PTP Struganje

7/25/2019 PTP Struganje

1/6

PROJEKTOVANJE TEHNOLOKIH PROCESA

45

REIMI OBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE

Reim obrade skidanjem strugotine je skup parametara koji odreuju karakter glavnog i pomonog

kretanja, a preko njega, tanost obrade, kvalitetu obraenih povrina, produktivnost i trokove obrade.

Osnovni parametri obrade koji ine reim obrade skidanjem strugotine su: dubina rezanja, korak ili

posmak i brzina rezanja.

Dva su osnovna naina odreivanja reima obrade skidanjem strugotine:

1) odreivanje reima obrade proraunom na temelju obradivosti materijala obratka, i2 ) odreivanje reima obrade Iz tablica.

PRORAUN REIMA OBRADE PREMA OBRADIVOSTI MATERIJALA OBRATKA

Obradivost materijala je pojednostavljeno reeno, sposobnost materijala za obradu skidanjem

strugotine. Obradivost materijala je vrlo sloeno tehnoloko svojstvo materijala, koje se oituje kao neka

vrsta rezultante niza svojstava(stanja) materijala obratka, svojstava materijala alata, geometrije alata, vrste i

stanja maine, sredstava i naina hlaenja i podmazivanja u procesu obrade, i drugih poznatih i nepoznatih

faktora.

Prema tome, za ostvarivanje obrade koja bi zadovoljiva sve tehnike zahtjeve (tanost oblika,

poloaja i mjera i kvalitetu povrina) i ekonomska oekivanja (to veu produktivnost i to manje trokove),

nunoje: odrediti optimalnu geometrije alata, i

odrediti optimalne reime rada.

Odreivanje reima obrade prema obradivosti materijala obratka vri se preko glavnih faktora

obrade, tj. pomou izraza za otporerezanja (sile rezanja ) F, i brzine rezanja VT.

Na temelju brojnih eksperimentalnih rezultata utvreni su opi izrazi za odreivanje sila i brzina

rezanja:

konstante, (mm)- dubina rezanja, S(mm/o)- korak parametri obradivosti, T(min)- postojanost alataREIMI OBRADE TOKARENJEMKORAK (POSMAK) KOD TOKARENJA

Korak kod tokarenja je veliina pravolinijskog pomicanja alata nakon svakog jednog punog okretaja

obratka, kojim se alat dovodi u poziciju za nastavak obrade.

Kod tokarenja odabrana vrijednost koraka mora zadovoljiti:

vrstou drke,

zahtijevanu kvalitetu obraene povrine, i

stabilnost obratka i tanost obrade.

IZBOR KORAKA S OBZIROM NA VRSTOU DRKE NOA

Iz slike lijevo, vidi se, da sila F1optereuje drku noa na savijanje u ravni Oxz, sila F3optereuje

drku noa na savijanje u ravniOxy, dok sila F2optereuje drku noa na pritisak, tj.:


2/6


46

F1(N,kN)-glavna sila rezanja,

F2(N,kN)-sila posmaka noa

F3(n,kN)-sila prodiranja noa

b(mm)-irina poprenog presjeka drke noa

h(mm)-visina poprenog presjeka drke noa

(mm)-slobodna duina drke noa uvrenog kao konzola u nosau noa koji se uzima

- za vanjsko tokarenje - za unutranje tokarenje, duina unutranjeg tokarenjaA(mm

2)- povrina poprenog presjeka drke noa. U ovom izrazu je C0(mm-2) koeficijent

stezanja noa u nosau koji se moe odrediti iz tabele.

Ako zamjenimo opti izraz za glavnu silu rezanja dobijamo: , a odatle slijedi konaan izraz za posmak tokarenja koji zadovoljavavrstou drke noa:

dop=200-250 (N/mm2)- dozvoljeni napon na savijanje materijala drke tokarskog noa,

Ck1(N/mm2)-jedinina sila rezanja, tj sila rezanja potrebna za savladavanje otpora rezanja presjeka

strugotine od 1mm2, x1,y1- parametri obradivosti.

kF- popravni koeficijent:


3/6


47

ODREIVANJE KORAKA S OBZIROM NA KVALITETU OBRAENE POVRINE

Na donjoj slici dat je prikaz uzdunog tokarenja, kao i uvean detalj A, koji pokazuje uvean izgled

obraene povrine.

Primjenom Pitagorine teoreme dobijamo:

Kako je najvea visina neravnina Rz


4/6


48

Kod zavrne (fine) obrade takoer zbog poprenog djelovanja sile prodiranja noa F2, dolazi do

deformacije obratka a mjera te deformacije je najvei progib fmax:

Ako se zamjene vrijednosti za gornje F2, F1, onda je

Ako se pri koritenju gornjeg izraza za fmax, koristi relacija u kojoj je ad-donje odstupanjeobratka na mjestu koje se obrauje, onda korak zavrnog tokarenja odreen pomou gornjeg izraza

garantuje da e se deformacija odpoprenog djelovanja na obradak sile F2, uklopiti u toleranciju mjere koja

se odnosi na obraivanu povrinu, ili u vrijednost koja prema normama za tolerancije slobodnih mjera

odgovara nazivnoj mjeri obraivane povrine.

ODREIVANJE DUBINE REZANJA KOD TOKARENJADubina rezanja je debljina sloja materijala koji se zahvata i skida sa obratka u jednom prolazu alata.

Najvea dubina rezanja odreena je ukupnim dodatkom za obradu obratka. Kada se ne trai neka via

kvaliteta povrinske obrade, u pravilu se, ide na obradu u jednom prolazu, kojom se skida sa obratka

ukupni dodatak za obradu.

Katkad nije mogue ukupni dodatak za obradu skinuti u jednom prolazu, ilije mogue, ali sa

parametrima grube obrade, koji pogoduju velikoj produktivnosti, ali ne pogoduju vioj kvaliteti povrina,

nemoemo ostvariti zahtijevanu kvalitetu obraene povrine, te se tada ide na obradu u vie prolaza.

Odluimo li se, da se sav dodatak za grubu obradu skine u dva prolaza, tadaj e :

dubina rezanja u prvom prolazu 1p=0,61,

dubina rezanja u drugom prolazu 2p=0,41, kod obrade nesimetrinih povrina, odnosno:

dubina rezanja u prvom prolazu 1p=0,6 1/ 2

dubina rezanja u drugom prolazu 2ps=0,4 1/ 2 kod obrade simetrinih povrina.

Kada se ukupan dodatak za obradu planira skinuti u vie prolaza, broj prolaza odreen je

optimalnom vrijednou dubine rezanja u jednom prolazu:

BRZINA REZANJA I BROJ OKRETAJA KOD TOKARENJA

Brzina rezanja je obimna brzina materijalnih estica obratka na mjestu dodira noa i obratka.Brzina rezanja je uz sile rezanja jedan od glavnih faktora obrade, koji bitno utjee na kvalitetu

obraene povrine, produktivnost obrade, postojanost alata i dr.

Brzina rezanja koja uvaava tehnoloke okolnosti obrade, prije svega obradivost materijala obratka

i o njoj ovisnu postojanost alata, a indirektno i ekonomska oekivanja, tj. zadovoljavajuuproduktivnu

obradu uz to manje trokove obrade, zove setehnoloka brzina rezanja.

Cv- konstanta, (mm)-dubina rezanja, S(mm)-korak, x,y i m parametri obradivosti,T(min)- postojanost

alata, tj vrijeme rada alata imeu dva otrenja.

Konstanta Cvi parametri obradivosti odreuju se iz tablice:Konstanta Cvi parametri x,y i m


5/6


49

Brzina rezanja odreene na osnovu geometrijskih elemenata kao kinematika veliina, zove se

kinematika brzina rezanja

Razlikujemo dva naina odreivanja broja obrtaja obratka:

1. odreivanje broja okretaja s obzirom na punu iskoristivost postojanosti alata i

2.

odreivanje broja okretaja s obzirom na punu iskoristivost snage maine

Izjednaimo li tehnoloku i kinematiku brzinu rezanja dobijamo slijedeu jednainu: a iz te jednaine dolazi se do izraza za broj okretaja obratka koji se zasniva na punoj iskoristivosti

utvrene postojanosti alata:

Ako se u izraz za korisnu snagu maine, tj snagu maine koja se troi na glavno kretanje izvrnih organa

maine, dakle koja se troi na rezanje:

Za glavnu silu rezanja F1, unese: , a za v, unese dobija se jednaina iz

koje se odreuje konaan broj okretaja s obzirom na puno iskoritenje snage maine:


6/6


50

Documents

PTP Struganje