Racunovodstvo i Financije-skripta

RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE

Mr.sc. Jasenka Bubić

Dugopolje, 2009 .god.

Računovodstvo i financije

Visoka poslovna škola Minerva 2

KAZALO

Preporučena literatura: ________________________________________________________ 5

Dopunska literatura: __________________________________________________________ 5

Oblici provoñenja nastave: ______________________________________________________ 5

Način provjere znanja i polaganja ispita: __________________________________________ 5

Sadržaj kolegija: ______________________________________________________________ 5

Neke predrasude… ____________________________________________________________ 6

Stvarnost...___________________________________________________________________ 6

Sadržaj računovodstva _________________________________________________________ 6

1.3. Računovodstveni proces ____________________________________________________ 7

Bitni sastojci knjigovodstvene isprave su: __________________________________________ 8

Primjeri knjigovodstvenih dogañaja: ______________________________________________ 9

* Evidencija i obrada podataka __________________________________________________ 9

Računovodstvene politike ______________________________________________________ 10

Računovodstveni postupci primjenjivani pri: ______________________________________ 10

MSFI i MRS ________________________________________________________________ 10

Korisnici računovodstvenih informacija: _________________________________________ 11

Računovodstveni sustav _______________________________________________________ 12

Računovodstveni sustav dijelimo na dva osnovna dijela: _____________________________ 12

Računovodstveni sustavi u Hrvatskoj ____________________________________________ 12

Temeljne razlike meñu računovodstvenim sustavima: _______________________________ 13

Računovodstvo poduzetnika ____________________________________________________ 13

Osnovni računovodstveni pojmovi _______________________________________________ 14

Temeljni financijski izvještaji___________________________________________________ 14

Račun dobiti i gubitka ________________________________________________________ 14

Izvještaj o promjenama kapitala ________________________________________________ 14

Izvještaj o novčanim tijekovima _________________________________________________ 15

Bilješke uz financijske izvještaje ________________________________________________ 15

Temeljne ekonomske kategorije financijskih izvještaja ______________________________ 15

Računski plan i formiranje razreda u financijskim izvještajima _______________________ 17

Knjigovodstveno konto (račun) s pravilima knjiženja________________________________ 21

Pravila knjiženja na kontima ___________________________________________________ 22

Poslovne knjige ______________________________________________________________ 23



RAČUNOVODSTVO PRIHODA I RASHODA ____________________________________ 24

1. PRIHODI ________________________________________________________________ 24

2. RASHODI ________________________________________________________________ 25

FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA ______________________________________ 27

RAČUNOVODSTVO DUGOTRAJNE IMOVINE __________________________________ 30

1. Računovodstvo nematerijalne imovine _________________________________________ 30

2. Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine __________________________________ 32

3. Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine _______________________ 33

RAČUNOVODSTVO KRATKOTRAJNE IMOVINE________________________________ 36

OBVEZE ___________________________________________________________________ 38

Definicije i sadržaj obveza _____________________________________________________ 38

Sadržaj obveza prema HSFI – 13________________________________________________ 40

Obveze obuhvaćaju: __________________________________________________________ 40

1.2. Priznavanje obveza _______________________________________________________ 40

Mjerenje i prestanak priznavanja obveza _________________________________________ 41

Početno mjerenje obveza ______________________________________________________ 41

Naknadno mjerenje obveza ____________________________________________________ 41

2. Obveze kao bilančna pozicija _________________________________________________ 42

2.1. Kratkoročne obveze _______________________________________________________ 43

Obveze prema dobavljačima (kratkoročne) u zemlji (konto 220 ) ______________________ 43

Obveze prema dobavljačima – fizičkim osobama (222)_______________________________ 43

2.2. Dugoročne obveze ________________________________________________________ 46

Obveze s osnova dugoročnih zajmova ____________________________________________ 46

Dugoročne obveze prema kreditnim institucijama (252) _____________________________ 46

3. Pristupni zadaci ___________________________________________________________ 47

2.4. Zadaci za vježbu (2) _______________________________________________________ 53

Zadatak III._________________________________________________________________ 54

DUGOROČNA REZERVIRANJA_______________________________________________ 55

Rezerviranje treba priznati kada:________________________________________________ 55

RAČUNOVODSTVO KAPITALA _______________________________________________ 60

1. Teorijski aspekti kapitala ____________________________________________________ 60

2. Računovodstveni okvir kapitala _______________________________________________ 61

3.Koncepti kapitala ___________________________________________________________ 62

Koncepti očuvanja kapitala i utvrñivanje dobiti (profita) _____________________________ 62



4. Izvještaj o promjenama kapitala ______________________________________________ 63

Obveznici sastavljanja Izvještaja o promjenama kapitala_____________________________ 64

5. Kapital u hrvatskim poduzećima sa aspekta bilančnih pozicija ______________________ 66

Korištena literatura: __________________________________________________________ 67



Preporučena literatura:

�Antony,R.N: Računovodstvo, RRiF,Zagreb, 2004.

�Brkanić,V. / Habek, M.: «RRiF-ov računski plan», XII prerañena naklada, Zagreb 2008.

�Bubić,J: Materijali predavanja,Split, 2009.

Dopunska literatura:

�Skupina autora: «Računovodstvo poduzetnika»,RRiF,Zagreb,2005.

�Skupina autora: Osnove računovodstva, HZRIFD,Zagreb, 2007.

Oblici provoñenja nastave:

�Predavanja

�Vježbe

�Testovi i kolokviji

�Konzultacije

�Pristupni zadaci

�Samostalno učenje i čitanje stručne literature

�Samostalno rješavanje poslovnih dogañaja

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Kolokviji, završni ispit pismeni i usmeni

Sadržaj kolegija:

1. Računovodstvo

2. Temeljne računovodstvene kategorije

3. Računovodstvo obveza i kapitala

�Stjecanje i konsolidirana izvješća

�Financijski izvještaji

�Financijski pokazatelji

�Razumijevanje financijskih izvještaja

�Upravljačko računovodstvo



Neke predrasude…

�Računovodstvo je samo rad s papirima

�Računovodstvo su samo T-konta

�Računovoñe su “štreberi”

�Računovodstvo je dosadno!

Stvarnost...

RAČUNOVODSTVO

�Pojam:

opisivanje, mjerenje i tumačenje ekonomskih aktivnosti poslovnih subjekata

�Razlozi voñenja računovodstva:

-utvrñivanje rezultata ekonomskih aktivnosti

-kontrola zakonitosti aktivnosti

�ciljevi kontrole su:

-osiguranje državnih prihoda

-zaštita vjerovnika i dioničara

Računovodstvo podrazumijeva *prikupljanje podataka, njihovu *evidenciju i obradu, te

*izradu financijskih izvještaja.

Sadržaj računovodstva

Računovodstvo je ukupnost sustava koji obuhvaća:

-Računovodstveno planiranje (evidencija o i budućim dogañajima)

-Knjigovodstvo (knjiženje poslovnih dogañaja )

-Računovodstvenu kontrolu( ispravnost i pouzdanost računalnih podataka i informacija)

-Računovodstvena analiza(utvrñuje povezanost ostvarenih poslovnih aktivnosti i planiranih)

-Računovodstveno informiranje (ima zadatak da podatke i informacije prezentira vanjskim i

internim korisnicima)



1.3. Računovodstveni proces Obuhvaća tri faze:

�Ulaz podataka

�Obrada podataka

�Izlaz informacija

Ulaz podataka

Proces prikupljanja podataka o nastalim poslovnim dogañajima

Poslovni dogañaji predstavljaju inpute računovodstvenog procesa

Potvrda nastanka odreñenog poslovnog dogañaja jeste dokument (vjerodostojna isprava)

Proces obrade

Klasifikacija poslovnih dogañaja

Evidentiranje u poslovnim knjigama (dnevnik, glavna knjiga, analitičke knjige)

Sastavljanje probne bilance

Izlaz

Faza računovodstvenog procesa koja obuhvaća:

Sastavljanje financijskih izvještaja (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima,

izvještaj o promjenama kapitala)

-Uglavnom su namijenjeni eksternim korisnicima

-Propisani su računovodstvenim standardima i zakonskim propisima



*Prikupljanje podataka

Računovodstvene podatke prikupljamo u obliku Knjigovodstvenih isprava.

- je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a služi kao podloga za unošenje podataka u

poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih dogañaja.

Meñutim svi poslovni dogañaji nisu uvijek predmetom koji će se knjigovodstveno obraditi tj.

unijeti u poslovne knjige kao podatak, pa prema tome poslovne dogañaje možemo podijeliti na :

�knjigovodstvene dogañaje

�ostale poslovne dogañaje

Knjigovodstvenim dogañajima – nazivamo poslovne dogañaje (transakcije) koji svojim

nastankom mijenjaju imovinu, glavnicu, obveze, rashode, prihode i rezultat.

Knjigovodstveni dogañaj ima slijedeća obilježja:

�stvarno je nastao,

�može se izraziti novčanom jedinicom,

�mijenja pozicije imovine, glavnice, obveze, rashode, prihode,

�ima urednu knjigovodstvenu ispravu za dokaz da posjeduje navedena obilježja.

Bitni sastojci knjigovodstvene isprave su:

�naziv i adresa trgovačkog društva koje je izdalo ispravu,

�naziv isprave,

�datum, mjesto, broj izdane isprave i šifre,

�posebno se navodi datum nastanka poslovnog dogañaja,

�imena osoba koje sudjeluju u nastanku poslovnog dogañaja,

�količina i cijena u hrvatskoj valuti,

�potpis osoba ovlaštenih za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave.



Primjeri knjigovodstvenih dogañaja:

� Primili smo račune dobavljača,

� Izvršili smo polog novca prodavaonice,

� Dobili smo dokument o izvršenom prijeboju,

� Dobili smo zapisnik o krañi automobila u vlasništvu poduzeća,

� Dobili smo zapisnik o inventuri,

� Izdali smo kupcu račun.

* Evidencija i obrada podataka

�Računovodstvena načela

�Računovodstvene politike

�MSFI i MRS

�HSFI

�ZOR - Zakon o računovodstvu

Računovodstvena načela

GAAP (General Accepted Accouting Principles)

�Načelo neograničenog vremena poslovanja

�Načelo nastanka dogañaja

�Načelo razumljivosti

�Načelo subjekta

�Načelo važnosti

�Načelo opreznosti

�Načelo značajnosti

�Načelo pouzdanosti

�Načelo neutralnosti

�Načelo potpunosti

�Načelo usporedivosti



Računovodstvene politike

Obuhvaćaju računovodstvena načela, metode i pravila pri izradi i prezentiranju financijskih

izvještaja.

Računovodstveni postupci primjenjivani pri:

�Obračunu amortizacije

�Rezerviranjima

�Obračunu utroška zaliha

MSFI i MRS

MSFI i MRS predstavljaju okvir sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja.

Razvijeni su s ciljem ujednačavanja računovodstvenih propisa na meñunarodnoj razini HSFI

Izrada Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja temelji se na stečenoj računovodstvenoj

teoriji i praksi, Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja, kao i na IV. i VII. Direktivi

Europske unije (NN 30/08).

HSFI 1- Financijski izvještaji

HSFI 2- Konsolidirani financijski izvještaji

HSFI 3- Računovodstvene politike, promjene rač procjena, pogreške

HSFI 4- Dogañaji nakon datuma bilance

HSFI 5- Dugotrajna nematerijalna imovina

HSFI 6- Dugotrajna materijalna imovina

HSFI 7- Ulaganja u nekretnine

HSFI 8- Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

HSFI 9- Financijska imovina

HSFI 10- Zalihe

HSFI 11- Potraživanja

HSFI 12- Kapital

HSFI 13- Obveze

HSFI 14- Vremenska razgraničenja

HSFI 15- Prihodi

HSFI 16 –Rashodi

HSFI 17-Poljoprivreda



*Izrada financijskih izvještaja

�Bilanca

�Račun dobiti i gubitka

�Izvještaj o novčanom tijeku

�Izvještaj o promjenama kapitala

�Bilješke uz financijske izvještaje

Korisnici računovodstvenih informacija:

�Interni korisnici

- menadžeri na svim razinama poslovne piramide

Svi podaci koje koriste menadžeri poduzeća, najčešće nisu dostupni eksternim korisnicima, jer

predstavljaju poslovnu tajnu.

Interne korisnike najčešće zanimaju slijedeće informacije:

- kretanje troškova i prihoda,

- obujam proizvodnje (stupanj iskorištenosti kapaciteta),

- priljevi i odljevi novca (novčani tijek),

- stanje na zalihama,

- obveze prema dobavljačima (struktura prema dospijeću),

- potraživanja od kupaca (struktura prema dospijeću) itd.

� Eksterni korisnici

- vlasnici poduzeća (cijena dionice, dividenda)

- kreditori poduzeća (sposobnost vraćanja pozajmica)

- poslovni partneri (pouzdanost u svim poslovnim aktivnostima)

- državni organi:

�vlada i pojedina ministarstva,

�porezna uprava,

�statistički zavod,

�komisija za vrijednosne papire, itd.



Računovodstveni sustav

Računovodstveni sustav obuhvaća različite metode i tehnike

analiza, procjena, prognoza i planova. Uslijed toga su se razvila

nova područja računovodstva kao što su:

� menadžersko računovodstvo,

� financijsko računovodstvo,

� računovodstvo poreza,

� troškovno računovodstvo,

� računovodstvo odgovornosti,

� računovodstvo protokola i sl.

Računovodstveni sustav dijelimo na dva osnovna dijela:

-Formalizirano računovodstvo obvezno po zakonu ( financijsko i računovodstvo poreza)

-Neformalizirano (neobvezno) računovodstvo za interne potrebe

Propisi obveznog voñenja računovodstva u većini zemalja odnose se na financijsko računovodstvo

koje se temelji na knjigovodstvu.

Računovodstvo ≠ Knjigovodstvo

Knjigovodstvo se najčešće definira kao točno bilježenje ekonomskih promjena izraženih u

novčanim jedinicama u odgovarajućim knjigama.

Računovodstveni sustavi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se primjenjuju četiri temeljna zakonski regulirana računovodstvena sustava:

�Računovodstvo poduzetnika (poduzeća, banke, osiguravajuća i reosiguravajuća društva)

�Računovodstvo neprofitnih organizacija (udruge grañana, sindikati, športska društva, vjerske

zajednice i dr. koje nisu financirane iz proračuna)

�Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika

�Računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja (obveznici poreza na dohodak)



Temeljne razlike meñu računovodstvenim sustavima:

�priznavanje prihoda i rashoda

�obračun poreza

�primjena računskog (kontnog) plana

Računovodstvo poduzetnika

Računovodstvo poduzetnika temelji se na Zakonu o računovodstvu i MSFI-ovima, HSFI-ovima, ali

je i podržano nizom zakona, pravilnika, uredbi i mišljenja ministarstva financija i drugih nadležnih

institucija.

Poduzetnikom se smatra i pravna i fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem

ostvarivanja dobiti. – ZOR

Mali (uk. Aktiva 32.500.000,00 kn; Prihod 65.000.000,00 kn, 50 zaposlenika)

Srednji (uk. Aktiva 130.000.000,00 kn; Prihod 260.000.000,00 kn, 250 zaposlenika)

Veliki

Četiri najznačajnija kriterija koja se primjenjuju u računovodstvu svih vrsta poduzetnika

su:

�primjena sustava dvojnog knjigovodstva – svaka poslovna promjena iziskuje knjiženje dviju

stavki,

�primjena načela nastanka dogañaja – priznavanje financijskih dogañaja i transakcija u razdoblju

u kojem su nastali, neovisno novčanom tijeku,

�obveza voñenja poslovnih knjiga

- dnevnik (evidentira poslovne promjene slijedom nastanka),

- glavna knjiga (skup svih konta otvorenih tijekom godine),

- pomoćne knjige ( razrada i dopuna konta glavne knjige).

�obveza izrade temeljnih financijskih izvještaja

- bilanca,

- račun dobiti i gubitka,

- izvještaj o novčanom tijeku,

- izvještaj o promjenama kapitala,

- bilješke uz financijske izvještaje.



Osnovni računovodstveni pojmovi

Osnovni pojmovi su podijeljeni u slijedeće dvije skupine:

�Temeljni financijski izvještaji

�Osnovne ekonomske kategorije iz financijskih izvještaja

Temeljni financijski izvještaji

�Temeljni financijski izvještaji sastavljaju se u pravilu za poslovnu godinu. Moraju pružiti istinit,

fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog položaja i dobiti

ili gubitka.

�Temeljni financijski izvještaji čuvaju se trajno i u izvorniku, kao i početna bilanca osnivanja.

Prema ''Zakonu o računovodstvu'', propisani su temeljni financijski izvještaji:

Bilanca

Bilanca je prikaz imovine i njenih izvora na odreñeni dan. Imovina se u računovodstvenoj

terminologiji naziva aktiva, a njeni izvori pasiva.

Temeljna računovodstvena jednakost pri sastavljanju bilance glasi:

AKTIVA = PASIVA odnosno

IMOVINA = OBVEZE + VLASTITI KAPITAL Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je prikaz prihoda i rashoda, te financijskog rezultata poslovanja za odreñeno

vremensko razdoblje.

Izvještaj o promjenama kapitala

Prikaz strukture vlastitog kapitala i promjene na svim stavkama vlastitog kapitala i ukupno u

odnosu na početak razdoblja.



Izvještaj o novčanim tijekovima

Ovaj izvještaj prikazuje priljeve i odljeve novca, te rezultat toga odnosa za odreñeno vremensko

razdoblje.

Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke koje se izrañuju uz financijske izvještaje daju detaljnu raščlambu i dodatne podatke za

pojedine stavke iz bilance, računa dobiti i gubitka, te izvještaje o novčanim tijekovima.

Temeljne ekonomske kategorije financijskih izvještaja

Naredne ekonomske kategorije predstavljaju temeljni dio prethodno navedenih financijskih

izvještaja:

Imovina – aktiva

Aktiva predstavlja sve ono što se nalazi u vlasništvu poduzeća (zgrade, novac, zalihe, strojevi,

potraživanja itd.).

Izvori imovine – pasiva

Pasiva predstavlja izvore imovine, tj. glavnicu i obveze. Glavnica je izvor imovine vlasnika

(dioničara), dok su obveze ''tuñi'' izvori imovine (kreditora, dobavljača itd.)

Prihodi

Prihodi se najčešće ostvaruju prodajom proizvoda, usluga ili imovine poduzeća. Poduzeće

evidentira prihod u trenutku izdavanja računa, a ne trenutku naplate od kupca.

Dobitak

Dobitak je pozitivni financijski rezultat poslovanja, koji se javlja u situaciji kada su prihodi veći od

rashoda u obračunskom razdoblju.

Trošak

Trošak je cjenovno izražen utrošak elemenata poslovnog procesa, nastao pri stvaranju proizvoda ili

usluga (trošak rada, materijala, električne energije itd.).

Troškove dijelimo na uskladištile (proizvodne) i neuskladištive (administrativne).



Rashod

Rashodi proizlaze iz troškova, meñutim, prema MRS-u neuskladištivi troškovi postaju rashodi

odmah kada nastanu. Za razliku od njih uskladištivi troškovi postaju rashodi tek onda kada se

gotovi proizvodi (zbog kojih su proizvodni troškovi nastali) prodaju.

Gubitak

Gubitak je negativni financijski rezultat poslovanja koji se javlja u situaciji kada su rashodi veći od

prihoda u obračunskom razdoblju.

Priljevi novca

Priljevi označavaju povećanje novca i novčanih ekvivalenata u poduzeću. Priljevi se najčešće

ostvaruju naplatom potraživanja od kupaca, uzimanjem kredita, prodajom vrijednosnih papira itd.

Odljevi novca

Odljevi označavaju smanjenje novca i novčanih ekvivalenata u poduzeća. Odljevi se najčešće

javljaju zbog podmirivanja obveza, davanja kredita itd.



Računski plan i formiranje razreda u financijskim izvještajima Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na kontnom planu. Poduzetnici (osim financijskih

institucija) u skladu s Zakonom o računovodstvu sačinjavaju razradu kontnog plana vodeći računa

o specifičnostima obavljanja svoje djelatnost i posebnih zahtijeva za izvještavanjem.

Pri izradi kontnog plana polazi se od cjeline kontnih razreda koje se dalje razrañuju u zavisnosti od

potreba analitičkog izvještavanja. Polazište su kontni razredi ili klase.

Kontni razredi se dalje dijele na skupine konta a one dalje na osnovna konta

Razina opis razine šifriranje prva razred ili klasa od 0 do 9 druga skupina računa od 00 do 99 treća osnovni računi od 000 do 999 četvrta analitički računi od 0000 do 9999 Razred Sadržaj razreda 0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina 1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja i gubitak iznad

kapitala te troškovi i prihodi budućeg razdoblja 2 Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja, odgoñena plaćanja i prihodi

budućeg razdoblja 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara 4 Troškovi po vrstama, financijski i ostali rashodi 5 Mjesta i nositelji troškova 6 Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji 7 Pokriće rashoda i prihodi razdoblja 8 Financijski rezultat poslovanja 9 Kapital, pričuve te izvanbilančni zapisi



Razradu kontnog plana prikazuje se u razredu 0. Razred 0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Skupine: 00

01 02 03 04 05 06 07 08

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital Nematerijalna imovina Materijalna imovina-nekretnine Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva Biološka imovina Ulaganja u nekretnine Dugotrajna financijska imovina (s povratom dužim od 1 godine) Potraživanja (dulje od 1 godine) Odgoñena porezna imovina

Razradu skupine 03 prikazujemo u nastavku: Razred 0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Skupina 03 Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva osnovni računi 030

031 032 034 036 037 038 039

Postrojenja Oprema Alati, pogonski inventar i transportna sredstva Ostala materijalna imovina Predujmovi za materijalnu imovinu Materijalna imovina u pripremi Vrijednosno usklañenje postrojenja i opreme Akumulirana amortizacija materijalne imovine

Razred 0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Skupina 03 Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva osnovni računi 030 Postrojenja analitički računi 0300

0301 Tehnička postrojenja, ureñaji, spremnici, motori, platforme Strojevi i alati u svezi sa strojevima u pogonima i radionicama za obradu i preradu

Svi poduzetnici mogu primjenjivati naprijed navedeni računski plan (poduzetnici trebaju donijeti

Odluku o usvajanju kontnih planova od specijaliziranih tvrtki, u konkretnom slučaju ovdje smo

prezentirali računski plan RRIF)1 bez obzira na veličinu u skladu s Zakonom o računovodstvu, te

posljedično neovisno o tome primjenjuju li Hrvatske standarde financijskog izvještavanja ili

Meñunarodne standarde financijskog izvještavanja.

1 Brkanić i Habek: RRiF-ov računski plan za poduzetnike, RRIF plus d.o.o., XII. prerañena naklada, Zagreb,2008., str.5.



Dostavno knjigovodstvo vode poduzetnici prema čl.2. Zakona o računovodstvu (NN br.109/07), a

to su:

� trgovačka društva i

� druge pravne i fizičke osobe

koje su osnovane s ciljem ostvarivanja dobiti.

Posebno propisane kontne planove moraju primjenjivati:

� banke

� osiguravajuća društva

� investicijski fondovi

� neprofitne organizacije i

� proračunski korisnici.

Dvostavno knjigovodstvo moraju voditi i obrtnici kada ispune kriterije iz čl.2.st.4. Zakona o

porezu na dobit, ako u prethodnom poslovnom i poreznom razdoblju ostvare:

1. ukupan prihod veći od 2.000.000,00 kn ili

2. dohodak veći od 400.000,00 kn ili

3. dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn ili

4. u prethodnom poreznom razdoblju zapošljavao više od 15 radnika.

Potrebno je ispunjenje samo jednog od prethodnih uvjeta kako bi obrtnici prešli u sustav poreza na

dobit (ovo je još naziva prijelaz u sustav poreza na dobit po «sili zakona»). Prelaskom u sustav

poreza na dobit primjenjuju:

� načelo nastanka dogañaja

� obvezu primjene HSFI

� plaćanje PDV-a prema izdanim (a ne naplaćenim) računima, tj. R-1.



Raspored razreda u financijskim izvještajima prikazuje se u nastavku. Raspored razreda u bilanci (prema kontnom planu RRiF)2

BILANCA Razred AKTIVA Razred PASIVA

0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina

2 Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja, odgoñena plaćanja i prihodi budućeg razdoblja

1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja i gubitak iznad kapitala te troškovi i prihodi budućeg razdoblja

9 Kapital, pričuve te izvanbilančni zapisi

3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara

6 Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Raspored razreda kontnog plana prema pozicijama RDG

RAČUN DOBITI/GUBITKA Opis pozicije Razred /skupina konta Prihodi 7 /70 - 73 Troškovi 4 Rashodi 7 /75 - 78 Bruto financijski rezultat 7 / 790 Financijski rezultat poslovanja 8 Dobit/gubitak poslovne godine 9

2 Brkanić i Habek: RRiF-ov računski plan za poduzetnike, RRIF plus d.o.o., XII. prerañena naklada, Zagreb,2008.



Knjigovodstveno konto (račun) s pravilima knjiženja Knjigovodstveno konto predstavlja temelj čitavog dvojnog knjigovodstva. Konto je nosilac

podataka i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer

preuzima identitet odreñenog pojavnog oblika.

Svaki konto mora sadržavati minimum podataka:

� naziv konta, odnosno pozicije koja se na kontu prikazuje

� broj konta

� datum nastanka poslovne promjene

� oznaka dokumenta

� kratki opis poslovne promjene

� vrijednost promjene zapisane kao povećanje ili smanjenje

� novonastalo stanje tj. saldo konta

Promjene kojima se označavaju promjene, tj povećanje ili smanjenje neke ekonomske kategorije su

izrazi:

� duguje

� potražuje

Za potrebe razjašnjenja transakcija uglavnom se koristi tzv. T-KONTO

T – KONTO Duguje Naziv stavke Potražuje Svota duguje

Svota potražuje

Objašnjenja pojmova "duguje" i "potražuje": Izraz duguje označava knjiženje na lijevoj strani

konta, a izraz potražuje označava knjiženje na desnoj strani konta.



Pravila knjiženja na kontima

AKTIVA (IMOVINA) BILANCA PASIVA (IZVORI IMOVINE) _______________________________________________________________ D konto imovine P | D konto izvora imovine P __________________________ ______________________________ Povećanje Smanjenje Smanjenje Povećanje ( + ) ( - ) ( - ) ( + ) Povećanje na kontima Povećanje na kontima izvora imovine knjiži se imovine knjiži se dugovno potražno Kod smanjenja imovine Kod smanjenja izvora imovine knjiži se potražno knjiži se dugovno D Prihodi P D Rashodi P

Povećanje Povećanje

D Troškovi P Povećanje

D Dobit P D Gubitak P

Povećanje Povećanje



Poslovne knjige

Poslovne knjige se vode prema načelima dvojnog knjigovodstva tj. kod svake poslovne promjene

se evidentira njen učinak na imovinu i izvore imovine (glavnicu i obveze) trgovačkog društva.

Poslovne knjige sačinjavaju:

� dnevnik

� glavna knjiga

� pomoćne knjige

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se poslovne promjene upisuju prema vremenskom redoslijedu

nastanka. Glavna knjiga je sustavna evidencija o stanju i promjenama na imovini, obvezama,

glavnici, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu poslovanja. Pomoćne knjige se obično

izrañuju kao analitičke evidencije kupaca, dobavljača, zaliha, proizvoda, dugotrajne imovine,

blagajne…….

Danas se poslovne knjige u pravilu vode pomoću računala, a glavnu knjigu treba otiskati i uvezati

(ZOR,čl.12.). Dnevnik i glavna knjiga moraju se čuvati jedanaest godina, dok se pomoćne knjige

moraju čuvati sedam godina.

Raspored konta u glavnoj knjizi nije propisan zakonom, ali kontni plan mora biti ustrojen na takav

način da osigura potrebne pozicije za izradu financijskih izvještaja. Trgovačka društva moraju

najmanje jednom godišnje izvršiti popis (inventuru) imovine i obveza te uskladiti knjigovodstveno

stanje i stvarno stanje.



RAČUNOVODSTVO PRIHODA I RASHODA

1. PRIHODI Prihodi su temeljna računovodstvena kategorija koja se evidentira u financijskom izvještaju

Računa dobiti i gubitka kod poduzetnika. Evidentira se u razredu 7 – PRIHODI.

Računovodstveni postupak definiran je za mala i srednja poduzeća u RH, i ostala nekotirajuća

društva Hrvatskim standardom financijskog izvještavanja 15-PRIHODI.

Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja imovine ili smanjenja obveza, kad ti priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala,

osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudionika u kapitalu (HSFI 15,t.15.3.).

Prihodi proistječu iz redovne aktivnosti poduzetnika kao što su prihodi od:

- prodaje proizvoda

- prodaje robe

- pružanja usluga

- kamata

- tantijema

- dividendi

- nerealizirana dobit (prihod)

Prihodi trebaju obuhvatiti i druge stavke koje nisu naprijed navedene a udovoljavaju definiciji

prihoda.

Prihod je novac ili ekvivalent novcu koji je naplaćen ili će biti naknadno naplaćen temeljem

isporuke dobara i usluga (umanjen za PDV).

Prihodi su svrstani kao:

- poslovni prihodi

- financijski prihodi

- nerealizirana dobit (prihod)

- ostale-izvanredne prihode.



PRIHOD SE PRIZNAJE KADA JE VJEROJATNO DA ĆE BUDUĆE EKONOMSKE KORISTI ULAZITI KOD PODUZETNIKA I KADA KORISTI SE MOGU POUZDANO IZMJERITI (15.23.). Prihod će se proknjižiti na temelju ispostavljenog računa kupcima, bez obzira što će naplata uslijediti naknadno.

2. RASHODI

Rashodi su temeljna računovodstvena kategorija koja se evidentira u razredu 7 a objavljuje se u

računu dobiti i gubitka kao negativna stavka u formiranju financijskog rezultata poslovanja

poduzetnika.

Računovodstvena kategorija:

odreñena je nacionalnim standardom HSFI 16 RASHODI (N.N.35/08., primjena za nekotirajuća

društva u Hrvatskoj). Ostala trgovačka društva koja kotiraju na aktivnim tržištima kapitala obvezna

su primjenjivati meñunarodne računovodstvene standarde i meñunarodne standarde financijskog

izvještavanja.

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza, što ima za posljedicu smanjenje glavnice, osim onog u

svezi s raspodjelom sudionicima u glavnici.

Definicija rashoda obuhvaća rashode koji proistječu iz redovnih aktivnosti subjekata :

- troškovi prodaje,

- plaće radnika,

- amortizacija.

Rashodi obično imaju oblik odljeva ili smanjenja imovine kao što su: novac i novčani ekvivalenti,

zalihe, nekretnine, postrojenja i oprema.

Definicija rashoda obuhvaća i gubitke. Gubici predstavljaju i druge stavke koje udovoljavaju

definiciji rashoda, koji mogu i ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti.3 Kao takvi po prirodi se

3 MSFI: Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja, točka 79.,str.37.



ne razlikuju od drugih rashoda. Gubici kao rashod obično se prikazuju prebijeno s povezanim

prihodom. Npr. gubici iz prodaje dugotrajne imovine.

Rashodi nastaju iz transakcija i poslovnih dogañaja, a svrstani su kao:

� poslovne rashode

� financijske rashode

� nerealizirane gubitke

� ostale – izvanredne rashode. (t.6.10.).

Poduzetnik će u računu dobiti i gubitka u okviru poslovnih rashoda iskazati najmanje slijedeće

pozicije:

a. materijalni troškovi

i. troškovi materijala

ii. troškovi prodane robe

iii. ostali vanjski troškovi (troškovi usluga)

b. troškovi osoblja

i. nadnice i plaće

ii. troškovi poreza, socijalnog i mirovinskog osiguranja i drugo

c. amortizacija

d. vrijednosno usklañenje dugotrajne imovine

e. vrijednosno usklañenje kratkotrajne imovine

f. rezerviranja troškova i rizika

g. ostali troškovi poslovanja



FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA Na kraju poslovne godine (ili za dio poslovne godine u skladu s rješenjem nadležne uprave ili po

sili zakona: otvaranje stečaja ili likvidacije) poduzetnici su u obvezi utvrditi bruto financijski

rezultat poslovanja.

Bruto financijski rezultat poslovanja izračunava se kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.

Isti se evidentira i izračunava na kontu 790-Razlika prihoda i rashoda.

Ukupni prihodi računovodstveno se evidentiraju na potražnoj strani konta 790.

Ukupni rashodi računovodstveno se evidentiraju na dugovnoj strani konta 790.

Konto 790 se izravnava na način:

a) ako su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda, razlika u korist prihoda

računovodstveno se evidentira na dugovnoj strani konta 790 i potražno na kontu

800- Dobit prije oporezivanja.

b) ako su ukupni prihodi manji od ukupnih rashoda razlika u korist rashoda

računovodstveno se evidentira na potražnoj strani konta 790 i dugovno na kontu

801- Gubitak prije oporezivanja.

Nakon što se evidentira dobit/gubitak prije oporezivanja, poduzetnici moraju obračunati porez na

dobit. Prema važećem Zakonu o porezu na dobit ista se obračunava po stopi od 20% i to prema

slijedećoj formuli:

Porez na dobit = Porezna osnovica x 20%

Porezna osnovica izračunava se prema slijedećoj formuli:

Porezna osnovica = Dobit prije oporezivanja + porezna uvećanja – porezna umanjenja

ili:

Porezna osnovica = Gubitak prije oporezivanja + porezna uvećanja – porezna umanjenja



Shematski možemo prikazati utvrñivanje obveze poreza na dobit na jednom pojednostavljenom

primjeru kako slijedi:

R.b. Pozicija Iznos u kunama 1. Ukupni prihodi 1.000.000,00 2. Ukupni rashodi 800.000,00 3. Dobit prije oporezivanja 200.000,00 4. Porezna uvećanja 50.000,00 5. Porezna umanjenja 100.000,00 6. Porezna osnovica 150.000,00 7. Stopa poreza na dobit 0,20 8. Obveza poreza na dobit 30.000,00 9. Uplaćene akontacije poreza na dobit 20.000,00 10. Obveza uplate poreza na dobit (r.b. 8. – r.b.9.) 10.000,00 11. Mjesečna svota akontacije poreza na dobit (r.b. 8. : 12

mjeseci) 2.500,00

Obveznici poreza na dobit su trgovačka društva. To mogu biti i obrtnici ako na vlastiti zahtjev

zatraže od Porezne uprave odobrenje da plaćaju porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

Obračunsko razdoblje za koje se utvrñuje porezna obveza je poslovna godina i u načelu je

izjednačena s kalendarskom godinom (osim posebnih poslovnih slučajeva navedenih uvodno).

Porez na dobit obračunava se i plaća po stopi od 20%. Osnovica za obračun poreza na dobit

utvrñuje na kraju poslovne/kalendarske godine (za razdoblje od 01.01. do 31.12.

poslovne/kalendarske godine). Plaćene akontacije tijekom godine se odbijaju od ukupno utvrñene

porezne obveze za poslovnu godinu za koju je utvrñena obveza poreza na dobit.

Akontacije se ne plaćaju, ako je u protekloj godini ostvaren porezni gubitak.

Uvećanja porezne osnovice mogu biti rezultat slijedećih stavki: porezno nepriznati troškovi

osobnih automobila (30% + PDV), reprezentacije (70% + PDV), troškovi amortizacije iznad

dopuštenih,

U pravilu porezno nepriznati troškovi računovodstveno su evidentirani u razredu 4 i to kao

neuskaldištivi troškovi (iako postoje pozicije uvećanja porezne osnovice koji nisu evidentirani kao

računovodstveni rashodi a imaju status stavke uvećanja porezne osnovice).



Pri utvrñivanju porezne osnovice moguće su različite situacije konačnih rezultata. Nabrojiti ćemo

dvije osnovne situacije:

a) ako je porezna osnovica pozitivna (najčešće zbog pozitivne dobiti prije

oporezivanja) na nju se primjenjuje stopa poreza od 20%. U tom slučaju postoji

porezna obveza. Ona se računovodstveno evidentira dugovno na kontu 803 – Porez

na dobitak, te na kontu 243- Obveze za porez na dobit,

b) ako je porezna osnovica negativna (najčešće zbog negativne dobiti prije

oporezivanja) iskazuje se porezni gubitak. Porezni gubitak ne evidentira se

računovodstveno. U tom slučaju ne postoji obveza za porez na dobit.

Nakon što je utvrñen dobit/gubitak prije oporezivanja i utvrñena obveza poreza na dobit pristupa se

utvrñivanju neto financijskog rezultata.

Dobitak poslovne godine (Neto financijski rezultat) izračunava se kao razlika dobiti/gubitka

prije oporezivanja i utvrñene obveze poreza na dobit. De facto, sa konta 800-Dobit prije

oporezivanja radi se raspored dobiti prije oporezivanja na onaj dio koji pripada državnom

proračunu i onaj dio koji pripada vlasnicima društava.

U računovodstvenom obuhvatu evidentiramo kako slijedi:

Dobitak poslovne godine iskazuje se potražno na kontu 8040- Čisti dobitak razdoblja, potražno

se poravnava svota poreza na dobit koja je prethodno knjižena na kontu 803-Porez na dobit, te se

dugovno poravnava ukupni iznos koji je računovodstveno evidentiran na kontu 800 – Dobit prije

oporezivanja.

Nakon izvršenog rasporeda i evidentiranja dobiti/gubitka prije oporezivanja i poreza na dobit, te

iskazivanja neto financijskog rezultata na kontu 8040-Čisti dobitak razdoblja, utvrñena dobit

nakon oporezivanja prenosi se na poziciju kapitala u razredu 9. Ako je ostvarena dobit nakon

oporezivanja koja je potražno evidentirana na kontu 804, isti se iznos poravnava dugovno na kontu

8040 i računovodstveno se evidentira na kontu 950-Dobit financijske godine (nerasporeñen). Iznos

koji smo iskazali na kontu 950 povećava ukupni kapital u razredu 9.



U slučaju ostvarenog gubitka nakon oporezivanja isti se računovodstveno dugovno evidentira na

kontu 951- Gubitak poslovne godine. Gubitak nakon oporezivanja smanjuju ukupni kapital. Kod

onih poduzetnika kod kojih gubitak kao dugovno stanje postane veći od svih ostalih pozicija

kapitala, onda se razlika za negativni iznos kapitala prenosi u aktivu na kontu 170- Gubitak iznad

visine kapitala. Poduzetnici koji primjenjuju MSFI-e (Meñunarodne standarde financijskog

izvještavanja) ne prenose gubitak iznad visine kapitala u aktivu. Ovaj se gubitak prikazuje kao

negativna stavka kapitala i oduzima se od ukupne pasive.

RAČUNOVODSTVO DUGOTRAJNE IMOVINE

1. Računovodstvo nematerijalne imovine

Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizičkih obilježja koja se može identificirati.

Nematerijalna imovina obuhvaća slijedeće vrste imovine:

- izdaci za razvoj

- patenti

- licencije

- koncesije

- zaštitni znaci

- software

- dozvola za ribarenje

- franšize i ostala prava

- goodwill

- predujmovi za nematerijalnu imovinu i

- ostalu nematerijalnu imovinu. (HSFI-5,t.5.3).



Nematerijalna imovina je resurs:

a) kojeg kontrolira poduzetnik ka o posljedicu prošlih dogañaja

b) od kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi poduzetniku.

Temeljna odreñenja pojmova vezana za nematerijalnu imovinu:

a) Knjigovodstvena vrijednost: je iznos u kojem je imovina priznati u bilanci nakon

umanjenja za ispravak vrijednosti i akumuliranog gubitka od umanjenja.

b) trošak nabave: je iznos novca ili novčanih ekvivalenata ili fer vrijednosti ostalih naknada

za stjecanje neke imovine u vrijeme njezina stjecanja ili izgradnje, ili iznos koji se može

pripisati toj imovini u skladu s zahtjevima drugim HSFI.

c) Vrijednost u upotrebi: je sadašnja vrijednost novčanih tokova za koje se očekuje da će

nastati neprekidnom uporabom imovine i njezinim otuñenjem na kraju njezinog vijeka

uporabe ili da će nastati prilikom namirenja obveza.

d) Vijek uporabe: razdoblje u kojem se očekuje da će poduzetnik upotrebljavati imovinu ili

broj proizvoda (ili sličnih jedinica) za koje se očekuje da će ih poduzetnik ostvariti od te

imovine.

Nematerijalnu imovinu treba priznati samo ako:

- je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati

poduzetniku i

- trošak nabave te imovine se može pouzdano izmjeriti.

Na početku stjecanja nematerijalne imovine poduzetnik će istu procijeniti po trošku nabave.

Poduzetnici mogu stjecati nematerijalnu imovinu na različite načine. Najčešći način stjecanja jeste

kupnja. Interno dobiveni goodwill se ne priznaje kao imovina.

Trošak nabave dugotrajne nematerijalne imovine prilikom kupnje obuhvaća: 1. kupovnu cijenu nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata 2. carine 3. porezi koji se ne vraćaju 4. izdaci koji se izravno mogu pripisati pripremi ove imovine za namjeravanu upotrebu.



U postupku mjerenja nematerijalne imovine poduzetnik mora u svojoj računovodstvenoj politici

izbrati model:

a) troškovni model ili

b) revalorizacijski model.

ad.a) Nematerijalna imovina može se nakon početnog priznavanja mjeriti po njezinom trošku

nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i za akumulirani gubitak od umanjenja.

ad.b) Alternativno, nematerijalna imovina se nakon početnog priznavanja može mjeriti u

revaloriziranom iznosu, odnosno njenoj fer vrijednosti na datum revalorizacije troška nabave

umanjenom za naknadni ispravak vrijednosti i za naknadne akumulirane gubitke od umanjenja.

Fer vrijednost se treba odrediti prema aktivnom tržištu (prema HSFI-5).

Nematerijalna imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja se amortizira. Amortizacijski

vijek ove imovine treba se sustavno rasporediti tijekom procijenjenog vijeka uporabe.

Nematerijalna imovina s neodreñenim vijekom uporabe ne amortizira se. Poduzetnik treba testirati

nematerijalnu imovinu s neodreñenim vijekom trajanja za umanjenje usporeñujući iznos imovine

koji se može nadoknaditi s knjigovodstvenom vrijednošću imovine:

- godišnje i

- kad god postoji naznaka da se nematerijalna imovina može umanjiti.

Poduzetnici će prestati priznavati nematerijalnu imovinu kada nisu ispunjeni opći kriteriji za njeno

priznavanje, a osobito:

a) prilikom otuñenja ili

b) kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Računovodstveni obuhvat nematerijalne imovine knjiži se u razredu 0, i to na skupinama 00 i 01.

2. Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine

Materijalna imovina je nemonetarna imovina sa fizičkim obilježjima koja se može identificirati.

Obuhvaća slijedeće vrste imovine:

- zemljišta i šume

- grañevinske objekte

- postrojenja, strojeve i opremu



- alati, pogonski i uredski inventar i transportna sredstva

- predujmovi za dugotrajnu materijalnu imovinu

- ulaganja u nekretnine

- dugotrajna materijalna imovina u pripremi

Početno mjerenje dugotrajne materijalne imovine treba početno mjeriti po njenom trošku stjecanja

(trošku nabave). To uključuje:

- kupovnu cijenu

- uvoznu carinu

- ostale troškove koji se mogu pripisati dovoñenju sredstva u radno stanje.

Stjecanje dugotrajne imovine može biti:

- kupnjom (iz vlastitih ili iz kreditom banke)

- u vlastitoj izvedbi

Stjecanje nekretnina kupnjom razlikuje dvije poslovne situacije:

- nekretnine koje su sagrañene prije 01.01.1998. (oporezive sa 5% poreza na promet

nekretnina)

- nekretnine koje su sagrañene poslije 01.01.1998. (oporezive sa 22% PDV-a)

Nabava dugotrajne materijalne imovine računovodstveno se evidentira u razredu 0 na

odgovarajućim analitičkim kontima (nakon što je završen postupak investicije u tijeku i sredstvo

stavljeno u uporabu).

3. Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

Amortizacija dugotrajne i nematerijalne imovine odreñena je pripadajućim računovodstvenim

standardima i zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit (NN 90/05) za porezne

svrhe.

Zakonom o porezu na dobit definira se amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine koja se definira i klasificira kao rashod. Visina rashoda odreñena je svotom obračunatom

na osnovicu. Osnovicu za obračun čini trošak nabave dugotrajnog sredstva. Prema

računovodstvenim politikama usvaja se odreñena metoda obračuna amortizacije od koje zavisi

konačna visina obračuna amortizacije.



Managementu stoje na raspolaganju četiri metode obračuna amortizacije i to:

R.b. Metoda amortizacije 1. linearna/pravocrtna 2. ubrzana /progresivna 3. padajućeg salda/degresivna 4. metoda po jedinici proizvodnje/funkcionalna metoda Nadalje konačni obračun amortizacije kapo rashoda u zavisnosti je o broju mjeseci za koji se

obračun amortizacije radi.

Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je

pojedinačni trošak nabave bio veći od 2.000,00 kn i vijek trajanja duži od 1 godine.

Amortizaciji ne podliježu:

- zemljišta

- šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva

- financijska imovina

- spomenici kulture i umjetnička djela

Management poduzeća može svojim računovodstvenim politikama usvojiti i stope obračuna

amortizacije koje su drugačije od onih koje su propisane Zakonom o porezu na dobit i koje su u

RDG-u porezno priznati troškovi. Zakonom su odreñene godišnje amortizacijske stope i to kako

slijedi:

Dugotrajna imovina Dopuštena godišnja stopa (%)

Udvostručena stopa (%)

Grañevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT 5 10 Osnovno stado i osobni automobili 20 40 Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih) i mehanizacija

25 25

Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

50 100

Ostala nespomenuta imovina 10 20



Obračun amortizacije u porezne svrhe započinje od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca

u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. Obračun amortizacije za prodanu, darovanu

imovinu ili na drugi način otuñenu imovinu završava krajem onog mjeseca u kojem je dugotrajna

imovina bila u upotrebi.

Neamortizirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u onom

obračunskom razdoblju u kojem je ista imovina prodana, darovana ili otuñena na drugi način. Ako

trošak nabave za osobne automobile premašuje iznos od 400.000,00 kn, tada amortizacija iznad

navedenog troška nabave čini porezno nepriznati rashod.

Godišnja stopa amortizacije rezultat je predviñenog vijeka trajanja sredstva i izračunava se

pomoću slijedeće formule:

Godišnja stopa amortizacije (%) = 100 / broj godina trajanja

Godišnji trošak amortizacije obračunava se samo za onu imovinu koja je bila u uporabi cijelu

poslovnu godinu (svih 12 mjeseci) i to prema slijedećoj formuli:

godišnja stopa Godišnji trošak amortizacije (kn) = Nabavna vrijednost sredstva x ------------------------ 100 Poslovne situacije u poslovanju poduzeća znače kako imovina koja nije bila u uporabi svih 12

mjeseci zahtijeva obračun prema slijedećoj formuli:

godišnji trošak amortizacije Godišnji trošak amortizacije (kn) = --------------------------------------- x broj mjeseci u uporabi 12 Knjiženje iznosa obračunate amortizacije:

- dugovno knjiženje dugovno na odgovarajućim kontima skupne 43 i

- potražno knjiženje na odgovarajućim kontima skupine 019, 029, 039, 049, 059.



RAČUNOVODSTVO KRATKOTRAJNE IMOVINE 1.Opći obilježja kratkotrajne imovine kao resursa

Imovina se definira se kao osnovna računovodstvena kategorija koja predstavlja resurs kojeg

kontrolira poduzetnik. Nastaje kao rezultat prošlih dogañaja. Od nje se očekuje priljev budućih

ekonomskih koristi za poduzetnika.

Buduća ekonomska korist utjelovljena u imovini znači potencijal da se doprinese, izravno ili

neizravno, priljevu novca ili novčanih ekvivalenata (HSFI-1.t.1.6.).

Imovina se može mjeriti različitim metodama: trošak nabave, tekući trošak, ostvariva (utrživa)

vrijednost i fer vrijednost (HSFI-1,t.1.7.1.).

Imovina može biti:

- upotrijebljena pojedinačno ili u kombinaciji s ostalom imovinom u proizvodnji dobara i usluga

koje će poduzetnik prodati,

- razmijenjena za drugu imovinu,

- upotrebljava za podmirivanje obveza i

- podijeljena vlasnicima(HSFI-1.t.1.6.).

Računovodstveni okvir definira kratkotrajnu imovinu koja pored općih uvjeta imovine kao

resursa, treba ispuniti slijedeće uvjete:

- očekuje se da će se realizirati ili se drži za prodaju ili potrošnju u redovnom tijeku

poslovanja

- primarno se drži za trgovanje

- očekuje se da će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance

- novac ili novčani ekvivalent, osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili

uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje dvanaest mjeseci od

datuma bilance ( HSFI-1,t.1.12. i t.52. MRS 1.).

Sva druga imovina koja ne ispunjava prethodne uvjete kategorizira se kao dugotrajna.



Kratkotrajna imovina obuhvaća: Razred sadržaj razreda odgovarajuće skupine unutar razreda 1 Novac u bankama i blagajnama

kratkotrajna financijska imovina kratkotrajna potraživanja potraživanja od zaposlenih potraživanja od države za poreze, carinu i doprinose potraživanja od državnih institucija gubitak iznad visine kapitala plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunani prihodi

- 10 - 11 - 12 - 13 - 14 - 15 - 17 - 19

3 zalihe sirovina i materijala zalihe rezervnih dijelova zalihe sitnog inventara predujmovi dobavljačima sirovina, materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i autoguma

- 31 - 32 - 35 - 37

6 proizvodnja- troškovi konverzije nedovršeni proizvodi i poluproizvodi zalihe gotovih proizvoda (u skladištima ili vlastitim prodavaonicama) roba predujmovi za nabavu robe nekretnine i umjetnine u prometu dugotrajna imovina namijenjena prodaji-prekinuto poslovanje

- 60 - 62 - 63 - 64 i 65 - 66 - 67 - 68 - 69

Opća računovodstvena odreñenja:

1. nabava kratkotrajne imovine računovodstveno se knjiži dugovno na odgovarajućim

kontima u pojedinim razredima

2. dugovno se knjiži pretporez na kontu 1400 ili 1408

3. potražno se knjiži obveza prema dobavljačima

Obračun troškova nabave za imovinu iz razreda 3 i 6 provodi se preko obračuna nabave/kupnje na

skupinama 30 i 65.

Razduženja kratkotrajne imovine podrazumijeva nekoliko poslovnih situacija:

1. prodaju

2. otpremu u proces dorade ili proizvodnju



Razduženja predstavljaju smanjenje resursa koje za posljedicu mogu imati:

1. u situaciji prodaje iskazujemo prihod (potražno knjiženje)i obvezu za PDV te smanjenje

zaliha i trošak za prodano

2. u situaciji otpreme u proces proizvodnje iskazujemo smanjenje resursa u razredu 3

(potražno) i trošak u razredu 4 (dugovno knjiženje).

OBVEZE 1. Računovodstveni postupak obveza: mjerenje, priznavanje, prezentiranje i objavljivanje

Obveza je temeljna računovodstvena kategorija. Računovodstveni postupak obveza u svim

temeljnim odreñenjima definiran je Hrvatskim standardom financijskog izvještavanja 13-OBVEZE

(HSFI 13, N.N. 30/08.).Cilj ovog Standard ima za cilj propisati računovodstveni postupak za

mjerenje, priznavanje, prezentiranje i objavljivanje obveza (HSFI 13, t.13.1.).

Standard je u skladu je s MRS 1, MRS 12, MRS 17, MRS 37, MRS 38, MRS 39 i IV. Direktivom

Europske unije.

Definicije i sadržaj obveza

Obveza je sadašnja obveza poduzetnika, proizašla iz prošlih dogañanja i za čije se podmirenje

očekuje odljev resursa (13.3.).

HSFI 13 (t.13.4,13.5. i 13.6.) definira još nekoliko odreñenja za obveze:

- Obveza je dužnost ili odgovornost da se postupi ili nešto izvrši na odreñeni način.

- Obveze proizlaze iz prošlih transakcija ili drugih prošlih poslovnih dogañanja.

- Obveze se klasificiraju kao kratkoročne i dugoročne.

Kratkoročna obveza je sadašnja obveza koja ispunjava bilo koji od sljedeća četiri kriterija:

– Očekuje se da će se podmiriti u redovnom tijeku poslovnog ciklusa,

– Dospijeva za podmirenje u roku unutar dvanaest mjeseci poslije datuma bilance,

– Primarno se drži radi trgovanja,

– Poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgañati podmirenje obveze za najmanje

dvanaest mjeseci poslije datuma bilance (13.7.).



Obveze koje ne udovoljavaju bilo kojem od prethodno navedenih kriterija ovog Standarda

klasificiraju se kao dugoročne obveze (13.8.).

Računovodstveni okvir govori o financijskoj obvezi. Financijska obveza je svaka obveza koja je:

a) ugovorna obveza da se:

– isporuči novac ili druga financijska imovina drugom poduzetniku,

– razmjeni financijska imovina ili financijska obveze

b) ugovor koji će se podmirivati ili se može podmiriti vlastitim vlasničkim

instrumentima poduzetnika.

Podmirenje sadašnje obveze može se provesti na vise načina:

- novčanom isplatom;

- prijenosom druge imovine;

- pružanjem usluga;

- zamjenom te obveze s drugom obvezom;

- konverzijom obveza u kapital i

- da se vjerovnik odrekne svojih prava ili ih izgubi.(HSFI-13.t.1.6.)

Rezerviranje je obveza neodreñenog vremena i/ili iznosa (HSFI_13.13.)

Zakonska obveza (HSFI-13.t.14.) je obveza koja proizlazi iz:

– ugovora

– zakona

– drugog djelovanja zakona

Izvedena obveza je obveza koja proizlazi iz djelovanja poduzetnika gdje:

– putem prakse, publiciranih politika ili dovoljno odreñenih izjava, poduzetnik

pokazuje drugim strankama da će prihvatiti odgovornosti i

– kao rezultat toga, poduzetnik je stvorio opravdana očekivanja drugih stranaka da

će odgovornost biti realizirana.

13.16. Nepredviñena obveza je:

– moguća obveza proizašla iz prošlih dogañanja čije će ostvarenje biti potvrñeno

nastankom ili ne nastankom budućih poslovnih dogañanja koji nisu pod kontrolom poduzetnika,

– sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih dogañanja koja nije priznata s obvezom

da nije vjerojatno da će podmirivanje ove obveze zahtijevati odljev resursa.



Sadržaj obveza prema HSFI – 13

Ovaj Standard sadrži načela, pravila, postupke i metode mjerenja i evidentiranja, priznavanja i

objavljivanja obveza (13.17.). U ovom Standardu obuhvaćene su obveze koje nastaju iz

transakcija i poslovnih dogañanja a klasificiraju se kao kratkoročne i dugoročne.

Obveze obuhvaćaju:

– Obveze prema dobavljačima

– Obveze prema zaposlenima

– Obveze za predujmove

– Tekuće porezne obveze

– Obveze u svezi financijskog najma

– Obveze u svezi zajednički kontrolirane djelatnosti

– Obveze u svezi zajedničke kontrolirane imovine

– Financijske obveze (obveze za kredite, zajmove i dužničke vrijednosne papire)

– Rezerviranja

– Nepredviñena obveza

– Ostale obveze.

1.2. Priznavanje obveza

Obveza se priznaje kada je vjerojatno da će zbog podmirenja sadašnje obveze, doći do odljeva

resursa iz poduzetnika i kada se iznos kojim će se ona podmiriti može pouzdano izmjeriti.

Tekući porez za tekuće i prethodno razdoblje priznaje se kao obveza, u visini kojoj nije plaćen.

Na početku razdoblja najma financijski najam priznaje se kod najmoprimca kao imovina i obveze

po fer vrijednosti iznajmljene nekretnine odnosno, ako je niže po sadašnjoj vrijednosti minimalnih

plaćanja najma.

Pothvatnikov udjel u zajedničkoj djelatnosti priznaje se kao imovina i obveza u svojem

financijskom izvještaju. Poduzetnik će priznati financijske obveze kada postane jedna od

ugovorenih strana na koji se primjenjuju ugovoreni uvjeti.



Izdavatelj financijskih instrumenata kod početnog priznanja klasificira instrument kao

financijsku obvezu, financijsku imovinu ili vlasnički instrument.

Rezerviranje se priznaje kada:

– poduzetnik ima sadašnju obvezu (pravna ili izvedena) kao rezultat prošlog

dogañanja,

– je vjerojatno da će podmirivanje obveze zahtijevati odljev resursa i

– se iznos obveze može pouzdano procijeniti.

Nepredviñena obveza ne priznaje se nego se samo objavljuje u bilješkama.

Ako poduzetnik ima štetni ugovor, sadašnja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i kao

rezerviranje u visini gubitka.

Mjerenje i prestanak priznavanja obveza

Početno mjerenje obveza

Tekuće porezne obveze za tekuća i ranija razdoblja treba mjeriti iznosom za koji se očekuje da će

se platiti ili povratiti od porezne vlasti, primjenjujući porezne stope i porezne zakone koji su na

snazi na datum bilance (13.28).

Iznos priznat kao rezerviranje treba biti najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirivanje

sadašnje obveze na datum bilance.

Kod početnog priznanja financijske obveze mjere se po fer vrijednosti. Ako poduzetnik naknadno

ne mjeri financijske obveza po fer vrijednosti čija se promjena ne priznaje u računu dobiti i gubitka

tada se pri početnom priznavanju dodaju transakcijski troškovi.

Naknadno mjerenje obveza

13.31. Nakon početnog priznanja poduzetnik treba mjeriti financijske obveze po amortiziranom

trošku primjenom metode efektivne kamatne stope osim:

– financijskih obveza po fer vrijednosti čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobiti i

gubitka. Takve se obveze, mjere po fer vrijednosti,

– financijske obveze koje nastaju ako prijenos financijske imovine ne udovoljava zahtjevima

prestanka priznavanja ili se računovodstveno tretira primjenom pristupa nastavka kontinuiranog

sudjelovanja u imovini.

Ostale obveze naknadno se mjere po fer vrijednosti.



Prestanak priznavanja obveza

Sasvim općenito obveza se prestaje priznavati kada ne ispunjavaju kriterije iz točke 13.18 ovog

Standarda.

Obveza se prestaje priznavati ako je ona nestala tj. ako je ona podmirena, istekla ili ako se

vjerovnik odrekao svojih prava ili ih je izgubio.

Objavljivanje obveza

Poduzetnik treba u bilješkama objaviti sve značajne vrste (nepredviñenih) obveza koje ne

udovoljavaju kriterijima za priznavanje u bilanci (13.34.).

DATUM STUPANJA NA SNAGU HSFI-13: Poduzetnik treba primjenjivati ovaj Hrvatski

standard financijskog izvještavanja za razdoblje započeto 1. siječnja 2008. godine i poslije.

Ako poduzetnik primjenjuje ovaj Standard za razdoblje započeto 1. siječnja 2008. i poslije toga,

treba objaviti tu činjenicu (13.36.).

2. Obveze kao bilančna pozicija

Obveze su bilančna pozicija pasive. U financijskim terminima predstavljaju tuñe izvore imovine.

Uobičajeno se dijele na kratkoročne i dugoročne. Saldo na svim kontima obveza na datum bilance

treba biti potražan ili nula. Dugovni saldo pod uvjetom da nije došlo do greške u knjiženju treba

prenijeti na potraživanja.

Specifične kategorije obveze uključuju:

- dugoročna rezerviranja za troškove i rizike

- odgoñena plaćanja i prihodi budućeg razdoblja



2.1. Kratkoročne obveze

Obveze čije se podmirenje, računajući od datuma bilance, očekuje u roku kraćem od godine dana.

Obveze prema dobavljačima (kratkoročne) u zemlji (konto 220 )

Nastaju na temelju primljene isporuke dobara ili usluga. Knjiže se na temelju primljenog računa

(R1).

Obveze prema dobavljačima u zemlji knjiže se na kontu 220 koji se raščlanjuje na slijedeće

skupine obveza:

� 2200- Dobavljači zaliha

� 2201- Dobavljači usluga

� 2202- Dobavljači opreme, postrojenja i nekretnina

� 2203- Dobavljači nematerijalne imovine

� 2204- Dobavljači iz operativnog leasinga

Navedene skupine obveze prema dobavljačima raščlanjuju se analitički i vode se za svakog

dobavljača posebno. Uspostavlja se analitičko knjigovodstvo dobavljača (salda konta dobavljača).

Stanje na sintetičkom kontu obveza prema dobavljačima u zemlji treba odgovarati zbroju

analitičkih konta dobavljača.

Obveze prema dobavljačima – fizičkim osobama (222)

U dobavljače fizičke osobe pripadaju obveznici poreza na dohodak kao što su:

- obrtnici "dohodaši"

- slobodna zanimanja

- povremeni autori

- najmodavci

Ako su dobavljači-fizičke osobe obveznici poreza na dohodak i obveznici PDV-a prema

naplaćenim računima (naknadama) ispostavljaju račune s oznakom R-2. Poduzeće može iskoristiti

pretporez tek kad račun plati.



Pretporez po primljenom računu R-2 knjiži se na kontu 1408-Pretporez koji još nije priznat. Konto

1408 ne uzima se u obračun saldiranja PDV-a. Kad se račun R-2 plati, pretporez se prenosi s konta

1408 na konto 1400.

Obveze za izdane mjenice

Podmirivanje obveza izdanim mjenicama. Na taj način jedna obveza se zatvara i zamjenjuje

obvezom za izdane mjenice koje će u odreñenom roku biti podmirene.

Obilježja izdane mjenice:

� sredstvo bezgotovinskog plaćanja

� instrument kreditiranja

� instrument osiguranja plaćanja

Mjenica može sadržavati:

� svotu glavnog duga

� ugovorene kamate

� PDV na kamatu

Obveze s osnove kratkoročnih zajmova (213) i naknadna ulaganja u neupisani i upisani kapital društva Nastaju uzimanjem financijskih ili robnih zajmova od:

� vlasnika poduzeća

� grañana

� drugih poduzeća

� kreditnih institucija

Računovodstveni i porezni postupak:

� u odnosu na zajmove prema kreditnim institucijama ne obračunava se PDV na kamate

� u odnosu na ostale zajmodavce koji su u sustavu PDV-a obračunava se PDV na kamatu



Vlasnici poduzeća kao zajmodavci (koji daju pozajmice svom poduzeću):

� mogu ih dati beskamatno

� mogu ih dati uz obračun kamate (kamata se smatra dohotkom od kapitala i oporezuje se

prema Zakonu o porezu na dohodak)

� mogu odlučiti da pozajmicu daju svom društvu radi povećanja kapitala ( to može provesti

kroz uknjižbu na sudu ili izvršiti ulaganje u neupisani kapital

Ulaganje dioničara ili članova društva u neupisani kapital ne smatra se oporezivim prihodom

(čl.9.st.2., Pravilnika o porezu na dobit).

Pod ulaganjem u neupisani kapital društva razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima

predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti

društva.

O ulaganju mora postojati:

� društveni ugovor

� druga pisana izjava

Za takova ulaganja ne smije postojati:

� sadašnja obveza društva

� buduća obveza društva

� društvo mora imovinu posjedovati i s njom raspolagati.

Neupisani kapital se može za sada knjižiti na kontu 911- Kapitalne pričuve iz ulaganja članova

društva i dioničara.



Kratkoročne obveze prema kreditnim institucijama (214)

To su obveze za primljene kredite od:

� banaka

� osiguravajućih društava

� drugih financijskih institucija

Kamate i ostale usluge naprijed navedenih kreditora su osloboñene PDV-a.

2.2. Dugoročne obveze

To su obveze čiji je rok vraćanja duži od jedne godine računajući od datuma bilance.

Obveze s osnova dugoročnih zajmova

To su zajmovi koji su primljeni od drugih društava ili grañana čiji je rok vraćanja duži od godine

dana od datuma bilance. Knjiže se na analitičkim kontima konta 251. Na kontu 251 knjiži se

glavnica duga bez kamata. Anuiteti zajma otplaćuju se u vremenskim intervalima i u svotama koje

se definiraju ugovorom i planom otplate. Obračunate kamate evidentiraju se kao trošak razdoblja

na koje se odnose. Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u svakom obračunskom razdoblju za

plaćanje PDV-a ispostavljati račune za kamate sa zaračunatim PDV-om.

Dugoročne obveze prema kreditnim institucijama (252)

To su obveze za primljene dugoročne kredite od banaka, osiguravajućih društava i ostalih

financijskih institucija.

Obveza za primljeni kredit knjiži se u svoti glavnice bez kamata. Otplata kredita knjiži se kao

smanjenje obveze (za dio anuiteta koji se odnosi na glavnicu), a dio koji se odnosi na kamate knjiži

se na troškove razdoblja na koje se odnose. Na kamate koje naplaćuju banke i ostale financijske

institucije ne obračunava se PDV.



3. Pristupni zadaci Obveze prema dobavljačima u zemlji

1. Primili smo račun dobavljača za računalnu opremu na iznos od 15.000,00 kn + PDV.

Računalnu opremu smo odmah stavili u uporabu.

2. Primili smo račun od HEP-a za utrošenu električnu energiju u proizvodnji na iznos od

10.000,00 kn + PDV.

3. Podmirili smo obveze prema dobavljačima sa žiro računa.

Knjiženje u dnevniku: R.b. Opis knjiženja konto duguje potražuje 1. Računalna oprema

Pretporez po ulaznim računima Dobavljači opreme Za fakturnu vrijednost računalne opreme

0311 1400 2202

15.000,00 3.300,00

18.300,00

2. Trošak električne energije Pretporez po ulaznim računima Dobavljači usluga Za fakturnu vrijednost usluga

4060 1400 2201

10.000,00 2.200,00

12.200,00

3. Dobavljači opreme Dobavljači usluga Žiro račun Za podmirenje dobavljača

2202 2201 1000

18.300,00 12.200,00

30.500,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 0311 Računalna oprema 1400 Pretporez po ulaznim računima

1) 15.000,00 1) 3.300,00 2) 2.200,00

2202 Dobavljači opreme 4060 Trošak električne energije

3) 18.300,00 18.300,00 (1 2) 10.000,00

2201 Dobavljači usluga 1000 Žiro račun

3) 12.200,00 12.200,00 (2 S° xxxxxxx 30.500,00 (3



Obveze prema dobavljačima – fizičkim osobama

1. Kupljen je materijal koji je stavljen na zalihe, te je dobavljač obrtnik ispostavio račun R-2 u

svoti od 55.000,00 kn + PDV.

2. Obveza prema obrtniku podmirena je sa žiro računa te priznajemo pravo na pretporez.

Knjiženje u dnevniku:

R.b. Opis knjiženja konto duguje potražuje 1. Zalihe materijala

Pretporez koji još nije priznat Dobavljači obrtnici Za račun R-2 obrtnika

3100 1408 2220

55.000,00 12.100,00

67.100,00

2. Dobavljači obrtnici Žiro račun Pretporez po ulaznim računima Pretporez koji još nije priznat Za plaćanje računa R-2 i priznavanje pretporeza

2220 1000 1400 1408

67.100,00

12.100,00

67.100,00

12.100,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 3100 Zalihe materijala 1408 Pretporez koji još nije priznat

1) 55.000,00 1) 12.100,00

12.100,00 (2b

2220 Dobavljači obrtnici 1000 Žiro račun

2a) 67.100,00 67.100,00 (1 S° xxxxxxx 67.100,00 (2a

1400 Pretporez po ulaznim računima

2b) 12.100,00

Obveze za izdane vrijednosne papire PRIMJER 1.

1. Osiguravajuće društvo ispostavilo nam je račun na iznos od 50.000,00 kn. (u osiguranju

nema PDV-a)

2. Račun za osiguranje smo podmirili čekom.

3. Primljen je izvadak sa žiro računa na kojem je vidljivo da je ček isplaćen.




R.b. Opis knjiženja konto duguje potražuje 1. Premije osiguranja

Obveze prema osiguravajućim društvima Račun za osiguranje

464 234

50.000,00

50.000,00

2. Obveze prema osiguravajućim društvima Obveze za izdane čekove Plaćanje računa izdavanjem čeka

234 210

50.000,00 50.000,00

3. Obveze za izdane čekove

Žiro račun Za isplatu čeka

210 1000

50.000,00 50.000,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 234 Obveze prema osiguravajućim društvima 464 Premije osiguranja

2) 50.000,00 50.000,00 (1 1) 50.000,00

210 Obveze za izdane čekove 1000 Žiro račun

3) 50.000,00 50.000,00 (2 S° xxxxxxx 50.000,00 (3

Obveze s osnove kratkoročnih zajmova

1. Primili smo kratkoročni zajam od drugog poduzeća na iznos od 60.000,00 kn na tri mjeseca

po stopi od 16% godišnje. Kredit će se vratiti jednokratno nakon isteka roka.

2. Primili smo obračun kamata.

3. Istekom roka vraćamo zajam i plaćamo kamate.


R.b. Opis knjiženja konto duguje potražuje 1. Žiro račun

Obveze za financijski zajam od društva Za primljenu pozajmicu

1000 2140

60.000,00

60.000,00

2. Trošak kamata Pretporez po ulaznim računima Obveze za kamate Obračun kamata

4700 1400 232

2.400,00 528,00

2.928,00

3. Obveze za financijski zajam od društva Obveze za kamate Žiro račun Za vraćanje pozajmice i plaćanje kamata

2140 232 1000

60.000,00 2.928,00

62.928,00



Knjiženje u glavnoj knjizi: 2140 Obveze za financijski zajam od društva 1000 Žiro račun

3) 60.000,00 60.000,00 (1 S° xxxxxxx 1) 60.000,00

62.928,00 (3

232 Obveze za kamate 1400 Pretporez po ulaznim računima

3) 2.928,00 2.928,00 (2 2) 528,00

4700 Trošak kamata

2) 2.400,00

Kratkoročne obveze prema kreditnim institucijama

1. Primili smo kratkoročni kredit od banke na iznos od 100.000,00 kn. Ugovoreno je da se

kredit vrati nakon mjesec dana uz kamatnu stopu od 10% mjesečno.

2. Banka nam je poslala obračun kamata.

3. Vraćamo glavnicu kredita i plaćamo kamate.



Obveze za kratkoročne kredite u banci Za primljeni kratkoročni kredit banke

1000 2150

100.000,00

100.000,00

2. Kamate na kredite banaka Obveze za kamate prema banci Obračun kamata

4730 2159

10.000,00

10.000,00

3. Obveze za kratkoročne kredite u banci

Obveze za kamate prema banci Žiro račun Za vraćanje kredita banci i plaćanje kamata

2150 2159 1000

100.000,00 10.000,00

110.000,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 2150 Obveze za kratkoročne kredite u banci 1000 Žiro račun

3) 100.000,00 100.000,00 (1 S° xxxxxxx 1) 100.000,00

110.000,00 (3

2159 Obveze za kamate prema banci 4730 Kamate na kredite banaka

3) 10.000,00 10.000,00 (2 2) 10.000,00



Obveze s osnove kratkoročnih zajmova vlasnika, članova društva ili dioničara

1. Vlasnik je svom poduzeću dao beskamatni zajam za poboljšanje likvidnosti u svoti od

100.000,00 kn, na rok od jedne godine.

2. Protekom godine dana poduzeće vraća 50.000,00 kn pozajmice, a ostatak se po odluci

vlasnika prenosi u temeljni kapital društva što je uknjiženo na trgovačkom sudu.



Obveze za zajmove članova društva Za primljenu pozajmicu od vlasnika poduzeća

1000 2145

100.000,00

100.000,00

2. Obveze za zajmove članova društva Žiro račun Upisani temeljni kapital Za povrat dijela pozajmice, otpis obveza i prijenos u temeljni kapital

2145 1000 9000

100.000,00 50.000,00 50.000,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 2145 Obveze za zajmove članova društva 1000 Žiro račun

2) 100.000,00 100.000,00 (1 S° xxxxxxx 1) 100.000,00

50.000,00 (2

9000 Upisani temeljni kapital

xxxxxx S° 50.000,00 (2

Dugoročne obveze prema kreditnim institucijama

1. Primili smo dugoročni kredit od banke u svoti od 150.000,00 kn na dvije godine uz

godišnju kamatnu stopu od 10%. Kredit vraćamo u jednakim godišnjim anuitetima.

2. Primili smo obračun kamata za prvu godinu od 15.000,00 kn.

3. Sa ŽR smo podmirili anuitet u iznosu od 90.000,00 kn.

4. Primili smo obračun kamata za drugu godinu od 15.000,00 kn.

5. Sa ŽR smo podmirili anuitet u iznosu od 90.000,00 kn.



Knjiženje u dnevniku: R.b. Opis knjiženja konto duguje potražuje 1. Žiro račun

Dugoročni financijski krediti banaka Za primljeni kredit banke

1000 2520

150.000,00 150.000,00

2. Kamate na kredite banaka

Obveze za kamate prema banci Obračun kamata za prvu godinu

4730 2159

15.000,00 15.000,00

3. Dugoročni financijski krediti banaka Obveze za kamate prema banci Žiro račun Podmirenje prvog anuiteta

2520 2159 1000

75.000,00 15.000,00

90.000,00

4. Kamate na kredite banaka Obveze za kamate prema banci Obračun kamata za drugu godinu

4730 2159

15.000,00 15.000,00

5. Dugoročni financijski krediti banaka Obveze za kamate prema banci Žiro račun Podmirenje drugog anuiteta

2520 2159 1000

75.000,00 15.000,00

90.000,00

Knjiženje u glavnoj knjizi: 1000 Žiro račun 2520 Dugoročni financijski krediti banaka

S° xxxxxx 1) 150.000,00

90.000,00 (3 90.000,00 (5

3) 75.000,00 5) 75.000,00

150.000,00 (1

4730 Kamate na kredite banaka 2159 Obveze za kamate prema banci

2) 15.000,00 4) 15.000,00

3) 15.000,00 5) 15.000,00

15.000,00 (2 15.000,00 (4



2.4. Zadaci za vježbu (2)

Zadatak I.

1. Kupljena je trgovačka roba koja je zaprimljena na veleprodajno skladište po nabavnoj

cijeni, te je dobavljač ispostavio račun u svoti od 250.000,00 + 55.000,00 kn PDV.

2. Obveza prema dobavljaču podmirena je izdavanjem mjenice s rokom dospijeća

od 2 mjeseca.

3. Nakon dva mjeseca dobavljač je mjenicu podnio na naplatu, te je 305.000,00 kn isplaćeno

sa žiro računa.

4. Objasni utjecaj poslovnih promjena na temeljna financijska izvješća

Zadatak II.

1. Primljen je račun obrtnika R-2 za obavljene usluge prijevoza u cestovnom prometu na

svotu od 3.000,00 kn + 660,00 kn PDV-a.

2. Plaćen je račun obrtnika R-2 u svoti od 3.660,00 kn.

3. Primili smo račun za obavljene usluge istraživanja tržišta na svotu od 35.000,00 kn +

7.700,00 kn PDV-a.

4. Račun je plaćen na način da smo dali mjenicu na svotu od 42.700,00 kn.

5. Dobili smo izvod sa žiro računa iz kojeg je vidljivo da je dobavljač mjenicu po dospijeću

predao na našu poslovnu banku, te je isplaćena sa našeg žiro računa.



Zadatak III.

1. Vlasnik je svom poduzeću dao beskamatnu pozajmicu za poboljšanje likvidnosti u svoti od

250.000,00 kn, na rok od 1 god.

2. Protekom godine dana poduzeće vraća 150.000,00 kn pozajmice, a ostatak je po odluci

vlasnika preneseno u temeljni kapital što je uknjiženo na trgovačkom sudu.

3. Primili smo dugoročni kredit od poduzeća "ABC" u iznosu od 300.000,00 kn. Ugovorena je

otplata u jednakim godišnjim anuitetima kroz razdoblje od tri godine. Godišnja kamatna

stopa je 10%.

4. Istekom prve godine isplaćujemo prvu otplatnu kvotu u iznosu od 100.000,00 kn.

5. Objasni utjecaj poslovnih promjena na pozicije temeljnih financijskih izvještaja



DUGOROČNA REZERVIRANJA

Rezerviranje se može definirati kao svota troška koji tereti sadašnji račun dobitka i gubitka zbog

nastalog dogañaja koji će prouzročiti izdatke u idućim razdobljima i čija se svota ne može odrediti

s potpunom točnošću nego je treba procijeniti.

Računovodstveni obuhvat rezerviranja detaljnije je obrañen u okviru MRS-a 37- Rezerviranja,

nepredviñene obveze i nepredviñena imovina.

MRS 37 daje slijedeću definiciju rezerviranja: “ Rezerviranje je obveza neodreñenog vremena i

iznosa “ ( t.10., MRS 37 ) .

Rezerviranje treba priznati kada:

a) poduzeće ima sadašnju obvezu ( zakonsku ili izvedenu ) kao rezultat prošlog dogañaja

b) je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima

c) pouzdanom procjenom može se utvrditi iznos obveze

Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, rezerviranje ne treba priznati ( MRS 37 , t.14. ) .

U rashode se mogu uključiti dugoročna rezerviranja za vjerojatne troškove i rizike koji će nastati u

budućem razdoblju, a odnose se na sadašnje učinke. Ista se trebaju temeljiti na unutarnjim

odlukama i vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji.

Budući izdaci utvrñuju se na osnovi stvarnog stanja koje je moguće provjeriti kao i na osnovi

iskustva iz poslovanja prethodnih godina.

Nerealna i precijenjena rezerviranja koja se koriste kao sredstva za smanjenje dobiti , a u

suprotnosti su sa zakonom o računovodstvu porezno se ne priznaju .



Prema Zakonu o porezu na dobit (čl.11.st.2.) kao rashod priznaju se rezerviranja za rizike i

troškove:

- na temelju zakona

- drugog propisa

- rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima.

Prema čl. 36. Pravilnika o porezu na dobit (N.N. 95/05.) u rashode poreznog razdoblja mogu

se uključiti:

a) rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u garantnim rokovima u visini utvrñenoj

na temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj djelatnosti,

ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe.

Rezerviranja po tom osnovu ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu garantni rokovi.

b) Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima uzrokovanim dogañajima

nastalim do kraja poreznog razdoblja, pokrenutim protiv poreznog razdoblja, protiv

poreznog obveznika do 15-tog dana prije podnošenja porezne prijave, a u visini uložene

svote uvećane za troškove spora, osim kamate na utuženu svotu.

Rezerviranja po tom osnovu ukidaju se u poreznom razdoblju u kome je donesena pravomoćna

presuda, pravorijek arbitražnog suda ili nagodba u postupku mirenja.

c) Rezerviranja za otpremnine u skladu sa zakonom o radu: ako do isplate rezerviranih svota

ne doñe po isteku roka, poduzetnik ih je obvezan prihodovati.

d) Rezerviranja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava uz slijedeće uvjet:

- Postojanje sadašnje obveze, kao rezultat sadašnjih ili prošlih dogañaja vezanih uz iskorištenje

ili zaštitu prirodnih bogatstva

- Kad je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev gospodarstvenih koristi

- Kad se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze.



Razlike obuhvata MRS -37 i Zakonske regulative u RH (Zakon o porezu na dobit i Pravilnik

o porezu na dobit):

- Rezerviranja utvrñena Zakonom i Pravilnikom ne obuhvaćaju sve vrste i aspekte rezerviranja

koje navodi MRS 37 ( rezerviranja uvjetovana ugovorima o grañenju, štetnim ugovorima).

Ukupan iznos troškova rezerviranja tereti rashode u računu dobiti i gubitka u godini u kojoj je

izvršeno rezerviranje, neovisno što će izdaci uslijediti u budućem razdoblju .

Troškovi rezerviranja knjiže se na teret razdoblja u kojem je ono obavljen po osnovi nastanka

dogañaja koji će uzrokovati buduće troškove, a čiji iznos treba procijeniti .

TROŠKOVI REZERVIRANJA KNJIŽE SE KAO OBVEZA NA SKUPINI KONTA - 28 - dugoročna rezerviranja za rizike i troškove, A PROTUSTAVKA SU TROŠKOVI NA SKUPINI KONTA - 45 - rezerviranja troškova i rizika. Prije konačnog ukidanja rezerviranja treba ukidati i priznavati prihode od ukidanja rezerviranja u

visini nastalih troškova koji se na njih odnose. Na taj način troškovi za koje su rezerviranja

namijenjena neće utjecati na poreznu osnovicu.

Prema MRS 37 (t.59.): «Rezerviranja treba pregledati na svaki datum bilance i uskladiti ih tako da

odražavaju najbolju tekuću procjenu. Ako više nije vjerojatno da će podmirivanje obveze

zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezerviranje se treba ukinuti.»

Od 29.12.2004. godine na snazi je revidirani MRS 37: Rezerviranja, nepredviñene obveze i

nepredviñena imovina.



U t.84 MRS-a 37 zahtijeva se objavljivanje za svaku skupinu rezerviranja slijedeće:

• knjigovodstveni iznos na početku i na kraju razdoblja

• dodatna rezerviranja u tome razdoblju uključujući i povećanje postojećih rezerviranja

• iskorišteni iznosi (nastali i nadoknadivi iznosi rezerviranja tijekom razdoblja)

• neiskorišteni poništeni tijekom razdoblja

• povećanja tijekom razdoblja proizašla iz diskontiranja iznosa zbog proteka vremena i

učinka promjene diskontne stope.

Usporedna informacija se ne zahtijeva.

Primjer: Dugoročno rezerviranje

1) Izvršeno je dugoročno rezerviranje za rizike u garancijskom roku za prodane proizvode.

Garancijski rok je 3 godine, a troškovi popravka proizvoda za trogodišnje razdoblje,

procjenjuje se na svotu od 600.000,00 kuna.

450- Troškovi dugoročnog rezerviranja 2820- Obveze za dugoročna

Rezerviranja za rizike u garantnom roku

(1) 600.000,00 600.000,00 (1)

Primjer: Ukidanje dugoročnog rezerviranja za rizike i troškove

1) U prethodnoj godini izvršeno je dugoročno rezerviranje za rizike u garancijskom roku od 3

godine u svoti od 600.000,00 kn. Usluge popravka rade kooperanti, a rezervne dijelove

osigurava naše poduzeće. Tijekom prve godine za popravak proizvoda u garancijskom roku

izdano je sa skladišta rezervnih dijelova u vrijednosti od 96.000,00 kn.

Primili smo račun kooperanata za popravak tih proizvoda u svoti od 106.000,00 kn + 23.320,00

kn PDV-a.



2) Ukinuli smo djelomično rezerviranje za popravak proizvoda nakon prve godine garancijskog

roka.

3) Tijekom druge godine garancijskog roka izdano je sa skladišta 42.000,00 kn rezervnih dijelova

Primili smo račune kooperanata za popravak tih proizvoda u svoti od 81.000,00 kn + 17.820,00 kn

PDV.

4) Ukinuli smo rezerviranje za popravak proizvoda nakon druge godine garancijskog roka

5) Izvršeno je potpuno ukidanje rezerviranja nakon treće godine garantnih rokova.

2820- Obveze za dugoročna rezerviranja

(2) 202.000,00 (4) 123.000,00 (5) 275.000,00

600.000,00 =S

3200-Rezervni dijelovi za servis usluga 4055- troškovi zamjene rezervnih dijelova u garantnom roku S = xxxxxxxx 96.000,00 (1)

42.000,00 (3a) (1) 96.000,00

(3a) 42.000,00

4124- Vanjske usluge popravka 2201- Dobavljači usluga (1) 106.000,00 (3b) 81.000,00

129.320,00 (1) 98.820,00 (3b)

1400- Pretporez 7731- Prihod od ukidanja rezerviranja (1) 23.320,00 (3b) 17.820,00

202.000,00 (2) 123.000,00 (4) 275.000,00 (5)



RAČUNOVODSTVO KAPITALA

1. Teorijski aspekti kapitala

Rast svake tvrtke je uvjetovan njezinom politikom upravljanja izvorima financiranja s ciljem

postizanja što boljih rezultata poslovanja u svrhu maksimalizacije vlastite vrijednosti i

minimaliziranja troškova izvora financiranja i drugih njima povezanih troškova (Bubić,2006.).

Brojna istraživanja pokušala su dati odgovor na pitanje je li moguće odrediti optimalnu struktura

kapitala tvrtke. Povijesno gledajući, definicija pojma kapitala nije jednoznačno odreñena. Mnogi su

autori različito tumačili pojam kapitala.

Lubhan i Frankenberg, autori njemačke stručne literature, izražavaju računovodstveno poimanje

kapitala kao dijelove izvora financiranja: "Konto kapitala služi za dokazivanje vlastitih sredstava,

vlastitog kapitala poduzeća. Kada ima više vlasnika, u knjigovodstvu mora postojati više posebnih

konta kapitala koji daju informaciju o imovinskim odnosima svakog vlasnika poduzeća

(Brkanić,2002.).

Suvremena ekonomska literatura potvrñuje da i današnji autori nisu jedinstveni u definiciji

kapitala. Jedan dio autora izjednačava kapital s aktivom. S računovodstvenog stajališta kapital čini

onaj dio pasive, odnosno stranu bilance koji preostane poslije definiranih obveza. U kontekstu

šireg ekonomskog značenja kapital se poistovjećuje s raspoloživim potencijalom sredstava

(aktivom).

U hrvatskoj ekonomskoj misli rjeñe se nailazi na definiciju kapitala.Vlastiti kapital (engl. equity)

predstavlja vlasnika firme i kao takav je pravo na profit od firme i na utržak od njene prodaje

(Veselica, 1995.). Mnogi autori iz područja financijske znanosti kapital poistovjećuju s

raspoloživim sredstvima za investiranje.

U radovima s područja računovodstva zahtijeva se kompleksnije, odnosno traži se potpunije

objašnjenje što ga sadrži račun kapitala. Račun kapitala sadrži informacijske i pravne aspekte o

tome čija je investicija (sredstva). Nadalje, iskazuje sve promjene na vlasničkoj glavnici glede

povećanja ili smanjenja, ili pak prijenosa na druge vlasnike. S računovodstvenog aspekta kapital se

može definirati kao dio obveza (pasive) za koji ne postoji definirani rok dospijeća.



2. Računovodstveni okvir kapitala

Odreñenje računovodstveni aspekt i okvir za izvještavanje kapitala ureñuju:

� Zakon o računovodstvu (N.N.br.109/07 )

� HSFI -12 (N.N. 30/08.)

� HSFI-1 (N.N. 30/08.)

� MRS/MSFI

odredili su strukturu bilančnih pozicija kapitala trgovačkih društava u RH.

HSFI -12 ima za cilj propisati vrste kapitala te kriterije za priznavanje i mjerenje kapitala.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja 12 – Kapital u skladu je s MRS 1, MRS 8, MRS 12,

MRS 16, MRS 27, MRS 32, MRS 38, MRS 39, MSFI 5, okvirom, IV. i VII. Direktivom Europske

unije. Standard treba primjenjivati u sastavljanju, prezentiranju i objavljivanju financijskih

izvještaja. Primjena Standarda počinje 01.siječnja 2008. a činjenica treba biti i objavljena.

Nadalje, HSFI-12 regulira vrste kapitala, odnosno obuhvat kapitala i to: uloženi i zarañeni kapital,

revalorizacijske rezerve, tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje, tekući i

odgoñeni porez, (dio) učinak zaštite novčanog toka, promjene računovodstvenih politika i ispravak

pogreški prethodnih razdoblja.

Poduzetnik /subjekt/ treba objaviti povećanje ili smanjenje revalorizacijske rezerve, te gubitke od

umanjenja priznati ili ukinuti izravno u kapital u odreñenim situacijama i to kada:

� su neto tečajne razlike klasificirane kao kapital te njihovo usklañivanje na početku i na

kraju razdoblja

� je zbroj tekućeg i odgoñenog poreza za stavke kojima je terećen ili odobren kapital

� za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju iznos dobiti ili gubitka priznat u kapital te

iznos isključen iz kapitala i priznat u računu dobiti i gubitka.

Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine a izračunava se kao ostatak imovine poduzetnika

nakon odbitka svih njegovih obveza (HSFi-12.t.12.4.)



Premda je kapital definiran kao ostatak imovine/rezidualna vrijednost/ tj. ostatak imovine nakon

pokrića obveza, ona može biti i detaljnije klasificirana u bilanci.

Takve klasifikacije mogu biti značajne korisnicima financijskih izvještaja pri donošenju odluka

kada se pokazuje zakonska ili druga ograničenja u svezi s sposobnošću subjekta da raspodjeljuje

ili drukčije koristi svoj kapital (udjel u kapitalu).

U nastavku, prikazuje se shema moguća struktura vlastitog kapitala.

Tablica 1. Struktura /vlastitog/ kapitala

Upisani kapital kapitalne rezerve rezerve iz dobiti zadržana dobit

preneseni gubitak dobitak tekuće godine gubitak tekuće godine

Sastavljeno prema HSFI 12, t.12.4.

3.Koncepti kapitala

Općeprihvaćeni model koji dominira u svim zemljama širom svijeta uključuju koncept kapitala i

očuvanje kapitala kao i nadoknadivi povijesni trošak. Pri sastavljanju financijskih izvještaja većina

subjekata usvaja financijski koncept kapitala.

Izbor odgovarajućeg koncepta kapitala od strane subjekta treba se temeljiti na potrebama korisnika

njegovih financijskih izvještaja.

Koncepti očuvanja kapitala i utvrñivanje dobiti (profita)

Tumačenjem Odreñenja koncepta očuvanja koncepta kapitala može se zaključiti:

a) Očuvanje financijskog kapitala. Po ovom konceptu profit je zarañen samo ako financijski

(ili novčani) iznos neto imovine na kraju razdoblja premašuje financijski (ili novčani) iznos

neto imovine na početku razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima

ili vlasnikovih ulaganja tijekom toga razdoblja. Očuvanje financijskog kapitala a može biti

izmjereno ili u nominalnim novčanim jedinicama, ili u jedinicama konstantne kupovne

moći.



b) Očuvanje fizičkog kapitala. Po ovom konceptu profit je zarañen samo ako fizička

proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) subjekta (ili resursa ili sredstava potrebnih

za postizanje te sposobnosti) na kraju razdoblja premašuje fizičku proizvodnu sposobnost

na početku tog razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili

vlasnikovih ulaganja tijekom toga razdoblja.

Glavna razlika izmeñu ova dva koncepta očuvanja kapitala jest postupak prema učincima promjena

cijena imovine i obveza subjekta. Općenito rečeno, subjekt je održao svoj kapital ako ima jednaku

količinu kapitala na kraju razdoblja kao što ga je imao na početku razdoblja. Svaki iznos povrh

zahtjeva za očuvanje kapitala s početka razdoblja je dobit (točka 107. Okvir za sastavljanje i

prezentiranje financijskih izvještaja).

4. Izvještaj o promjenama kapitala

Izvještaj o promjenama kapitala čini sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja. Treba pokazati promjene

koje su se na kapitalu dogodile izmeñu dva obračunska razdoblja(MRS 1) ili dva datuma bilance

(HSFI 1t.1.32) Prema HSFI-u 1, izvještaj sadržava promjene:

� uloženog kapitala

� zarañenog kapitala

� izravne promjene u kapitalu (izvan RDG-a)

HSFI-1 u t.1.35. odreñuje koje pozicije IPK(Izvještaja o Promjenama Kapitala) utječu na promjene

vrijednosti kapitala:

� revalorizacija dugotrajne nematerijalne imovine

� revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

� revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju

� ostala revalorizacija

� tekući i odgoñeni porezi

� učinkovita zaštita novčanog toka

� promjene računovodstvenih politika

� ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

� tečajna razlika s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

� ostale promjene kapitala



Obveznici sastavljanja Izvještaja o promjenama kapitala

Navedeni financijski izvještaj trebaju sastavljati poduzetnici iz čl.3 stavka 3. i 4. i čl.16.st.3.ZOR-a,

a to znači oni poduzetnici koji su navedenim Zakonom propisani kao:

� srednji i veliki poduzetnici, te

� poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje (čl.16.ZOR-a).

Podaci u izvještaju o promjenama kapitala iskazuju se za tekuću i prethodnu godinu u kunama.

Poduzetnici koji su obvezni primjenjivati Meñunarodne standarde financijskog izvještavanja

sastavljaju GFI (Godišnje Financijske Izvještaje) prema strukturi i sadržaju Pravilnika4 sukladno

odgovarajućim odredbama MSFI-a. Poduzetnici koji su u obvezi primjenjivati HSFI sastavljaju

GFI prema strukturi i sadržaju sukladno Pravilniku5

Kapital trgovačkih društava sastoji se od uloženog kapitala i zarañenog kapitala, a sukladno našoj

bilančnoj shemi ukupni kapital je raščlanjen na šest/sedam podpozicija. To su:

I. TEMELJNI UPISANI KAPITAL

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI

1. zakonske rezerve

2. rezerve za vlastite dionice

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. statutarne rezerve

5. ostale rezerve

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK

1. Zadržana dobit

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE

1. Dobit poslovne godine

2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERES

4 Pravilnik o sadržaju i strukturi Godišnjih financijskih izvještaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008. 5 Pravilnik o sadržaju i strukturi Godišnjih financijskih izvještaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008



Dodatak Bilanci, a sukladno tome i informacije u svezi kapitala popunjavaju poduzetnici koji

sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje:

Dodatak Bilanci

Oznaka pozicije Naziv pozicije A KAPITAL I REZERVE 1. Pripisano imateljima kapitala matice 2. Pripisano manjinskom interesu

Važno da sve bitne informacije budu prezentirane i dostupne korisnicima kojima su informacije o

promjenama kapitala značajne u donošenju njihove poslovne odluke o investiranju, financiranju ili

nekoj drugoj odluci o poslovanju s pojedinim poslovnim subjektom. Pravilnikom o sadržaju i

strukturi Godišnjih financijskih izvještaja (N.N. 38/08) i HSFI-u 2 odreñene su temeljne pozicije

koje bi izvještaj trebao sadržavati.

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA Oznaka pozicije Naziv pozicije 1. Upisani kapital 2. Kapitalne rezerve 3. Rezerve iz dobiti 4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 5. Dobit ili gubitak tekuće godine 6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine 7. Revalorizacija nematerijalne imovine 8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 9. Ostala revalorizacija 10. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje 11. Tekući i odgoñeni porezi (dio) 12. Zaštita novčanog tijeka 13. Promjene računovodstvenih politika 14. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja 15. Ostale promjene kapitala 16. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala 16.a. Pripisano imateljima kapitala matice 16.b. Propisano manjinskom interesu

*Struktura Izvještaja o promjenama kapitala odreñena je Pravilnikom6

*Napomena: Redni broj 16.a. i 16.b. popunjavaju samo poduzetnici koji su obvezni izrañivati

KGFI

6 Pravilnik o strukturi i sadržaju Godišnjih financijskih izvještaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008.



5. Kapital u hrvatskim poduzećima sa aspekta bilančnih pozicija Najznačajnija promjena u kapitalu, u pravilu, proizlazi iz zadržane dobiti. Iznos zadržane dobiti

povećava se sa stvaranjem dobiti, a smanjuje se za iznos ostvarenog gubitka te za iznos dividendi.

Izvještaj o promjenama kapitala izražava bit vlasničkog odnosa. U nastavku prikazuje se kretanje

kapitala u hrvatskim poduzećima i njegovom učešću u ukupnim izvorima imovine.

Tablica 1. Trendovi kretanja strukture pasive RH - dobitaši

Struktura u % Pozicija

2000. 2001. 2002. 2003.

Kapital i rezerve 52,44 52,87 55,16 53,97

Dugoročne obveze 13,87 14,25 17,13 17,98

Kratkoročne obveze 31,15 30,14 24,91 25,29

Vremenska razgraničenja

2,54 2,74 2,80 2,76

Ukupno: 100,00 100,00 100,00 100,00

Izvor: Bubić,J (2006). Upravljanje kapitalom trgovačkih društava,str.100

Tablica 2. Trendovi kretanja strukture pasive RH - gubitaši

Struktura u % Pozicija 2000. 2001. 2002. 2003.

Kapital i rezerve 60,19 56,95 26,79 19,65

Dugoročne obveze 13,86 15,42 24,96 31,13

Kratkoročne obveze 24,27 25,81 45,13 45,93

Vremenska razgraničenja

1,68 1,82 3,12 3,29

Ukupno: 100,00 100,00 100,00 100,00

Izvor: Bubić,J (2006). Upravljanje kapitalom trgovačkih društava, str.102.

S aspekta upravljanja subjektom, kapital možemo promatrati u širem kontekstu, i to kao ukupne

obveze (pasivu), i to kao dio kapitala (vlastiti kapital) za koji ne postoji rok dospijeća, i ostatak

kapitala (tuñi kapital) za koji postoji rok dospijeća.Ukupni izvori financiranja (vlastiti kapital i tuñi

kapital) odlučujući su za nastanak imovinske snage subjekta. Kao i sve ekonomske kategorije, tako

se i kapital mora podvrgnuti standardima ekonomske profitabilnosti u cilju donošenja odluka o

njegovom upravljanju.



Korištena literatura: *

Documents

Racunovodstvo i Financije-skripta