praktične alate za prevenciju, zaštitu i promicanje zdravlja na radnom mjestu.

Pripremljen je praktičan vodič za evidentiranje i prijavu profesionalnih bolesti kako bi se državama članicama pomoglo u uspostavi i poboljšanju nacionalnih sustava. On uključuje detaljne smjernice za sabiranje i analizu podataka putem nacionalnih sustava za nadzor bolesti. U njemu se objašnjavaju osnovna načela, primjerice uključenost socijalnih partnera i potreba za jedinstvenim integriranim sustavom za nezgode na radu i profesionalne bolesti, i razmatraju gospodarske dimenzije ciljanih strategija prevencije te potreba za pouzdanim podacima. U cilju razvoja standardiziranih instrumenata poput obrazaca za izvješćivanje i sustava kodiranja, uključeni su i praktični primjeri iz dugogodišnjih sustava. U njemu se preporučuje proširenje sustava izvješćivanja kako bi se obuhvatili radnici koji su često isključeni, poput onih koji su zaposleni u malim i mikro poduzećima te sivoj ekonomiji.

Najnovije MOR-ove publikacije koje se bave prevencijom mišićno-koštanih poremećaja i stresa na radu su primjerice Ergonomske kontrolne točke u poljoprivredi i Prevencija stresa na radnim kontrolnim točkama.

(24) http://www.ilo.org/safework/info/publications/WCMS_125137/lang--en/index.htm

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

9

Predviđene nacionalne mjere:

izgradnja kapaciteta za prepoznavanje profesionalnih bolesti; poboljšanje mehanizama za prikupljanje i analizu podataka o profesionalnim bolestima; suradnja s mehanizmima koji uključuju programe kompenzacije za ozljede na radu; integracija prevencije profesionalnih bolesti u programe inspekcije u području sigurnosti i

zdravlja na radu; poboljšanje kapaciteta za nadzor zdravlja i praćenje izloženosti; ažuriranje nacionalnih popisa profesionalnih bolesti; i uspostava srodnog zakonodavnog okvira.

MOR je nedavno ažurirao paket za obuku SOLVE (25). Paket je usredotočen na integraciju promicanja zdravlja na radnom mjestu u politike o sigurnosti i zdravlju na radu putem prevencije uporabe droga i alkohola, širenja HIV-a/AIDS-a, stresa i nasilja na radnom mjestu te putem promicanja nepušenja na radnom mjestu. Pruža alate za mjere na razini poduzeća i uključuje program „obuke za voditelje obuke”.

Sveučilište u Torinu u Italiji, u partnerstvu s MOR-ovim Međunarodnim centrom za osposobljavanje (ITC), nudi pohađanje magistarskog kolegija iz područja sigurnosti i zdravlja na radu koji uključuje učenje na daljinu. Nudi također kolegij o nacionalnom upravljanju sustavom sigurnosti i zdravlja na radu. Drugi kolegij obuhvaća programe za ozljede u sustavu zaposlenih i prevenciju nezgoda na radu i profesionalnih bolesti.

Budući rad: U 2014. bit će objavljena međuregionalna studija o stresu na radnom mjestu u suradnji s

ICOH-om. U planu je priprema smjernica za inspektore rada o rješavanju problema psihosocijalnih

rizika na radu. Taj će se alat sastojati od četiriju kratkih knjižica o konceptu psihosocijalnih rizika, primjenjivom zakonodavstvu, proaktivnim mjerama za stres povezan s radom te nasilju i zlostavljanju.

6 Aktivnosti WHO-a u pogledu tereta povezanih s bolestima

Ivan Ivanov iz WHO-a morao je otkazati svoje sudjelovanje na radionici. Međutim, sudionicima su putem programa PowerPoint bili dostupni njegova prezentacija i neki popratni dokumenti.

Ti su dokumenti uključivali šest izvješća iz WHO-ova istraživanja o teretu bolešću povezanom s radom (o lebdećim česticama na radnom mjestu (26), ozljedama koje uzrokuju oštri predmeti (27), oštećenjima sluha povezanima s radom (28), komparativnoj kvantifikaciji zdravstvenog rizika (29), profesionalnim karcinogenim tvarima (30) i prevenciji bolesti putem zdravog okruženja (31)).

(25) http://www.ilo.org/safework/info/instr/WCMS_178438/lang--en/index.htm (26) http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/9241591862/en/ (27) http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/ebd11/en/ (28) http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/9241591927/en/ (29) http://www.who.int/occupational_health/publications/quantification/en/ (30) http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/9241591471/en/ (31) http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/preventingdisease/en/

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

10

7 Inicijativa za SLIC-ove aktivnosti u području bolesti s dugim razdobljem latencije

Kären Clayton, predsjedateljica radne skupine Chemex Odbora viših inspektora rada (SLIC) izvijestila je o inicijativi za bolesti s dugim razdobljem latencije. Na SLIC-ovom plenarnom sastanku održanom u Vilniusu 2013. dogovoreni su prijedlozi za suradnički pristup u području bolesti s dugim razdobljem latencije. U Ateni u svibnju 2014. SLIC se usuglasio o tome da će svoj rad usredotočiti na respiratornu kristalnu siliku (RKS). Možda će se kasnije otvoriti i druga tema, vjerojatno o dimu koji se stvara pri zavarivanju. Time će se prvenstveno baviti SLIC-ova radna skupina Chemex u suradnji sa SLIC-ovom radnom skupinom za provedbu. SLIC polaže nade u poboljšanje prevencije profesionalnih bolesti diljem država članica EU-a, i to putem:

većeg pristupa znanjima stečenima na osnovi uspješnih pristupa koje primjenjuju nacionalni inspektorati rada i njihove partnerske organizacije;

postojanja mehanizama za razmjenu lako primjenjivih znanja kako bi se omogućio pristup takvim informacijama za razmjenu te njihovo pretraživanje;

potencijala za utjecanje na pribavljanje strojnih standarda i/ili izradu opreme; i potencijala za suradnički projekt za razvoj određenog pristupa ili proizvoda.

Od osobita je interesa osposobljavanje inspektora s ciljem poboljšanja usklađenosti i kontrole rizika čime bi se smanjila izloženost promicanjem održive promjene ponašanja poslodavaca i radnika.

To uključuje osiguravanje odgovarajućih smjernica i obuke za inspektore u svrhu poboljšanja zaštite od rizika od izloženosti kristalnoj siliki na radnom mjestu te usklađenosti, kao i poboljšanje radnih postupaka i izrade opreme. Primarna je potreba glavnim inspektorima iskazati povjerenje da se bave prašinom RKS-a. Naglasak treba biti na kontroli izloženosti tako da se slijedi pristup „higijena bez brojeva”. Procjenu rizika potrebno je provoditi samo kako bi se kontrolama omogućilo praćenje, a ne „krajnja točka”, a nepotrebna mjerenja treba izbjegavati. Temelj primjerene kontrole na mnogim radnim mjestima su zaštitna oprema za disanje i lokalna ispušna ventilacija. Naglasak će vjerojatno biti na građevinarstvu uz pomoć rada Europske mreže za siliku (NEPSI) (32) radi potpore aktivnostima u drugim sektorima.

Radna će skupina izraditi listove s kratkim smjernicama za inspektore (ne knjige koje ostaju nepročitane!) i vjerojatno sveobuhvatan dokument s objašnjenjem pozadine koji uključuje zanimljive činjenice u okviru naslova „Zašto RKS?”. O broju listova sa smjernicama tek će se raspravljati, no cilj je rješavanje zajedničkih problema iz gledišta inspektora. Vjerojatno je da će se u velikoj mjeri upotrebljavati vizualni prikazi kako bi se privukla pozornost korisnika i ukazalo na to što je „dobro”, a što „loše”. Listovi sa smjernicama trebali bi također uključivati studije slučaja, s proračunima troškova, dopunjene materijalima za obuku inspektora.

U tijeku je rasprava o mogućoj obvezujućoj graničnoj vrijednosti izloženosti na radu (OEL) na razini EU-a (0,1 mg/m3).

Pogođeni sektori i industrije uključuju građevinarstvo, kamenolome, kameni zidarski rad, izradu cigli i ljevaonice. Rizici u nastajanju povezani s novim materijalima i radnim postupcima uključuju izloženost siliki putem rezanja umjetnog kamena i čišćenja krovova i izloženost stolara složenim materijalima.

Znatna izloženost RKS-u može dovesti do silikoze ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a), a ozbiljna i dugoročna izloženost može uzrokovati rak pluća.

(32) Mrežu NEPSI osnovala su sektorska udruženja EU-a koja su 25. travnja 2006. potpisala socijalni dijalog „Sporazum o

zaštiti zdravlja radnika putem primjerenog rukovanja i uporabe kristalne silike i proizvoda koji je sadrže” i koja predstavljaju 15 industrijskih sektora i više od 2 milijuna radnika. Početnih 17 organizacija potpisnica predstavljaju sektore za proizvodnju agregata, cementa, keramike, staklenih vlakana, posebnog stakla, ambalažnog stakla, ravnog stakla, industrijskih minerala, mineralne vune, prirodnog kamena, žbuke i predgotovljenog betona te sektore ljevarstva i rudarstva. Primjena sporazuma i dobrih praksi se prati. Svake se dvije godine Europska komisija, države članice i tijela nadležna za zdravlje i sigurnost obavješćuju o primjeni sporazuma putem sažetog izvješća. Vidi http://www.nepsi.eu/.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

11

Vizija jest „učiniti rješavanje problema RKS-a uobičajenim kao što je kaciga na gradilištima”.

U budućnosti mogu biti obuhvaćene i ostale teme, a predviđa se i provedba kampanje, iako to još nije dogovoreno na SLIC-ovom plenarnom sastanku.

Napori u pogledu osiguravanja razmjene znanja uključuju stvaranje intraneta Komisije, CIRCA-BC, prostora za SLIC-ovu interesnu zajednicu za bolesti s dugim razdobljem latencije (SLIC LLIC). Inicijalno izrađene mape (prostori) obuhvaćaju dokumente radne skupine, smjernice za inspektore i druge korisne informacije. Pristup je trenutačno ograničen za Chemex i njegovu podskupinu.

Sljedeći koraci koje podskupina treba poduzeti su uspostava kontakta s mrežom NEPSI radi boljeg razumijevanja pozadine i osjetljivih pitanja te razmjena informacija o inspekciji rada putem mreže CIRCA-BC LLIC.

U pripremi je izrada kratkog dokumenta za SLIC-ov plenarni sastanak u Rimu u studenom 2014.

Skupina je također razmatrala mogućnost pozivanja EU-OSHA-ina predstavnika radi davanja doprinosa i pridonošenja stručnim pitanjima u području širenja informacija i komunikacija.

8 SCOEL-ova stajališta Profesor Len Levy sa Sveučilišta Cranfield, dopredsjedatelj Znanstvenog odbora Europske komisije za ograničenje izloženosti na radu (33), objasnio je SCOEL-ovu ulogu u prevenciji lošeg zdravlja uzrokovanog izloženošću kemikalijama. SCOEL Komisiji osigurava mišljenja o svim pitanjima koja se tiču toksikološke procjene kemikalija s obzirom na njihov utjecaj na zdravlje radnika te pruža savjete o ograničenjima izloženosti na radu (OEL-ovima) na osnovi znanstvenih podataka o tvarima koje Komisija smatra prioritetnima (DG EMPL). To čini putem priprema znanstvenih preporuka za Komisiju koje se upotrebljavaju u svrhu potpore regulatornim prijedlozima o graničnim vrijednostima izloženosti na radu (OELV-ovima) za kemikalije na radnom mjestu. SCOEL-ovi nacrti preporuka dani su na uvid dionicima kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo podnošenje znanstvenih primjedbi iz područja zdravstva i drugih podataka u svrhu savjetovanja. SCOEL se trenutačno sastoji od 21 neovisnog stručnjaka koje je izabrao DG EMPL, a koji pokrivaju širok raspon znanstvenog stručnog znanja i iskustva. U Odboru su također promatrači zemalja članica EFTA-e.

Indikativna i obvezujuća ograničenja izloženosti na radu (OEL-ovi) i biološke granične vrijednosti su Direktivom Vijeća 98/24/EZ o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (Direktiva o kemijskim sredstvima, CAD) stavljeni u širi okvir upravljanja rizikom. U skladu s ovom Direktivom sastavljen je velik broj popisa indikativnih graničnih vrijednosti izloženosti na radu (IOELV-ova) (34) (Direktive 2000/39/EZ, 2006/15/EZ i 2009/161/EU). U tijeku je obrada predloženih tvari za četvrti popis IOELV-ova.

Osim toga, Direktiva 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika vezanih uz izloženost karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (Direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima, CMD) upućuje na postupak za određivanje graničnih vrijednosti za one karcinogene i mutagene tvari za koje je to moguće.

SCOEL je također razvio postupke za procjenu različitih učinaka, primjerice postupak za procjenu neurobihevioralnih učinaka.

(33) Vidi http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=148&langId=en&intPageId=684 (34) IOELV-ovi se određuju na osnovi odnosa između utjecaja opasnih kemijskih sredstava na zdravlje i razine izloženosti na

radu koji se dobiva neovisnom znanstvenom procjenom najnovijih dostupnih znanstvenih podataka.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

12

Preporuke, na osnovi kritičkog učinka koje je prepoznao SCOEL, mogu uključivati koncentracije u zraku (ppm, mg/m3), pondenirani prosjek za razdoblje od osam sati, za kronične utjecaje i kratkotrajna ograničenja izloženosti (15 minuta) te akutne utjecaje, biološke granične vrijednosti (kada je potrebno), procjenu karcinogenosti (kada je potrebno) i dopunske zabilješke o tvarima koje prodiru u kožu, respiratornim senzibilizatorima i miješanim utjecajima s bukom.

Svaka se tvar procjenjuje tako da se slijedi opći postupak (35) uz primjenu ključnih načela istaknutih u dokumentu o metodologiji (koji je zadnji put ažuriran 7. lipnja 2013.).

Ako se, sukladno SCOEL-ovoj prosudbi, može pouzdano prepoznati najviša razina određene izloženosti pri kojoj se ima pouzdanog razloga vjerovati da neće izazvati štetne utjecaje na zdravlje, Komisija predlaže SCOEL-ove preporuke o tome državama članicama, odnosno predlaže moguće IOELV-ove.

Uspostava radnog mjesta na osnovi OEL-ova:

SCOEL procjenjuje svaku tvar koristeći se najboljim dostupnim znanstvenim podacima (o svim akutnim i kroničnim utjecajima). Priprema nacrt preporuke (SCOEL/SUM) koji podnosi DG EMPL-u.

DG EMPL potiče šestomjesečno javno savjetovanje s nacionalnim kontaktnim točkama (njih oko 40) radi mogućnosti davanja primjedbi o isključivo znanstvenim aspektima (ne o pitanjima usklađenosti ili socioekonomskim pitanjima).

SCOEL razmatra sve primjedbe i nove podatke te provodi izmjenu nacrta ako je potrebno i usvaja preporuku.

DG EMPL prihvaća SCOEL-ovu konačnu preporuku te je objavljuje. DG EMPL provodi savjetovanje s ACSH-ovom radnom skupinom za kemikalije, kao i s drugim

mjerodavnim glavnim upravama.

Svi dokumenti, dnevni redovi, zapisnici sa sastanaka i konačni dokumenti s kriterijima dostupni su na Komisijinoj internetskoj stranici (36).

Ako se ne može pouzdano prepoznati razina izloženosti „bez učinka”, od SCOEL-a se traži da pokuša procijeniti rizik štetnog utjecaja na zdravlje na određenim razinama izloženosti jer Komisija uzima u obzir takva mišljenja u donošenju prijedloga za obvezujuće granične vrijednosti izloženosti na radu (BOELV-ove).

U određenim okolnostima biološko praćenje pruža prednosti u odnosu na praćenje zraka u procjeni rizika za zdravlje, primjerice za tvari koje u znatnoj mjeri prodiru u kožu. Za takve se spojeve preporuča biološko praćenje ako su dostupne odgovarajuće metode. SCOEL vrši procjenu u pogledu toga treba li preporučiti biološko praćenje za određene tvari na osnovi svakog slučaja zasebno i preporučuje biološke vrijednosti na osnovi trenutačno dostupnih znanstvenih podataka.

Stavke podložne raspravi:

Važno je imati u vidu da se u SCOEL-ovim preporukama o OEL-ovima općenito preporučuju niže vrijednosti od postojećih u državama članicama (s ciljem smanjenja izloženosti radnika u EU-u).

Trenutačni izazovi uključuju rasprave o primjeni IOELV-ova/BOELV-ova naspram izvedenih razina izloženosti bez učinka (DNEL-ova) / izvedenih minimalnih razina učinka (DMEL-ova) (iz postupka u okviru sustava REACH). O tome se vode sastanci na suradničkoj razini. Uspostavlja se sve bolje razumijevanje i veća interakcija a ECHA-om, ACSH-ovom radnom skupinom za

(35) Znanstveni odbor za ograničenje profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima na radnom mjestu (SCOEL),

Metodologija za izvođenje ograničenja izloženosti na radu, ključna dokumentacija (verzija 7.), lipanj 2013. Dostupno na: http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=4526&langId=en (36) http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=148&langId=en&intPageId=684

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

13

kemikalije i drugim dionicima. Međutim, pristup informacijama iz sustava REACH još uvijek je ograničen, osobito u slučaju kada su one u vlasništvu poduzeća te se ne upotrebljavaju u istraživanjima.

SCOEL treba biti uključen u bolje ciljano prepoznavanje tvari od najvećeg interesa te treba osigurati da DG EMPL daje prednost kemijskim tvarima od najvećeg stvarnog interesa (broj izloženih, toksičnost itd.). Očekuje se da će novo DG EMPL-ovo istraživanje o bazi podataka o izloženosti (37) pridonijeti stvaranju bolje baze znanja.

Znamo li jesu li države članice usklađene sa SCOEL-ovim OEL-ovima? To je dio SLIC-ove nadležnosti.

U drugom dijelu sastanka četiri su prezentacije bile usredotočene na posebne istraživačke teme. Govornici su bili istraživači i predstavnici inspektorata rada.

9 Nove tehnike za praćenje novonastalih bolesti povezanih s radom: sustavi nadzora i upozorenja

Vincent Bonneterre iz mreže Modernet započeo je opisujući brojne primjere utvrđivanja novih bolesti povezanih s radom kroz klinička promatranja tijekom zadnjih 30 godina, primjerice pluća radnika koji raspršuje sprej po tekstilu, obliterantni bronhiolitis u radnika u tvornici za proizvodnju kokica i u ostalih radnika u prehrambenoj industriji te progresivnu upalnu neuropatiju među radnicima u klaonicama svinja. Glavni cilj mreže Modernet jest stvoriti „obavještajnu mrežu” razvijanjem sadržaja za razmjenu znanja o novim tehnologijama za unaprjeđenje informacija o trendovima u profesionalnim bolestima (tj. povezivanje evidencija, ankete), o bržem otkrivanju i potvrđivanju novih rizika sigurnosti i zdravlja na radu (podatkovno rudarenje, izvješćivanja radnika) te o uporabi modernih tehnologija za raspravu i širenje informacija svim dionicima (platforme, društvene mreže).

Njegovo izlaganje bilo je usmjereno na nacionalni pristup praćenju, francusku bazu podataka RNV3P te na inicijativu Modernet (38) na razini EU-a.

Francuska nacionalna mreža za praćenje i prevenciju profesionalnih bolesti (RNV3P) jest mreža zdravlja na radu koja se sastoji od 32 savjetodavna centra za profesionalne bolesti (fr. Centres de consultation de pathologie professionnelle, CCPP-ovi) te od uzorka službi medicina rada. Ti centri objedinjuju svoje savjetodavne podatke (koji su anonimno pohranjeni) u zajedničku nacionalnu bazu podataka o bolestima povezanima s radom. Slučajevi se unose u informacijski sustav temeljen na mreži kodiranim varijablama (demografski podatci pacijenta, bolest (ICD-10), poslovni sektor i profesija (tj. zanimanje (ISCO kod)), sektor aktivnosti (NAF kod (39)), izloženost (prema definiranom francuskom leksikonu sinonima, ubrojivost, društvo, koja je vrsta liječnika uputila pacijenta). Na mrežnim je stručnjacima, baziranima u različitim sveučilišnim bolnicama, da istraže bolesti i dodijele im, ako je to potrebno, profesionalno podrijetlo (ova „stručna” procjena (uzroka) također je registrirana u bazi podataka). Doprinositelji su epidemiolozi, liječnici, ljudi koji rade u zavodima za zdravstvo i onkolozi. Zabilježeno je više od 200 000 savjetovanja, a svake se godine doda njih 15 000.

Hipoteze o novim bolestima koje nastaju razvijaju se statističkim metodama koje se upotrebljavaju u farmakološkim nadzorima te oblikovanjem eksposoma (40) za analizu višestrukih izlaganja. Mjerni podatci o disproporcionalnosti koji se upotrebljavaju u farmakovigilanciji pomažu u pronalasku i označivanju sličnih slučajeva o kojima su različiti liječnici izvijestili tek nekoliko puta (rana identifikacija).

(37) Poziv za podnošenje ponuda VT/2013/079. Ugovor za potrebe usluge stvaranja baze podataka i razvoja modela za

procjenu izloženosti na radnom mjestu radi uspostave popisa opasnih kemikalija u državama članicama Europske unije i zemljama EFTA-e/EGP-a, tehnički opis. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=624&langId=en&callId=396&furtherCalls=yes (38) http://www.costmodernet.org/; http://www.cost.eu/domains_actions/isch/Actions/IS1002 (39) NAF je kratica od francuskog naziva Nomenclature des Activités Françaises (službeni registar poslovnih ogranaka u

Francuskoj). (40) Eksposome se može definirati kao mjeru svih izloženosti pojedinca tijekom života te način na koji su te izloženosti

povezane sa zdravljem.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

14

Nadzorni klinički pristup (izvješćivanje o slučajevima) dopunjava se pristupom podatkovnog rudarenja u kojemu se kombiniraju parovi (bolest x izloženost) ili nove trijade (bolest x sredstvo x okolnosti izloženosti) te uspoređuju vanjski izvori informacija (ekstrinzička ubrojivost) poput objavljenih članaka itd. Ti se parovi ili trijade analiziraju algoritmom u trima dimenzijama nudeći „rezultat pojavljivanja”. Za svaki se slučaj s pomoću definiranih ljestvica najprije izračunavaju varijable „Ozbiljnost slučaja” i „odgovornost/ubrojivost” (povezanost s poslom / intrinzička ubrojivost = vjerojatna odgovornost slučajeva za izloženost). Te se dvije varijable upotrebljavaju za dodjeljivanje rezultata svakom slučaju. Odgovornost ima veći relativni značaj od ozbiljnosti. Treća dimenzija koja se uzima u obzir jest broj pojavljivanja para ili trijade (broj sličnih prijavljenih slučajeva).

Pet je definiranih kategorija slučaja: isključen, dvojben, moguć, vjerojatan i vrlo vjerojatan. Ovisno o rezultatu, definiraju se različite razine djelovanja (u rasponu od dijeljenja podataka unutar mreže do uzbunjivanja i objavljivanja).

Francuska Agencija za hranu, okoliš, zaštitu zdravlja na radu i sigurnost (ANSES) mrežni je operater od srpnja 2010. Njezina je misija koordinirati aktivnosti s fondovima za zdravstveno osiguranje za radnike koji primaju plaću i za radnike u poljoprivredi, Francuskim institutom za nadzor javnog zdravlja (InVS) i Francuskim društvom medicine rada (SFMT).

Glavni ciljevi RNV3P-a jesu:

poboljšati i ujednačiti prakse za dijagnosticiranje bolesti povezanih s radom; utvrditi rizike koji se pojavljuju i ponovno pojavljuju u zdravlju na radu; utvrditi i opisati rizične profesionalne situacije u Francuskoj; voditi izbore u pogledu procjene i prevencije rizika na radnom mjestu, regionalnim i nacionalnim

razinama te poticati istraživanje; i biti platforma za dijalog između kliničara i ostalih stručnjaka na području zdravlja na radu.

Pristup Moderneta sličan je RNV3P-u.

Njihov sustav Sentinel Clinical Watch System, projekt OccWatch, sastoji se od sljedećih koraka:

UNOSA izvješća o slučajevima potencijalne nove bolesti povezane s radom; RAZMJENE I ANALIZE važnosti kliničkih signala, preispitivanja dijagnoza, izloženosti,

povezanosti s radom, hipoteza o uzročnicima, fiziopatologije i pitanja prevencije; traženja sličnih slučajeva;

SAŽIMANJA: sastavljanje stručnog mišljenja, ako je to moguće, u roku od dva mjeseca od objavljivanja slučaja. Donošenje zaključka o medicinskim podatcima – no, prije toga uključivanje informacija o procjeni rizika (potencijalno izložena populacija, ozbiljnost) – i predlaganje djelovanja koja treba poduzeti bude li to potrebno;

ŠIRENJA INFORMACIJA (trenutačno se ne vrši). Moguće širenje te stručnosti mjerodavnim ustanovama, kao što su nacionalne agencije i EU-OSHA (te bi ustanove mogle odlučiti o tome hoće li izdati upozorenje, pokrenuti određena djelovanja i tako dalje).

Daljnja zbivanja uključuju rudarenje podataka u povezanim bazama podataka, povezivanje tih podataka sa znanjem o modelima kvantitativnih odnosa strukture i djelovanja (QSAR) (41) (posebice povezanih s astmom) te primjenu tehnika rudarenja teksta.

Pristup Modernet povećava valjanost dijeljenjem znanja diljem zemalja i ustanova te povećanjem broja slučajeva koji mogu pružiti informacije o trenutačno neutvrđenim odnosima izloženosti i učinka. Također mogu omogućiti ispravljanje podataka, kako je prikazano u slučajevima tehničara za otiske prstiju koji su razvili rijetko zdravstveno stanje povezano s izloženošću cijanoakrilatu, a koje je u dvama slučajevima pogrešno pripisano aluminijskoj prašini.

Nacionalni sustavi nadzora sa sličnim pristupima koji su integrirani u mrežu Modernet uključuju francuski RNV3P; sustav praćenja THOR u Ujedinjenoj Kraljevini koja se temelji na izvješćima

(41) Modeli QSAR regresijski su ili klasifikacijski modeli koji se upotrebljavaju u kemijskim i biološkim znanostima i

inženjeringu. U oblikovanju QSAR-a čimbenici predviđanja sastoje se od fizikalno-kemijskih svojstava ili teoretskih molekularnih opisnika kemikalija. Varijable odgovora QSAR-a mogle bi biti biološka aktivnost kemikalija. Modeli QSAR najprije sažimaju navodnu vezu između kemijskih struktura i biološke aktivnosti u podatkovnom setu kemikalija. Potom modeli QSAR predviđaju aktivnosti novih kemikalija.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

15

specijalističkih liječnika (prijašnji SWORD) i na općim praksama (THOR-GP) te koja uključuje jednu shemu otvorenu svim bolestima od interesa povezanim s poslom, uključujući i nove (THOR-EXTRA); talijanski MALPROF (baza podataka INAIL) te ostale baze podataka koje bi se mogle pretraživati za dobivanje ili potvrdu signala, kao što je IDEWE (Belgija). Belgija i Nizozemska trenutačno razvijaju klinički sustav nadzora (SIGNAAL) koji se temelji na strukturi OccWatcha (izvjestitelji su liječnici medicine rada) kako bi najprije razvrstali i istražili slučajeve na nacionalnoj razini.

Zaključci

Ulaženje u trag bolestima povezanima s radom koje se pojavljuju društveni je izazov. Teško je bilježiti slučajeve, a dva ovdje predstavljena primjera na volonterskoj su bazi, stoga je napredak spor.

Cilj je sustava nadzora pridonijeti pravodobnom poduzimanju odgovarajućih mjera kroz pristup u kojem prednost imaju bolesti, a koji dopunjuje pristup u kojem prednost imaju rizici te koji, primjerice, slijedi EU-OSHA-in Europski opservatorij za rizike (a priori rizici utvrđeni stručnim fokusiranjem).

Učinkovitost sustava nadzora ovisi o mnogim čimbenicima, među kojima su:

utvrđivanje skupova (važan element koji treba ispitati jest povezanost s radom); poveznica između bolesti i rada, koju je jednostavnije dokazati kad se radi o akutnoj

toksičnosti (nadražujući dermatitis, opekline itd.) te imuno-alergijskim bolestima; znanje o udjelu rizika koji se može pripisati izloženosti na radnom mjestu na koju se sumnja

te učestalost izloženosti drugim čimbenicima rizika za bolest; i, najviše od svega, slučajevi koje prikupljaju stručnjaci koji su sposobni procijeniti vjerodostojnost povezanosti s

radom. Stoga je važno podizati svijest među liječnicima opće prakse i specijalistima te ih poticati na to da pacijente upućuju na sekundarne preglede specijalistima medicine rada.

Postoji potreba za suradnjom diljem Europe kako bi se, ako je moguće, uspostavio sustav za otkrivanje, stručnost i rješavanje potencijalne nove bolesti povezane s radom na razini Europe. Uredba o osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) sadržava članak 34. o utvrđivanju rizika koji nastaju. To može služiti kao primjer za stvaranje namjenske jedinice s ljudskim potencijalima (jedinice Emrisk) koja bi upotrebljavala stručna vijeća s integriranim postupcima za otkrivanje, stručnost i sažimanje dokaza koji bi se temeljili na francuskom nacionalnom iskustvu i OccWatch-u.

10 Dimenzija spola u procjenama tereta bolešću: mentalno zdravlje i kardiovaskularni poremećaji

Tuula Oksanen iz finskog Instituta za zaštitu zdravlja na radu (FIOH) sažela je rezultate nekoliko studija o socioekonomskom statusu i čimbenicima u vezi s organizacijom rada te njihovu utjecaju na pojavu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i poremećaja mentalnog zdravlja kao i o vezama s izostancima prouzročenima bolešću i prijevremenom umirovljenju. Razmatrani parametri uključivali su i dob i spol kao i zanimanje, kontekst i doprinos čimbenika koji nisu povezani s radom.

Na temelju Studije o globalnom teretu povezanom s bolešću iz 2010. (GBD 2010) (42) koncepta DALY (izgubljene godine zdravog života) (43), glavne razlike između muškaraca i žena bile su viša

(42) C.J.L. Murray i dr., „Disability-adjusted life years (DALYs) for 291 diseases and injuries in 21 regions, 1990. – 2010.: A

systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010”, The Lancet, 2012., svezak 380., br. 9859., str. 2197. – 2223. Cilj studije GBD 2010 bio je sintetizirati dostupne podatke o epidemiologiji svih velikih bolesti i ozljeda kako bi ponudila sveobuhvatnu i usporedivu procjenu opsega 291 bolesti i ozljede te s njima povezanih posljedica 1990., 2005. i 2010.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

16

prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja, dijabetesa i mišićno-koštanih oboljenja te niža prevalencija ozljeda u prometu i kardiovaskularnih bolesti među radno sposobnim ženama. Općenito, globalni teret povezan s bolešću nastavio se pomicati sa zaraznih na nezarazne bolesti te s prerane smrti na godine života s invaliditetom.

Dob pri pojavi nekih poremećaja mentalnog zdravlja mnogo je niža od srednje dobi radno sposobnih osoba, kako je pokazalo istraživanje koje se uživo provodilo po kućanstvima za reprezentativni uzorak SAD-a. (44). Srednja dob pri pojavi mnogo je ranija za poremećaje anksioznosti (11 godina) i kontrole impulsa (11 godina) nego za uporabu tvari (20 godina) i poremećaje raspoloženja (30 godina). Polovica slučajeva koji traju cijeli život počinje do dobi od 14 godina, a tri četvrtine do dobi od 24 godine. S druge strane, polovica svih slučajeva može se povezati s ili pogoršati radnim okolnostima i pojavljuje se u radno sposobnih ljudi.

U studiji finskog javnog sektora uspoređeni su čimbenici u vezi s organizacijom rada i njihovi učinci na različite skupine radnika u javnom sektoru: liječnike, učitelje, učitelje djece s posebnim potrebama, socijalne radnike, medicinske sestre, medicinske sestre-njegovateljice i čistače. Studija je obuhvaćala 10 općina i 21 bolnicu u Finskoj. Podatci su prikupljeni u nekoliko istraživanja te su povezani s podatcima u evidencijama poslodavaca o ugovorima o radu, bolovanjima te značajkama radnog mjesta. Podatci iz nacionalnih zdravstvenih registara koji su povezani uključuju: plaćanje naknade za ozbiljne i kronične bolesti, broj recepata za lijekove u godinu dana, bolovanje i povezane dijagnoze, odobrenu rehabilitaciju, rano umirovljenje i povezane dijagnoze te radno iskustvo, pojavu raka, morbiditet raka i povezane dijagnoze, ukupnu smrtnost i smrtnost zbog određenog uzroka te datume hospitalizacija i povezanih dijagnoza iz bolničkih evidencija o otpuštanju. Ponovljena mjerenja tijekom duljeg razdoblja omogućuju utvrđivanje dugoročnih zdravstvenih učinaka u pojedinaca.

Istaknute su neke od razlika među profesijama:

Izloženost:

Niska autonomija i visoki zahtjevi prijavljivani su na donjem kraju socioekonomske ljestvice, a posebice su ih prijavljivali čistači i medicinske sestre-njegovateljice.

Medicinske sestre i socijalni radnici prijavili su organizacijsku nepravdu. Jedna trećina svih ispitanika, a posebice socijalni radnici, prijavila je pretjerano radno

opterećenje. Nesklad između truda i nagrade posebice su prijavljivali socijalni radnici, no udio se tijekom

vremena smanjivao. Visoke nagrade za rad na gornjem kraju socioekonomske ljestvice posebice su prijavljivale

medicinske sestre, učitelji i liječnici.

Uočeni učinci na zdravlje povezani su s različitim značajkama organizacije rada i fizičkim uzročnicima stresa:

Osim socijalnih radnika, koji su imali visoke rezultate za brojne uzročnike stresa, svi su prijavili da bi nastavili raditi na svojem poslu do umirovljenja. Poremećaji mentalnog zdravlja kao uzrok izostajanja zbog bolovanja također su postigli najviše bodova među socijalnim radnicima.

Nesklad između truda i nagrade utvrđen je kao čimbenik rizika za invalidsku mirovinu te je stoga problematičan, posebice za socijalne radnike.

Mišićno-koštana oboljenja bila su važniji čimbenik za čistače i medicinske sestre-njegovateljice, radnike s većim fizičkim radnim opterećenjem.

Bolovanja su najviše rangirana na donjem dijelu socioekonomske ljestvice, među čistačima (približno 30 dana u godini) i medicinskim sestrama, a najniže među liječnicima (približno 9 dana po godini) i učiteljima.

(43) DALY-jevi su apsolutna mjera gubitka zdravlja. Broje koliko je godina zdravog života izgubljeno zbog smrti te

nesmrtonosnih bolesti ili oštećenja. Odražavaju broj pojedinaca koji su bolesni ili umrli u svakoj skupini doba-spola i lokacije. Veličina i sastav populacije utječe na broj DALY-ja u populaciji.

(44) R.C. Kessler i dr., „Lifetime prevalence and age-of-onset distributions of DSM-IV disorders in the National Comorbidity Survey Replication”, Archives of General Psychiatry, 2005., svezak 62., br. 6., str. 593. – 602.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

17

Studija pokazuje da se, uz specifične uvjete organizacije rada, pri procjeni zdravstvenih učinaka čimbenika organizacije rada trebaju razmotriti i socioekonomski čimbenici. Različiti uzorci uzročnika stresa, u kombinaciji sa specifičnom socioekonomskom situacijom, mogu dovesti do različitih posljedica (produljeno bolovanje naspram ranog umirovljenja).

Studijska skupina također je upotrijebila studiju finskog javnog sektora kako bi ispitala rizik od visokog krvnog tlaka kao funkcije socijalnog kapitala na radnom mjestu (umreženost, zajedno sa zajedničkim normama, vrijednostima i shvaćanjima, što olakšava suradnju unutar ili među skupinama). Budući da je radno mjesto sve važniji izvor društvenih odnosa i mreža, istraživanja o socijalnom kapitalu na radnom mjestu iznimno su važna. U studiji je utvrđeno da muški radnici u radnim jedinicama kojima je svojstven nizak socijalni kapital radnog mjesta imaju 40 – 60 % veću šansu razviti kronični visoki tlak, što je djelomično povezano i s nezdravim načinom života.

Sedamnaest europskih skupnih studija iz Finske, Švedske, Danske, Njemačke, Belgije, Francuske i Ujedinjene Kraljevine (n = 160 000) bilo je uključeno u projekt IPD-Work (metaanaliza podataka pojedinačnog sudionika radnih populacija) kako bi se dobile pouzdane informacije o učincima psihosocijalnih čimbenika povezanih s radom na kronične bolesti, invaliditet i smrtnost u određenim skupinama radnika, kao što su oni koji rade poslove s niskim prihodima ili koji imaju neku bolest. U ovom je istraživanju utvrđeno da je veza između napora na poslu i koronarne bolesti srca značajna i uvelike slična u muškaraca i žena za one mlađe i starije od 50 godina te na svim razinama socioekonomskog statusa (45).

U drugoj IPD-work studiji utvrđeno je da je samoprocjena nesigurnosti radnog mjesta povezana s malo povišenim rizikom od koronarne bolesti srca. Rizik se dijelom može pripisati nižem socioekonomskom statusu. Značajnije razlike u tom povezivanju između muškaraca i žena nisu dokazane(46).

Pregledom (47) učinaka dugog radnog vremena na dijabetes tipa 2 utvrđeno je da su radnici na poslovima s niskim socioekonomskim statusom, kao što su poslovi koji uključuju fizički rad, koji su radili 55 ili više sati tjedno imali 30 % više šanse dobiti dijabetes tipa 2 u usporedbi s onima koji su radili 35 – 40 sati tjedno. Podatci su se odnosili na 222 120 muškaraca i žena iz SAD-a, Europe, Japana i Australije koji su praćeni otprilike 7,6 godina. Povezivanje u skupini niskog socioekonomskog statusa oduprlo se prilagodbi prema dobi, spolu, pretilosti i fizičkoj aktivnosti te je ostalo i nakon isključivanja smjenskih radnika.

Health 2000, istraživanje o zdravlju u obliku razgovora/ispitivanja provedeno u Finskoj ispitalo je doprinos čimbenika koji nisu u vezi s radom i onih radnih vezi između dohotka i poremećaja poput depresije i tjeskobe među radno sposobnim stanovništvom (48). Nepovoljni životni događaji, financijske poteškoće i psihosocijalni životni stres nalaze se među čimbenicima za koje je utvrđeno da imaju ulogu u objašnjavanju socijalnog gradijenta u mentalnom zdravlju. Kad je riječ o čimbenicima povezanima s radom, utvrđeno je da psihosocijalni radni stres predviđa probleme s mentalnim zdravljem. Studijom je otkriveno da je niski prihod povezan s češćim mentalnim poremećajima među radno sposobnim stanovništvom. Kombinacije čimbenika rada i niskih prihoda među muškarcima te čimbenika koji nisu povezani s radom i niskih prihoda među ženama, pridonose socioekonomskim razlikama u mentalnom zdravlju. Stoga bi prilikom razvoja politika za smanjenje razlika u socioekonomskom mentalnom zdravlju trebalo uzeti u obzir radne čimbenike i one koji nisu povezani s radom.

(45) M. Kivimäki i dr. Job strain as a risk factor for coronary heart disease: a collaborative meta-analysis of individual

participant data, The Lancet. listopad 2012.; svezak 380., br. 9852., str. 1491. – 1497. (46) M. Virtanen i dr., Perceived job insecurity as a risk factor for incident coronary heart disease: systematic review and meta-

analysis, BMJ. 2013. svezak 8.; br. 347 : f4746 (47) M. Kivimäki i dr. Long working hours, socioeconomic status, and the risk of incident type 2 diabetes: a meta-analysis of

published and unpublished data from 222 120 individuals, Lancet Diabetes Endocrinol 2014., Early Online Publication, 25. rujna 2014.

(48) M. Virtanen i dr., Contribution of non-work and work-related risk factors to the association between income and mental disorders in a working population: the Health 2000 Study. Occupational and Environmental Medicine 2008.; 65(3), str.171. – 178.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

18

Druga studija među učiteljima (49) u različitim radnim i životnim okruženjima pokazala je da su rad i život u socioekonomski nepovoljnoj četvrti povezani s povećanom mogućnošću bolovanja među učiteljicama.

U finskoj su se studiji razmatrali čimbenici koji su radnike naveli da produže svoje zaposlenje za više od šest mjeseci nakon datuma mogućeg umirovljenja te se zaključilo da se čini da je dobro mentalno zdravlje u kombinaciji s mogućnošću kontrole radnog vremena ključan čimbenik u produljenju zapošljavanja u starijoj dobi. Osim toga, visok stupanj kontrole radnog vremena može promicati sudjelovanje u poslovnom i privatnom životu neovisno o kroničnim somatskim bolestima zaposlenika. Ti su zaključci novi, no pokaže li se da su uzročne, politike za poboljšanje sudjelovanja u radu među starijim zaposlenicima trebale bi uključivati mjere za promicanje mentalnog zdravlja i poboljšanje mogućnosti starijih zaposlenika da utječu na svoje radno mjesto.

11 Rješavanje problema profesionalnih bolesti: promjene nabolje zahvaljujući zajedničkom radu

Kären Clayton, direktorica Odjela za zdravstvene rizike s dugim razdobljem latencije Izvršnog odbora za zdravlje i sigurnost Ujedinjene Kraljevine, predstavila je HSE-ove trenutačne prioritete u području profesionalnih bolesti koji se odnose na prevenciju raka i respiratorne bolesti.

HSE je 2005. proveo studiju o teretu povezanog s rakom (50) kako bi pružio ažuriranu procjenu trenutačnog tereta povezanog s profesionalnim rakom zbog izloženosti kancerogenim sredstvima do kojeg je došlo u prošlosti te istražuje budući teret povezan s rakom zbog profesije. Ovaj je rad HSE-u pomogao u definiranju prioriteta za budućnost, uz znanje o sektorima industrije, snagu dokaza o uzročnim vezama, procjene budućeg tereta povezanog s rakom, broj radnika koji su potencijalno izloženi te mogućnost uspješne intervencije. HSE-ovi trenutačni prioriteti jesu:

azbest rad u smjenama respiratorna kristalna silika zavarivanje bojenje emisije ispušnih plinova dizelskih motora solarno zračenje policiklični aromatski ugljikovodici (PAH-ovi, ugljeni katran i smole) tetrakloretilen radon.

Bolesti dišnog sustava povezane s radom obuhvaćaju raspon bolesti uzrokovanih prašinama, isparavanjima i plinovima. Najčešće su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), astma i silikoza.

Učestalost bolesti dišnog sustava postoji u brojnim industrijama i aktivnostima na radnom mjestu: građevinarstvu, ljevaonicama, zavarivanju, kamenolomima, poljoprivredi, nanošenju boje na vozila raspršivanjem i u pekarnicama.

U ožujku 2013. održan je događaj (pod nazivom Rješavanje problema profesionalnih bolesti: razvoj novih pristupa) čiji je cilj bio potaknuti druge da s HSE-om i kroz HSE surađuju u sektorskim strategijama i programima inspekcije / provedbe. Fokus je na poboljšanju usklađenosti sa zakonom podupiranjem ciljanih intervencija u područjima visokog rizika koje se temelje na dokazima.

Za rješavanje svakog od prioritetnih sredstava / zanimanja primjenjuje se mješavina intervencija i resursa, dok se o mogućnostima za buduće isplative aktivnosti trenutačno raspravlja. Poduzećima će

(49) M. Virtanen i dr. School neighbourhood disadvantage as a predictor of long-term sick leave among teachers: prospective

cohort study. American Journal of Epidemiology 2010:7(171):785. – 92. (50) Rushton, L., Hutchings, S., Fortunato, L., Young, C., Evans, G., Brown, T., Bevan, R., Slack, R., Holmes, P., Bagga, S.,

Cherrie, J.W. i van Tongeren, M., „Occupational cancer burden in Great Britain”, Br J Cancer 107, 2012., str.3. – 7. Dostupno na:

http://www.nature.com/bjc/journal/v107/n1s/full/bjc2012112a.html; http://www.hse.gov.uk/cancer/research.htm

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

19

se omogućiti paket alata i informacija koji ih usmjerava i upućuje da osmisle i provedu vlastite intervencije u borbi protiv profesionalnih bolesti.

Ključna značajka HSE-ove nove kampanje pod nazivom Čuvajte se azbesta jest besplatna internetska aplikacija za telefone, tablete i prijenosna računala koja zanatlijama omogućuje da utvrde gdje bi u svojem poslu mogli doći u kontakt s azbestom. Osim toga, nudi im pomoć u tome kako se nositi s rizicima koja je osmišljena prema njihovim potrebama. Trgovina građevinskim materijalima TradePoint distribuira i besplatne sigurnosne pakete za azbest (51). Bolesti povezane s azbestom odgovorne su za približno 4 500 smrti svake godine te su i dalje najveći uzrok smrti povezanih s radom jer 20 zanatlija svakoga tjedna umre od bolesti povezane s azbestom.

Amozit i krokidolit, poznati i kao smeđi, odnosno plavi azbest, zabranjeni su 1985., dok je krizotil ili bijeli azbest 2000. godine proglašen nezakonitim. Međutim, prema novom istraživanju, građevinski radnici, stolari, ličioci i dekorateri mogu doći u kontakt s azbestom i do 100 puta godišnje.

Najvećem riziku izloženi su radnici koji redovito rade s materijalom iz zgrada (što ih izlaže riziku izloženosti azbestu) – drugim riječima, zanatlije koji rade na malim gradilištima i na projektima u građevinskoj i industrijama održavanja, približno 1,8 milijuna ljudi diljem Ujedinjene Kraljevine. Ciljana publika kampanje jesu oni kojima nije potrebno odobrenje za rad s azbestom, koji nisu pripremljeni za rad s azbestom te koji se nesvjesno često izlažu azbestu u sklopu svojeg svakodnevnog rada. Istraživanje kojim je u rujnu 2014. obuhvaćeno 500 zanatlija (52) pokazalo je da, iako je njih 53 % znalo da azbest može biti prisutan u zgradama izgrađenim prije 1970., samo ih je 15 % znalo da se još može pronaći u zgradama sagrađenim do 2000. Samo je 30 % ispitanih osoba moglo točno utvrditi sve ispravne mjere za siguran rad s azbestom, dok ih je tek nešto više od polovice napravilo najmanje jednu potencijalno smrtonosnu grešku pokušavajući utvrditi kako da ostanu sigurni.

Kampanja pod nazivom Čuvajte se azbesta slijedi HSE-ovu kampanju Skriveni ubojica koja je provedena između 2008. i 2010. Procjena nakon kampanje pokazala je da je ona imala ogroman učinak: postigla je 85 % svjesnosti među ciljanom publikom, od čega ih je 90 % izjavilo da ih se izazvalo da razmišljaju o vlastitoj izloženosti azbestu, a 87 % ih je izjavilo da sada mnogo bolje razumiju rizike.

HSE također povećava suradnju s ostalim organizacijama na prevenciji profesionalnih bolesti. Primjer novog pristupa jest projekt LOcHER (Učenje o profesionalnom zdravlju doživljavajući rizike) čiji je cilj na inovativan način angažirati mlade ljude i privući im pozornost.

12 Prioriteti u istraživanju bolesti povezanih s radom, razmatranja o troškovima i prevencija profesionalnih bolesti: Kanada

Paul-Émile Boileau, znanstveni direktor instituta Institut de Recherche Robert-Sauvé en Santé et en Sécurité du Travail (IRSST), predstavio je odabrane statistike o profesionalnim bolestima u provinciji Quebec i u Kanadi, dao pregled istraživanja o profesionalnim bolestima i raspravljao o aktivnostima prijenosa znanja. IRSST, istraživački institut za sigurnost i zdravlje na radu u Quebecu, osnovan je u Quebecu 1980., a upravni odbor čini jednak broj predstavnika sindikata i predstavnika poslodavaca.

Pridonosi sprječavanju industrijskih nezgoda i profesionalnih bolesti te rehabilitaciji pogođenih radnika; širi znanje i služi kao znanstveni referentni centar; pruža laboratorijske usluge i nudi stručnost javnoj mreži za profesionalno zdravlje i sigurnosnu prevenciju. Četiri su područja istraživanja: prevencija kemijskih i bioloških opasnosti, održiva prevencija i radno okruženje, mehanička i fizička prevencija rizika; i profesionalna rehabilitacija.

(51) Za više informacija pogledajte https://sm.britsafe.org/hse-launches-new-asbestos-behaviour-change-

campaign#sthash.GeEncw6e.dpuf (52) Istraživanje u svrhu informiranja o kampanji Azbest 2013. – 2014. Dostupno na: http://www.hse.gov.uk/Asbestos/assets/docs/insight-research-2013-14.pdf

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

20

U Quebecu se profesionalnom bolešću smatra „bolest koja je dobivena ili je u vezi s radom, koja je karakteristična za taj posao ili koja je izravno povezana s rizicima specifičnima za taj posao”. Ova se definicija razlikuje među kanadskim provincijama, što otežava usporedbu brojeva. Primjerice, u Britanskoj Kolumbiji bolest se može definirati i kao onesposobljenost koja je rezultat izloženosti onečišćenju. Za razliku od traumatskih nezgoda (280 813), profesionalne bolesti (16 230) predstavljaju približno 5 % svih prihvaćenih ozljeda između 2008. i 2011. Sveukupno, došlo je do smanjenja ukupnog broja nezgoda i ta se tendencija može zabilježiti u svim provincijama. Međutim, broj profesionalnih bolesti ima tendenciju rasta. Najčešće su bolesti živčanog sustava ili osjetilnih organa. Gluhoća i gubitak sluha te sindrom karpalnog tunela čine tri četvrtine svih prihvaćenih slučajeva godišnje u Quebecu. Slijede mišićno-koštana oboljenja, potom tendinitis, epikondilitis i burzitis. U kategoriji dišnog trakta zastupljeni su azbestoza, astma i silikoza. Mezoteliom je najčešća bolest u kategoriji profesionalnih rakova. Postoje i slučajevi kontaktnog dermatitisa koji se smatraju profesionalnim bolestima. Sveukupno, mišićno-koštana oboljenja najčešće su prijavljivane bolesti.

Da bi se utvrdilo koliko se istraživanja provodi u Kanadi o profesionalnim bolestima, izvedeno je ispitivanje među kanadskim institutima koji su provodili istraživanja o toj temi. IRSST je utvrdio 15 istraživačkih instituta koji su radili na projektima o profesionalnim bolestima, većina njih međusobno surađujući. Pet istraživačkih instituta zaslužno je za 85 % istraživanja o profesionalnim bolestima u Kanadi: Worksafe BC, Institut National de Santé Publique Québec (INSPQ), IRSST, Workplace Safety and Insurance Board Research Advisory Council (WSIB RAC) i Occupational Cancer Research Centre (OCRC).

Bolesti kojima se većina projekata bavila bile su rak i astma, no obuhvaćene su bile i bolesti dišnog trakta, mišićno-koštani poremećaji i azbestoza. Iako je gluhoća na prvome mjestu među prepoznatim slučajevima, bila je predmetom samo dviju studija. Provedene su studije o buci, no malo njih o samoj gluhoći. Od provedenih istraživanja, 37 % odnosilo se na probleme s plućima, primjerice rak pluća, astmu, probleme dišnog trakta, azbestozu i beriliozu. Dvanaest studija o dišnom traktu bilo je različito, a uključivale su projekte o alveolitisu, infekcijama arhebakterijama, SARS-u i drugim respiratornim virusima.

Kad je riječ o raku, većina studija odnosila se na rak općenito, no prevladavao je rak pluća.

Kad je riječ o mišićno-koštanim poremećajima, najproučavaniji je tendinitis.

Kad je riječ o vrstama studija o profesionalnim bolestima, postojao je široki raspon nacrta studija, od temeljnih istraživanja do osvrta na literaturu. Tri glavne vrste studija bili su epidemiološki nacrti, procjene izloženosti i razvoj alata te su činile 71 % svih studija.

U istraživanju raka dobar udio istraživanja činile su epidemiološke studije, studije procjene izloženosti i osvrti na literaturu. Primjerice, IRSST je zajedno s istraživačima iz Nizozemske izdao osvrt na literaturu o raku među radnicima u brodogradilištu.

Na temelju podataka iz razdoblja od 2005. do 2007. procijenjene su i razlike u naknadama troškova radnika između ozljeda i bolesti. Procijenjeno je da ukupni trošak iznosi 850 331 968 CAD, pri čemu prosječni trošak iznosi 7 058 CAD po slučaju (6 730 CAD za ozljede i 14 374 CAD za bolesti) te 108 382 CAD po smrtnom slučaju (90 595 CAD za smrt zbog ozljede i 131 945 CAD za smrt zbog bolesti).

Kompenzacijski troškovi (naknada štete i liječnički troškovi) čine samo dio ukupnih troškova. Slika se može znatno razlikovati promatraju li se samo kompenzacijski troškovi. Stoga je IRSST razvio metodu procjene ukupnih troškova profesionalnih ozljeda i bolesti.

Sastavni dijelovi troška obuhvaćaju:

liječničke troškove: svi izdatci koji nastaju zbog liječenja i rehabilitacije ozlijeđenog radnika; troškove pogreba; troškove plaće (sati koji nisu odrađeni, ali su plaćeni (plaća i ostale povlastice) ozlijeđenom

radniku); gubitke produktivnosti (gubitci u plaćama i neplaćenom radu od kuće (metoda ljudskog

kapitala)); administrativne troškove (administrativne naknade nastale zamjenom ozlijeđenog radnika);

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

21

ljudske troškove; vrijednost promjene u kvaliteti života radnika i osoba u njegovu krugu tijekom trajanja takvih promjena i, u slučaju smrti, potencijalnih godina izgubljenog života (npr.: bol, patnja i gubitak užitka u životu) kao DALY ili vrijednost statističkog života.

Ukupni godišnji troškovi na temelju priznatih slučajeva procijenjeni su na 4,6 milijardi CAD (2006.), 1,5 % BDP-a Quebeca, s prosječnim troškom po slučaju od 38 355 CAD (32 848 CAD po ozljedi i 161 017 CAD po bolesti, 3 142 872 CAD po smrtnom slučaju zbog ozljede i 1 666 414 CAD po smrtnom slučaju zbog bolesti).

Većinom se radi o ljudskim troškovima (61 %) i gubitcima produktivnosti (33 %).

U padajućem redoslijedu po prosječnom trošku, povezani su s izloženošću buci, prometnim nezgodama, izloženošću štetnim tvarima, padovima i skokovima na nižu razinu, zapinjanjem ili gnječenjem, kontaktom s temperaturnim ekstremima, nasilnim djelima, ponavljajućim pokretima, padovima na istoj razini, pokliznućem ili spoticanjem.

Po prirodi ozljede i prosječnim troškovima, poredak je sljedeći: poremećaji uha, višestruke ozljede, lomovi, mentalni poremećaji, ostale ozljede, ostale bolesti, opekline, dorzopatije, mišićno-koštana oboljenja (osim poremećaja u leđima), otvorene rane, uganuća/istegnuća.

Po industriji, u padajućem redoslijedu troškova po slučaju: rudarstvo, pomoćne djelatnosti rudarstva te vađenja nafte i plina, upravljanje otpadom i sanacijske službe, specijalizirani izvođači, telekomunikacije, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda, pomoćne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, šumarstvo i sječa drveća, veletrgovci / distributeri naftnih derivata te lokalna, gradska i regionalna javna uprava.

Pobliže su razmotreni i financirani projekti prijenosa znanja koji su se odvijali u Kanadi. Ne samo da je važno uistinu provesti istraživanje, već postoji i potreba za prijenosom informacija. Može se raditi o prevenciji, sastavljanjem preporuka, ili o kampanji podizanja svijesti. Od svih istraživačkih centara i instituta, četiri su provela takve aktivnosti, a vodeći je INPQ sa sedam projekata o preporukama.

Neki primjeri projekata prijenosa znanja:

IRSST je sastavio brošuru o astmi na radnom mjestu kao projekt prevencije. INSPQ je objavio preporuke o udaljavanju trudnih radnica u školama, u vezi s gripom H1N1. Kad je riječ o kampanjama podizanja svijesti, OCRC je objavio informativni letak kako bi se

proširile informacije o čimbeniku rizika od raka među smjenskim radnicima.

Valja upamtiti:

Kanada je vrlo aktivna u istraživanjima o profesionalnim bolestima. Pet najaktivnijih istraživačkih instituta provelo je 85 % projekata od 2007. do 2012. godine. Razmatranja o troškovima nude drugačiju sliku od prevalencije relativnog rangiranja

profesionalnih ozljeda i bolesti. Profesionalne bolesti koje se najviše proučavaju su rak (29 %) i astma (14 %). Epidemiološki nacrti i studije procjene izloženosti čine više od 56 % projekata.

13 Zaključci Elke Schneider iz EU-OSHA-e zaključila je seminar sažimanjem glavnih saznanja i naglašavanjem važnih pitanja. Seminar se održao pod nazivom „prevencija” i bavio se mjerama bolje prevencije te glavnom temom „bolesti povezanih s radom”. Stoga se razmotrila potreba za bazom dokaza o doprinosu rada lošem zdravlju. Na ovoj su radionici predstavljeni neki alati koji služe i za unaprjeđenje baze dokaza i za bolju prevenciju na razini radnog mjesta. Također je bilo važno uključiti izjave ključnih dionika i organizacija aktivnih u ovom području.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

22

Neke istaknute točke bile su:

Potrebna je nova paradigma prevencije, ona koja je usredotočena na bolesti povezane s radom, a ne samo na profesionalne ozljede.

Prevencija profesionalnih bolesti te loše zdravlje povezano s radom glavni su izazov u svim zemljama. Službeni su podaci/informacije dosta ograničeni, posebice u zemljama u razvoju.

Prepoznavanje, prevencija i liječenje profesionalnih bolesti i nezgoda kao i unaprjeđenje sustava evidentiranja i prijave važni su prioriteti za unaprjeđenje zdravlja i pojedinaca i društava u kojima žive. To se može postići samo izgradnjom nacionalnog kapaciteta.

Dok se različite bolesti povezane s radom u Europi i ostatku svijeta nisu promijenile te su bolesti poput gubitka sluha, kožnih bolesti i dišnih poremećaja još uvijek važni čimbenici, kao novi se problemi diljem svijeta pojavljuju poremećaji mentalnog zdravlja povezani sa stresom na poslu, nezgode povezane s nasiljem i mišićno-koštani poremećaji.

Kad se govori o trendovima u lošem zdravlju povezanom s radom, ne treba razmatrati samo klasične i dobro definirane popise profesionalnih bolesti. Potrebno je uzeti u obzir mnogo veću kategoriju bolesti povezanih s radom, uključujući neurološke, mišićno-koštane i mentalne poremećaje. Ta je kategorija trenutačno nedovoljno definirana. Potrebno je potvrditi konsenzus o metodologiji kako bi se mjerili ti trendovi.

Razlika između nezgoda i bolesti nije jasno određena. Samoubojstvo i iznenadni kardiovaskularni događaji (moždani udar) u nekim se državama članicama smatraju profesionalnom nezgodom. Stoga su potrebni integrirani sustavi za evidentiranje kako bi se zabilježile i nezgode i bolesti.

Prema studijama o globalnom teretu povezanom s bolestima, sve veća opterećenja mentalnih i poremećaja ponašanja, mišićno-koštanih oboljenja i dijabetesa uvest će nove izazove za zdravstvene sustave i preventivni kapacitet. Sve je više dokaza o vezi između stresa i mišićno-koštanih oboljenja.

Neke države članice (primjerice Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Mađarska, Italija i Rumunjska) odgovorile su na te izazove uvođenjem propisa koji se odnose na sigurnost i zdravlje na radu ili pokretanjem važnih radnji kojima će se dotaknuti pitanja mentalnog zdravlja povezanog s radom.

Istraživanje o teretu bolestima povezanima s radom u Europi i Kanadi uglavnom se usredotočilo na neke rakove i dišne bolesti te na ograničeni popis čimbenika, poglavito zbog čvrste baze znanja o izloženostima koje dovode do tih bolesti. Ostale bi instrumente za utvrđivanje zdravstvenih problema na radu trebalo istražiti jer postoji potreba za nadopunjavanjem modela izloženosti bolesti modelom koji se usredotočuje na zanimanje/zadatak i zdravstveni ishod. Profili izloženosti specifičnih zanimanja mogu se povezati s podacima iz registara bolesti i istraživanja kako bi se procijenilo vjerojatni teret koji nastaje zbog bolesti. To bi također poduprlo pronalaženje uzročnih veza između okolnosti i izloženosti te pojave bolesti.

U svrhu utvrđivanja dugoročnih učinaka na zdravlje i poveznica s radom, trebalo bi istražiti raznolikije izvore podataka i zajedno ih analizirati, uključujući istraživanja, nacionalne zdravstvene registre, podatke socijalnog osiguranja i podatke o kompenzacijskim plaćanjima za ozbiljne i kronične bolesti, recepte za lijekove, odobrenu rehabilitaciju, registre bolovanja i povezane dijagnoze, rano umirovljenje i povezane dijagnoze te cjelokupnu smrtnost i smrtnost zbog određenog uzroka, podatke iz registara rakova o razdobljima morbiditeta raka i povezanim dijagnozama, podatke iz bolničkih evidencija o otpuštanju i povezane dijagnoze, podatke o radnom iskustvu povezane s podatcima poslodavca o ugovorima o radu te podatke o značajkama radnog mjesta. Matrice izloženosti na radu, uključujući procjene prevalencije i razinu izloženosti po specifičnom zanimanju, također mogu biti korisne za usmjeravanje i davanje prioriteta preventivnim aktivnostima.

Sustavi nadzora mogu pomoći u utvrđivanju odnosa uzroka i učinka koji prethodno nisu bili poznati te mogu podignuti svijest o problemima koji se javljaju. Primjena pristupa usredotočenog na bolesti kojim se nadopunjuje pristup usredotočen na rizike koji slijedi primjerice EU-OSHA-in Europski opservatorij za rizike (a priori rizici utvrđeni stručnim

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

23

fokusiranjem), pridonosi utvrđivanju problema u nastajanju ili problema koji nisu prije riješeni. Trebalo bi pokušavati i nastojati promicati razmjenu informacija o slučajevima nadzora preko granica kako bi se osnažila baza dokaza i podržala validacija. To bi također pomoglo u skraćivanju vremena između utvrđivanja problema i učinkovite prevencije.

Buduće studije temeljene na trenutačnim izloženostima i studije razvoja scenarija koje istražuju mogućnosti za prevenciju i njihove učinke na teret zbog bolešću mogle bi pomoći u određivanju i podržavanju prevencije. Primjer je studija koju su proveli Rushton i dr. o učinku preventivnih mjera kao što su ograničavanje izloženosti smjenskom radu kako bi se smanjio broj slučajeva raka dojke. HSE također trenutačno surađuje sa sveučilištem Oxford na praktičnim smjernicama za smanjenje smjenskog rada. OCRC u Kanadi objavio je kratki informativni letak o smjenskom radu.

Međutim, da bi se provele buduće studije, potrebne su informacije o izloženosti te također treba prikupiti informacije o izloženosti koja je povezana s problemima koji se javljaju, kao što su problemi mentalnih bolesti, višestruke izloženosti kemikalijama i biološkim sredstvima, čimbenici u vezi s organizacijom rada i ergonomski rizici, te veze među tim čimbenicima.

Studije o sustavima za prepoznavanje profesionalnih bolesti i o evidentiranim ozljedama iz Europe i Kanade pokazuju da je njihova svrha rijetko usmjeravati prevenciju. Istraživanje je često usredotočeno na procjenu izloženosti i epidemiologiju, a rijetko se bavi prevencijom na bazi dokaza.

Preventivna djelovanja na radnim mjestima, uz doprinos smanjenju bolesti, rijetko se provode s izričitim ciljem smanjenja ili prevencije bolesti. To je potvrđeno istraživanjem koje je provela Europska komisija, a u kojem su se analizirali postojeći sustavi za registraciju i kompenzaciju profesionalnih bolesti te je utvrđeno da se popisi rijetko koriste za vođenje prevencije, kao i određivanjem mjerila koje je proveo ACSH (Bodovna ploča 2009.(53)) na temelju istraživanja među državama članicama.

Studije također pokazuju da, kada se provode kampanje za prevenciju ili druge mjere, da se rijetko procjenjuju njihovi potencijalni učinci na smanjenje tereta zbog bolešću. Primjer Ujedinjene Kraljevine u procjeni i oblikovanju kampanja o azbestu može poslužiti kao primjer dobre prakse u vođenju drugih sličnih pristupa.

Jednako tako, istraživački, komunikacijski i promotivni prioriteti istraživačkih instituta i pružatelji i prikupljači informacija o sigurnosti i zdravlju na radu rijetko se usredotočuju na prijenos znanja za prevenciju bolesti.

Istraživanje o teretu zbog bolešću i naporima uloženima za prevenciju lošeg zdravlja na radu treba više razmotriti potrebe i okolnosti različite radne snage te se pozabaviti spolnim i dobnim dimenzijama te važnošću kumuliranog rizika od izloženosti radu i izvan rada. Koncept opasnosti na radnom mjestu potrebno je preusmjeriti kako bi se uključili čimbenici organizacije rada, sve raznolikija povijest izloženosti radnika zbog podugovaranja i čestih promjena posla te socioekonomskog statusa radnika. U suprotnom se korijenski uzroci nekih zdravstvenih problema povezanih s radom neće učinkovito rješavati.

Potrebno je podizanje svijesti o svemu navedenome među donositeljima odluka i ostalim sudionicima u području sigurnosti i zdravlja na radu.

(53) Bodovna ploča Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu - Izvršni sažetak (2010.), Dostupno na:

http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=4671&langId=en

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu KRATAK PREGLED DOGAĐAJA

24

Potrebno je sljedeće:

Poboljšano prikupljanje statističkih podataka i epidemiološko istraživanje kao i bolje metode procjene kako bi se pružili bolji dokazi i omogućio razvoj novih alata za praćenje. Potrebni su i podatci o priznatim bolestima.

Informacije o prednostima djelovanja u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu te dugoročno ocjenjivanje djelovanja.

Prijenos znanja s procjene izloženosti i učinaka na zdravlje na prevenciju na razini radnog mjesta.

Ciljana prevencija podržava se:

o sustavima za utvrđivanje studija slučaja zdravstvenih problema i ciljane prevencije; o ocjenom preventivnih programa i kampanja; o dugoročnim ocjenjivanjem politika, npr. smanjenje buke; o specifičnim djelovanjem za smanjenje zdravstvenih problema, npr. glasovni poremećaji;

i o ranom procjenom zdravstvenih problema povezanih s novim vrstama poslova (npr.

„zeleni” poslovi, pozivni centri, kućna njega itd.). Bolja upotreba postojećih alata: matrice izloženosti i analize hospitalizacije, registara bolesti i

smrti. Povezivanje zanimanja sa specifičnim zdravstvenim problemima kako bi se identificirali

„skriveni” uzroci i interakcije među čimbenicima rizika. Bolja svijest na razini poduzeća. Osnaživanje radnika. Obuhvaćenost preventivnim uslugama. Suradnja sudionika u različitim područjima politike.