Publikacija Borovnica Compressed.pdf

  • View
    444

  • Download
    29

Embed Size (px)

Text of Publikacija Borovnica Compressed.pdf

  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    1/26

    PRIRUNIK

    Orjentacioni programi ubrenjai zatite od tetnih organizamaVISOKOBUNASTE BOROVNICE (2013)

    Za projekat USAID/Sida FARMA

    Adnan Malievi i Mirsad Kurtovi

    Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne moraju da odraavaju stajalita Amerike agencije za meunarodnirazvoj, vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, vlade Kraljevine vedske i vedske meunarodne agencije za razvoj i saradnju

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    2/26

    eljezno Polje

    Cazin

    Visoko

    Olovo

    K A O P R E D G O V O R . . .Komercijalna proizvodnja amerike borovnice u BiH posljednjih godina

    doivljava masovnu ekspanziju. Dokaz ovoj tvrdnji su intenzivneplantae koje zauzimaju povrine od jednog do etrdeset dunuma

    irom BiH (Visoko, Olovo, eljezno Polje, Bugojno, Bratunac, Milii,eli, Cazin i dr.), domaa produkcija sadnica velikog broja kultivara

    borovnice, te izvoz plodova iste u zemlje EU. Meutim, jo uvijekpostoji ogroman broj razmimoilaenja izmeu proizvoaa, ali i

    strunjaka, u pogledu savremene tehnologije uzgoja ove kulture, toima za rezultat nezadovoljstvo farmera na terenu, posebno u pogledu

    prinosa i snage rasta biljaka borovnice. Odreeni broj plantaa svevie ima biljke iji listovi mijenjaju boju, pojedine su bez porasta,neke se polako sue, a ostatak istih je ve uginuo. Farmerima se

    preporuuju razliite kombinacije ubriva, hemijskih preparata, kaoi odreene korekcije prilikom sadnje i zamjene neprimljenih biljaka,ali se navedene pojave ne smanjuju. Kljuni razlog je nepoznavanje

    specinosti biljke visokobunaste borovnice, odnosno neispunjavanjezahtjeva ili potreba koje ona ima spram uslova uzgoja.

    Borovnica bi u budunosti trebala biti strateka kultura iz grupejagodastog voa za podruje BiH iz nekoliko razloga: ima jednostavnutehnologiju uzgoja (minimalna briga u pogledu odravanja zemljita,ubrenja, navodnjavanja, zatite od bolesti i tetoina mogunost

    integralne i organske proizvodnje), ogroman potencijal za izvozplodova na trite EU i ire (sezona berbe u BiH je ranija u odnosu

    na Poljsku koja je glavna osovina na tritu plodova jagodastog voau Evropi, to ostavlja ogroman prostor za plasman), ekonomska

    isplativost (niski trokovi odravanja, visoka cijena otkupa plodova,to sve zajedno ostvaruje prihod po jedinici povrine dosta vei u

    poreenju sa drugim vrstama voa ili pak ostalim poljoprivrednimkulturama).Poznavajui navedenu problematiku, projekat FARMA odluio se na

    publikovanje orjentacionih programa ubrenja i zatite prema stvarnimpotrebama biljke i u skladu sa principima intenzivne tehnologije uzgoja,

    kako bi se za veinu proizvoaa borovnice obezbjedile adekvatneinformacije. Na poetku ove publikacije treba napomenuti da je

    projekat FARMA, direktno i indirektno, dao najvei doprinos u razvojusektora jagodastog voa posljednjih godina na podruju BiH, te se

    cjelokupnom osoblju u ime svih proizvoaa autor srdano zahvaljuje.

    U V O DOva publikacija se iskljuivo odnosi na ishranu i zatitu od tetnih

    organizama kultivara visokobunaste borovnice i namjenski jepripremljena kao praktini vodi za bosanskohercegovake farmere

    koji se bave proizvodnjom ove kulture. Nekoliko je sutinskih pitanjarazmatranih u okviru ovog materijala: Adekvatan sistem uzgoja

    (zasnivanje i odravanje zasada)?, Koliko mnogo ubriva treba bitiprimjenjeno?, Kada ubrivo aplicirati (vremenski)?, Koji izvor (tip,

    vrsta) N, P i K koristiti?, Koji metod aplikacije ubriva bi trebaloprimjeniti?, Fenofaze rasta i razvoja borovnice u kojim provesti

    ubrenje i zatitu?, Program zatite od bolesti i tetoina? Na ovapitanja bi se trebali dati tani odgovori prije nego se aplicira bilo koje

    ubrivo ili provede tretiranje preparatima za zatitu biljaka.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    3/26

    Slika 2. Posljedica

    neadekvatneopskrbehranjivima biljkeborovnice, usljed

    nedostatka istih ilineodgovarajue

    pH vrijednostizemljita?

    Slika 1. Adekvatno hranjivima obezbjeenebiljke borovnice

    a kojom se proizvoa moe susresti, nego veinuobiajenih situacija. Uzgajivai uz pomo eksperata i

    oglednih parcela, trebaju godinje razmatrati potreberanjiva za svako podruje proizvodnje. Rutinske analizeemljita i uzorci tkiva su korisni u odreivanju potrebe

    ubriva. Godinje analiziranje tkiva moe utvrditi niskukoncentraciju hranjiva prije pojave vidljivih simptoma, iliego to se smanjenje prinosa dogodi.

    Za pomo kod interpretacije rezultata analiza zemljitatkiva voditi evidenciju vremena, problema sa tetnimorganizmima, te aplikacijama hranjiva za svaku parcelu.Osmatranje godinjeg porasta (broj mladica, prenik,uina prirasta), prinos, boja lista, te kvalitet plodazametanje plodova i vrstoa) su takoe korisni.

    Primjena ubriva treba biti dio kompletnog paketapravljanja plantaom borovnice. Sve prakse, od

    odabira kvalitetnih sadnica, do prije i poslije berbeavodnjavanja, moraju biti izvrene pravilno i vremenski

    ano, tako da biljka moe koristiti primjenjena hranjiva.Aplikacija hranjiva nije zamjena za vremenski loeavodnjavanje, kasnu berbu, ili neizvrenje kontrole

    nsekata, bolesti, glodara ili korova. Osobine zemljita,kao to su visok pH i/ili loa drenaa mogu biti znaajnoograniavajui faktori za postizanje visokih prinosabobica borovnice. Poveanje aplikacija i koliina ubrivai dodavanje hranjiva kada su ista u adekvatnoj zalihiee ispraviti ove ograniavajue faktore.

    Biljke borovnice zahtjevaju hemijske elemente iz vazduha, vode i zemljita da obezbjede adekvatan vegetativniast i produkciju plodova. Kada su nivoi ovih hranjiva u biljci neadekvatni, rast i prinos mogu biti smanjeni ili

    potpuno izostati. Ekstremno smanjenje opskrbe hranjivima moe voditi vidljivim simptomima nedostatka istih,kao to je gubitak boje lista, te njihova deformisanost, ali i potpuni izostanak rasta do stradanje cjelokupnebiljke. Vano je utvrditi razlog, odnosno uzrok nedostatka hranjiva, te naine kako isti prevazii.Aplikacija hranjiva treba biti bazirana na analizama zemljita i biljke, te iskustvu proizvoaa. ubrenje trebada bude bioloki ispravno, drugim rijeima, ono treba proizvesti mjerljivu promjenu u porastu biljke i statusuhranjiva. Od aplikacije ubriva oekuje se poveanje prinosa ploda ili kvaliteta, to e proizvesti povratuloenog.

    Rezultati od aplikacije hranjiva e se razlikovati od parcele do parcele, i iz godine u godinu. Ovaj vodi neazmatra svaku priliku, okolnost,

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    4/26

    3. 4. 5.

    6. 7. 8.

    inkorporirati kiseli treset pomijean sa zemljitem u sadna mjesta, to e znaajno poboljati prijem ikasniji razvoj biljaka visokobunaste borovnice, te adekvatno izvriti sadnju, slike 9, 10, 11, 12, 13 i 14;

    9. 10. 11.

    12. 13. 14.

    redni prostor nakon sadnje biljaka malirati, zastrijeti piljevinom etinara, isitnjenom korom od bora,borovim iglicama ili slinim organskim materijalom, a u meurednom prostoru formirati sistem travamal, odnosno zasijati adekvatne smjese trava necvjetnica slike 15, 16 i 17.

    15. 16. 17.

    Praktini koraci za uspjean uzgoj borovnice

    Zasnivanje plantaa borovnice. Visokobunasta borovnica najbolje uspjeva na kiselim, dobro dreniranimemljitima sa visokim sadrajem organske materije. Prema tome, za uspjenu organizaciju proizvodnje ove

    kulture potrebno je obratiti panju na sljedee: prije sadnje, izvriti analizu zemljita da se odredi njegova pH vrijednost, kao i potrebe za ubrivima, a

    zatim adekvatno pripremiti zemljite kako je predstavljeno na slikama: 3, 4, 5, 6, 7 i 8;

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    5/26

    Odravanje plantaa borovnice. Biljke visokobunaste borovnice su viegodinji, dugovjeni, listopadni,rvenasti grmovi, koji obino zahtjevaju 6 do 8 godina za postizanje pune rodnosti i oni su tada obino 1,5 do,0 m visine. Borovnice su biljke plitkog korijena koji se karakterie nedostatkom korjenovih dlaica, i uspjevajuamo na kiselim zemljitima. Veina korijena borovnice smjetena je u zoni koju pokriva kapaljka crijeva zaavodnjavanje tipa kap po kap u gornjih 30 cm zemljita. Fino, brozno korjenje borovnice zahtjeva otvoreno,

    porozno zemljite za dobar rast, i ono je u simbiotskoj vezi sa mikoriznim gljivicama koje trebaju specineslove za opstanak. Ove gljivice pomau biljci borovnice u apsorpciji hranjiva, te veina od preporuenih

    praksi odravanja zemljita zapravo koristi gljivicama, a ne biljci. Dakle, biljke borovnice ne mogu opstati nitispjeno plodonositi bez ovog simbiotskog odnosa. Odravanje plantaa borovnice podrazumjeva:

    odravanje zemljita; ubrenje; navodnjavanje; rezidbu i zatitu biljaka od tetnih organizama.

    Navedene aktivnosti bazirane su na godinjem ciklusuasta biljaka, i one se razlikuju iz godine u godinu spram

    klimatskih i edafskih (zemljinih) uslova.

    Odravanje zemljita. Biljke borovnice bolje uspjevajurastu kada su malirane, iako veliki broj uspjenih

    plantaa nema mala. U produkciji borovnice maliranjepredstavlja zastiranje zemljita u rednom prostoruorganskim materijalima. Maliranje u sloju debljine2-15 cm na povrini zemljita u plantai borovnice

    odrava zemljite rashlaenim (svjeim), pomae ukonzerviranju zemljine vlage, dodaje organsku materiju zemljite, poboljava strukturu zemljita, te pomae spreavanju jednogodinjih korova da se uspostave.

    Meutim, mal materijal je manje ekasan protiviegodinjih korova. Korijen borovnice ima tendenciju

    a raste kako u zemljitu tako i malu. Dakle, kakoe sloj mala raspada, velika masa korijena moe bitizloena na povrinu, to moe imati za posljedicutradanje biljaka. Prema tome, sloj mala mora biti

    odravan sa dodavanjem 5-7 cm svake ili svake drugeodine novog materijala u 90-120 cm iroke trake ispod

    biljaka borovnice. Piljevina etinara se najee koristikao mal za borovnice. Generalno, mal od piljevine seaspada svakih 2,5 cm tokom godine, i ona ima veoma

    malo uticaja na pH vrijednost zemljita. Meutim, svjea

    piljevina moe vezati mnogo azota (N), te zahtjevapoveanje koliine N-ubriva. Najbolje je koristitijelimino raspadnutu piljevinu, odnosno ako je mogueabaviti zalihe piljevine jednu godinu prije momentaplikacije. Ostali ogranski materijali, poput borovihglica, mogu se koriste kao mal materijali. Meutim,lama i lie listopadnog drvea se ne preporuuju kao

    mal materijal za borovnice kako oni imaju tendencijua se zbiju, ne doputajui adekvatno prodiranje vode.

    Pored maliranja redni prostor u plantaama borovnicee odrava i tako to se na kraju vegetacije sa obje

    trane gredica izvuku plitke brazde ime se raspadnutimal materijal premjeta u zonu korijena i isti uva odzmrzavanja tokom zime, s obzirom da se nalazi blizupovrine zemljita.Meuredni prostor u plantaama borovnice se odrava uistemu trava mal i kosi redovno tokom cijele godine.

    Slika 18. Adekvatno malirane biljke borovnice smjesompiljevine i borovnih iglica etinara (u ovoj godini veliki

    broj plantaa od ekstremne sue sauvan je zahvaljujuiadekvatnom mal materijalu)

    Slika 19. Defnisanje rednog prostorau plantaiborovnice izvlaenjemplitkih brazdi sa strane gredica napoetku zime nakon ega slijediposipanje piljevine - maliranje

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    6/26

    Vrlo esto neadekvatna pH vrijednost zemljita predstavljaograniavajui faktor u pravilnoj ishrani borovnice, te izazivaimptome nedostatka odreenih hranjiva na listovima biljaka.

    Korekcijom pH vrijednosti, uoeni nedostatak odreenogranjiva moe se ispraviti prije nego aplikacijom ubriva kojeo hranjivo sadri. Visok pH zemljita je jedan od primarnih

    problema koji se susreu unutar bosanskohercegovakihplantaa borovnice.

    ako je pH zemljita suvie visok, ali manji nego 6,0, zakiseliti isto sainkorporiranjem elementarnog sumpora i/ili kiselog treseta prije sadnje;inkorporirati sumpor najmanje jednu godinu prije sadnje da se obezbjedidovoljno vremena da isti zakiseli zemljite;provjeravati pH zemljita na godinjem nivou unutar rednog prostora,odnosno u neposrednoj zoni korijena biljaka, te dodati sumpor ukoliko je

    potrebno.

    Kada se biljke borovnice uzgajaju na zemljitu sa visokim pH, listovi, posebno na novomporastu (za razliku od simptoma nedostatka N koji se manifestuju na starijim listovima), suuti sa istaknutim zelenim nervima ili potpuno uti. Ovi listovi su mali u poreenju sa onim

    kod biljaka koje rastu na zemljitu sa adekvatnom pH vrijednou, rubovi istih mogu bitimei, te otpadaju sa biljaka prije kraja sezone. Ova pojava utila moe zahvatiti samo jednuranu borovnice ili pak cjelokupan grm (Slike 21, 22, 23, 24 i 25).

    Tehnologija uzgoja borovnice je veoma jednostavna, s obzirom da ukoliko su adekvatni edafski i klimatskiaktori za proizvodnju, kao i izvrena pravilna priprema zemljita i sadnja, tokom perioda eksploatacijeahtjeva minimalnu brigu. Biljke ne zahtjevaju naslon, niti odgajanje prirasta kao kod maline ili kupine,e ima veoma malo bolesti i tetoina od kojih zahtjeva minimalnu zatitu. Meutim, korovi, krtice ioluharice mogu predstavljati veliki problem ukoliko se na vrijeme ne suzbiju. Biljka borovnice zahtjevarlo jednostavnu rezidbu, ali ima velike zahtjeve spram ubriva (posebno N), gdje u odnosu na ostale vrsteagodastog voa ima neke specine potrebe.

    Slika 20. Formiran sistemrava mal u plantai

    borovnice

    pH vrijednost zemljita za uzgoj borovnice

    pH vrijednost je mjera kiselosti u rastvoru zemljita (voda zadrana izmeu estica zemljita). pH vrijednostemljita regulie cjelokupnu sredinu, odnosno ambijent, za rast korijena. Ona odreuje dostupnostodreenih hranjiva, kao i elemenata toksinih za biljke. Za optimalan rast i proizvodnju biljke borovnicerebaju zemljite sa pH vrijednou izmeu 4,2 i 5,0. pH vrijednost zemljita iznad 6,0 sa aspektakonomske opravdanosti ne moe biti smanjena koritenjem sumpora ili kiselog treseta, te takve parcelezbjegavati prilikom sadnje borovnice. Zbog toga, paljivo odabrati mjesto za proizvodnju borovnice, i priome uzeti u obzir sljedee:

    Slika 21. Promjene

    boje na listovimaborovnice mogubiti posljedicaneadekvatne pHvrijednosti zemljitaili pak nedostatkaodreenog hranjivaprilikom uzgoja iste

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    7/2623. 24. 25.

    Lo porast borovnice moe biti rezultat visoke pH vrijednostizemljita, ak i bez vidljivih simptoma na biljci. Takve biljke emituju

    veoma malo novog porasta, a neke se mogu i osuiti, kako istene mogu uzeti dovoljno hranjiva iz zemljita za odravanje ivota.Ukoliko postoji sumnja analiza zemljita e pomoi u procjeni da lije pH zemljita stvarno problem. Prema tome, voditi rauna da se

    prilikom aplikacije ubriva pH zemljita odri u optimalnom intervaluza uzgoj borovnice, pored obezbjeenja hranjiva. Biljke borovnice

    zakrljale usljed visokog pH zemljita obino nee povratiti normalan

    rast i kada se pH vrijednost prilagodi zahtjevima iste, te one estozahtjevaju ponovnu sadnju za ostvarenje uniformnog zasada.

    Tabela 1. Orjentacione koliine sumpora potrebne za smanjenje pHvrijednosti prilikom pripreme zemljita za sadnju borovnice

    Primjer: inicijalna pH vrijednost pjeskovito ilovastog zemljita je 6,2; poeljna pHvrijednost za borovnice je 4,8. pH vrijednost zemljita mora se sniziti sa 6,2 do 4,8

    to iznosi 1,4 jedinice (6,2-4,8=1,4). Prema tome, 1,4 x 750 = 1.050 kg/ha sumporaje potrebno, odnosno 105 kg po dunumu da bi se postigao eljeni rezultat.

    lika 22. utilo na listovima borovniceovezano sa visokom pH vrijednouemljita obino je izazvano od straneedostatka eljeza, to moe bitizrok da biljke funkcioniu slabo ionano uginu

    Principi ubrenja visokobunaste borovnice

    Ovaj program ubrenja ne moe biti zamjena za neadekvatne uslove zemljita iliodreene nepravilnosti prilikom sadnje, izostavljenu zatitu od bolesti i tetoina, kao

    i nedostatka vode za navodnjavanje. Prema tome voditi rauna da isti jedino dajerezultate ukoliko je sve prethodno navedeno poduzeto. Upravo zbog toga u okviru

    ove publikacije date su osnovne smjernice kod zasnivanja i odravanja (agrotehnika -

    ubrenje, navodnjavanje, odravanje zemljita, zatita od bolesti i tetoinapomotehnika zimska i ljetna rezidba) zasada visokobunaste borovnice.Nitrogen, duik, azot (N). Biljke visokobunaste borovnice koriste vie N nego bilo kojeg drugog hranjiva.Prema tome, odluka o izvoru N, koliini N-ubriva, vremenu i broju aplikacija N, mogu imati glavni uticaj naast biljaka borovnice i prinos bobica.zvor N. Biljkama borovnice bolje pogoduju amonijane forme (NH4) N. Prema tome, kao izvor N za ishranu

    borovnice dominantno koristiti ubriva amonijum sulfat (21% N) i ureu (46% N). Ukoliko je pH zemljitaznad 5,0 tada za ishranu borovnice koristiti iskljuivo amonijum sulfat, a ako je pH zemljita ispod 5,0 ondareu. Ukoliko je pak pH vrijednost zemljita u optimalnom rasponu za uzgoj borovnice koristiti kombinovanoreu i amonijum sulfat u naizmjeninim aplikacijama. Urea je veoma dobro ubrivo za borovnicu koje se brzo

    konvertuje u amonijanu formu N u zemljitu, i biljke pozitivno reaguju na istu. Meutim, prilikom aplikacijeree voditi rauna da preko 20% iste moe biti izgubljeno volatizacijom (gubitak u plinovitom obliku), ako kiae padne u adekvatno vrijeme. Prema tome, aplikacije uree planirati prije padavina ili pak nakon primjenektivirati sistem za navodnjavanje. Prilikom aplikacije amonijum sulfata kao izvora N isti e smanjiti pHrijednost zemljita. Generalno, prilikom ubrenja borovnice preporuuje se izbjegavati koritenje nitratnihormi (NO3) N, odnosno svih formulacija ubriva koja iste sadre. Ipak, s obzirom da veina proizvoaa nema

    pristup N-ubrivima sa samo amonijanim oblikom N, nitrat takoe moe biti koriten u mjeavinama ubrivadje nitratni dio konstituenta smjese je samo manji dio ukupnog N u miksu, i pH zemljita je ispod 5,3.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    8/26

    Sve vei broj proizvoaa, kao izvor N, koristi vodotopiva ubriva, tzv. kristalone,a ishranu borovnice. Pri tome treba imati na umu da je borovnica izrazito

    osjetljiva na poveane koncentracije soli u zemljitu, te neadekvatan sastavkristalona za posljedicu moe imati promjenu boje lista, zakrljalu ili pak ukonanici spaljenu biljku. Ukoliko ipak proizvoa koristi kristalone kao izvor N,ada mora voditi rauna da je dominantna forma N u njima amonijani ili oblikree (Tabela 2.). Takoe, za ubrenje borovnice ne koristiti ubriva koja sadre

    kre (na primjer KAN kreni amonijum nitrat), kako e isti uticati na poveanjepH zemljita. Urea i amonijum sulfat koriguju pH vrijednost zemljita, te pravilan

    odabir istih moe pomoi stabiliziranju pH u optimalnom rasponu za biljkeborovnice, i time osigurati uspjenu produkciju, bez potrebe za ostalim hranjivima.Tabela 2. Sastav kristalona formulacije 25-20-15 koji sadri veinu N u obliku uree imonijuma, moe biti koriten za fertirigaciju borovnice

    Simptomi nedostatka N. Nedostatak N moe se dogoditi u bilo koje vrijemeokom sezone vegetacije, sa simptomima koji se prvo pojavljuju na starijimstovima. Meutim, veoma esto prohladno vrijeme na poetku proljea imaa posljedicu da biljke borovnice razvijaju privremeni nedostatak N, to je

    obino samo rezultat loih uslova za rast, a ne decita N u zemljitu. Takoe,edostatak N esto se dogodi kada se ubrivo ispere izvan zone korijena

    pomou prekomjernih kia ili nekontrolisanog navodnjavanja. Neadekvatni nivoiN u zemljitu rezultirat e cjelokupnim smanjenjem rasta i proizvodnje biljakaisokobunaste borovnice. Biljke borovnice kojima nedostaje adekvatan Neneralno su krljave. Simptomi nedostatka N manifestuju se postepeno, i obino

    maju sljedei redoslijed: sitniji, blijedi listovi koji na sebi mogu imati male crveneakice, smanjen ukupan porast - malo ili nimalo novog rasta izdanaka i granaa postojeim i manje novih izdanaka iz baze biljke, te smanjen broj cvjetnih

    pupoljaka. U sluaju ekstremnog nedostataka N, cjelokupna biljka borovnice moe

    postati hlorotina (listovi postaju svijetlo zeleni do uti tzv. hlorotini), to seprvo manifestuje na starijim listovima i polako napreduje prema mlaim, s tim daervatura lista ne ostaje zelena (evidentna razlika u odnosu na hlorozu izazvanusljed neadekvatnog pH zemljita). Listovi borovnice koji su decitarni u sadraju i

    opskrbi N takoe imaju sklonost da razvijaju jesenju obojenost (ispolje crvenkastuboju), zatim postanu smei i otpadaju mnogo ranije nego listovi na onim biljkamakoje su adekvatno obezbjeene N.

    Vrijeme aplikacija N. Biljke visokobunaste borovnice koriste razliite koliineN u razliitim fazama porasta i produkcije. Dakle, pravilno odreivanje vremenaplikacije N presudno je u obezbjeenju biljaka sa istim kada je hranjivo stvarno

    potrebno. Dobar plan ishrane osigurava da su biljke borovnice obezbjeenepravilnom koliinom hranjiva u vrijeme aktuelnih potreba istih za njima. Jedanod najboljih naina za odreivanje vremena aplikacije ubriva za borovnice jesteovesti u uzajamni odnos primjenu N sa rastom biljke ili fazom razvoja, to je svesko povezano sa aktivnou korjenovog sistema. Biljke visokobunaste borovnice

    maju visoke potrebe za N u sljedeim fazama rasta i razvoja:

    Slika 26, 27 i 28Najei simptominedostatka azotana listovimavisokobunasteborovnice (razlikau odnosnu naneadekvantu pHvrijednost zemljitaje ta to ovdje nervina listu ne ostajuzeleni i nedostatakN se manifestuje nastarim listovima)

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    9/26

    1. otvaranje pupoljaka (korjenov sistem borovnice poinje da raste u proljee kada temperatura zemljitaporaste u prosjeku iznad 7oC, to odgovara periodu na nadzemnom sistemu kada cvjetni pupoljci poinjububriti, odnosno momenat kada zapoinje novi porast);

    2. formiranje bobica i razvoj istih (vrhunac aktivnosti korijena borovnice je krajem proljea kada jetemperatura u zoni istog izmeu 12 i 18oC (faza intenzivnog rasta biljke, zametanja ploda, razvoja bobica),zatim usporava kako bobice dostiu adekvatnu veliinu i sazrijevaju);

    3. zametanja cvjetnih pupoljaka za sljedeu godinu (aktivnost korijena borovnice poveava se ponovopoetkom jeseni i nastavlja sve dok temperatura zemljita ne padne ispod 6oC).

    Prema tome, aktivnost korijena je najvea u fazi otvaranja pupoljka, formiranja/razvoja bobice, i nakon

    berbe, kada biljke borovnice formiraju cvjetne pupoljke za sljedeu godinu, to vremenski diktira aplikaciju N.Preporuenu ukupnu koliinu N-ubriva planirati primjeniti u fazi otvaranja pupoljka, sljedei sa dvije dodatneplikacije u 6-sedminim intervalima podudarajui se sa periodima najvee aktivnosti korijena (apsorpcijaranjiva) i najveeg koritenja N od strane biljaka borovnice. U pravilu, amonijum sulfat ne bi trebao bitipliciran poslije 15-tog avgusta, dok je 30. juli krajnji rok za zadnju preporuenu aplikaciju uree, kako bie obezbjedilo adekvatno odrvenjavanje (postizanje zimske izdrljivosti) biljaka borovnice prije nastupanja

    mrazeva (krajnji rok primjene N prilagoditi posebno za svaku lokaciju proizvodnje).

    Koliine N. S obzirom da su biljke borovnice osjetljive na soli, pravilna primjena i koliina apliciranogN-ubriva moraju biti paljivo praeni. Koliina primjenjenog N prvenstveno zavisi od tipa zemljita, procentaorganske materije u istom, starosti biljke, te zdravstvenog stanja i snage biljaka borovnice. Takoe, ne manje

    naajno, zavisi i od primjenjenog mal materijala u rednom prostoru. Tokom prvih godina uspostavljanja,biljke borovnice trabaju godinje aplikacije N za rast i produkciju novih izdanaka. Mlade borovnice estomogu biti unitene prekomjernim ubrenjem sa N ili koritenjem pogrenog tipa ubriva. U kasnijem perioduivota biljke borovnice koje plodonose takoe trebaju N za rast i produkciju izdanaka, plus dodatni nitrogena bobice koje se razvijaju i sazrijevaju. Koliine N trebaju biti malo poveane svake godine kako biljkeazrijevaju i prinosi se poveavaju (prinos plodova nakon pete ili este godine berbe postaje konstantan toreba imati u vidu da se nakon toga ne poveavaju koliine ubriva, ve se iste zadre na tom nivou). Biljkelabije, odnosno nezadovoljavajue bujnosti, ili biljke koje ispoljavaju simptome nedostatka N, trebaju eeplikacije ili vee koliine N, nego normalne biljke. Biljke borovnice malirane organskim materijalima tipa

    piljevine etinara, sjekom, borovim iglicama i sl. trebaju za oko 30-50% veu koliinu N. Ovaj dodatni N je

    eohodan kako mikrobi u zemljitu trebaju njega za razgradnju organskog mal materijala, i oni su ekasniji koritenju N iz zemljita nego biljke. Prema tome, N-ubrivo mora biti primjenjeno tako da se normalnamikrobioloka razgranja moe odvijati bez uzimanja N od biljaka borovnice (u suprotnom, biljke borovnice ebiti uskraene za N koji e biti potroen na razgradnju mal materijala). Inkorporirana piljevina imobilizira vieN nego ista primjenjena na povrinu. Koliina N za primjenu zavisi i od naina aplikacije.Nain aplikacije N. Jedan od najeih naina aplikacije N jestez ruke posipanje istog po zemljitu oko baze biljke. Ovaj nainplikacije ubriva meu proizvoaima borovnice poznat je i kao

    prstenovanje (slike 29 i 30), a isti podrazumjeva da se ubrivoasporedi u krugu od 30 cm oko biljke unutar zone koju prekrivaju

    rane (kod starijih biljaka, aplicirati veinu ubriva u zoni prekrivenoja vanjskim granama). Prilikom aplikacije N prstenovanjem voditiauna da se ubrivo ravnomjerno rasporedi u navedenoj zoni, nikako da isto ostane koncentrisano samo na jednom mjestu.

    Preporuke date u narednim tabelama odnose se iskljuivo na ovakavain aplikacije N.

    Budui da je u produkciji borovnice posebno vano odravati pHrijednost zemljita prilikom zalijevanja biljaka vodom koja nije kisela, vrlo esto sadri i karbonate, moe doi do poveanja iste. Premaome, drugi nain aplikacije N jeste putem sistema za navodnjavanje,i tzv. fertirigacija. Rastvori N postali su vie popularni kao ubrivoa borovnicu, s obzirom da pored toga to zakiseljavaju vodumaju prednost naspram suhih, vrstih ubriva kako N ide direktno zemljini rastvor i odmah je dostupan za apsorpciju od strane

    korijena biljke. Prilikom aplikacije N putem sistema za navodnjavanjepreporuuje se N-ubrivo potpuno rastopiti u odreenu posudu, apotom napravljeni rastvor dodati u bave ili sistem za navodnjavanje.

    Slika 29. Aplikacijaamonijum sulfata izruke u zoni od oko30 cm u bazi biljke

    borovnice, tzv.prstenovanje

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    10/26

    Postoji nekoliko rastvora N koji mogu biti direktno rasprenia listove biljaka borovnice (folijarno). Meutim, folijarneplikacije N korisiti sa oprezom, kako neke formulacije moguzazvati oegotine na listovima. Generalno folijarne aplikacijeisu uinkovit nain za aplikaciju N kod borovnice.

    U nekim sluajevima navedeni termini aplikacije N za biljke borovnice mogu biti nedovoljni, te se isti mogupoveati za jo jedan do dva dodatna termina, s tim da se vodi rauna o krajnjem roku primjene N kako biprirasti na vrijeme odrvenili i pripremili se za nastupajuu hladnou tokom zime.Kada je u pitanju aplikacija N putem sistema za navodnjavanje isti primjeniti prilikom svakog navodnjavanjaokom vegetacije koritenjem amonijum sulfata (paljivo na kraju sezone). Orjentacione koliine su 1,2-1,5

    kg amonijum sulfata na 1000 litara vode. Prema tome, proizvoa koji navodnjava 15 puta tokom vegetacijemaksimalno na ovaj nain moe primjeniti 22,50 kg amonijum slufata po dunumu.

    Slika 30. Pravilno primjenjen amonijum sulfat uadekvatnoj zoni metodom prstenovanja

    Orjentacioni program ubrenja azotom.U proljee nakon sadnje, aplicirati ukupno 12 gktivnog N po biljci borovnice u podijeljenoj aplikaciji

    metodom prstenovanja. Poveavati koliinu N

    vake godine sve dok ukupno 36-48 g istog nebude aplicirano po grmu borovnice. Prema brojuposaenih biljaka borovnice izraunati ukupnukoliinu potrebnog N po jedinici povrine. Preraunatia dodatnu koliinu N kada je primjenjen mal

    materijal. Orjentaciono za svaku plantau metodomprstenovanja aplicirati N u tri termina:

    Tabela 3. Potrebe biljaka visokobunaste borovnice za aktuelnim N

    Napomena: proizvoa koji posjeduje plantau staru dvije godine u prvoj aplikaciji prema prethodnoj tabeli mora obezbjediti 3 g No biljci. To ne znai da isti aplicira 3 g ubriva za svaku biljku, ve navedenu koliinu isti mora preraunati spram koritenog izvoraubriva koji u sluaju borovnice moe biti AMONIJUM SULFAT ili UREA. Takoe, ako isti po dunumu ima 333 sadnice, jednostavno

    mnoenjem broja biljaka sa potrebnom koliinom aktuelnog N (3 g x 333 biljke) dobije se potrebna koliina ubriva po jediniciovrine, to u ovom sluaju iznosi oko 1 kg aktuelnog N po dunumu u prvoj aplikaciji. Primjena adekvatnih mal materijalaproizvodnji borovnice zahtjeva poveanje date koliine N, te izvriti preraunavanje. Sva potrebna preraunavanja za izradu

    lastitog programa ubrenja N predstavljena su u narednim tabelama.

    I. neposredno prije nastupanja fenofaze otvaranja pupoljaka(orjentaciono u uslovima unutranjosti BiH kraj marta do polovina aprila, alivoditi rauna da svaki proizvoa ovaj termin kalendarski prilagodi momentu

    nastupanja ove fenofaze, s obzirom da u pojedinim podrujima BiH sezonavegetacije moe da kasni i do 15 dana. Pored datuma, voditi rauna okasnijim ili ranijim aplikacijama u zavisnosti od sorte, kako sve u isto vrijemene prolaze identinu fenofazu),

    II. nakon opadanja latica (orjentaciono u uslovima unutranjosti BiH okopolovine maja, ali kao i u prethodnom terminu izvriti prilagoavanje datumaspram pojave ove fenofaze za datu lokaciju i prema sorti koja se gaji),

    III. kraj jula - poetak avgusta (orjentaciono u uslovima unutranjostiBiH 30. juli do 15. avgust. Kako je ova posljednja aplikacija N kljuna zapravovremeno odrvenjavanje biljaka istu prilagoditi spram lokacije i sorte.

    Kasnije sorte do ovog momenta nisu jo uvijek zavrile plodonoenje, totakoe treba uzeti u obzir - slika 32).

    Slika 31. Nepravilno primjenjen amonijum sulfat uadekvatnoj zoni metodom prstenovanja

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    11/26

    Primjer: proizvoa koji posjeduje plantau borovnice na povrini od jednog dunuma sa razmakom sadnje 1,2 m unutareda i 2,5 m izmeu redova posjeduje 333 sadnice. Dakle, u prvoj aplikaciji za dvije godine staru plantau isti moraplicirati 9,51 kg amonijum sulfata po dunumu (0,02857 kg x 333 =9,51 kg) ili 28,57 g po svakoj biljci (orjentacionovije supene kaike). U drugoj aplikaciji isti moe primjeniti 9,51 kg do 19,02 kg po dunumu, kao i u treoj istu koliinu.

    Prema tome, u drugoj godini ovaj proizvoa aplikacijom putem metode prstenovanja moe primjeniti od 28,53 kg do7,55 kg amonijum sulfata po dunumu, kako bi zadovoljio potrebe biljaka borovnice tokom godine. Interval, odnosnoaspon je dat zbog mogunosti korigovanja vizuelnih nedostataka. Tako na primjer, ako biljka ima neadekvatan porast,e se na listovima uoavaju simptomi nedostatka azota, tada proizvoa moe od poetnih koliine poveavati doraninih. Takoe, ovdje su samo uzete u obzir potrebe biljke, ali ne i dodatna koliina N neophodna za razgradnju

    mal materijala. Ukoliko se sad u obzir uzme i potrebni N za razgradnju mal materijala, tada ukupna koliina amonijumulfata za povrinu od jednog dunuma (28,53-47,55 kg + 30%) iznosi 37,08 - 61,81 kg tokom cijele godine.

    Tabela 4. Potrebne koliine amonijum sulfata za ubrenje biljaka visokobunaste borovnice spram potreba iste iprimjenjenog mal materijala (dodatnih 30% N-ubriva)

    Tabela 5. Potrebne koliine uree za ubrenje biljaka visokobunaste borovnice spram potreba iste i primjenjenogmal materijala (dodatnih 30% N-ubriva)

    Primjer: proizvoa koji posjeduje plantau borovnice na povrini od jednog dunuma sa razmakom sadnje 1,2 m unutareda i 2,5 m izmeu redova posjeduje 333 sadnice. Dakle, u prvoj aplikaciji za dvije godine staru plantau isti moraplicirati 4,34 kg uree po dunumu (0,01304 kg x 333 = 4,34 kg) ili 13,04 g po svakoj biljci (orjentaciono jedna punaupena kaika). U drugoj aplikaciji isti moe primjeniti 4,34 kg do 8,68 kg po dunumu, kao i u treoj istu koliinu. Premaome, u drugoj godini ovaj proizvoa aplikacijom putem metode prstenovanja moe primjeniti od 13,02 kg do 21,70g uree po dunumu, kako bi zadovoljio potrebe biljaka borovnice tokom godine. Interval, odnosno raspon je dat zbog

    mogunosti korigovanja vizuelnih nedostataka. Tako na primjer, ako biljka ima neadekvatan porast, te se na listovimaoavaju simptomi nedostatka azota, tada proizvoa moe od poetnih koliine poveavati do graninih. Takoe, ovdjeu samo uzete u obzir potrebe biljke, ali ne i dodatna koliina N neophodna za razgradnju mal materijala. Ukoliko sead u obzir uzme i potrebni N za razgradnju mal materijala, tada ukupna koliina uree za povrinu od jednog dunuma13,02-21,70 kg + 30%) iznosi 16,92- 28,21 kg tokom cijele godine.

    Fosfor (P). Fosfor je vano hranjivo za dobar rast korijena i energetski transfer u biljkama borovnice. Pmoe biti u nedostatku unutar plantaa borovnice u sljedeim sluajevima: ako se radi o dugo neobraivanimemljitima, smanjena dostupnog istog u veoma kiselim, te mogunost ispiranja u pjeskovitim zemljitima.

    Simptomi nedostatka P podrazumjevaju zakrljale biljke sa tamnim, purpurno-zelenim, malim listovima.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    12/26

    Meutim, listovi borovnice ponekad imaju purpurnu boju poetkom proljeakada su temperature hladne i zemljita vlana, to je znak privremenogedostatka P, ali ovo stanje e se popraviti im se zemljite zagrije.

    Generalno, za veinu sluajeva jedna aplikacija P prilikom pripremeemljita je obino sve to je potrebno za biljke borovnice. Prema tome,

    kljuno je korigovati nedostatke fosfora spram analize zemljita prijeadnje.

    Ukoliko se pak u plantai analizom zemljita utvrdi nedostatak istog odkoristi je dodati ubrivo sa veim sadrajem P, kao to je kombinacija

    4-28-14. Tada voditi rauna da nitratna forma N je samo mali procenatod ukupnog u datom ubrivu. Diamonijum fosfat (DAP 16%N i 48% P) jeodlino ubrivo za borovnicu tamo gdje su samo N i P potrebni. Treba imatia umu da P nije mobilan u zemljitu, te prema tome, promjene istog ukivu se dogode godinu ili dvije nakon aplikacije. Ako je potrebno, aplicirati

    P krajem jeseni ili u proljee prije buenja pupoljaka. Navodnjavati nakonplikacije ako kia ne padne unutar 1 do 2 dana. Razliita ubriva mogu

    biti koritena: trostruki superfosfat (0-45-0), amonijum fosfat (11-52-0),i amonijum fosfat sulfat (16-20-0-15). Koliine P-ubriva odrediti spram

    provedene analize zemljita. Na mjestima sa visokim nivoima P u zemljitu,preporuuje se dodati malo ili nimalo istog. Visoki nivoi fosfora u zemljitumogu vezati/ograniiti eljezo, inei ga nedostupnim za biljku.

    Slika 32. Posljedica neadekvatneprimjene N krajem sezonevegetacije - izmrzli mladineodrvenjeli prirasti

    Mikroelementi. Jedan od najeih mikroelemenata iji se simptomiedostatka manifestuju na listovima biljaka borovnice je eljezo (Fe).

    Nedostatak Fe u listovima borovnice esto je rezultat visokog pHemljita nego njegovog manjka u zemljitu. Simptomi nedostatka Fe

    manifestuju se kao utilo izmeu lisnih nerava, koji ostaju zeleni (tipinoa visok pH zemljita u produkciji borovnice), prvo na mladim listovima,ok su rast mladara i veliina lista najee smanjeni.

    Manjak Fe, na primjer, nije dovoljno odrediti putem analize zemljita,kako biljka borovnice moe trpiti od nedostatka istog ak i kada analizaemljita ukazuje da su adekvatne koliine. Hloroza je izazvana ne odtrane nedostatka eljeza u zemljitu, ono sadri dovoljno Fe za rast

    biljke, ve isto nije u formi dostupnoj za biljku borovnice kada se onazgaja na zemljitu visoke pH vrijednosti.

    ako e aplikacija eljeza bez zakiseljavanja zemljita poveati sadrajkupnog Fe, ona moe ne poveati Fe u rastvoru zemljita i premaome ne korigovati nedostatak. Zakiseljavanje poveava rastvorljivostdostupnost Fe i popravlja njegov nedostatak. U nekim sluajevima,edostatak eljeza nije izazvan samo od strane visokog pH, ve iodavanjem karbonata, odnosno aplikacijom krea u zemljite.

    Kalijum (K). K je vano hranjivo za fotosintezu i regulisanje vode kod biljakaborovnice. Tipino jedna ili dvije aplikacije K potrebne su tokom godine za biljkeborovnice koje su u fazi plodonoenja. Iako je nedostatak K relativno rijedak,stovi biljaka kojima on nedostaje mogu razviti nekoliko simptoma, ukljuujui

    pale izmeu margina, peharast oblik, kovranje, i nekrotine pjege, mrlje. Niskerijednosti K u listu mogu biti izazvane od strane loe drenae, sue, ili veoma

    kiselih zemljita. Prinos takoe ima uticaj na nivoe K u listu biljaka borovnice.Koncentracija kalijuma u bobicama se poveava kako one sazrijevaju, i berbome iznese prosjeno vie od 60 mg po bobici ovog hranjiva. Prema tome, niskiivoi K u listovima mogu se dogoditi poslije visokih prinosa. Ukoliko je potrebno Kplicirati prema analizi zemljita. Vremenski aplikacije K mogu se obaviti u jeseni u proljee prije otvaranja pupoljaka. Aplicirati K unutar zone ispod vanjskihrana grmova, kako je opisano za N. Kalijum moe biti pomijean i apliciran sa N u

    proljee. Kao izvore koristiti kalij magnezij sulfat (22% kalija, 11% magnezijuma)i kalij sulfat (50% kalija). Borovnice su osjetljive na povredu od hlorida sadranog kalijum hloridu (0-0-60), te isti izbjegavati prilikom ubrenja borovnice.

    Slika 33. Simptominedostatak K na listovima

    borovnice

    Slike 34 i 35. Najei simptominedostatak P na listovima borovnice

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    13/26

    Slika 36. Simptomi nedostatka Fe manifestujuse na mladim listovima kao hloroza,

    posljedica uglavnom neadekvatne pHvrijednosti zemljita za uzgoj borovnice

    Kre moe promjeniti pH zemljita dovoljno da smanji raspoloivostFe. On takoe inhibira sposobnost biljke borovnice da dobijeFe iz zemljinog rastvora. Pored toga, bikarbonat moe ometatiposobnost biljke da koristi eljezo unutar iste. Kreom izazvanaloroza moe biti posljedica dodataka krea (ili visokog sadraja

    karbonata u zemljitu), nekih ubriva, ili visokog pH vodekojom se navodnjava. Karbonati su supstance koje neutralizirajukiselinu i esto su rastvorene u zemljinoj vodi. Tako na primjer,avodnjavanje vodom koja ima visoku koncentraciju karbonata

    podie pH zemljita isto kao i aplikacija krea, to je nepovoljno zaast borovnice.Korekcija nedostatka Fe. Kako uta boja listova borovnice moebiti izazvana od strane nekoliko faktora, ne zakiseljavati zemljiteamo na osnovu vizuelnih simptoma. Ako se sumnja da je pHrijednost problem, izvriti analizu zemljita da se ista odredi.

    Korigovanje pH vode za navodnjavanje. Nakon odreivanjapH zemljita, testirati vodu kojom se navodnjava plantaaborovnice na sadraj karbonata, i pH vrijednost. Ako voda zaavodnjavanje ima visok pH i ukupni karbonati iznose 2 ili vie od meq/l, onda kontrolisati pH zemljita i performanse biljke. Vodaa navodnjavanje moe biti zakiseljena do pH od 6,0 do 6,5 zamanjenje ili elminisanje problema sa karbonatima.

    Folijarna aplikacija eljeza. Veina proizvoaa borovnicepokazuje interes za folijarnu primjenu Fe u svrhu ublaavanjaedostatka istog. Folijarne aplikacije Fe su mogue, ali jeano znati da su njihovi efekti kratkog trajanja. S obzirom dae Fe nepokretno unutar biljke, folijarne aplikacije moraju bitiprovedene najmanje svake druge sedmice tokom vegetacije, kakobi novi porast bio tretiran. Meutim, folijarna primjena eljeza, ukombinaciji sa zakiseljavanjem zemljita predstavlja jedini nain da

    biljke borovnice mogu preivjeti ekstreman nedostatak Fe. Drugoobiajeno pitanje o aplikaciji Fe jeste da li rastvor istog moe bitiodat u zemljite. Zemljine aplikacije zahtjevaju vee koliine Fe,to poskupljuje proizvodnju. Za grmove borovnice, iskopati plitak

    kanali ili rupu u zoni koju kvasi crijevo sa kapaljkama, te u isteplicirati napravljeni rastvor Fe-ubriva. Nakon upijanja rastvora uemljite, vratiti ponovo zemljite u formirane rupe ili kanali.

    Navodnjavanje borovnice. Borovnicu je potrebno navodnjavatiu podrujima gdje postoji izobilje padavina, s obzirom da suste uglavnom neravnomjerno rasporeene. Priroda korjenovogistema ini biljke borovnice izrazito osjetljivim na uktuacije vlage.

    Dubina korijena se kree izmeu 20,32-30,48 cm, ali uglavnome prelazi istu od 40,64 cm. 90% mase korijena locirano je u zoni

    koju pokriva crijevo sa kapaljkama sistema za navodnjavanje tipakap po kap. Predpostavlja se da biljke borovnice trebaju 2-5 cmode po sedmici u zavisnosti od faze rasta i obino 5 cm u periodukspanzije plodova pa do berbe, ali ovo je dosta gruba procjena.

    Sugeriu se dvije kapaljke po biljci, kako bi se postiglo adekvatnolaenje. Konstantno odravanje vlage je imperativ, i nikako neozvoliti isuivanje, pa ponovo navodnjavati. Preporuuje se

    avodnjavati najmanje dva puta sedmino, a na lakim zemljitimarekventnije aplikacije manjih koliina vode. Listovi plavljenih ilibiljaka borovnice koje su doivjele stres od sue postaju tamnorveni sa smeim marginama i odumiru (slike 38). Takoe, mladi

    prirasti venu od privremenog nedostatka vode tokom vrelog danaslika 37).

    Slike 37 i 38. Simptomi nedostatka vlage,odnosno posljedica sue kod biljaka

    borovnice

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    14/26

    PUPOLJCI KOD BOROVNICE. Biljku borovnice ini grm formiran od prirasta od kojih se veina razvija izegetativnih pupoljaka formiranih prethodne sezone. Meutim, spavajui pupoljci formirani nekoliko sezona

    prije mogu se razviti u nove priraste blizu osnove starijih izdanaka, odnosno u bazi grma biljke borovnice. Ovoe posebno sluaj kada se na starijim izdancima izvri intenzivnija rezidba. U nekim situacijama, novi izdancie takoe mogu razviti iz korijena. Slike 39 i 40. Razvoj novih prirasta kod biljaka borovnice

    Biljka borovnice ima dva tipa pupoljaka, i to: cvjetne iegetativne pupoljke. Cvjetni pupoljci nose samo cvasti ilironje (7-10 cvjetova u zavisnosti od poloaja na prirastu), vegetativni pupoljci e formirati samo listove i priraste.asno je mogue razlikovati ova dva tipa pupoljaka u

    periodu mirovanja biljaka borovnice. Cvjetni pupoljci sukrupniji, okrugli, punaki i laki za uoiti, a nalaze se narhovima jednu godinu starih prirasta. Dakle, borovnicaskljuivo plodonosi na prologodinjim prirastima.Vegetativni pupoljci su manji, uski ili tanki, sa zailjenimrhom (picasti) i nalaze se ispod cvjetnih pupoljaka naednogodinjim prirastima. Prema tome, borovnica imapupoljke samo na prologodinjem porastu (prirasti koji suasli prethodne sezone).

    Diferencijacija cvjetnih pupoljaka poinje na jednu godinutarom prirastu sredinom do kraja ljeta i napreduje odrha prema bazi, a cvjetovi unutar cvasti od osnove premarhu. Crte 1. Morfoloke osobine borovnice: biljka u fenofazi mirovanja (lijevo): a) zona krune ili baze biljke, b)

    izdanak, c) rez od rezidbe, e) boni prirast; boni prirast (desno): a) cvjetni pupoljci, b) vegetativni pupoljci

    cvjetni pupoljak

    vegetativnipupoljak

    vegetativnipupoljci

    cvjetnipupoljci

    cvjetnipupoljcii jedan

    vegetativnina prirastu

    Slika 41. Razvojpupoljaka na jednu

    godinu starimprirastima borovnice

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    15/26

    VEGETATIVNI RAST. Kako bi plodonosile biljke borovnice morajuormirati priraste koji e nositi rod, odnosno prvih posebno, ali i kasnijih,odina trebaju ostvariti adekvatan rast. Rast korijena i prirasta, kod

    biljaka borovnice, dogodi se u intervalima, odnosno odreenim periodimantenzivnog porasta, tokom vegetacije, koji se mogu uoiti promjenamaa nadzemnom sistemu. Intervali rasta se manifestuju tako da prirast prvoaste intenzivno, a onda porast istog se zaustavlja usljed pobaaja vrha,

    pojava poznata meu proizvoaima kao crni vrh. Dakle, svaki interval rastaprestaje kada vrni ili apikalni pupoljak abortira (ovo nije bolest). Ubrzo

    akon toga, pupoljak smjeten neposredno ispod vrha se budi, i zapoinjerugi interval rasta prirasta. Generalno, samo jedan pupoljak ispod vrnogastavlja razvoj, ostavljajui jednogodinji prirast borovnice nerazgranatim.

    Meutim, nije neuobiajeno, ali je dosta rijetka pojava, da se probude dva iliri naredna pupoljka.

    Kod biljaka visokobunaste borovnice jedan prirastmoe imati jedan, dva ili vie intervala rasta tokom

    vegetacije, u zavisnosti od kultivara i ekolokih uslova. Ubosanskohercegovakim uslovima tipino postoje dva ili triintervala rasta prirasta i korijena. Prvi interval intenzivnograsta korijena dogodi se tokom fenofaza bubrenje lisnog

    pupoljka, cvjetanje i zametanje plodova, a zatim sepostepeno smanjuje i nastavlja veoma niskim intenzitetom

    (potpuno neprimjetno) sve do perioda nakon berbeplodova. Drugi interval rasta korijen zapoinje sredinom

    avgusta i nastavlja tokom septembra, za vrijeme periodainicijacije cvjetnog pupoljka i prije poetka nastupanja

    fenofaze mirovanje.

    Slika 42. Intenzivan porastizdanaka borovnice, novi

    izdanci su neophodni zaodravanje proizvodnje

    lika 44. Poetak novog intervala rasta prirasta -akon pobaaja vrnog pupoljka uoava se buenjearedna tri koji e se razviti u nove priraste

    Slika 45. Poetak novogintervala rasta prirasta -nakon pobaaja vrnogpupoljka uoava sebuenje samo jednogpupoljka ispod njega

    Slika 46. Svaki interval rasta rezultira novim prirastima razliite duine, a isti e naredne sezone plodonositi

    Slika 43. Svaki interval rasta prestaje sapobaajem vrnog pupoljka to se uoavacrnilom na vrhu prirasta - mladra

    Rast lista i mladara dogodi se prije, za vrijeme ili nakon otvaranja cvjetnogpupoljka, u zavisnosti od pojedinih kultivara. Prvi interval rasta prirasta kodjeverne visokobunaste borovnice obino ostvari maksimum 30-70 dana nakonvjetanja, to se podudara sa fazom razvoja ploda koja podrazumjeva rast sjemena.

    Drugi interval rasta se moe uoiti nakon berbe plodova. Svaki interval rasta, sadekvatnom vlagom i ishranom, moe rezultirati poveanjem od 15-25 cm porastaodreenog prirasta borovnice. Rast prirasta borovnice obino prestaje sredinom ilikrajem ljeta, u zavisnoti od klimatskih uslova, kada zapoinje proces spremanja zamirovanje tokom zime, poznat kao odrvenjavanje ili sazrijevanje prirasta.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    16/26

    U tom periodu, odnosno na poetku proljea povoljno je kada seiske temperature javljaju svake noi, kako one dre rast usporenim.

    Ukoliko nastupe topli dani i tople noi onda pupoljci intenzivnoapoinju razvoj, i na njima se mogu vidjeti razlike kako sezonaapreduje. Sve ove razliite faze rasta imaju nazive koji ih opisujuFenofaze rasta borovnice).

    lika 47. Prologodinji prirast na poetku fenofaze bubrenje pupoljka. Uoavaju seeliki, jedri cvjetni pupoljci locirani na vrhovima jednu godinu starih prirasta. Manjisni pupoljci, locirani ispod cvjetnih pupoljaka, takoe rastu i oni su zeleni na vrhu.

    Pupoljci u vrnoj zoni prirasta poinju prvi rasti i oni su najrazvijeniji. Uoiti kako jevaki od donjih pupoljaka manje razvijen u odnosu na pupoljak iznad njega

    Kako plodovi ponu da rastu, oni i prirastise natjeu za raspoloivim resursima i rastprirasta usporava. Sve dok farmer odravadobru vlanost zemljita tokom vegetacije,korijen moe odravati odgovarajui protok

    vode do listova za odravanje rasta. S

    vremenom plodovi poinju svoje konanobubrenje (poveanje u veliini) za berbu,a veina rasta prirasta i listova za sezonu

    je prestala. Rast ploda uzima svu energijubiljke. Kada rast prirasta borovnice se

    zaustavi, vrh prirasta odumire.

    GODINJI CIKLUS RASTA (FENOFAZE) SJEVERNEVISOKOBUNASTE BOROVNICE

    Na poetku proljea, kada nastupi dugo razdoblje vremena saemperaturom iznad 7,2oC pupoljci borovnice zapoinju rast i razvoj.

    Poetak rasta pupoljaka ubrzo se vidi kao fenofaza bubrenje pupoljaka.Pupoljci smjeteni na vrhovima prologodinjih prirasta prvi zapoinju rast, zatim slijede oni ispod njih. Diferencijacija cvjetnih pupoljaka poinje naednu godinu starom prirastu sredinom do kraja ljeta i napreduje od vrhaprema bazi, a cvjetovi unutar cvasti od osnove prema vrhu.

    Rast zapoinje sa cvjetnim pupoljcima koji prvo bubre (pupaju), a zatim se otvaraju, otkrivajui gronju (tipvasti) cvjetova iznutra. Potom slijede lisni pupoljci koji bubre (pupaju), a nakon toga se pojavljuju novistovi iz pupoljaka (zeleni vrh) prije otvaranja istih i poetka razvoja listova.

    Cvjetni pupoljci kod borovnice sadre grozdove cvjetova- gronje (obino bude 5-12 cvjetova u grozdu). Cvjetovise pojavljuju kao vrsto upakovan ili zbijen grozd. Kakose cvjetovi razvijaju corola - cvjetni vjeni, kruna, set

    od latica u cvijetu, komplet latica u cvijetu, je vidljiv kaopink tkivo na vrhu cvjetova (fenofaza roza pup). Kako se

    cvjetovi dalje razvijaju, krunica se iri i ruiasta boja blijedido bijele. Cvjetanje poinje kada se vrh krunice otvori

    (fenofaza poetak cvjetanja). Grozdovi cvjetova na vrhuprirasta poinju prvi cvjetati, sa cvjetanjem koje napredujeniz prirast. Cvjetovi u bazi svakog grozda se otvaraju prvi.Prvi opraeni cvjetovi imaju potencijal da daju najkrupnije

    plodove. Plodovi od kasnijih cvjetova su manji, sitniji.Rano razdoblje rasta ploda je veoma vano u odreivanju

    konane veliine ploda. Za nekoliko sedmica plod raste

    brzo sa diobom elija. Zatim, podjela elija u plodu stopira,a plod se prebacuje na rast pomou uveanja elija. Veiplodovi imaju vie elija, tako da se konana veliina ploda

    odreuje mjesec dana nakon cvjetanja.

    Slika 48.Razvojcvjetova ioplodnja kod

    borovnice

    Slika 49.Razvoj plodakod borovnice

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    17/26

    Spavajui, zbijen

    pupoljak (mirovanje)

    Intenzivno bubrenje

    pupoljaka (pupanje)

    Poetak zelenog

    vrhaOtvaranje pupoljaka Kraj zelenog vrha

    Dio biljke: cvjetnipupoljak. Opis: Nemavidljivog bubrenja(poveanja u veliini)cvjetnih pupoljaka.Ljuspice pupoljka vrstozbijene, odnosno potpunozatvorene, i imajuintenzivnu crvenu boju.

    Nema vidljivih znakovarasta. Cvjetni pupoljcisu dva do tri puta vei uodnosu na vegetativne,smjeteni na vrhujednogodinjih prirasta, tese u ovom periodu jasnomogu razlikovati.

    Dio biljke: cvjetnipupoljak. Opis: Prviznak aktivnosti kakobiljka poinje rasti uproljee. Vidljivo bubrenje(poveanje veliine)cvjetnih pupoljaka,vanjske ljuspice poinjuda se odvajaju na vrhu

    otkrivajui svijetlijeunutranje ljuspicepupoljka. Pupoljak u ovojfazi obino moe tolerisatiniske temperature od -12do -9oC. Cvjetni pupoljcise obino formirajupojedinano.

    Dio biljke: lisni pupoljak.Opis: Ljuspice pupoljkase odvajaju na vrhovimalisnog pupoljka. Zelenotkivo lista se pojavljuje odvrhova lisnih pupoljaka.2-5 mm zelenog tkiva bivaizloeno, odnosno vidi se.Listovi su i dalje vrsto

    umotani. Otvaranje lisnogpupoljka obino se dogodisedmicu ili dvije prijefenofaze cvjetanja.

    Dio biljke: cvjetnipupoljak. Opis: Ljuspicepupoljka se odvajaju,odnosno cvjetni pupoljcise otvaraju i pojedinanicvjetovi (njihovi vrhovi)mogu se vidjeti izmeuljuspica pupoljka. U ovojfenofazi cvjetni pupoljak

    moe tolerisati nisketemperature od oko -7oC.Broj cvjetnih pupoljakakoji se mogu razviti najednom prirastu zavisiod debljine istog i datogkultivara koji se gaji.

    Dio biljke: lisni pupoljak.Opis: Listovi se poinjurazvijati. Vie zelenogtkiva je vidljivo (6-13mm). Ova fenofazase obino dogodiotprilike priblino onojkod cvjetnog pupoljkapoznatoj kao otvaranje

    pupoljka. Na jednomprologodinjem prirastubroj cvjetnih pupoljakaiznosi obino 5-7 (nekadamoe biti i 15 do 20), dokostatak zauzimaju lisni ilivegetativni pupoljci.

    Zbijena cvast,gronja, grozd

    Razvoj novih prirasta Poetak faze roza pup Kraj faze roza pup

    Dio biljke: cvijet.Opis: Pojedinani cvjetovise razlikuju unutar cvastitipa gronje (kasnije grozdplodova). Pupoljak uovoj fazi moe podnijetitemperature od -7 do-5oC. (-6 do -4oC).

    Dio biljke: lisni pupoljci, mladari/novi prirasti koji poinju razvoj.Opis: Iz vegetativnih pupoljakase pojavljuje vie listova koji seotvaraju, ire se, razvijaju i postajuvidljivi kao pojedinani listovi.Dakle, u ovoj fenofazi porast serazvija i listovi se uveavaju.

    Dio biljke: cvijet. Opis:Dijelom razvijeni cvjetovi suvidljivi i odvojeni unutar cvasti.Korole ili krunice (set laticau cvijetu) u cvasti su kratke izatvorene, izrazito roza ili pinkboje. Pupoljak u ovoj fenofazimoe podnijeti -5 do -4oC.

    Dio biljke: cvijet, odnosno cvast.Opis: Pojedinani cvjetovi su upotpunosti razvijeni i odvojeni unutarcvasti. Razvijene krunice sada imajubijele latice, koje su jo uvijekzatvorene. Pupoljak u ovoj fazi moepodnijeti temperature od -4,4 do -2,8oC.

    Tada se moe vidjeti mali, uveo list odumrlog vrha prirasta. Nakon berbe, biljka se priprema za rast sljedeeodine sa skladitenjem rezervi. Pod dobrim uslovima uzgoja, drugi interval rasta moe poeti. Kasni rast

    prirasta je osjetljiv na ozljedu od zime i normalno nee zametnuti cvjetne pupoljke.U jesen, cvjetni pupoljci se formiraju za rod sljedee godine. Terminalni pupoljak prirasta postaje debeo iedar kako se on mijenja od lisnog u cvjetni. Pod dobrim uslovima, ostali lisni pupoljci ispod terminalnog ee takoe pretvoriti u cvjetne pupoljke.

    FENOFAZE VISOKOBUNASTE BOROVNICE

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    18/26

    Poetak cvjetanja Puno cvjetanje Precvjetavanje ili opadanjelatica

    Poetak faze zelenogploda

    Dio biljke: cvijet.Opis: Neke od krunica (kompletatica u cvijetu) su potpunorazvijene i otvorene. Mnogicvjetovi su i dalje zatvoreni.Cvjetovi ili cvast u fazi cvjetanjamogu tolerisati -4 do -2,2oC.

    Dio biljke: cvijet. Opis: Veinacvjetova na grmu su otvoreni.Cvast u ovoj fazi moe tolerisati-2,2oC. Unutar svake cvasti prvose otvaraju cvjetovi smjeteni ubazi iste, a oni na vrhu posljednji.Cvjetanja obino traje 7 dana.

    Dio biljke: cvijet. Opis: Laticeopadaju sa cvjetova, otkrivajui malizeleni plod. Ovo je najosjetljivijafaza za ozljedu od izmrzavanja.Oteenje se moe dogoditi na 0oC.Opraivanje bi se trebalo dogoditi 3dana nakon otvaranja cvjetova.

    Dio biljke: cvijet.Opis: Male zelene bobicese razvijaju. Plodovi u istomgrozdu (gronji) variraju odvelike do male veliine zrnagraka. Poetni rast plodovarezultat je diobe elija.

    Kraj faze zelenog plodaUspostavljanje vrha mladara ilikraj rasta mladara Bojenje plodova

    10% plavo obojenihplodova

    Dio biljke: plod.Opis: Rast krupnih plodovausporava. Plodovi postaju svijetlozeleni. Razvijeni plodovi mogurazviti crveno rumenilo. Akose sedmicu nakon opraivanjadogodi oplodnja, nakon isteslijedi podjela elija unutarploda koja se nastavlja svedo sazrijevanja - period kojise obino kree od 1,5 do 2,5mjeseca u zavisnosti od lokacije,sezone i kultivara.

    Dio biljke: mladar - novi prirast.Opis: Vrh mladara odumire i njegov rastprestaje. Nema novih mladih listova kojise mogu vidjeti kako se pojavljuju od vrhaprirasta (mladara). Odumrli vrh mladaramoe biti vidljiv kao mali odumro list u bazizadnjeg (posljednjeg) lista na prirastu.Prvi interval rasta u proljee zavravaprije berbe. Nakon berbe neki prirastie ponovo rasti, za drugi ili trei intervalrasta. Ovi kasniji intervali rasta obino sejavljaju na vlanim uslovima zemljita ipri umjerenim temperaturama.

    Dio biljke: plod.Opis: Najstariji, najkrupnijiplodovi u grozdu poinjumijenjati boju od zelene dopink i plave. Plodovi poinjumekati. Dioba elija jezaustavljena i rast ploda sesada odvija sa uveanjemzapremine elija. Tokomsazrijevanja bobica prolazirazliite nijanse boje (tamozelena, svijetlo zelena, pink,plava i pink, potpuno plava).

    Dio biljke: plod. Opis:Pojedine bobice u grozdu suzrele i spremne za berbu. Oko10% plodova, na grmu ili uplantai, je spremno za berbu(gotovo potpuno imaju plavuboju, veoma malo pink nijansese moe vidjeti neposredno blizuoiljka koji ostaje odvajanjembobice od peteljke). Ova fazase esto koristi kao poetakprimjene fungicida za suzbijanjetrulei ploda.

    25% plavo obojenihplodova

    75% plavo obojenihplodova

    Zametanje cvjetnogpupoljka Jesenja boja lia

    Dio biljke: plod. Opis: 25%

    od ukupnog broja bobicaje zrelo. Ova faza se estopodudara sa prvom berbomzrelih bobica (100% plavoobojene, lako se odvajaju odpeteljke dodirom, mekane su).Prvi prinos bobica je zreo ispreman za berbu.

    Dio biljke: plod.

    Opis: Borovnice se beru nekolikoputa kako njhiovi plodovisukcesivno sazrijevaju, te moebiti od dvije do pet berbi. Berbase obavlja runo, tako to sezrele bobice lagano dotaknupristima i ukoliko su potpuno zrelejednostavno odvajaju od peteljke.

    Dio biljke: prirast. Opis: Nakon

    berbe biljka borovnice pohranjujerezerve za rast sljedee godine.Rast prirasta moe ponovo poeti(novi interval rasta). Cvjetni pupoljciza plodonoenje naredne godineformiraju se u septembru i oktobru.Ovi cvjetni pupoljci se prvo formirajuna vrhovima ovogodinjih prirasta.

    Dio biljke: prirast. Opis:

    Na kraju vegetacije, listovimijenjaju boju kako hranjiva semobiliziraju natrag u prirasteza rast sljedeeg proljea.Cvjetni pupoljci su formiranina vrhovima prirasta, jasno suuoljivi i mogu se koristiti zaprocjenu prinosa idue godine.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    19/26

    Principi rezidbe borovniceRezidba borovnice neophodna je za odravanje vigora i produktivnosti biljaka, ekasnije upravljanje tetnimorganizmima, poboljanje krupnoe i kvaliteta ploda, te formiranje pogodnog habitusa rasta za berbu. Pravilnaezidba balansira produkciju snanih, novih prirasta i odrava visoku produkciju plodova, a poseban znaajma u poetnim godinama razvoja biljaka. Kada se biljke borovnice oreu malo, one postaju guste, sa slabimporastom, te u tom sluaju ne razvijaju nove, mlade priraste za produkciju plodova u budunosti (uobiajenareka velikog broja proizvoaa jeste nepraktikovanje rezidbe u prvim godinama nakon sadnje). S drugetrane, intenzivnija rezidba ima za rezultat manju koliinu krupnijih bobica, kao i vie novih prirasta za

    produkciju u budunosti. Ukoliko se pak grmovi borovnice oreu samo povremeno, mnogo mladih izdanaka ebiti proizvedeno u godini nakon izvrenja rezidbe. Ovi izdanci e stariti i postati neproduktivni u isto vrijeme,e nakon nekoliko godina, rezidbom e biti potrebno ukloniti skoro cjelokupan grm. Istovremeno, nee biti

    mladog, novog, porasta koji bi trebao biti prisutan da zamijeni izgubljeno rodno drvo, ime dolazi do prekidaprodukcije plodova za odreeni period.

    Slike 50, 51, 52 i 53. (s lijeva na desno) - Neprikraena sadnica borovnice nakon sadnje, uoava se formiranjegrma samo sa jednim izdankom u osnovi; Sadnica nakon sadnje prve godine plodonosi, nema novog prirasta, istaostaje zakrljala; Prikraena sadnica nakon sadnje, intenzivna pojava novih izdanaka koji su nosioci proizvodnjeu budunosti; Adekvatan razvoj grmova borovnice druge godine nakon sadnje kada je provedeno prikraivanje,

    odnosno rezidbaSlike 54 i 55. Korijen borovnice - potreba zarezivanja

    Rezidba borovnice se mora provoditi svake godine, poev od momentaadnje biljaka. Posebno je vana rezidba tokom prvih godina, sa ciljema se podstakne prijem biljaka i njihov porast. Kada grmovi borovniceostignu adekvatnu veliinu, tada rezidba slui da povea prinos i pobolja

    kvalitet ploda, kao i da regulie eljenu visinu i irinu grmova. Kao ikod ostalih vrsta voaka i kod borovnice mogue je razlikovati dva tipaezidbe: zelenu ili ljetnu i zimsku. Naravno, obje se praktikuju kako

    kod biljaka u razvoju tako i kod onih koje su se potpuno razvile. Najboljerijeme za zimsku rezidbu je od januara do sredine marta, odnosno tokom

    perioda mirovanja biljaka. Meutim, borovnice za ovaj tip rezidbe mogubiti orezane u bilo koje vrijeme od kraja berbe do otvaranja pupoljkaljedeeg proljea. Vremenski izvrenje zelene rezidbe prilagoeno je

    periodima aktivnog porasta prirasta tokom cijelog perioda vegetacije.Rezidba borovnice se jo moe podijeliti kao ona u prvim godinama nakon

    adnje biljaka i nakon to biljke zaponu sa produkcijom plodova. Kakoe prilikom zasnivanja plantaa borovnice koriste kontejnerske sadnice,koliko je korijen uvijen okolo unutranjosti saksije isti je potrebnoarezati kako bi se omoguio rast izvan zone kontejnera u okolnoemljite. Kada se provede rezidba korijena, intenzitet rezidbe nadzemnogistema trebalo bi poveati da se odri ravnotaa korijen/prirast.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    20/26

    dvanaestmjeseci

    februar druge godine

    nakon rezidbeprije rezidbe u februarudruge godine

    orezano

    Prva godina: cilj je potpuno izbjei plodonoenje. Uklanjanjem svih cvjetnih pupoljaka na poetku prve godine, grmsamo raste, i u jesen ima adekvatnu vegetativnu masu i proizvodi vie cvjetnih pupoljaka

    Shema 1. Rezidba biljke borovnice nakon sadnje: a) crteom predstavljen grm borovnice sa naznaenim mjestimaprikraivanja prirasta; b) slika jednu godinu starog prirasta koji na sebi nosi cvjetne pupoljke - crvena linija oznaavamjesto na kojem isti treba prikratiti; c) adekvatno prikraena sadnica - uklonjena 1/2 do 2/3 prirasta; d) razvoj novih

    prirasta nakon provedene rezidbe; f) adekvatan razvoj sadnice borovnice nakon sadnje - izvreno prikraivanje

    februar prve godinenakon sadnje

    dvanaestmjeseci

    februar druge godinenakon rezidbe

    februar tree godine

    Mladi grmovi: ukloniti priraste koji lee na zemlji, kao i slabe i one koji se ukrtaju, ostaviti nazdravije, velikeuspravne izdanke. Nekim cvjetnim pupoljcima se moe dopustiti da plodonose u drugoj godini ako je grm prethodne

    ostvario adekvatan porast

    a)

    b)

    c)d)e)

    Najmanje prve dvije do tri godine nakon sadnje biljkamaborovnice ne bi trebalo dozvoliti da plodonose. Premaome, najbolje je prve dvije godine ukloniti sve cvjetne

    pupoljke sa biljaka borovnice za stimulisanje razvoja

    prirasta i korijena. Cvjetovi i plodovi borovnice crpenaajnu energiju od biljke, i prinos plodova u iduimodinama moe biti znaajno smanjen prvenstveno zbog

    oeg razvoja biljaka koje postaju zakrljale. Kako bi seo postoglo cvjetni pupoljci se na posaenim i mladim

    biljkama moraju ukloniti prije cvjetanja.

    Dva su naina na koji se isti mogu ukloniti, i to:ezidbom (cvjetni pupoljci kod borovnice su

    mjeteni u vrnom dijelu jednu godinu starihprirasta, te prikraivanjem istih za jednu treinuo jednu polovinu uklonit e iste) i otkidanjemosljepljivanjem) rukom. Jedna od najveih greaka

    kod bosanskohercegovakih proizvoaa borovniceeste u neizvravanju ove aktivnosti, ime dolazio ogromnog zaostatka u razvoju novoposaenih

    biljaka.

    U narednim godinama, cvjetni pupoljci kod borovnice se moraju prorjeivati kakobi se sprijeila pojava prerodnosti, te se promovirao vegetativni rast tako vaana uspostavljanje grma potpune veliine.

    Prvi rod: biljkama se moe dozvoliti da plodonose u drugojgodini, meutim, jo uvijek cilj je podstaknuti vegetativni rast

    koji e graditi strukturu grma za naredne godine

    orezano

    prije rezidbeu februaru tree

    godine

    prije rezidbe u februarudruge godine

    nakon rezidbe

    Trea godina: grm je dobro razvijen i sposoban da proizvodiznaajan prinos. Meutim, rezidbom jo treba ukloniti 40-50% cvjetnih

    pupoljaka. Poeti odabir novih izdanaka koji e zamijeniti starije.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    21/26

    Zelena rezidba. Jedan od najvanijihahvata u zelenoj rezidbi jeste pinciranje

    ovogodinjih prirasta u cilju sitmulisanjaazgranjenja istih. Naime, kada novi

    prirast se razvija iz baze biljke, oneneralno ostaje nerazgranat u prvojodini, i svi kasniji intervali rasta polaze

    z jednog vegetativnog pupoljka. Rezultatoga jeste manji broj prirasta koji nosevjetne pupoljke. Nakon plodonoenja drugoj godini, dva ili vie vegetativnih

    pupoljaka ispod cvasti prekidaormantnost i poinju rasti, rezultirajui prvom grananju. Veliina ploda i prinos

    po izdanku se smanjuju kako rodnizdanci postaju granatiji vie razgranati.

    Slika 56. Zahvat pinciranja ovogodinjih prirasta borovnice: a) prirasti koji dostignu visinu 30-40 cm se pinciraju kakobi se na vrijeme razgranali i formirao adekvatan grm; b) izdvojen prirast koji je potrebno pincirati; c) ovaj zahvat

    se izvrava u fazi aktivnog rasta prirasta - uoava se neodrvenio, zeleni vrh; d) zakidanje vrha prirasta na prvi pravirazvijen list; e) izvren zahvat pinciranja; f) izvren zahvat pinciranja; g, h i i) rekacija nakon pinciranja; j) sazreli vrh

    prirasta, kasno za pinciranje

    a) b) c)

    d)

    e)

    f)

    g)

    h)

    i)

    j)

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    22/26

    BOLESTI IINSEKTI

    PRIPRAVCI,PREPARATI

    KOLIINA NA10 lit VODE KOMENTAR

    PERIOD MIROVANJA (kraj zime) - fenofaza spavajui pupoljak do intenzivno bubrenje (pupanje)

    Bolesti na kori i

    drvetu(uobiajeno)

    NORDOX

    THIOVIT JET

    15 g

    25 - 50 g

    Ovo tretiranje provesti u fenofazi mirovanja biljaka, odnosno prijepoetka vegetacije kombinacijom preparata na bazi bakra i sumpora.Ovim tretiranjem se elminiu prezimljeli oblici tetnih organizama nanadzemnom sistemu borovnice, i ono je prvi korak u programu dobrekontrole bolesti. Prilikom tretiranja prekriti cjelokupan nadzemnisistem sa dovoljnom koliinom vode do take kapanja da se namoikora i ispune pukotine na istoj.

    POETAK PROLJEA, PRIJE OTVARANJA PUPOLJKA

    Phytophthoratrule korijena(prisutna u gotovosvakom zemljitui eka povoljneuslove za razvoj -

    najprije se pojavina loe dreniranimzemljitima gdjese zadrava voda,tretiranje provesti popotrebi)

    FONGANIL GOLD

    RIDOMIL GOLDPLUS

    1 ml u 1-2 litra

    10 g u 1 - 2 litra

    (zaliti u zonukorijena)

    Ova bolest se pojavljuje na loe dreniranim zemljitima. Prvisimptomi su listovi koji ute ili crvene, zatim nedostatak novogporasta, te konano opadanje listova. Simptomi na podzemnomsistemu variraju od blage nekroze mladih ilica do masovnije kojaima za posljedicu crvenkasto-smeu obojenost korijena i bazebiljke. U konanici biljke mogu odmurijeti. Za spreavanje pojaveove bolesti izbjegavati sadnju na slabo dreniranim zemljitima ilipak poboljati drenau sadnjom na uzdignute gredice, izbjegavati

    prekomjerno navodnjavanje kada su temperature zemljita visoke,te na kraju koristiti ekasne preparate (iako oni nee izlijeiti jakooboljele biljke). Tretirati samo ukoliko se bolest pojavi sa adekvatnomkoliinom preparata u trake 1 m irine sa obje strane centra redaruno zaljevanjem ili putem sistema za navodnjavanje kap po kap.Alternativa u periodu fenofaza bubrenje pupoljka do roza pupakoristiti preparat Aliette.

    PERIOD OD FENOFAZE INTENZIVNO BUBRENJE PUPOLJKA DO ROZ PUP (sve do poetka cvjetanja)

    a) insektikoji oteujupupoljke, kasnije

    cvjetove, listovei plodove;b) lisne ui(uobiajeno)

    CALYPSO 2-4 ml

    Insekti oznaeni pod a) su uglavnom gusjenice odreenih vrstatetoina, a najuobiajenije su savijai listova, te razliiti moljci.Savijai uvijaju, motaju listove i skupljaju iste u vrnom dijelu zaskrovite i ishranu. Larve moljaca oteuju pupoljke, cvjetove i

    listove od kraja marta do sredine ljeta. Ako su oni bili problem uprolosti, prskati u fazi kako cvjetni pupoljci ponu bubriti i ruiastotkivo postane uoljivo. Takoe, ukoliko se uoi prisustvo lisnih uiju,ili ostalih tetnih insekata provesti tretiranje. Bez simptoma istih ovoprskanje se moe izostaviti.

    Monilija (palegranica,cvjetova,plodova)(ukoliko vlanovrijeme potraje)

    SWITCH

    SCORE

    10 g

    4 - 5 ml

    Monilija predstavlja ozbiljnu bolest borovnice u proizvodnimpodrujima. Kako bi se unitio prezimljeli inokulum izvriti obraduzemljita prije otvaranja pupoljaka. Provesti prvu aplikaciju kadacvjetni pupoljci bubre i ponoviti ako je potrebno da se osigura zatitasve do poetka cvjetanja.

    ORJENTACIONI PROGRAM ZATITE BOROVNICE OD TETNIH ORGANIZAMA

    MONILIJA - prvi simptomi na prirastima su smeenje listova u zoni glavnih nerava, listovi brzo venu, povijajui se to nalikujena pastirski tap, svijetlo sivi sloj praha se uoava u bazi listova, zaraene bobice izgledaju zdravo, ali na presjeku se unutar

    istih moe uoiti bijeli rast patogena, kako bobice poinju sazrijevati one koje su zaraene imaju ruicastu nijansu i grebenastupovrinu, konano postaju izblijedjele, zgre se, i opadaju na zemlju.

    (ovaj program je orjentacioni, te uvijek proitati uputstvo na etiketi sredstva za zatitu biljaka prije upotrebe)

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    23/26

    BOLESTI I INSEKTI PRIPRAVCI,PREPARATIKOLIINA NA 10 l

    VODE KOMENTAR

    PRECVJETAVANJE - nakon to je potpuno zavreno cvjetanje

    Insekti (listojedi, larveleptira, cvjetojedi,lisne ui, neki moljci i

    prstenari)(po pojavi simptoma)

    ACTARA

    MATCH

    2,0 g

    10 ml

    tetoine ploda polau jaja u plodove koji se razvijajui larve bue tunele unutar istih. Lisne ui su rijetkoproblem kod borovnice u ovo vrijeme. Tretirati ako sesimptomi tetoina uoe. Ukoliko su stjenice prisutne

    u plantai kombinovati ova dva preparata. Posebnou sunim godinama, zakorovljenim plantaama ineodravanim susjednim parcelama dati panju.

    Trule ploda (sivaplijesan)Antraknoza,Phomopsis(ukoliko preovladava vlanovrijeme)

    SWITCH 10 g

    Za trule ploda prskati u intervalima 7-10 dana ako ovabolest nije adekvatno kontrolisana tokom cvjetanjai ako kino vrijeme potraje. Izabrati fungicide izrazliitih grupa da se smanji razvoj rezistentnih sojevapatogena. Iako cjetovi predstavljaju najosjetljivijeorgane, bobice koje se razvijaju mogu takoe postatizaraene. Povremeno, i mladi listovi postaju zaraeni.

    ZELENI PLOD

    Savijai, tetoineploda i listova(po potrebi)

    CALYPSO 3,0 ml

    Tretirati samo ukoliko se uoi prisustvo bilo

    koje tetoine, kao i u sluaju da u prethodnimfenofazama nije provedeno tretiranje. Ovdje posebnovoditi rauna o karenci primjenjenih preparata.

    Trule ploda (sivaplijesan)(ukoliko preovladava vlanovrijeme i postoje simptomi)

    TELDOR 10 - 15 ml

    Kontrola ove bolesti je bazirana na minimiziranjuuslova pogodnih za infekciju i razvoj bolesti, kao ina hemijskoj zatiti. Fungicidi se uglavnom koristeda zatite osjetljive organe, ovdje iskljuivo plodovepred berbu. Ako je monilija takoe prisutna koristitifungicide koji imaju djelovanje na obje bolesti.

    Zreli plod pokazujenarandaste spore

    SIMPTOMIANTRAKNOZE KOD

    BOROVNICE

    Povrijeeni cvjetovi

    paleom zahvaeni vrhovi mladara i cvjetova postajucrni ili smei

    Kada plodovi ponu

    sazrijevati, traitiudubljene, zgrene bobice

    paleom zahvaeni vrhovi mladara i cvjetova postajucrni ili smei

    Zdravi cvjetovi

    Cvjetovi poprimaju smeu boju (iznad), zatim postajuprekriveni sa masom poput praha sivih spora. Ovespore su noene vjetrom i kiom do plodova koji serazvijaju, to izaziva trule ploda (tzv. botritis)

    SIMPTOMI BOTRITISA KOD BOROVNICE

    Lezije su smee do sive krune mrlje kojekasnije postanu maljave, proizvode masu sporapatogena sive boje

    POETAK I TOKOM CVJETANJA (zbog opasnosti od trovanja pela i korisnih insekata ne preporuuje

    se primjena insekticida tokom fenofaze cvjetanja)Antraknoza;Botritis izdanaka,cvjetova i plodova;(uobiajeno)

    SWITCH 10 g

    Fungicidi za spreavanje botritisa su posebno vanikada u ovoj fenofazi dominira vlano vrijeme. Ponovitiu intervalima 7-10 dana tokom cvjetanja ako vlanovrijeme potraje. Izabrati fungicide od razliitih grupa dase smanji razvoj rezistentnih sojeva. Period cvjetanjaje najvanije vrijeme za kontrolu botritisa.

    FENOFAZA ZELENI VRH i ROZA PUPOLJAK

    Antraknoza;Plamenjaa borovnice;Monilija(uobiajeno)

    QUADRIS 10 ml

    Antraknoza je ozbiljna bolest koja uzrokuje prije inakon berbe trule ploda u produkciji borovnice.Lezije na izdancima, granicama i listovima su viesporadine. Ovdje aplikaciju provesti za spreavanjepalei granica.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    24/26

    NAKON BERBE

    Bolesti izdanakai listova(uobiajeno)

    QUADRIS iSCORE

    (u kombinaciji)8,0 ml i 4,0 ml

    U izuzetno vlanim vegetacijama, aplikacije fungicida nakon berbemogu biti potrebne da zatite jednogodinje priraste od antraknoze,plamenjae, pepelnice ili pjegavosti lista borovnice. Dobar programprskanja rano u sezoni trebao bi pomoi minimizirati razvoj ovihbolesti kasnije u sezoni. Dakle, prskanje nakon berbe je najvanijeza ouvanje zdravog lia i pravilno zametanje cvjetnih pupoljakaza produkciju plodova naredne sezone. Odmah nakon berbe izvrititretiranje, ali voditi rauna o visokim temperaturama kako ne bidolo do oegotina na listovima.

    Lisne ui i ostalitetni insekti(po potrebi)

    ACTARA 2,0 g

    Lisne ui u ovom periodu rijetko izazivaju ozbiljnije tete. Meutim,usljed dugotrajnog sunanog vremena sve vie predstavljajuproblem, te u takvim sezonama mogu dovesti do kovrdanja listova,

    deformacije jednogodinjih prirasta, to ima za posljedicu redukcijuporasta cjelokupne biljke, ali i smanjenje zametanja cvjetnihpupoljaka.

    KRAJ VEGETACIJE

    Bolesti izdanakai listova,zazimljavanje(uobiajeno)

    NORDOX

    CHAMPION 15 gVidjeti rubriku: PERIOD MIROVANJA (kraj zime) -fenofaza spavajui pupoljak do intenzivno bubrenje(pupanje)

    SPECIJALNA TRETIRANJA (u posebnim sluajevima, sa naglaenim oprezom)

    TETNIORGANIZAM PREPARAT

    KOLIINA NA10 l VODE KOMENTAR

    Pauk

    VERTIMEC +

    OKVAIVA(Etakx Pro)

    8 - 10 ml +

    2,0 -5,0 ml

    Pauci prezimljavaju kao odrasle jedinke na ostacima korova i izdanaka. Imajuosam nogu, tijelo svijetlo do utomrke ili zelenkaste boje, sa tamnom takomna svakoj strani. Ishranom pauci smanjuju snagu biljke i mogu izazvati da listovipostanu smei i opadnu prerano. Prskati ako se primjeti napad pauka na listu.Pauci su najtetniji u sunim godinama, i to od ranog proljea do kasne jeseni.Iako su do sada rijetko proizvoai borovnice imali potrebu za ovim tretiranjem,isto je u okviru specijalnih prskanja uvrteno s obzirom na ekstremne sueposljednjih godina koje bi mogle dovesti do masovnije pojave pauka.

    Korovi OURAGAN 80 - 100 ml

    Unitavanje korova u rednom prostoru, posebno na rubovima gredica je vrlozahtjevno. Isto se uglavnom provodi pijevljenjem ili plitkim okopavanjem, au posljednje vrijeme i tretiranjem herbicidima. Voditi rauna da herbicid nedoe u kontakt sa listovima borovnice. U tu svrhu napraviti zatitu na mlazniciprskalice tzv. kapu kako bi se ograniilo nepoeljno apliciranje herbicida.

    Krtice,mievi,voluharice

    Ove tetoine predstavljaju ogroman problem u produkciji borovnice kako bue kanale u zoni korijena biljke i hrane seistim, to dovodi do zakrljalih ili potpuno unitenih grmova. Za suzbijanje se primjenjuju zatrovani mamci.

    BOLESTI IINSEKTI

    PRIPRAVCI,PREPARATI

    KOLIINA NA10 l VODE KOMENTAR

    SAZRIJEVANJE PLODA

    Trule ploda(ukoliko preovladavavlano vrijeme ipostoje simptomi)

    TELDOR 10-15 ml

    Prskati samo u sluaju potrebe, ukoliko se uoe simptomi koji senajee manifestuju ako vlani uslovi potraju tokom berbe. U ovomperiodu posebno voditi rauna o karenci preparata koji se koriste sobzirom da je berba u toku. Preporuka je obrati sve plodove, tretiratii do sljedee berbe saekati period karence.

    NAPOMENA - Navedeni program zatite borovnice od tetnih organizama je orjentacioni. Proizvoai ove vrste voa trebajurimjenjivati sredstva za zatitu biljaka samo ukoliko su ona neophodna. Kvalitetna zatita biljaka, i borovnice, postie se kombinacijomreventivnih i kurativnih mjera. Najbolje rjeenje prua integralna zatita koja podrazumjeva primjenu i hemijskih mjera, aliod odreenim uslovima i strogo kontrolisanim pravilima. Integralna zatita biljaka je pristup u kontroli tetnih organizama koji ubzir uzima sve mogue opcije kontrole (uzgojne, zike, bioloke i hemijske mjere) kako bi se isti odrali ispod ekonomskog pragatetnosti. Primjenom integralne zatite biljaka smanjuje se koliina primjenjenih hemijskih sredstava, poveava se njihova ekasnostravovremenom primjenom, a koritena sredstva ekoloki su prihvatljiva. Ukoliko se neka od zatitinih sredstava navedenih u ovomrjentacionom programu budu koristila, potrebno je izabrati najprikladniju formulaciju i metod aplikacije. Prije same primjenedabranog preparata neophodno je detaljno proitati i pratiti uputstvo na ambalai, a posebno stavke koje se odnose na dozvolurimjene, dozu primjene, karencu, potrebnu zatitnu opremu i uputstvo za prvu pomo. Takoe, za njihovu aplikaciju koristiti samoravilno kalibrirane prskalice. Navedena sredstva predstavljaju primjere istih koja se mogu koristiti u zatiti kultivara visokobunasteorovnice od bolesti i tetoina na podruju Bosne i Hercegovine. U konanici, kao dodatna sigurnost postizanja adekvatne zatiteiljaka borovnice, kao i za pravilno postupanje potrebno je pravovremeno traiti savjet od strunog lica.

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    25/26

    Zabiljeke

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ___________________________________________________________

    ___________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    ____________________________________________________________

    http://www.cvisiontech.com/http://www.cvisiontech.com/
  • 7/22/2019 Publikacija Borovnica Compressed.pdf

    26/26

    Priprema i tampanje ove publikacije je podrana od strane Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID) i vedske meunarodne

    www.bosniafarma.ba

    FARMA SarajevoKolodvorska 12Phone: 033 722 090Fax: 033 661 562

    FARMA Banja LukaKrajikog korpusa bbPhone: 051 327 530Fax: 051 327 532

    FARMA MostarBuna bbPhone: 036 480 935

    Fax: 036 480 935

    FARMA TuzlaMarala Tita 34 APhone: 035 277 520Fax: 035 277 521

    FARMA CazinuprijaPhone: 037 551 505Fax: 037 551 505

    FARMA TrebinjeStepe StepanoviaPhone: 061 102 703

    Fax: 036 480 935