Upload
tod
View
76
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Računalna obradba biosignala. Nastupno predavanje. Lidija Bilić-Zulle. 9. lipnja 2008. Što su biosignali. Sve vrsti signala koje odašilju živi organizmi. ... i čemu služe?. za postavljanje dijagnoze praćenje vitalnih funkcija i/ili tijeka bolesti biomedicinska istraživanja. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Računalna obradba biosignala
Nastupno predavanje
Lidija Bilić-Zulle
9. lipnja 2008.
Što su biosignali...• Sve vrsti signala
koje odašilju živi organizmi.
... i čemu služe?
• za postavljanje dijagnoze
• praćenje vitalnih funkcija i/ili tijeka
bolesti
• biomedicinska istraživanja
Vrsti biosignala
• S obzirom na električnu aktivnost:
• elektrokemijski (npr. depolarizacija živčanih stanica)
• mehanički (disanje)• biokemijski (npr. pH, pCO2)• hormonalni (npr. izlučivanje adrenalina)
Vrsti biosignala
• S obzirom na dimenziju:
• jednodimenzionalni (npr. EEG, EMG)• dvodimenzionalni (slike)• trodimenzionalni (sljedovi slika)
Prikupljanje biosignala• osluškivanje rada organizma bolesnika
Biosignali u medicini• razvoj mjernih instrumenta i računalne
tehnologije
• promatranje, pronalaženje, prikupljanje i mjerenje • obradba, tumačenje, pohrana
procjena stanja organizma
Cilj obradbe biosignala
• iznaći signale od kliničke značajnosti• izdvojiti ih iz šume ostalih biosignala• obradbom signala dobiti pokazatelj
značajan u donošenju medicinskih odluka
podatak
informacija
znanje
Četiri stadija obradbe biosignala
• pronalaženje, promatranje, mjerenje
• pretvorba i sažimanje
• računalna obradba izmjerenih signala klinički značajnih obilježja
• raščlamba, svrstavanje i tumačenje
Tijek obradbe biosignala
prikupljanje signala
pretvorba
odabir pokazatelja
raščlamba i klasifikacija
biološki procesi
protumačeni signal = nalaz
Mjerenje, promatranje – prikupljanje biosignala
• biosignali – analogni signali • mjerni instrumenti:
• električni signali – senzori i elektrode izravno spojeni s računalom
• ne-električni signali – senzori koji mjere signale i pretvaraju ih u električne (engl. transducers) računalo
• mjerenje = analogno-digitalna pretvorba
BEZ IZNIMKE!
Pretvorba i sažimanje biosignala
• Predobradba signala koja za svrhu ima:• uklanjanje (smanjivanje) smetnji i šumova
(engl. noise)• sažimanje podataka, uklanjanje
redundancije (suvišnih ponavljanja), ograničavanje na značajna obilježja signala
Odabir i obradba značajnog obilježja biosignala
• “Prava” obradba biosignala:
• oblikovanje semantički značajnih obilježja
• složen niz matematičkih postupaka omogućuje obradbu (sukladno obradbi medicinskih slika)
• rezultat – ima diskriminacijsku vrijednost (nazočnost ili izočnost poremećaja, bolesti i sl.)
Razvrstavanje i tumačenje biosignala
• pokazatelji dobiveni obradbom, klasificiraju se i tumače u procesu liječenja i praćenja bolesti
• složeni matematički i statistički postupci (npr. prepoznavanje uzorka)
• nalaz važan u procesu medicinskog zaključivanja (s ili bez računalnog sustava za pomoć pri medicinskom odlučivanju)
Značajke biosignala...
• Najčešće:
• pojavljuju se u obliku vala
• obilježja vala: amplituda, frekvencija, faza
• mijenjaju se tijekom vremena ("funkcije
vremena")
... s obzirom na oblik vala...
Biomedicinski signal
StohastičkiDeterministički
ponavljajući ili pojedinačni
nepravilni i neperiodični
... i s obzirom na tijek vremena
Biomedicinski signal
StohastičkiDeterministički
ponavljajući
kvazi ponavljajući
pojedinačni
istovrstni
raznovrstni
Deterministički valovi
• živi sustavi – uvijek kvaziponavljajući valovi• primjer P-QRS-T kompleks srčane funkcije (EKG)
• pojedinačni: treptaj oka, odgovor stanice...
Stohastički valovi
• stvaraju ih stanice prema nasumičnom uzorku (EEG, EMG)
• istovrsni (engl. stationary) – statistički se značajno ne razlikuju (npr. normalan EEG)
• raznovrstni (engl. nonstationary) – značajno se razlikuju (npr. EEG tijekom epileptičkog napada)
Analogno-digitalna pretvorba• analogni signali – kontinuirani, neprekinuti
u vremenu• digitalni – diskretni znakovi, jedini pogodni
za računalnu obradbu
Analogno-digitalna pretvorba
• Obradba analognih biosignala:• pretvorba neprekinutih signala u niz
diskretnih vrijednosti (uzorkovanje)• računalna obradba diskretnog signala
(utvrđivanje značajki i promjena)• pretvorba obrađenog diskretnog signala u
kontinuirani (ispis, slika, zvuk) – digitalno-analogna pretvorba
Cilj: ista kvaliteta ulaznog i izlaznog signala
biosignali
podatci
informacija
znanje
mjerenje
obradba
prikupljanje, razvrstavanje
Uzorkovanje
• mjerenje amplitude vala u jednakim vremenskim razdobljima
• pretvaranje izmjerenih podataka u diskretne vrijednosti
• brzina (frekvencija) uzorkovanja (engl. sampling rate/frequency) – učestalost mjerenja
• preciznost uzorkovanja – broj jedinica uzorkovanja (mjerenje veličine amplitude)
Uzorkovanje: koliko dugo mjeriti?
• Ovisno o vrsti vala
• deterministički ili stohastički (statistički)
• Ovisno o promjeni koju promatramo,npr. poremećaji funkcije srca na EKG-u
• blok lijeve grane – 3-5 P-QRS-T kompleksa
• potvrda aritmije – 24-satni EKG (holter)
Uzorkovanje: koliko često?
• Shannon-Nyquist teorem:
•"Brzina uzorkovanja treba biti najmanje dvostruko veća od njegove frekvencije."
• prevelika učestalost uzrokuje redundanciju
• pravilno uzorkovanje osigurava ponovnu pretvorbu digitalnog signala u analogni zadovoljavajuće kvalitete
Uzorkovanje: koliko često?
Vrijeme [s]
0,10
fs=30 Hz
fu=40 Hz
Uzorkovanje: koliko često?
Vrijeme [s]
0,10
fs=30 Hz
fu=60 Hz
Važnost frekvencije uzorkovanja• Frekvencija biosignala, primjeri:
• EEG: 30 Hz, uzorkovanje 60 puta u sekundi• EKG: 50-150 Hz, uzorkovanje 500 puta u
sekundi
Uzorkovanje: koliko precizno?
• kvantizacija amplitude signala
Preciznost uzorkovanja
Vrijeme [s]
0
6
5
4
3
2
9
1
8
7
10
0,1
Jedi
nice
0
5
8
4
77
Preciznost uzorkovanja
0
10
40
30
20
0,1
Vrijeme [s]
Jedi
nice
0
28
34
2321
32 30
18
Preciznost uzorkovanja
• Veća preciznost bolji učinak:• točnije predstavljanje izvornog signala• manji utjecaj šumova i ometajućih signala• kvantizacijska pogrješka
• Izražavanje preciznosti uzorkovanja u bitima:• 10 bita (210) = 1024 jedinice kvantizacije• 8 bita (28) = 256 jedinica kvantizacije• 1 bit = pojava signala
Preciznost uzorkovanja
• Nedostatna preciznost mjerenja amplitude:
• iskrivljenje signala
• nemogućnost prepoznavanja diskriminirajućeg pokazatelja
• Većina biosignala: dovoljna 6-12 bitna preciznost uzorkovanja (64-4096 jedinica)
Šum (engl. noise)
• sve smetnje u prijenosu biosignala
• suvišni, nepoželjni signali
• primjer: ergometrija pojava nepoželjnih signala na EKG-u mišićnog porijekla
• neizbježni u biološkim sustavima
Šum (engl. noise)
Šum (engl. noise)
• Omjer signala i šuma (engl. signal-to-noise ratio, SNR):• statistička veličina: omjer varijanci signala
i šuma• cilj: težiti najmanjem mogućem SNR-u
• Moguće je utjecaj šuma ukloniti:• filtriranjem• matematički (npr. ukoliko je signal
deterministički, a šum stohastički)
Područja primjene raščlambe biosignala
• procjena funkcije organa i organskih sustava (EKG, EEG, EMG, spirogram...)
• populacijsko probiranje
• nadzor životnih funkcija u realnom vremenu (monitoriranje bolesnika u JIL-u)
• temeljna istraživanja
Način nastajanja biosignala• izlazni biosignali: organizam ih sam proizvodi
• biosignali izazvani poticajem: posljedice mehaničkog ili električkog podraživanja stanice
• provocirani biosignali: biosignali mjereni pod opterećenjem ili u neuobičajenim okolnostima
• modeli i simulacije: izlazni biosignal postaje model na kojem se ispituje utjecaji različitih čimbenika
Zaključci
• praćenje biosignala: prikupljanje objektivnih čimbenika o stanju bolesnika
• razvoj računalne tehnologije: povećanje mogućnosti mjerenja i tumačenja biosignala
• podatci dobiveni obradbom: temelj medicinskog zaključivanja
• povećanje objektivnosti: smanjenje mogućnosti medicinske pogrješke
Što smo naučili?
• Živi organizmi odašilju biosignale.
• Biosignali se najčešće pojavljuju u obliku vala.
• S poremećajem funkcije (nastankom bolesti) mijenjaju se značajke biosignala.
• Mjeriti treba signale pokazatelja koji imaju diskriminacijsku vrijednost u medicinskom odlučivanju.
Što smo naučili?
• Uzorkovanje biosignala treba biti dovoljno dugo, s dovoljnom učestalošću i preciznošću.
• Analogni biosignali moraju se digitalizirati kako bi se obrađivali s pomoću računala.
• Ponovnom pretvorbom digitalnih podataka u analogne ne smiju se izgubiti informacije o signalu.
Hvala na pozornosti