Psihologija Za Maturu :)

8/12/2019 Psihologija Za Maturu :)

1/115

Uvod u psihologiju

Psihologijaznanost o ponaanju i psihikim

procesimaCilj:opisati, objasniti, predvidjeti i ponekad mijenjati ponaanje (kada teti samoj osobiili njezinojokolini).Autor termina psihologija: Marko Maruli

Psihiki procesisu subjektivni procesi koji se pojedincu oituju kao vlastito doivljavanje.Oni mogu biti kognitivni, konativni i afektivni iako neki autori pod konativne svrstavaju i afektivne.

Kognitivni su: miljenje, pamenje, osjeti i percepcijaKonativni su: motivacija, elje, interesiAfektvni su: emocije i emocionalna stanja

Ponaanje i psihiki procesi ovise o3 vrste imbenika: fizikalnim, biolokim i socijalnim.Fizikalni: npr. Utjecaj buke na ponaanje i psihike proceseBioloki: npr. Utjecaj hormona adrenalina na ponaanje i psihike proceseSocijalni: npr. Utjecaj kulture u kojoj osoba ivi na njeno ponaanje i njezine psihike procese

Psihologija nije niti iskljuivo prirodna ni iskljuivodrutvena znanost.Ono to je inidrutvenom znanoujest injenica da je predmet istraivanja (ponaanje ipsihike procese) preuzela iz filozofije koja je drutvena znanost.Ono to je iniprirodnom znanoujest injenica da sve svoje spoznaje temelji na znanstvenojprovjeri.

Znanstveni pristupje usmjeren, sustavan, visoko kontroliran, objektivan, oprezan ugeneralizaciji i koristi metode znanstvenog istraivanja. (laiki obrnuto)

Povijest psihologijetemelje vue iz filozofije jer su starogrki filozofi (Platon,Aristotel i Hipokrat) prvi odbacili mistina vjerovanja, ali je filozofija spekulativna.
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/03/uvod-u-psihologiju.htmlhttp://4.bp.blogspot.com/-O1vmnRAmqNo/UVQtEmYoyiI/AAAAAAAAH5c/FfFI2FLlPvM/s1600/hipokrat3.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-noIasJ2AEJI/UVQtEkXUdrI/AAAAAAAAH5Y/oVRYmiVjbCU/s1600/aristotel2.jpghttp://4.bp.blogspot.com/-O1vmnRAmqNo/UVQtEmYoyiI/AAAAAAAAH5c/FfFI2FLlPvM/s1600/hipokrat3.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-noIasJ2AEJI/UVQtEkXUdrI/AAAAAAAAH5Y/oVRYmiVjbCU/s1600/aristotel2.jpghttp://4.bp.blogspot.com/-O1vmnRAmqNo/UVQtEmYoyiI/AAAAAAAAH5c/FfFI2FLlPvM/s1600/hipokrat3.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-noIasJ2AEJI/UVQtEkXUdrI/AAAAAAAAH5Y/oVRYmiVjbCU/s1600/aristotel2.jpghttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/03/uvod-u-psihologiju.html


2/115

Platonje bitan jer je rekao da se pri razumijevanju svijeta ne smijemo oslanjati na osjete i ono toopaamo ve narazum.Aristotelje sve svoje spoznaje temeljio na opaanju realnosti, on je prvi pobrojao zakoneasociranja i pamenja, te osjetila. Ali smatrao je da se ovjek raa kao tabula rasa i da je mozaksamo organ koji hladi krv, a srce sredite ovjeka.Hipokratje najbitniji filozof jer je prvi podjelio ovjeka (tj. linost) u etiri skupine po

temperamentu, iako je pogrjeno smatrao da temperament odreuju tjelesni sokovi.

Podjela po temperamentu (Hipokrat):melankolik, kolerik, flegmatik i sangvinik.Melankolik je odreen crnom ui, a po temperamentu je pesimistian, krut i nedrutven.Kolerik je odreen utom ui, a po temperamentu je pesimistian, nagao i agresivan.Flegmatik je odreen flegmom sluzi, a po temperamentu je optimistian, miran i moralan.Sangvinik je odreen kolininom krvi, a po temperamentu je optimistian, vedar i veseo.

U 17. stoljeu javio se filozofski pravacdualizamkoji je prvi odvojio duu i tijelo kod ovjeka irekao je da se duom ne bave prirodne znanosti.1879.poinje znanstveno razdoblje filozofije. Te je godineWilhelm Wundt otvorio prvilaboratorij za eksperimentalna istraivanja u psihologiji(u Leipzigu). Wilhelm Wundt se zato,smatra ocem znanstvene psihologije.1920.Ramiro Bujas je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu otvorio prvi laboratorij za

eksperimentalna istraivanja u psihologiji.1929.otvorena je i katedra za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a prvi rektor bio jeRamiro Bujas.


3/115


4/115

Temeljne grane:Opa psihologija nastoji otkriti ope zakonitosti ponaanja i doivljavanja.Razvojna psihologija prouava psihike promjene i promjene u ponaanju koje prate rast istarenje (od zaea do smrti).Bioloka psihologija nastoji otkriti bioloku osnovu ponaanja i psihikih procesa.Socijalna psihologija prouava odnose meu ljudima.

Eksperimentalna psihologija je grana psihologije koja kao glavnu metodu istraivanja koristieksperiment.Komparativna/usporedna/zoo psihologija prouava ponaanje i psihike procese ivotinja te ihusporeuje s ljudima kako bi ih bolje razumjela.Diferencijalna psihologija prouava individualne razlike u psihikim osobinama (npr.inteligenciji)meu ljudima.Psihometrija podrazumijeva anekte, analize i mjerenja psihikih osobina te izradu i validacijumjernih instrumenata (testova i upitnika).

Grane primjenjene psihologije:Klinika i savjetodavna psihologija bavi se problemima prilagodbe pojedinca te pomae udijagnosticiranju i rjeavanju emocionalnih problema. Cilje je otkriti problem, njegove uzroke i

primjeniti odgovarajuu psihoterapiju.kolska psihologija/psihologija obrazovanja primjenjuje spoznaje iz psihologije kako bi poboljalauenje i obrazovanje.Psihologija rada prilagoava radnu okolinu kako bi olakala rad te poveala radni uinak izadovoljstvo poslom.

Pristupi psihologiji:bihevioralni, bioloki, humanistiki, kognitivni, meukulturalni ipsihoanalitiki.

Bihevioralni pristup bavi se otkrivanjem zakonitosti ponaanja i psihikih procesa u odreenimsituacijama. (Burrhus Frederic Skinner i Albert Bandura)Bioloki pristup bavi se otkrivanjem i opisivanjem biolokih osnova ponaanja.Humanistiki pristup prouava subjektivno iskustvo ljudi te njihovo doivljavanje i razumijevanjesebe. Usmjeren je na pozitivno. (Abraham Maslow)Kognitivni pristup prouava psihike procese koji se nalaze u samoj osnovi ljudskog ponaanja.(George Kelly)Meukulturalni pristup prouava razlike izmeu ponjaanja i psihikih procesa izmeu razliitihkultura. (Paul Costa i Robert McRae)Psihoanalitiki pristup prouava nesvjesne odrednice ljudskog ponaanja. (Sigmund Freud)

PsihijatarPsiholog:Psihijatar zavrava medicinski fakultet i specijalizira se za psihijatriju. Medicinskim modelom na

temelju simptoma donosi dijagnozu. On smije lijeiti pacijente medicinskom terapijom (kojapodrazumijeva u prvom redu pripisivanje lijekovaanksiolotika, antipsihotika i antidepresiva), ali ipsihoterapijom.

Psiholog zavrava studij psihologije. On usvojem radu esto koristi psiholoke testove. Takoer,medicinskim modelom na temelju simptoma donosi dijagnozu ali pri lijeenju ne smijeprimjenjivati medicinsku terapiju (u prvom redu pripisivanje lijekova), ve samo psihoterapiju.

Redoslijed postupaka kod istraivanja:problemhipotezaodabir metodeprikupljanjepodatakaanaliza podatakaodgovor na problem


5/115

Metode psihologijesu samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima,eksperiment, korelacijska metoda i studija sluaja (case study)

Samoopaanje je sustavno opaanje vlastitih psihikih doivljaja. Ima najvie nedostataka pa sedanas rijetko koristi. Negiraju ga bihevioristi. Nedostatci su (5): nemogunost uzrono posljedinih veza, nema znanstvene provjere, subjekt moe biti subjektivan ili lagati, siromatvojezika subjekta, teina usporednog doivljavanja i opisivanja.

Opaanje u prirodnim uvjetima je sustavno opaanje ponaanja drugih ljudi ili ivotinja. Onotakoer ima puno nedostatka (4): nemogunost uzorno posljedine veze, neka ponaanja surijetka, dugotrajnost provedbe metode, subjekt mijenja ponaanje kada primjeuje da jepromatran. Prednosti su prirodnost i izravnost.

Eksperiment je namjerno izazivanje pojave u svrhu istraivanja. Moe biti laboratorijski iliterenski. Laboratorijski eksperiment je dobro kontroliran, moemo znati uzrok i posljedicu, ali je

ponaanje umjetno. Terenski eksperiment je tee kontrolirati, ali je situacija prirodnija i moemoznati uzorno posljedine veze.

Korelacijska metoda podrazumijeva mjerenje povezanosti karakteristika kod veeg broja ljudi.Izraava se brojano, kojeficijentom korelacije koji moe biti od -1 do +1. Rezultat 0 znai dapovezanosti nema. -1 znai maksimalna negativna povezanost, dok +1 maksimalna pozitivnapovezanost. Negativna korelacija znai da su varijable obrnuto proporcionalne, a pozitivna da suproporcionalne (rastom jedne, raste i druga varijabla).Nedostaci korelacijske metode su nemogunost donoenja uzorno - posljedinih veza, aprednosti mogunost predvianja ponaanja i brzina i jednostavnost provedbe metode.

Metode prikupljanja podatakau psihologiji su intervju, anketa, testovi iupitnici.

Intervju je usmjereni razgovor izmeu intervjuirane osobe i psihologa, a podaci se prikupljaju uobliku rijei. Radi se o detaljnom ispitivanju manjeg broja ispitanika, a provodi se u terapijskusvrhu ili u svrhu istraivanja.

Anketa je jedna od metoda istraivanja i jedna od metoda prikupljanja podataka. Ona slui zaprikupljanje velikog broja podataka u malom vremenu, a kako ne moe ispitivati cijelu skupinuljudi, ispituje mali broj ispitanika slinih po karakteristikama - to se naziva uzorak. Ako pak jeuzorak sastavljen po sluaju, onda se naziva reprezentativnim uzorkom. Anketa ispituje ljude onjihovom ponaanju, stavovima i namjerama u budunosti. Uvelike ovisi o iskrenosti ispitanika, alije ekonomina.


6/115

Testovi i upitnici su mjerni instrumenti (papir - olovka) koje izrauje psihometrija. Testovi ispituju okarakteristikama (znanju i sposobnostima) i imaju tone i netone odgovore, dok upitnici ispituju omiljenju i doivljavanju ispitanika - nema tonih i netonih odgovora.


7/115

Bioloke osnove ponaanja

Temeljna grana psihologije koja nastoji otkriti zakonitosti ponaanja i psihikih procesaje bioloka psihologija.Pristup psihologiji koji nastoji otkriti bioloke osnove ponaanja i psihikih procesa jebiolokipristup.

ivani impuls je kratkotrajna elektrina promjena kojaputuje kroz ivanu stanicu i slui za prenoenjeinformacije od jedne do druge ivane stanice. Brzina jojje oko 300 km/h.

U ivanom sustavu postoje 2 vrste stanica, ivane stanice/neuroni i glija stanice.

Glija staniceimaju sporednu ulogu u ivanom sustavu, a ona je potporna uloga, jer nakonodumiranja neurona, njegovo mjesto zauzme glija stanica. Sudjeluje i u izmjeni tvari, tj. hrani

ivanu stanicu i izbacuje tetne tvari iz nje. Ima ih 10 mlijardi i zauzimaju 50% tkiva mozga.

ivane staniceili neuroniimaju glavnu zadau u ivanom sustavu, a to je prenoenjeivanog signala. Ima ih milijardu (u mozgu). Graene su od staninog tijela ili some i izdanaka dendrita i aksona.

Stanino tijelo podrazumijeva citoplazmu i stanine organele, u prvom redu jezgru, obavijenestaninom membranom. Jezgra sudjeluje u metabolikim procesima koji su vani za rad stanice.Iz tijela izlaze 2 vrste izdanaka, dendriti i akson. Dendriti su mnogobrojniji i krai izdanci, aprimaju ivani impuls od osjetnih organa ili drugih ivanih stanica i prenose preko tijela ivane

stanice do aksona. Akson prima ivani impuls i prenosi ga do dendrita druge ivane stanice iliizvrnih organa. Akson moe biti (ali i ne mora) obavijen mijelinskom ovojnicom, graenom od
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/bioloske-osnove-ponasanja.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/bioloske-osnove-ponasanja.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/bioloske-osnove-ponasanja.html


8/115

masti, koja slui za bre prenoenje ivanog impulsa, a proizvodi je Schwannova stanica. Prekonje su Ranvierovi prstenovi koji slue za skokovit prijenos ivanog impulsa. Zavrni dio aksonanaziva se telodendron. Tamo su sinaptike kvrice koje isputajuneuroprijenosnike/neurotransmitere, kemijske molekule koje slue za prenoenje ivanogimpulsa s jedne na drugu ivanu stanicu. Izmeu 2 neurona nalazi se razmak, tzv. sinaptika

pukotina, a sinapsa je mjesto gdje su spojene sinaptike kvrice jedne i membrana druge ivanestanice/neurona. Izdanci ine bijelu, dok stanino tijelo sivu masu.

Tri su vrste neurona; senzorni, motorni i interneuroni.Senzorni neuroni prenose .impuls od osjetnih organa do mozga i lene modine. Gradesenzorne ivane putove.Motorni/motoriki neuroni prenose .impuls od mozga i lene modine do izvrnih organa (miiai lijezda). Grade motorne/motorike ivane putove.Interneuroni prenose .impuls od senzornih do motornih neurona, ili od senzornih do drugihneurona. Grade asocijativne ivane putove. Oni su najbrojniji neuroni.


9/115


10/115

Previe: manija (uzbuenje), premalo: depresijaSeratonin:

Previe: smanjena elja za hranom i seksom, potie rad motornih neurona, premalo: depresija

ivani sustav se dijeli na sredinji i periferni. Sredinji inemozak i lena modina. Periferni se dijeli na autonomni ili vegetativni i tjelesni ili somatski.Autonomni se jo dijeli na simpatiki i parasimpatiki.

Tjelesni ili somatski .sustav podrazumijeva voljne pokrete, tj. procese uvjetovane naomvoljom (npr. pomak ruke), osim 2 automatska procesa, a to su tonus(napetost) miia i ravnotea.Podrazumijeva odnos organizma i okolia, a pod utjecajem je popreno prugastih (skeletnih)miia.

Vegetativni ili autonomni ivanisustav podrazumijeva procese u tijelu koji se odvijajajuautomatski - disanje, rad unutarnjih organa, pa podrazumijeva glatke miie, jer oni gradeunutarnje organe. Autonomni ivani sustav gleda odnose unutar tijela. Dijeli se na simpatiki iparasimpatiki.

Simpatiki ubrzava procese unutar tijela i aktivira se u opasnim ili uzbudljivim situacijama teodreuje hoemo li se boriti ili pobjei. U tijelu, on iri zjenice, inhibira luenje sline, iri dunice,aktivira luenje adrenalina i noradrenalina, aktivira luenje glukoze, inhibira cijeli probavni imokrani sustav i kod mukaraca potie ejakulaciju. Sudjeluje i kod emocija.Parasimpatiki slui za odmor organizma i tednju energije. U tijelu, on suava zjenice, potieluenje sline, suava dunice, aktivira probavni i mokrani sustav te kod mukaraca potieerekciju.


11/115

Sredinji ivani sustav podrazumijeva lenu modinu i

mozak.Mozak je zatien lubanjom, a lena modina kostima kraljenice. Plivaju u cerebrospinalnomlikvoru, koji spreava trenje.Lena modina ima senzornu i motornu, provodnu funciju provodi ivane signale (putemneurona koji je grade) do mozga i odvodi ivane signale od mozga do izvrnih organa (putemneurona). U njoj se nalaze sredita nekih refleksa, uglavnom onih jednostavnijih. Ozljedauzrokuje paraliziranost tijela.

Refleks je senzornomotorni odgovor (reakcija) na izvrne organe, koji se prenosi ivanimputovima.

Djelovi mozga su mali mozak, modano deblo i veliki mozak.Mali mozak ima 3 funkcije, odravanje ravnotee, tonusa miia i koordinacije pokreta.Modano deblo je najstariji dio mozga i povezan je s procesima nunim za preivljavanje; disanje,rad srca, rad probavnih organa i izluivanje sline, kihanje, povraanje itd. Kroz njega prolaziretikularna formacija koja upravlja vitalnim refleksima, odreuje ritam budnosti i spavanja tepanju.


12/115

Djelovi velikog mozga su hipotalamus, talamus, limbiki sustav (koji ine amigdala i hipokampus)

i kora velikog mozga.Hipotalamus je vaan dio mozga jer je direktna poveznica sa hipofizom (glavnom lijezdom kojaregulira rad ostalih), osim toga, nadreen je i vegetativnom ivanom sustavu, regulira e, glad iseksualno ponaanje.Talamusom prolaze sve osjetne informacije osim one za njuh (dolazi do selekcije).

Limbiki sustav povezan je sa bijesom i strahom (emocijama), a ine ga amigdala, koja reguliraemocije i hipokampus koji je vezan uz procese pamenja.

Kora velikog mozga evolucijski je najmlai i najnapredniji dio mozga, podjeljen na 3 djela(senzorni, motorni i asocijativni) i 4 renja eoni/frontalni, tjemeni/parijetalni, zatiljni/okcipitalni isljepooni/temporalni. Karakterizira ga inteligentno ponaanje, miljenje i govor, a povrina jenaborana kako bi na nju stalo to vie neurona.


13/115


14/115

Mozgovne polutke su lijeva i desna, a izmeu njih je uljevito tijelo(corpus callosum). Sjecite ivanih putova iz lijeve i desne polutke je u modanom deblu pa zatolijeva polutka upravlja desnom rukom i obratno.

Lijeva polutka je zasluna za govor, matematike sposobnosti, uenje jezika, prirodnih znanosti,pisanje i itanje.Desna polutka je zasluna za percepciju prostora, likovne i glazbene sposobnosti, emocije.

Mjerenje aktivnosti mozga:

Elektroencefalogramom (EEG-om)

Mjerenjem potronje glukoze kod neurona

Spavanje:NONREM faza: usporeno disanje, rad srca, snieni krvni tlak i tjelesna temperatura, modanivalovi visoke amplitude, niske frekvencije

REM faza: nepravilan ritam disanja, rada srca, povien krvni tlak i tjelesna temperatura, modanivalovi niske amplitude, visoke frekvencije. Faza esto praena sanjanjem.

Sustav lijezda s unutarnjim izluivanjemkontrolirametabolike procese.


15/115


16/115

titnjaa upravlja metabolikim procesima, a izluuje hormon tiroksin. Kod prevelikog izluivanjajavlja se hiperaktivnost i sniena tjelesna masa, a kod premalog usporenost i poveana tjelesnamasa. Uzrokuje i bolest endemski kretenizam kojeg karakterizira niski rast i sniena inteligencija.

Nadbubrene lijezde izluuju hormone adrenalin i noradrenalin, a povezani su i sa vegetativnim

ivanim sustavom (kod aktivacije simpatikusa izluuju se adrenalin i noradrenalin). Sr lijezdeizluuje adrenalin i noradrenalin, a kora kortikosteroide koji su povezani i sa imunolokimsustavom. Nadbubrene lijezde izluuju i malu koliinu spolnih hormona (gonadotropnihhormona).

Guteraa je povezana s metabolikim procesima, a izluuje hormone inzulin i glukagon.Hormoni reguliraju potronju eera pri aktivnosti te metabolizam glukoze u krvi (GUK-a).

Spolne lijezde (sjemenici/testisi i jajnici/ovariji) izluuju hormone testosteron (testisi) te estrogen iprogesteron (jajnici). Oni oblikuju primarna i sekundarna spolna obiljeja, reguliraju seksualno

ponaanje, utjeu na razvoj mozga u embrionalnoj fazi razvoja i na razlike u funkcioniranjumozga kod mukaraca ena.


17/115

Osjeti i percepcija

OSJETI

Osjet je doivljaj koji nastaje kao posljedica djelovanjapodraaja na osjetni organ(uho, oko, koa...).

Kako dolazi do osjeta:

Osjetni organje podraen i prima podraaj iz okoline. Nakon togaosjetne stanice (receptori)upojedinom osjetnom sustavu pretvaraju te podraaje u oblik ivanog impulsa, kojeg prenose potijelu ivanim vlaknima dosenzornog podruja korevelikog mozga. Osjet nastaje upojedinom renju(npr.vid u senzornom podruju, zatiljnom renju). Mozgovnom obradom tihosjetnih informacija nastaje percepcija.

*Podraaj osjetni organpodraaj/iv.impuls ivana vlakna senzorno podruje korevelikog mozga (odreeni reanj)*

Psihofizikaje znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem odnosa izmeu intenzitetapodraaja i osjeta. Otac psihofizike je Gustav Fechner.
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/osjeti-i-percepcija.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/osjeti-i-percepcija.html


18/115

Apsolutni prag ili limenje najmanji intenzitet podraaja koji izaziva osjet (u 50%sluajeva), a odreuje se metodom granica. Npr. psihofiziar e osobi putati glazbu od najtieprema glasnijoj i osoba mora rei kada je prvi puta ula najtii zvuk.Apsolutna osjetljivost je sposobnost detektiranja osjeta iz okoline.

Diferecijalni prag ili limen je jedva zamjetna razlika izmeu 2 intenziteta osjeta (u 50% sluajeva).Diferencijalna osjetljivost je sposobnost razlikovanja intenziteta podraaja.

Diferencijalna osjetljivost vezana je uz brojna zanimanja kao to su primjerice kuhar, slikar, pilot iliglazbenik (pri ugaanju glazbala).

Apsolutni i diferencijalni prag istraivao jeErnst Weber.

Weberov zakongovori da je potrebno poveanje intenziteta podraaja u odreenompostotku da bi se zamjetila razlika u osjetu. Konstante su odreene za:

svjetlostpoveanje od 8%teina poveanje od 2%zvukpoveanje od 15%okuspoveanje od 20%dodirpoveanje od 14%

formula konstante: k=dl/i, konstanta = diferencijalni limen/intenzitet podraaja

Osjetna adaptacijasmanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloenostipodraaju (npr. nakon nekog vremena provedenog u prostoru gdje se pirjao luk, neugodan mirisvie se ne osjea).
http://1.bp.blogspot.com/-PQGwPs_kC38/UWVpTIw7M6I/AAAAAAAAH-g/_aaGrFMYjDg/s1600/fechner_gustav_theodor.jpg


19/115

Osjetna rekuperacijapoveanje intenziteta osjeta zbog stalne inepromjenjive izloenostipodraaju (npr. nakon nekog vremenaprovedenog u mranoj prostoriji, na vid postaje sveotriji).

Perzistencija osjetaje trajanje osjeta jo neko vrijeme nakon to je podraaj uklonjen (npr.nakon bunog koncerta jo neko vrijeme ujemo zujanje u uima). Nastaju paosjeti (npr. paslike).
http://2.bp.blogspot.com/-Z6OFev9xeEM/UWVp-zpmMaI/AAAAAAAAH-w/RxeKs5zSH7s/s1600/osjetna+adaptacija.jpghttp://2.bp.blogspot.com/-Z6OFev9xeEM/UWVp-zpmMaI/AAAAAAAAH-w/RxeKs5zSH7s/s1600/osjetna+adaptacija.jpghttp://2.bp.blogspot.com/-Z6OFev9xeEM/UWVp-zpmMaI/AAAAAAAAH-w/RxeKs5zSH7s/s1600/osjetna+adaptacija.jpg


20/115

7 vrsta osjeta sunjuh, kinestetiki osjeti, koni osjeti, okus,vid, sluh, osjet ravnotee/vestibularni osjet.

NjuhOsjetni organ za njuh je nos, a receptorne stanice se nalaze u gornjem djelu nosne upljine.Poto su mirisi molekule koje isparavaju kemijske supstance, osjetni organ koji ih prima (nos)naziva sekemoreceptor.Kemijski podraaj putuje zrakom i podrauje stanice u gornjem djelu nosne upljine koje zatim

pretvaraju te podraaje u ivane impulse i prenose ivanim vlaknima do senzornog podruja ueonom renju gdje nastaje osjet mirisa.Sve osjetne informacije prolaze i kroz talamus, no ovaj ivani podraaj ne dolazi do selekcije.Podraaj koji izaziva osjet njuha jedirektno povezan s mozgom, ali nastaje u eonom renju(senzorno podruje).Miris moe biti ugodan ili neugodan. ene su osjetljivije, a vea osjetljivost je u dobnoj skupini od3050 godina, a nakon 60-e ubrzano opada.


21/115

Kinestetiki osjetiKinestetiki osjeti su osjetipoloaja i pokretanja pojednih organa. Receptori su staniceu miiima, zglobovima i tetivamakoje prenose podraaj dosenzornogpodruja utjemenomrenjukore velikog mozga.

Koni osjetiKoni osjeti su osjetidodira, boli i topline-hladnoe.Osjetni organ koji prima podraaj jekoa, a osjetne/receptorne stanice koje pretvaraju podraajeu ivane impulse nazivaju seMeissnerova tjelecai slue za identifikaciju pri dodiru. Uz njih tusu i ivani zavreciu koi. Podraaj se ivanim vlaknima prenosi do senzornog podruja

u tjemenom renjukore velikog mozga.Podraaj moe bitimehaniko tlaenje koe, kemijske supstancije ili temperatura.
http://2.bp.blogspot.com/-7RnFEXYoV6s/UWVsTXgzziI/AAAAAAAAH_g/TD7xmZ8R3LQ/s1600/tumblr_lwbb1fzC991r48nyxo1_400.jpghttp://2.bp.blogspot.com/-7RnFEXYoV6s/UWVsTXgzziI/AAAAAAAAH_g/TD7xmZ8R3LQ/s1600/tumblr_lwbb1fzC991r48nyxo1_400.jpg


22/115


23/115

Na okus utjeu temperatura hrane (topla juha je bolja od hladne), vrstoa i tekstura hrane ibolest (tada nam ne prija hrana).Podraivanjem osjetnog organa osjet se u obliku ivanog impulsa prenosi do mozga ( prolazikroz talamus) i dolazi dosenzornog podruja u tjemenom renjukore v. mozga gdje nastajeosjet.

Vid

Svjetlost je elektromagnetski valodreene valne duljine (vidljiv spektar podrazumijeva valoveod 400-700 nm). Prema tome, osjetni organ koji prima svjetlost u obliku elektromagnetskihpodraaja, oko, naziva seelektromagnetski receptor.

Podraaj se prenosi do receptornih stanica u oku(tapia i unjia)koji pretvaraju podraaj uivani impuls i prenose ga ivanim vlaknima ko mozga senzornog podruja zatiljnogrenjamozga.

Oko se sastoji od optikog djela, koji podrazumijeva zjenicu, arenicu i leu, i receptornog djelakoji podrazumijeva mrenicu na kojoj su smjetene receptorne stanice (tapii i unjii).

Zjenica je otvor na arenici, koji proputa vie ili manje svjetlosnog podraaja, a nalazi se usredini arenice. Lea projektira svjetlost na mrenicu, na kojoj nastaje obrnuta slika.Na mrenici se nalazi uta pjega ili fovea (u samom centru) te su tamo smjeteni unjii, a uperiferiji mrenice smjeteni su tapii.Postoji i slijepa pjega, mjesto gdje vidni ivac izlazi iz oka.

Razlika izmeu tapia i unjia.Oboje su receptorne stanice i nalaze se na mrenici, ali ima i razlika.

tapii su mnogobrojniji, ima ih ak 125 milijuna i smjeteni su izvan sredita mrenice, oko 20stupnjeva od fovee(sredita mrenice). Funkcija im je detekcija predmeta, a osjetljivi su na slabosvjetlo. Slue za periferni i noni vid.unjia ima manje nego tapia, 6-7 milijuna, a nalaze se u samom sreditu mrenice, u utojpjegi/fovei. Njihova funkcija je rekognicija/prepoznavanje predmeta, a vezani su uz boje i otrinuslike. Slue za dnevni i centralni vid.

Sluh


24/115

Zvuk je mehaniki val, pa je prema tome uho, osjetni organ koji prima zvuk, povrsti mehanoreceptor.Receptorne stanice, pak, za zvuk, smjetene susa dlaicama u bazilarnoj membranipunice(unutarnje uho).Zvuk kao mehaniki val ima amplitudu i frekvenciju.Amplituda je glasnoazvuka i mjeri se u decibelima. ovjek uje0-140 dB.

70 dBopasna zona oteenja sluha110 dBtrajno oteenje sluha140 dBprag boli150 dBsluh je trajno i nepovratno izgubljen

Frekvencija je visinatona i mjeri se u hercima (Hz). ovjek uje od20-20 000 Hz, a njegov glasje visine 801 100 Hz.

Podraaj ulazi u vanjsko uho, i dolazi do ulaza u srednje uho gdje se nalazi bubnji. On zatitra iprenosi titraj srednjim uhom gdje su 3 kotice eki, nakovanj i stremen i zatim dolazidopunice uha koja se nalazi u unutarnjem uhu i iz koje izlazi sluni ivac. U punici je bazilarna

membrana sa slunim dlaicama do kojih dolazi titraj i kojeg one onda pretvaraju u ivani impulsi prenose do mozgasenzornog podruja u sljepoonom renju kore.

Osjet ravnotee/vestibularni osjet:Vestibularni osjet je osjet za ravnoteu koji slui zakretanje. Podrazumijeva poloaj glave uodnosu prema tijelu i poloaj tijela u odnosu prema sili tei teRAVNOTEU. Receptorne stanicenalaze se u unutarnjem uhu, ravnotenom kanalius 3 osi u kojim je tekuina.Podraaj se ne prenosi u koru velikog mozga ve se zbiva na subortinalnoj razini (prenosi sedo malog mozga i modanog debla).


25/115


26/115


27/115

Objekte koji su prekriveni percipiramo manjima.

Linearna perspektiva:

Ako nam se ini da se 2 crte pribliavaju jedna drugoj, znai da su jednako udaljene.


28/115

Perceptivna konstantnostje percipiranje objekata jednakim, unato promjenislike na mrenici ili osvjetljenju. Npr. vrata su vrata, bez obzira jesu li zatvorena ili otvorena. Ivaa prijateljica je jo uvijek ista osoba iako promijeni boju kose.


29/115

Vrste: konstantnost veliina, konstantnost oblika i konstantnost boja.

Perceptivna organizacijaje organiziranje pojedinanih osjeta u smislenepercepcije. Temeljne zakonitosti perceptivne organizacije otkrili su getaltisti (njem. Gestalt =cjelina).

Vrste: naelo lika i pozadine, naelo blizine, naelo slinosti, naelo zatvaranja, naelosimetrinosti, naelo kontinuiteta, naelo dobrog pravca, naelo zajednikog kretanja.

Naelo lika i pozadine:

Jeste li primjetili da je na slicilampa?Ovisno o tome koji objekt promatramo, moemo uoiti lik i pozadinu. Npr. nauili smo da kartupercipiramo tako da je more pozadina, a kopno lik.

Naelo blizine:


30/115


31/115


32/115

Objekti koji se nastavljaju (imaju tendenciju kontinuiteta) percipiraju se kao skupina.

Naelo dobrog pravca:

Percipiranje niza toaka na pravcu kao cjelinu.

Naelo zajednikog kretanja (ili zajednike sudbine):


33/115

Objekti koji se kreu u istom smjeru percipiraju se kao cjelina.

Perceptivna varka ili halucinacija?

Perceptivne varke su pojave do kojih je dolom podraajem, no njihove percepcije ne odgovarajuu potpunosti obiljejima podraajnog sklopa.

Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podraaja, a javljaju se kod nekih bolesti,psihikih poremeaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.

Vrste perceptivnih varki/iluzija:

*vidjeti neto ega nema*geometrijske oblike vidjeti na vie naina*slike vidjeti na vie naina*pogrena prosudba duine*pogrena prosudba teine*nemogue slike

*vidjeti neto ega nema:- najpoznatija varka je Heringova iluzija- unutar bijelih kruia ne postoje crne toke, iako ih vidimo


34/115


35/115

*pogrena prosudba duine- najpoznatija je Muller - Lyerova varka- Ponzova varka

MullerLyerova varka sastoji se od 2 pravca jednake duine, omeena krakovima. Jedna duinaomeena je krakovima prema van, a druga krakovima prema unutra. 25% ispitanika percpirapravac omeenkrakovima prema unutra duim, a zapravo su jednaki.
http://4.bp.blogspot.com/-WT6-NskpaYc/UWV6QwJhwcI/AAAAAAAAICw/bMTWn9R30Vo/s1600/Duck-Rabbit_illusion.jpghttp://4.bp.blogspot.com/-WT6-NskpaYc/UWV6QwJhwcI/AAAAAAAAICw/bMTWn9R30Vo/s1600/Duck-Rabbit_illusion.jpg


36/115

Ponzova varka

*pogrena prosudba teine- najpoznatija varka je Charpentierova

*nemogue slike- konstrukcije nemogue u stvarnosti


37/115
http://1.bp.blogspot.com/-ETPvvN2M5XE/UWV7S0_1cTI/AAAAAAAAIDI/p1XlH6hHkCE/s1600/nemogu%C4%87e+slike.jpg


38/115

Emocije i motivacija

Emocije su afektivni psihiki procesi koje karakterizirajutjelesne i izraajne promjene i subjektivni doivljaj.

Prisjetimo se!

Dio velikog mozga koji kontrolira strah i bijes je limbiki sustav. Emocije regulira amigdala (diolimbikog sustava).

Emocije se dijele na primarne(jednostavne) i sekundarne(sloene).

Prema hedonistikom tonu, emocije mogu biti ugodne i neugodne.

Primarne ili jednostavne: radost, alost, strah, gaenje, srdba, iznenaenje.

Sekundarne ili sloene:ljubav, ljubomora, ponos, njenost, mrnja...

RAZLIKA:

Primarne ili jednostavne su uroene i pojavljuju se u ranom razvojnom razdoblju. Nastaju brzo ispontano. Imaju univerzalnu facijalnu ekspresiju (otkrio C.Darwin) i u razliitim kulturama ihuzrokuju slini dogaaji. Osim kod ljudi, primjeene su i kod nekih vrsta ivotinja.
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/emocije-i-motivacija.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/emocije-i-motivacija.html


39/115

Sekundarne ili sloene nisu uroene ve se steu iskustvom i ivotom, nemaju uroenu facijalnuekspresiju ve se razliito izraavaju i u razliitim ih kulturama uzrokuju razliiti dogaaji.

Vano je razlikovatiemocije od raspoloenja.

Emocije su kratkotrajne, jaeg intenziteta i jasnog uzroka. Raspoloenja su dugotrajnija, srednjegintenziteta i nisu uvijek jasnog uzroka.

Emocionalna stanja su afekti, raspoloenja i strasti.

Afekti su stanja jakog intenziteta i kratkog trajanja (npr.srdba).

Raspoloenja su srednjeg intenziteta i dugog trajanja (npr. radost, alost).

Strasti su jakog intenziteta i dugog trajanja (npr. ljubav).

Kako doivljavamo emocije:

Npr.

Hodamo ulicom i opazimo psa. SITUACIJA

Mislimo da e nas ugristi. KONGNITIVNA PROCJENA

Osjeamo strah. EMOCIONALNI DOIVLJAJ

Povisuje nam se krvni tlak, ire zjenice i dunice...

(probuen simpatikus i endokrini sustav) TJELESNE PROMJENE

Osjeamo drhtavicu i blijedi smo. IZRAAJ

Odluimo pobjei i ponemo trati. PONAANJE

Kognitivna procjenavjerovanje da smo u opasnosti.

Doivljavanje emocija:

Tjelesne promjene koje prate emocije regulira hipotalamus. Prisjetimo se, hipotalamus regulira

rad vegetativnog ivanog sustava (simpatikus i parasimpatikus) i poveznica je s hipofizom kojaaktivira ostale lijezde s unutarnjim izluivanjem.


40/115

Kod emocija aktiviran je hipotalamuskoji daje naredbu vegetativnom ivanom sustavu, tj.simpatikusu (kod straha) da iri zjenice, iri dunice, ubrzava rad srca, iri krvne ile, itd. Uz to,daje naredbu i hipofizida pone izluivati hormone za aktivaciju nadbubrenih lijezdi iguterae. Nadbubrene lijezde zatim izluuju hormone adrenalin i noradrenalin, a guteraaglukozu. Kod emocije tuge aktiviran je parasimpatikus kako bi se ouvala energija.

Funkcioniranje poligrafa (detektor lai)

Poligraf je tzv. detektor lai jer slui za ispitivanje istine, tj. tjelesnih promjena koje prate emocije.

Nije potpuno pouzdan jer rezulat ovisi i o ispitaniku i ispitivau. Najee se mjere promjene udisanju, radu srca i znojenju.


41/115

Motivacija

Motivacija je proces koji usmjerava nae djelovanjeprema cilju.

Motiv je svaka pobuda koja usmjerava nae djelovanjeprema cilju.

Vrste motivacijesu ekstrinzina i intrinzina.

Ekstrinzina motivacija uzrokovana je vanjskim motivom, npr. pohvalom, kaznom, plaom,drutvom.

Intrinzina motivacija uzorovana je unutarnjim motivom, npr, eljom, ljubavlju ili interesom zaneto.

Vrste motivasu bioloki i psihosocijalni.

Bioloki motivi su uroeni i podrazumijevaju: motiv za snom i odmorom, motiv za reprodukcijom,motiv za razliitim materijama, motiv za eliminacijom tetnih tvari iz organizma i motiv zaouvanjem fizikog integriteta organizma.


42/115

Psihosocijalni motivi su steeni i podrazumijevaju: motiv za ljubalju, motiv za moi, motiv zauspjehom, motiv za pripadanjem itd.

Motivacijski ciklus:

Motivinstrumentalno ponaanje barijere(prepreke)cilj.

Prije svega imamo motiv, zatim ponaanje koje je instrument koji nas dovodi do cilja. Na putu docilja moemo susresti i neke prepreke ili barijere koje mogu biti vanjske (drutvene i prirodne) ili

unutarnje (fiziki ili psihiki nedostatak i sukob motiva). Tek savladavanjem prepreka moemostii do cilja.

Npr. Gladni smo i imamo motiv za odreenom materijom, hranom (bioloki motiv). Instrumentalnoponaanje je odlazak do hladanjaka. No, moemo naletjeti na neku barijeru, npr. sukob motiva,ne moemo se odluiti koju hranu pojesti jer nam obje prijaju i nakon to se odluimo i pojedemo,stigli smo do cilja (utaili glad).


43/115

SUKOB MOTIVA:

Sukob motiva: sukob viestrukogprivlaenja, sukob viestrukog odbijanja, sukob istovremenogprivlaenja i odbijanja, sukob viestrukog istovremenog privlaenja i odbijanja.

Sukob viestrukog privlaenjaprivlae nas 2 jednako privlana cilja. On je najlake rjeiv.

(npr. pojesti kola od jagoda ili od ananasa)

Sukob viestrukog odbijanjamoramo odluiti izmeu 2 jednako neprivlana cilja.(npr. ljetovati kod bake ili sa roditeljima)

Sukob istovremenog privlaenja i odbijanjajedan cilj nas istovremeno privlai i odbija.

(npr. pojesti kola iako znamo da deblja)

Sukob viestrukog istovremenog privlaenja i odbijanjaodabrati izmeu 2 cilja, a obaimaju i dobre i loe strane.

(npr. odabrati izmeu jeftinog, a loeg maturalca, ili skupog, ali zabavnog.)


44/115

HIJERARHIJA MOTIVA (A. Maslow)

Prisjetimo se: humanistiki pristup psihologiji prouava subjektivno iskustvo ljudi te njihovodoivljavanje i razumijevanje sebe. Usmjeren je na pozitivno.

Teoretiar humanistikog pristupa psihologiji,AbrahamMaslow, napravio je hijerarhiju motiva. On je motive (potrebe)poredao hijerarhijski i rekao je da svatko ima jednaku hijerarhiju te da bismo zadovoljili neke

potrebe na vioj ljestvici u hijerarhiji, prvo moramo zadovoljiti one nie.

Hijerarhija:

5.potreba za samoaktualizacijom.

4. potreba za potovanjem i samopotovanjem

3. potreba za ljubavlju i pripadanjem

2. potreba za sigurnou

1. fizioloke potrebe

Samoaktualizacija je potreba za pojedinac zadovolji sve svoje potencijale, talente i kapacitete.


45/115

Takve osobe imaju dobar smisao za humor, potuju mane i vrline sebe i ostalih ljudi, imajupotrebu za samoom, stvaraju bliske veze s malim brojem ljudi...

Primjer samoaktualiziranog pojedinca je A. Einstein.

Fizioloke potrebe su potrebe nune za ivot (bioloki motivi)potreba za razliitim materijama,potreba za snom i odmorom, za eliminacijom tetnih tvari iz organizma, za ouvanjem fizikogintegriteta organizma, za reprodukcijom...

Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je

suoen s problemima ili oekivanjima okoline kojima sene moe prilagoditi. Izazivai stresa nazivaju sestresori, a dijele se na velike

ivotne stresore i male ivotne stresore.

Veliki ivotni stresori su: kataklizmiki i traumatski dogaaju (smrt partnera je najvei stresor),medicinski tretmani i bolesti, velike ivotne promjene (selidba, vjenanje, roenje djeteta).

Mali ivotni stresori su: svakodnevne situacije i uvjeti rada.


46/115

Intenzitet stresa ovisi o: obiljejima stresora, socijalnoj potpori i kognitivnoj interpretaciji.Kognitivna interpretacija moe biti primarna i sekundarna. Primarna to znai to za mene?, asekundarnaMogu li se s time nositi?.

Znakovi stresasu emocionalni, tjelesni, bihevioralni (ponaajni) i kognitivni.

Emocionalnistrah, tuga, srdba...

Tjelesniznojenje, lupanje srca, bol u elucu, poveanje ili smanjenje teka...

Bihevioralnipuenje, alkoholiziranje, samoozlijeivanje...

Kognitivninemogunost uenja ili pamenja, rastresenost...

Kod suoavanja sa stresom moemo (PIK):

a) Prihvatiti situaciju

b) Izbjegavati situaciju

c) Kontrolirati situaciju: usmjeravanje na problem ili na emocije

FRUSTRACIJA:

Frustracijaje stanje emocionalne napetosti izazvano preprekama u ostvarivanju ciljeva. Ona se

oituje ili uagresivnom ponaanjuili u obrambenim mehanizmima.


47/115

Obrambeni mehanizmisu nesvjesna izokretanja realnosti u svrhu zatite svog ega. Ne mijenjajusituaciju ve samo na subjektivni doivljaj. Prvi je na njih upozorio Sigmund Freud.

Obrambeni mehanizmi su: fiksacija, kompenzacija, negiranje, projekcija, racionalizacija, reaktivna

formacija, regresija, rezignacija i supstitucija.

*Fiksacijaje ustrajanje u ponaanju koje ne dovodi do cilja. Npr. osoba ustraje u audicijama zatalent show iako nema sluha.

*Kompenzacijakako bismo prikrili nedostatke na jednom podruju, posvetimo se drugom. Npr.Osoba nije dobra u fizici, ali se zato vie posveti uenju povijesti.

*Negiranjeodbijanje suoavanja s injenicom. Npr. Osoba ne eli prihvatiti da je umrlo njenroak.

*Projekcijapripisivanje mana drugima zbog ne prihvaanja istih kod sebe. Npr. Deko nam sesvia i ne znamo kako mu prii pa izmislimo tra da je on zaljubljen u nas.

*Racionalizacijatraenje dobrih umjesto pravih razloga za neuspjeh. Ima 3 varijante:opravdavanje, omalovaavanje i uljepavanje.

Npr. opravdavanje: Nisam mogao uiti jer nije bilo struje.

Npr. omalovaavanje (tzv. kiselo groe): Marko je pobjedio na natjecanju jer su rezultatinamjeteni.

Npr. uljepavanje (tzv. slatki limun): Nismo uspjeli upisati eljeni studij, pa uzdiemo onaj kojisada studiramo.

*Reaktivna formacijapotiskivanje potencijalno opasnih elja i pretvaranje u njihove

suprotnosti. Npr. Homoseksualac se boji osude, pa tvrdi da je homoseksualnost bolest.


48/115

*Regresijaimpulzivno djeje ponaanje. Npr. Osoba vriti i ljuti se danima nakon svae.*Rezignacijaodustajanje od svega. Npr. Zbog zakljuene jedinice, osoba napusti kolovanje.

*Supstitucijazamjena neostvarivog cilja slinim.Npr. Osoba ne moe imati vlastitu djecu pa seposveti neacima.


49/115

Uenje i pamenje

Uenje je relativno kratka promjena u znanju iliponaanju do koje je dolo uslijed iskustva.

Mehanizmi uenja su:klasino uvjetovanje, operantno

uvjetovanje, socijalno uenje i kognitivno uenje.
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/ucenje-i-pamcenje.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/ucenje-i-pamcenje.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/04/ucenje-i-pamcenje.html


50/115

Klasino uvjetovanjeje najjednostavniji mehanizam uenja jer podrazumijevarefleksne reakcije, a sastoji se od uparivanja neutralnog podraaja (npr.zvono) sa neuvjetovanim

podraajem (npr.hrana) koji refleksno izaziva neku neuvjetovanu reakciju (npr. slinjenje).

Klasino uvjetovanje otkrio je ruski lijenik,Ivan Pavlov, prouavajui probavni sustav psa(mjerio je koliinu izuene sline na hranu).

Shema klasinog uvjetovanja:

Prije uvjetovanja: NUP> NUR

Tijekom uvjetoavnja: NUP + NP -> NUR

Nakon uvjetovanja: UP -> UR

(NUP...neuvjetovani podraaj, NUR...neuvjetovana rekacija, NP... neutralni podraaj, UP...uvjetovani podraaj, UR...uvjetovana reakcija)

U praksi to bi znailo da pas na NUP (hranu) refleksno izluuje slinu (NUR).

Tijekom klasinog uvjetovanja hrana se uparuje sa zvukom zvona (NUP + NP) kako bi se postiglaista refleksna reakcija (slina, NUR).
http://3.bp.blogspot.com/-1QWEDJHbQxE/UX1pnBSxCYI/AAAAAAAAIFk/3x-_JId49u4/s1600/2460.jpg


51/115

Nakon uvjetovanja postiglo se i izluivanje sline na sam zvuk zvona, pa je zvono (prije neutralnipodraaj) postalo UP, a reakcija izluivanja sline UR.

Uz klasino uvjetovanje veemo ispontano gaenje, spontano vraanje, uvjetovanje vieg reda,generalizaciju i diskriminaciju podraaja.

Spontano gaenjeje gaenje UR na UP zbog ponovnog neuparivanja sa NUP-om.

Spontano vraanjeje vraanje UR na UP.

Uvjetovanje vieg redaje uparivanje jo nekog drugog neutralnog podraaja (npr. svijetlo) saUP (zvono) kako bi se i na taj podraaj postigla uvjetovana reakcija.

Generalizacija podraajaje nerazlikovanje UP od njemu slinog. (npr. maka dolazi do vas nasvako ukanje vreice jer je nauila da e na ukanje vreice za hranu dobiti jelo)

Diskriminacija podraajaje razlikovanje podraaja od onog slinog uvjetovanom. (npr. makarazlikuje ukanje vreice za kupovanje od ukanja vreice za hranu, pa dolazi do vas samo kodukanja vreice za hranu).

*osim zdravih osoba, klasinim uvjetovanjem ue i mentalno zaostale osobe, dijeca i ivotinje
http://1.bp.blogspot.com/-3nXftCuNu2w/UX1rBbhklVI/AAAAAAAAIF4/dXcr8dB5KC0/s1600/pavlovs-dog1.gif


52/115

Kada e prije doi do uspostavljanja UR-e?*neutralni podraaj mora biti jak i prepoznatljiv

*vano je da se NP javi 1-7 sekundi prije uparivanja sa NUP-om

*veim brojem ponavljanja, reakcija se bre uspostavlja

*ako se nakon uspostave UR na UP, UP vie ne uparuje sa NUP-om, javiti e se spontanogaenje

*do UR-e e tee doi ako se NP prije uvjetovanja esto sam pojavljuje, bez uparivanja sa NUP-om

Klasino uvjetovanje vezano je i uzizazivanje straha, to je dokazanoeksperimentom Rosalie Rayneri Johna Watsonasa malim Albertom. Oni su dali malomdjeaku takora da se igra s njime i tako nisu izazvali nikakvu reakciju, dijete se nije bojalo.Nakon toga su uz igranje sa takorom lupili po gongu i izazvali kod Alberta strah. Nakonuvjetovanja, i na sam pogled na takora, Albert je osjeao strah.

Operantno uvjetovanje je mehanizam uenja koji mijenjavjerojatnost pojave nekog ponaanja na temelju

posljedica koje ga prate.


53/115


54/115


55/115


56/115

Uenje promatranjemje uenje kod kojeg uzimamo u obzir posljedice ponaanja, no osoba kojuopaamo ne mora to nuno znati. Npr. srameljiva tinejerica oponaa odijevanje popularnedjevojke.

Simboliko uenjepodrazumijeva objanjavanje ponaanja/znanja, ali ne i pokazivanje iprimjenu u praksi. Npr. Profesor objanjava neko gradivo iz biologije, no ne pokazuje ga u praksi,uivo.

Kognitivno uenjeje najnapredniji mehanizam uenja,koji zahtjeva odreenu razinu inteligencije, pojavljuje se

jednom i rezultira opim znanjem. Dijeli se na skrivenouenje i uenje uvidom.

Skriveno uenjepodrazumijeva koritenje znanja samo u trenucima kada je to potrebno ipodrazumijeva stvaranje kognitivnih mapa. Dokazano je i da takori mogu tako uiti (eksperiments labirintom). Npr. Trebamo se snai u novom gradu. Dokazano je da e mukarci pogledati kartui u glavi stvoriti kognitivne mape pa se tako snai u gradu, dok ene primjeuju perceptivnouoljive detalje, kao poznati duan.
http://3.bp.blogspot.com/-_XEsOCSDOpc/UX1tlqY_dHI/AAAAAAAAIG8/qcsWlrueLPw/s1600/Labyrinth.jpghttp://4.bp.blogspot.com/-v6QfFt821Yw/UX1tDWhqmQI/AAAAAAAAIGw/BqxCiOxPvgM/s1600/Makak_neonatal_imitation.pnghttp://3.bp.blogspot.com/-_XEsOCSDOpc/UX1tlqY_dHI/AAAAAAAAIG8/qcsWlrueLPw/s1600/Labyrinth.jpghttp://4.bp.blogspot.com/-v6QfFt821Yw/UX1tDWhqmQI/AAAAAAAAIGw/BqxCiOxPvgM/s1600/Makak_neonatal_imitation.png


57/115

Uenje uvidomje razumijevanje odnosa izmeu situacije, sredstva i cilja. Dokazano je i daimpanze tako ue, na temelju eksperimentaWolfganga Khlera, sa impanzom i bananom.

Pamenje

Pamenje podrazumijeva usvajanje, zadraavanje iponovno koritenje informacija.

Definira se i kao proces obrade informacija.

Raspon pamenja podrazumijeva koliinu gradiva koju moemo savladati u jednom pokuaju.

Pamenje ili obrada informacija odvija seu 3 faze: senzorna faza, kratkorono pamenje i

dugorono pamenje.


58/115

Senzorna fazaje prva faza obrade infomacija. Podrazumijeva informacije koje svakodnevno

primamo putem osjetila, no svjesni smo samo onih na koje obratimo panju(npr. znamo da su nazidu slike, no ne i toan broj). Uz panju takve informacije prelaze u kratkorono pamenje.Kapacitet mu je beskonaan, no informacije su u kratkoronom pamenju samo odreenovrijeme. One za vid 0,5 sekunde, a one za sluh 2-4 sekunde. Otkrio ga je George Sperling,

eksperimentom vezanim uz pamenje slova.

Kratkorono pamenjeima 3 funkcije: ponavljanje, kodiranje i rad s informacijama.Ponavljanjem informacije zadravamo dok ih ne zapiemo, a kodiranje je obrada infomacija uoblik pogodan za pohranu u dugorono pamenje. Samim ponavljanjem informacije i prelaze udugorono pamenje, a kapacitet kratkoronog se poveava grupiranjem informacija. Kapacitet jeogranien, 7+-2 nepovezane estice ili od 5 do 9 nepovezanih estica. Informacije se ukratkoronom pamenju zadravaju do 20 sekundi bez ponavljanja i ometajuih imbenika.

Dugorono pamenjeima funkciju zadravanja; pohranjivanja informacija za ponovni rad.Kapacitet je neogranien jer postoje nebrojene mogunosti za stvaranje veza izmeu neuronima.Trag pamenja brzina povezivanja neurona, a poveava se ponavljanjem.


59/115


60/115

3. Nemogunost pronalaenja informacija u dugoronom pamenju

4. Postupno gubljenje tragova pamenja

Interferencija je proces ometanja gradiva (znanje jednog gradiva ometa savladavanje drugog). To

se jo naziva inegativan transfer.

Postoje 2 vrste interferencije, proaktivna i retroaktivna.

Proaktivnapodrazumijeva ometanje unaprijed (staro ometa novo). Npr. zbog poznavanja rada

najednom mobitelu, ne moemo se snai na novom.

Retroaktivnapodrazumijeva ometanja unatrag (novo ometa staro). Npr. Dobili smo novikalkulator, pa zaboravimo kako je funkcionirao stari.

Pozitivan transferje pojava olakavanja savladavanja jednog gradiva zbog poznavanja drugog.Npr. znanje iz talijanskog jezika olakava uenje latinskog.

Zaboravljanje je u prvih sati i dana najbre, a nakon toga se usporava kroz mjesece.

Vrste zaboravljanja (kronini uzroci):

Retrogradna amnezija, anterogradna amnezija, hipermnezija, hipomnezija, fuga(bijeg) i

paramnezija(lana sjeanja) deja vu i jamais vu.

Retrogradna amnezija je gubitak dijela dugoronog pamenja usred ozlijede mozga.

Anterogradna amnezija je nemogunost staranja dugoronog pamenja (tei poremeaj).

Hipermezija je automatsko pamenje velike koliine informacija.

Hipomenzija je smanjena mogunost pamenja.

Fuga(bijeg) je stvaranje novog izmiljenog identiteta usred traume.

Paramnezija (lana sjeanja) podrazumijeva popunjavanje rupa u pamenju izmiljen iminformacija (najee kod starijih osoba).

Deja vumisliti da smo neto doivjeli. Jamais vu misliti da neto nismo doivjeli, a jesmo.


61/115

film u kojem djevojka ima anterogradnu amneziju

Kako lae uiti:

* uiti uvijek u dobro prozraenom i osvjetljenom prostoru, dobro odmorni

* gradivo podjeliti u manje skupine i izmeu raditi pauze

* nagraditi se nakon nauenog gradiva (pozitivno potkrepljenje poveava vjerojatnost pojaveponaanja)

* uiti uvije na istom mjestu jer je uspostavljena UR, na UP(mjesto na kojem se ui)

* koristiti mnemotehnike (npr.napraviti kraticu od teko pamtljivog niza)

* koristiti markere i oznaavati tekst, posebice sredinu jer je perceptivno tee zamjetna odpoetka i kraja teksta

* ponavljati to vie puta jer se produbljuje trag pamenja


62/115

Inteligencija i stvaralatvo

Inteligencija

Inteligencija je sposobnost snalaenja u novonastalimsituacijama u kojima ne pomau uenjem steene

snage, znanja, vjetine i stereotipna nagonskaponaanja. Podrazumijevakonvergentno miljenje.

Implicitne teorije inteligencije=laiketeorije inteligencije (teorije laika o tome to jeinteligencija). To je dobar i jasan govor, poznavanje mnogo rijei, bogatrjenik sposobnostsnalaenja u problemskim zadacima i logiko rasuivanje.

Inteligencija se dijeli na 2 vrste, opu inteligenciju (g faktor)i posebnu inteligenciju (s faktor).

Opa inteligencija ili g faktor podrazumijeva uspjenost mentalnih sposobnosti koje mjere testoviinteligencije.
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/inteligencija-i-stvaralastvo.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/inteligencija-i-stvaralastvo.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/inteligencija-i-stvaralastvo.html


63/115

Posebna inteligencija ili s faktor podrazumijeva uspjenost posebnih sposobnosti (npr.numerikih, verbalnih, prostornih).

Psiholog Raymond Cattellistraivao je inteligenciju i zakljuio da kroz ivot nemamo samo jednu

vrstu inteligencije, nego 2. To su fluidna i kristalizirana.
http://1.bp.blogspot.com/-v0evatzwcP8/UYFu2Cnm5cI/AAAAAAAAIOk/W5LK4uMDiPc/s1600/150px-Raymond_Cattell.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-v0evatzwcP8/UYFu2Cnm5cI/AAAAAAAAIOk/W5LK4uMDiPc/s1600/150px-Raymond_Cattell.jpg


64/115

Fluidna inteligencija je uroena, bioloka komponenta inteligencije iz koje proizlazikristalizirana. Povezana je s brzinom kojoj mozak obrauje informacije, logikimrazmiljanjem i apstraktnim rasuivanjemi neovisna je o iskustvu i znanju(ne ui se).Ona najbre raste u djetinjstvu, svoj maksimum dostieu 16. godini, stagnira na toj razini do 40.-e, nakon ega je zamjeenblagi pad, koji se nakon 60.-e (u starosti) ubrzava.

Kristalizirana inteligencija podrazumijeva znanje, sposobnosti i vjetine steene tijekomivotazahvaljujui iskustvu. Ona proizlazi iz fluidne inteligencijei kompenzira njezinepromjene. Moerasti tijekom cijelog ivota, no kod nekih ljudi pred kraj ivota zamjeen je itzv. zavrni pad(pad kognitivnih funkcija kao posljedica propadanja mozga, najee zbog nekebolesti). Kristalizirana inteligencija se razvija uenjem, itanjem, obrazovanjem...

Testovi inteligencije su standardizirani i dobro prouenitestovi koji ispituju inteligenciju. Imaju odreene metrijske odlike(pouzdanost, standardizacija, objektivnost, valjanost i osjetljivost). Na minimum je sveden

utjecaj iskustva i znanjajer mjeri bioloku komponentu inteligencije, fluidnu inteligenciju.
http://2.bp.blogspot.com/-ZaVtEiIngg4/UYFymZeqmZI/AAAAAAAAIQU/bL9eX57IjsU/s1600/5-ways-to-increase-your-intelligence.jpg


65/115

Dijele se u 2 skupine, s obzirom na primjenu i trajanje.

S obzirom na primjenu dijele se na individualne i grupne testove inteligencije.

S obzirom na trajanje dijele se na testove snage i testove brzine.

Individualni testovi inteligencije rjee se koriste jer nisuekonomini(ispituju jednog pojedincato zahtjeva mnogo vremena). Koriste se kod psihikih ili neurolokih potekoadjece ili odraslih.Ispitiva ili prati rjeavanje testa ili ita pitanja.

Grupni testovi inteligencijenazivaju se tzv. testovi papir-olovka, jer ih rjeavaju ispitanici iupisuju na listu za odgovore. Istodobno testiraju vie ispitanika istovremeno, to je ekonomino.

Testovi brzinesastavljeni su od lakih zadataka koje bismo gotovo svi mogli rijeiti, aline uspijevamojer je vrijeme ogranieno. Oni zapravo mjere brzinu kojom mozak procesuira

informacije.

Testovi snagesastavljeni su od lakih prema teim zadacima i od ispitanika se oekuje da rijeito vie zadataka.
http://3.bp.blogspot.com/-KE3i9DPEnng/UYFvlJh6mZI/AAAAAAAAIO0/7IvgOBEZXyQ/s1600/IQ+test.jpg


66/115


67/115

KD...kronoloka dob (stvarne godine)

Ako je MDKD, dijete je napredno.

Ako je MD=KD, dijete ima IQ 100 i prosjeno je.

Ta formula ipak, ne vrijedi za osobe starije od 16 godina, zato to u toj dobi fludina inteligencijadostie maksimum (MD), a kronoloka dob (godine) raste, pa bi osoba ispala mentaloretardirana, a nije. Kod starijih od 16 godina, rauna sedevijacijski kvocjent inteligencije.Rezultati koje osobe postignu na testu inteligencije usporeuju se sa prosjenim rezultatima zaistu dobnu skupinu.

Raspodjela inteligencije u populaciji:

Krivulja normalne raspodjele, tzv.Gaussova krivulja.

Inteligencija je rasporeeno prema krivulji normalne raspodjele, tj. najvie ispitanika je prosjenointeligentnih, a manje mentalno retardiranih ili iznimno darovitih.

45% populacije ima IQ od 90-110

68% populacije ima IQ od 85-115

1% populacije ima IQ iznad 140


68/115


69/115

Na inteligenciju utjeu 2 imbenika, genetika i okolina.

Genetika utjee na inteligenciju vie od 50%, to je dokazano prouavanjem inteligencije kodjednojajanih i dvojajanih blizanaca koji su ivjeli u istoj okolini. Prisjetite se, jednojajani blizanciimaju jednak genotip (iste gene), dok dvojajani dijele tek pola istih.

Korelacija izmeu jednojajanih blizanaca (ista okolina) bila jer=0,86.

Korelacija izmeu dvojajanih blizanaca (ista okolina) bila jer=60.


70/115

Kasnije je Tom Bouchard(franc.psiholog) takoer prouavao inteligenciju kod jednojajanihblizanaca, no onih koji nisu dijelili istu okolinu, ve su razdvojeni u ranoj dobi (s oko 3.mj.).

Korelacija inteligencije izmeu takvih blizanaca bila jer=0,72.

Zakljuak je da i genetika i okolina utjeu na razvoj inteligencije i da takoer socijalna potporamoe utjecati na razvoj inteligencije, a nepodupirajuaokolina na smanjenje inteligencije.Nadalje, kristalizirana inteligencija moe se razvijati uenjem, obrazovanjem, itanjem...

Emocionalna inteligencija (EQ)podrazumijeva prepoznavanje vlastitih emocija, upravljanje

vlastitim emocijama i razumijevanje emocija kod drugih ljudi. Razvio ju je David Goleman.
http://1.bp.blogspot.com/-ut8MgoETK5w/UYFx8HSlo0I/AAAAAAAAIP0/Hhg3y0SOzqw/s1600/Twin-baby-boys-Ten-months-old-cropped.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-ut8MgoETK5w/UYFx8HSlo0I/AAAAAAAAIP0/Hhg3y0SOzqw/s1600/Twin-baby-boys-Ten-months-old-cropped.jpg


71/115

Kreativnost (stvaralatvo)

Kreativnost je sposobnost nalaenja novih, originalnihideja. Podrazumijeva divergentni tip miljenja.

Kreativne osobe u prosjeku su inteligentnije, no inteligencija nije mjera kreativnosti (nisu svi

genijalci kreativni).

Kreativne osobe su uglavnom otvorene, vedre, vesele, uporne, intrinzino motivirane...

Kreativnost se mjeri procjenama strunjaka(subjektivno) ilitestovima kojiispituju divergentno miljenje(iznalaenje to vie razliitih rjeenja na problem), to dajeobjektivne rezultate.


72/115

Razvojna psihologija

Razvojna psihologija je jedna od temeljnih grana

psihologije koja se bavi prouavanje psihikih promjena ipromjena u ponaanju (od zaea do smrti) koje praterast i starenje ljudi.

Uz razvojnu psihologiju veemo iproces maturacije(eng. maturity - zrelost)proces biolokog rastaneovisnog o iskustvu i znanju. Primjerice, djetetov organizam jo nijedovoljno sazrio (maturirao) da bi ono moglo prohodati prije svoje prve godine. Dakle, ak i ako

dijete uimo hodati ili ga razgibavamo, ono nee prohodati dok mu organizam ne maturira za tuvjetinu. Isto tako, nee pravilno progovoriti prije 2. godine.

Razvojna psihologija koristi klasine metode istraivanja i klasine metode prikupljanja podataka.

Prisjetimo se, metode istraivanja su samoopaanje, opaanje, eksperiment, korelacijska metodai studija sluaja. Metode prikupljanja podataka su intervju, anketa, testovi i upitnici.

Uz te metode istraivanja, za razvojnu psihologiju su karakteristine jo 3 metode:
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/razvojna-psihologija.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/razvojna-psihologija.html


73/115

longitudinalna metoda, transverzalna metoda i

biografska istraivanja.

Longitudinalna metodapodrazumijeva viestruko ispitivanje istog uzorka (istih ispitanika) krozrazliita razvojna razdoblja. Npr. prouava razvoj Luke i Marka s 5 godina, 10 godina i 15 godina.

+ pouzdana je

- dugotrajna je

Transverzalna metoda(metoda presjeka, kros-sekcijska metoda) podrazumijeva usporeivanjepojedinaca razliite starosti u jednom mjerenju. Npr. pruavanje razvoja Mateja (ima 5 godina),

Ivana (ima 10 godina) i Gorana (ima 15 godina).

+ brza je

- utjecaj kohorte i dobi

Kohorta je skupina ispitanika roena u isto vrijeme.

Utjecaj kohorte i dobi vidljiv je na primjeru nepismenosti. Na nepismenost dijece roene u 20.stoljeu mogao je utjecati razvoj raunala, to je uzrok vremena, a ne razvojne promjene.

Biografsko istraivanjepodrazumijeva prisjeanje svog razvoja (osobno ili preko roditelja).

-nepouzdana je

Najpouzdanija metoda je kombinacija longitudinalne i transverzalne. Usporeivanje pojedinacarazliitih razvojnih razdoblja u ponovljenom mjerenju.


74/115

Razvojni psiholog Jean Piaget je, izmeuostalog, prouavao kognitivni razvoj i igru.

4 razdoblja kognitivnog razvoja:

senzomotorno

predoperacionalno

razdobljekonkretnih operacija

razdobljeformalnih operacija


75/115

6

nije razvijeno dugorono pamenje

u poetkureagira neuvjetovanim,kasnije uvjetovanimrefleksima

prepoznaje odnose izmeu vlastite percepcije i akcija(zveka zvui kad se pomie)

usvaja se stalnost objekata(npr. trai loptu koja je pala iza komode)

pred kraj razdoblja stvara mentalne slike(lopta koja se otkotrljala iza auta eka na drugoj strani)

potkraj faze prepoznaje se u ogledalu


76/115

6

s 2 godine dijete poinje imitirati

javlja sekonkretnost miljenja("Puknuti u koliko sam se najeo.")

egocentrino razmiljanje("Snijeg pada da se mogu igrati")

ne razumije naelo konzervacije(koliina ili volumen ostaje isti bez obzira na promjenu oblika)

animizam(neivim objektima pridaje svojstva ivih)

s 3 godine javlja se suradnika igra


77/115

naelo konzervacije

3

mogunostkonkretnog logikog razmiljanja(uzrono - posljedine veze)

usvojenonaelo konzervacije

nestao egocentrizam i konkretnost miljenja


78/115

1

mogunostapstraktnog logikog razmiljanja

Stupnjevi igre (prema Piagetu):

1. igre vjebanja ili ovladavanja

2. simbolike igre (tzv. igre uloga)


79/115

3. igre prema pravilima

Stilovi roditeljstva


80/115

Kod stilova roditeljstva gledamo dimenzije

topline i dimenzije nadzora/kontrole. Razlikujemo 4 stila roditeljstva sobzirom na te dimenzije: autoritativan, autoritaran, ravnoduan i poputajui stil.

AUTORITATIVAN:

toplina +

nadzor +

AUTORITARAN:

toplina -

nadzor +

POPUTAJUI:

toplina +

nadzor -

ZANEMARUJUI:

toplina -

nadzor -

Najbolji stil je autoritativan!


81/115

RAZVOJNA RAZDOBLJA:Prenatalno razdoblje

Djetinjstvo

Adolescencija

Odraslost

Starost

0 PRENATALNO RAZDOBLJE (prije roenja):zigota zaee - 2. tjedanembrij 2. - 8. tjedan

fetus 9. tjedan - roenje

___________________________________________________________________________

1 DJETINJSTVO:

razdoblje dojeneta i malog djeteta roenje 2.godina

rano djetinjstvo 3.-6. godina

srednje djetinjstvo 6.-12. godina

2 ADOLESCENCIJA:

pubertet 12.20. godina

3 ODRASLOST

rana odraslost 20.-40. godina

srednja odraslost 40.-65.

4 STAROST 65+


82/115


83/115


84/115


85/115

________________________________________________________________

0 PRENATALNI RAZVOJ:

- razdoblje od zaea do roenja- dijeli se na razdoblje zigote, embrija i fetusa

- zigota (zaee - 2.tjedan)- embrij (2. - 8. tjedan)

- fetus (9. tjedan - roenje)

ZIGOTA = oploena jajna stanica sa 23 para kromosoma (u svakom 20 000 gena), posljedni parkromosoma odreuje spol djeteta (posljednji xx xx = djevojica, xx xy = djeak). Izvanjskog dijela
http://1.bp.blogspot.com/-WRRfkG_yyZI/UYLbqbHzBnI/AAAAAAAAIR0/HDzHaVcZay0/s1600/starost+copy.jpghttp://1.bp.blogspot.com/-WRRfkG_yyZI/UYLbqbHzBnI/AAAAAAAAIR0/HDzHaVcZay0/s1600/starost+copy.jpg


86/115

zigote nastaje posteljica, a iz unutranjegse poinjerazvijati embrij(nakon uvrivanja uz rubmaternice).

EMBRIJ = bri razvoj poinjeuvrivanjem zigote uz rub maternice(oko 2.tjedna trudnoe).Poinje ubrzan razvoj organa, tzv.organogeneza. U 6. tjednu poinje kucati srce.

FETUS = plod kod kojeg je vidljiv intenzivan rast i razvoj. S 3 mjeseca srce poinje pumpati krv, a s4 mjeseca osjea se pokretanje.Oko 6 mjeseca formirani su unutranji organi pa je dijete sposobnopreivjeti ako se rodi nakon.

tetni utjecaji na prenatalni razvoj:*puenje (smanjeni tjelesni razvoj fetusa i teina, sklonost bolestima)*narkotici (nepravilan razvoj fetusa)

*zraenja (psihomotorina oteenja ploda)*lijekovi (psihomotorina oteenja ploda)*alkohol (fetalni alkoholni sindrom - mentalna retardacija, usporen rast, oteenja mozga)*bolest majke (psihomotorina oteenja ploda, smrt)*stres i emocionalna stanja majke

*neodgovarajua prehrana majke


87/115

DJETINJSTVO

RAZDOBLJE DOJENETA I MALOG DJETETA (roenje kraj 2. godine)

tjelesni razvoj:

- dijete se, u prosjeku, raa s 50 cm i 3 kg

- teina se u 6 mjeseci udvostrui, a u godinu dana utrostrui

- 4. mjesec: sjedi uz pridravanje, 9. mjesec: stoji, 12. mjesec: hoda

- glava nesrazmjerno velika

- motoriki razvoj ovisi o maturacijskim procesima

- prvo se razvija gruba, zatim i fina motorika (do oko 1. godine)

kognitivni razvoj:

- senzomotorno razdoblje (Piaget)

- ovisi o razvoju mozga (po roenju odraslog, do 2. godine odraslog)

- do 3. godine dugorono pamenje nije razvijeno

- vidi mutno, najbolje s udaljenosti od 20 cm

- sluh razvijen i prije roenja, prepoznaje smjer iz kojeg dolazi zvuk i majin glas

- okus: preferira slatko, ne voli ljuto i gorko

- njuh: s nekoliko dana razlikuje miris majke od ostalih

- uroeni refleksi:sisanja, okretanja glave, hodanja, hvatanja, oponaanja izraza lica, gutanja...

socioemocionalni razvoj:

- razlike u temperamentu vidljive 4 dana nakon roenja (laka, teka i oprezna djeca)

- prvo razvijene primarne, zatim se ue i sekundarne emocije

- uroena 2 straha: strah od stranaca i separacijski strah

- privrenostse razvija do 8. mjeseca

- srameljivost povezana uz temperament

-igreovladavanja/vjebanja


88/115

DJETINJSTVO

RAZDOBLJE RANOG DJETINJSTVA (3.6. godine)

tjelesni razvoj:

- naraste oko 30 cm i otea oko 50 kg

- do kraja razdoblja nauisloene aktivnosti(crtanje, odijevanje, vonju bicikla)

kognitivni razvoj:

- predoperacionalno razdoblje(animizam, egocentrino razmiljanje, nerazumijevanje konzervacije, konkretnostmiljenja...)


- s 3 godine zna kojeg je spola, s 4-5 shvaa da spol ovisi o spolnim organima

- usvajaju spolne uloge

- strah od mraka i nestvarnih bia

- suradnika igra(simbolike igre, tzv. igre uloga)

DJETINJSTVO

RAZDOBLJE SREDNJEG DJETINJSTVA (6.12. godine)


89/115

tjelesni razvoj:

- razmjerno miran

kognitivni razvoj:

- faza konkretnih operacija (konkretno logino razmiljanje, mogunost razumijevanja uzrono posljedinih veza,savladano naelo konzervacije, nestaje animizam, konkretnost miljenja


- razlike u ponaanju se produbljuju (djeaci agresivniji, djevojice mirnije, drue se u veim grupama)

- nestaju strahovi iz ranog djetinjstva

- igraju se uglavnom s osobama istog spola (igre prema pravilima)

ADOLESCENCIJA

RAZDOBLJE PUBERTETA (12.20. godina)

tjelesni razvoj:

- pubertet (razdoblje biolokog sazrijevanja i postizanje reproduktivne i seksualne zrelosti)

- razvoj primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika

- primarne omoguuju reprodukciju (rast jajnika i testisa i izluivanje spolnih stanica)

- oko 12./13. godine javlja se menstruacija, none polucije

- sekundarne nisu vezane uz reprodukciju: dlakavost, rast spolnih organa, mutacija, rast grudi i bokova, rast udova)

kognitivni razvoj:

- faza formalnih operacija(mogunost apstraktnog logikog razmiljanja - filozofiranje)

- idealistiko razmiljanje o svijetu i ljudima

- osjeaj neranjivosti i sklonost rizinom ponaanju


90/115

- adolescentski egocentrizam

- fenomen izmiljene publike

- fluidna inteligencija dostie maksimum (16. godina)


- emocionalna labilnost(bliske emocionalne veze)

- formiranje vlastitog identiteta

- vrnjake i subkulturalne skupine

- strah od odbacivanja najjai oko 15. godine (konformizam)

ODRASLOST

RAZDOBLJE RANE ODRASLOSTI (20.40. godina)

RAZDOBLJE SREDNJE ODRASLOSTI (40.65. godina)

tjelesni razvoj:

- rane 20-e vrhunac tjelesnih sposobnosti

- oko 50-e nastaje klimakterij

- primarno i sekundarno starenje (primarne vezane uz bioloki razvoj menopauza, sekundarne uz nain ivota bore)


91/115

kognitivni razvoj:

- kristalizirana inteligencija raste

- gubi se adolescentski egocentrizam

- javlja se realizam odraslih


- mentalno zdravlje bolje nego u adolescenciji

- rana odrasloststabilne emocionalne veze

- srednja odraslostkriza srednjih godina (propitkivanje, regresija)

- kasna odraslostsindrom praznog gnijezda

STAROST

(65 godina +)

tjelesni razvoj:

- slabljenje senzornih stabilnosti (vid, sluh, njuh)

- slabljenje imuniteta

- promjene u metabolizmu

kognitivni razvoj:

-slabljenje pamenja

- ubrzava se pad fluidne inteligencije


92/115


93/115

Linost i psihiki poremeaji

Linost su sve karakteristike neke osobe koje se oitujuu njezinom ponaanju,razmiljanju idoivljavanju.

One su relativno stabilne, iskazuju se u ponaanju, a razlike su uvjetovane razliitim ponaanjimau istim situacijama.

Osobine linosti su uroene ili steene dispozicije za ponaanje na odreen nain.Podrazumijevaju temperament,karakter, navike i crte linosti.

Temperamentje nain emocionalnog reagiranja na podraaje. Uroen je.

Podrazumijeva emocionalnu stabilnost-labilnost, ekstrovertiranost-introvertiranost, optimizam-

pesimizam.

Karakter je moralna strana linosti. Steen je. Gledamo karakteristike prema sebi, drugimai poslu.

Prema sebi: samopouzdanje-samokritinost

Prema drugima: altruizam-egoizam, submisivnost-dominacija, pasivnost-agresivnost

Prema poslu: marljivost-lijenost, upornost-neupornost
http://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/licnost-i-psihicki-poremecaji.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/licnost-i-psihicki-poremecaji.htmlhttp://psihologijazamaturu.blogspot.com/2013/05/licnost-i-psihicki-poremecaji.html


94/115


95/115


96/115

endomorf: debeljukast, vedar

ektomorf: mrav, agresivan

mezomorf: sportska graa, natjecatelj

*********************************************************************************

TEORIJSKI PRISTUPI LINOSTI:

1. PSIHOANALITIKI: S.Freud

2. BIHEVIORISTIKI (teorije socijalnog uenja): B.F.Skinner, A. Bandura3. HUMANISTIKI: A. Maslow, C.Rogers4. TEORIJA O CRTAMA LINOSTI (osobinski pristup): P.Costa, R.McRae

*********************************************************************************


97/115

PSIHOANALITIKI PRISTUPje teorijaSigmundaFreuda, koji je linost metaforijski opisao kao ledenjak

koji se sastoji od 3 dimenzije, svjesnog dijela,predsvjesog (podsvjesnog dijela) i nesvjesnog dijela.Naziva se jo i psihodinamski zbog dinaminog odnosa ida, ega i superega.

Svjesni dio su sve elje, motivi, interesi koji su nam trenutno dokuivi.Predsvjesni dio je dimenzija koje nismo u potpunosti svjesni, ali to moemo postati.

Nesvjesni dio ine nedokuive elje, a esto nastaje represijom traumatskih dogaaja ilinedostinih ciljeva. On je ujedno i temelj teorije, poto teorija najvie prouava ovu dimenzijulinosti.

Nesvjesni dio se moe otkriti metodama:

*analizom snova

*slobodnim asocijacijama

*omakama u govoru

*analizom humora

*hipnozom


98/115

Linost se sastoji od 3 dijela, IDA - EGA - SUPEREGA.ID:

- bioloka, uroena komponenta

- funkcionira prema naelu ugode- nalazi se u potpunosti u nesvjesnom dijelu linosti- u njemu je sredite nagona (erosa i thanatosa)- rezervoar libida (psiholoke, sekusalne energije potrebne za rad ega i superega)

EGO:

- psiholoka komponenta- funkcionira prema naelu realnosti (zahtjeve ida ostvaruju na drutveno prihvatljiv nain)- nastaje oko 2. godine

- protee se kroz sve 3 razine svijesti- sukobom ida i ega nastaju obrambeni mehanizmi (retikularna formacija)

SUPEREGO:

- socijalna komponenta

- nastaje oko 5. godine

- protee se kroz sve 3 razine svijesti- funkcionira prema naelu idealnosti- razvija se pod utjecajem nagrada i kazni

Pozitivne strane teorije

+ nova koncepcija ovjeka+ istraivanje nesvjesnih odrednica linosti+ ukazala na obrambene mehanizme


99/115

Negativne strane teorije:

- nije mogue predviati ponaanje- nije mogua eksperimentalna provjera- neka ponaanja se tumae isto- teorija nastala prouavanjem bolesnih, ne zdravih pojedinaca

_______________________

BIHEVIORISTIKI PRISTUP (teorija socijalnog uenja):Glavni teoretiari suBurrhus Frederic Skinner i AlbertBanudra. Smatrali su da se ovjek raa kao tabula rasai da mu linost oblikuju okolina i uenje (a ne i genotip).

Burrhus Frederic Skinner smatrao je da se linost oblikujepreko okoline i preko operantnoguvjetovanja(pozitivno i negativno potkrepljenje, kazna).

Albert Bandura proirio je Skinnerovu teoriju pa je on zapravo zaetnikneobiheviorizma.Smatrao je da se linost oblikuje preko okoline i uenja (klasinog i operantnog uvjetovanja), anaglaavao je i ulogu socijalnog uenja (uenje po modelu, uenje promatranjem) pa se njegovateorija naziva teorija socijalnog uenja. On je i autor terminasamoefikasnosti = samoprocjenapojedinca o vlastitim sposobnostima za uspjeno udovoljavanje zahtjevima zadataka.

Pozitivne strane teorije:

+ naglaava ulogu okoline u formiranju linosti

+ naglaava ulogu socijalnog uenja (promatranjem)


100/115


101/115

- zanemaruje se genotip

- previe se oslanja na subjektivno

____________________

TEORIJE O CRTAMA LINOSTI (osobinskipristup):Teoretiari su Paul Costa i Robert McRae. Teorija im sesastoji od dimenzija linosti, kontinuiranih kategorija zakoje su karakteristine odreene osobine.Uveli su 5-faktorski model linosti i na temelju rezultata iz svake kategorije (poloaj na svakojdimenziji) odreuje se profil linosti.

5-faktorski model:

neuroticizam

otvorenost ka iskustvima

ugodnost

savjesnot

ekstraverzija

Pozitivne strane teorije:

+ obuhvaa velik broj osobina unutar pojedine dimenzije+ objanjava ponaanje u velikombroju situacija+ usavravaju testove za procjenu linosti

Negativne strane teorije:

- opisuju, ali ne objanjavaju linost- cirkularnost (o osobinama se zakljuuje iz opaanog ponaanja, a zatim se ponaanjaobjanjava osobinama)- nije mogue predviati ponaanje

____________________________


102/115

Metode ispitivanja i procjenjivanja linostipodrazumijevajuispitivanje tipinog ponaanja osobe, bez tonih/netonih odgovora. Ispitivanja i procjenjivanjaimaju 2 svrhe: 1. dijagnostika (dijagnoza psihikih poremeaja) i procjena linosti (predvianjeponaanja).

Metode ispitivanja i procjenjivanja linosti:

1. skale procjene

2. upitnici linosti3. projektivni testovi i tehnike

4. situacijski (objektivni) testovi

SKALE PROCJENE podrazumijevaju procjenjivanje po odreenim ponaanjima ili osobinama.Najee se sastoje od teze ili pitanja (npr. "Koliko sam dobar prijatelj") i skale (najee 1-5) teosoba na temelju tvrdnje mora zakljuiti koliko ona vrijedi za nju. Ova vrsta metode ispitivanja iprocjene linosti je ekonomina to znai da dobiva mnogo rezultata u malo vremena.

UPITNICI LINOSTI postavljaju pitanja o ponaanju, osjeajima i doivljavanju u odreenimsituacijama. Osoba najee mora zaokruiti jedan od odgovora koji najbolje opisuje nju. Npr.Naljutite li se lako? da ne ".Oni su ekonomini, ali ovise o iskrenosti ispitanika i o tome koliko seon zapravo poznaje.

PROJEKTIVNI TESTOVI I TEHNIKE usko su povezan uz Freudovu psihoanalitiku teoriju jer im

je cilj otkrivanje nesvjesne sfere linosti. Najee su to nejasne fotografije, mrlje, slike kojeosoba mora protumaiti. Logika takvih testova je da e osoba kroz takve zadatke izraziti potisnute(nesvjesne) elje, motive ili fobije. Dijeli se na 3 vrste zadatka

a) Rorschachov test mrlja (10 slika s mrljama na koje osoba mora protumaiti)b) test nedovrenih reenica (npr. Ja volim ____________.)c) test tematske percepcije (20 fotografija koje osoba mora protumaiti, rei kako je dolo dosituacije i pronai ishod)


103/115

Rorschachov test mrlja Test tematske percepcije

Testovi ovise o interpretaciji ispitivaa.

SITUACIJSKI (OBJEKTIVNI) TESTOVI procjenjuju linost na temelju njezinog ponaanja uodreenoj situaciji (tzv. test situacija). Npr. test polaganja vozakog ispita (pojedinac se neprocjenjuje sam, ve ga procjenjuju drugi, u situaciji)

Problem se javlja kada ispitanici mogu osjeati anksioznost zbog toga to su promatrani to moeutjecati na rezultate.


104/115


105/115

Dakle, da bi neto bilo grupa mora biti nainjeno od 2 ili vie lanova, lanovi moraju imatizajedniki cilj, moraju biti zavisni i u interakciji i mora biti dinamina (tj. nastati i nestati).

Socijalna interakcija je meudjelovanje 2 ili vie lanova grupe ije je ponaanje meusobnouvjetovano i ovisno.

Grupa je dinamina to znai da grupe nastaju i nestaju (npr. razred, izletnika grupa). Nastajezbog zajednikog cilja, koristi ili nemogunosti da sami zadovoljimo potrebe.

2 su vrste grupaformalne i neformalne

Formalne su namjerno osnovane te imaju unaprijed odreen i propisan CILJ, ULOGE I NORME.

Neformalne nastaju sponatano i dobrovljno, ULOGE proizlaze iz osobina lanova, NORME nisupropisane ali snano utjeu na ponaanje.

Razliite uloge dijele: Kralj Normanskae u gnoj.(reenica za lakepamenje)komunikacijsku strukturu

norme

strukturu moi i vodstvo

uloge

grupnu kohezivnost


106/115


107/115


108/115

SOCIJALNI UTJECAJ je proces kojim neka osoba ili grupa svojim ponaanjem ili prisustvomuzrokuje promjene u ponaanju i doivljavanju druge osobe ili grupe. Podrazumijeva razliitepojave:

*socijalnu facilitaciju

*socijalnu interferenciju

*socijalno zabuavanje ili besposliarenje

*difuziju odgovornosti

*deindividualizaciju

*grupnu polarizaciju

*konformizam

Kako funkcionira socijalni utjecaj?

Prisutsnost drugih izaziva uzbuenje ili pojaanu razinu aktivacijeto kao posljedicu imaolakavano savladavanje zadataka u kojima je vea vjerojatnost za toan odgovor i oteanosavladavanje zadataka u kojima je vea vjerojatnost za netoan odgovor.

*Socijalna facilitacijaje pojava olakavanja obavljanja neke aktivnosti zbog prisutnosti neke

osobe ili grupe zbog pojaane razine aktivacije, uzbuenja. Do socijalne facilitacije dolazi u


109/115


110/115

- za stolom sjedilo 7 ljudi (6 glumaca i 1 koji je mislio da sudjeluje u testu percepcije)

- trebalo prepoznati koja duina crte od 3 ponuene odgovara onoj prvobitnoj

- glumci namjerno govorili pogrene odgovore kako bi se 7. osoba konformirala, tj. priklonila seveinskim odgovorima

- ponekad pojedinac nije bio ni svjestan konformiranja

POGREKE:

- fundamentalna atribucijska i logina pogreka

Fundamentalna atribucijska pogreka je pojava da vlastito ponaanje opravdavamo vanjskimuzrocima (situacijom), a tue unutarnjim (osobinama linosti).

Logina pogreka je pogrena pretpostavka da prisutnost jedne opaene osobine znai iprisutnost drugih.

FUNDAMENTALNA ATRIBUCIJSKA POGREKA atribucijski procesi.

Atribucijski procesi su procesi kojima se ljudima pripisuju ili atribuiraju odreene osobine teobjanjavaju motivi i uzroci njihova ponaanja na temelju opaenih ponaanja.

DOJAM ili IMPRESIJA formira se na temelju spontanog i

nesvjesnog zapaanja tjelesnog izgleda, glasa, izrazalica. Razlike u dojmovima uzorkuju sredinje ili centralne osobine.


111/115

KOGNITIVNA SHEMApodrazumijeva proces koji omoguuje da na temelju manjeg brojainformacija oblikujemo dojam. Uzrokuje brzo stvaranje dojma, stereotip i halo-efekt.

Halo efekt ili uinak aureoleje neopravdano zakljuivanje o osobinama ovjeka na temeljumanjeg broja (ili jedne) opaenih karakteristika.

Stereotipje pojednostavljeno i preopenito miljenje o pripadnicima neke grupe (npr. idovi sukrti, plavue glupe, Talijani zavodnici...).

STAV je

razmjerno trajan,


112/115

pozitivan ili negativan odnos prema nekom objektu

stava.

3 komponente

Stav je razmjerno trajan, pozitivan ili negativan odnos prema nekom objektu stava (objekt stava

moe biti ideja, dogaaj, osoba). Razlikuju se 3 komponente, kognitivna, afektivna i konativna.

1. kognitivna (spoznajna) komponenta podrazumijeva miljenje i uvjerenje prema objektu stava

2. afektivna (emocionalna) komponenta podrazumijeva emocionalni odnos prema objektu stava

3. konativna (akcijska) komponenta podrazumijeva ponaanje prema objektu stava (tienje stava

ili napadanje stava)

STAV I PONAANJE:

POVEZANOST STAVA I PONAANJA ovisi o:

1. stupnju specifinosti stava

2. nainu formiranja stava

3. motivaciji

to je stav specifiniji, ponaanje je vie u skladu s njim.

Ako je stav posljedica pritiska, spremnost na ponaanje je manja.

Ponaanje ovisi o tome to moemo dobiti ili izgubiti.

Ako ponaanje i stav nisu usklaeni govorimo okongnitivnoj disonanci.

KOGNITIVNA DISONANCA je pojava neusklaenosti stava i ponaanja. Moemo je rjeiti akopromijenimo stav ili ponaanje.

Predrasudaje negativan stav prema nekoj socijalnoj grupi koji proizlazi iz nedovoljnog broja

informacija o istoj.


113/115

Agresivno ponaanjeje ponaanje kojem je cilj da se nekome nanese teta te da ga se fiziki ilipsihiki povrijedi.

3 su vrste izvora agresije: bioloki, psiholoki i socijalni imbenici

Bioloki imbenici (npr. poveanje adrenalina)

Psiholoki imbenici (npr. frustracija)

Socijalni imbenici

Agresija : prema obliku prema smjeru

prema obliku: pasivna i aktivna (verbalna i neverbalna)

prema smjeru: indirektna i direktna


114/115

Prosocijalno ponaanjeje ponaanje koje je usmjereno na dobrobit drugih,pomaganje u nevolji i zadovoljavanje tuih potreba. (suprotno je od agresivnog ponaanja)

Altruizamje nesebino pomaganje drugima bez oekivanja nagrade. (osobina empatija)

EFEKT OPAAA govori da to je vea grupa manja je spremnost pojedinca da pomogne (prijee se javiti difuzija odgovornosti).

Samoispunjavajue proroanstvo ili pigmalion efektjepretpostavka da ljudi imaju oekivanje o tome kakva je druga osoba, to oekivanje utjee nanjihovo ponaanje prema toj osobi, to izaziva da se ta osoba ponaa u skladu s poetnimoekivanjima, ineitako da se ta oekivanja pokau istinitima.


115/115

Documents

Psihologija Za Maturu :)