22
INTELIGENCIJA UČENJE Inteligencija devijacijski IQ devijacijski IQ genetika i okolina genetika i okolina promjenjivost promjenjivost Modeli inteligencije GARDNER: 7 multiplih inteligencija: GARDNER: 7 multiplih inteligencija: logičko-matematička logičko-matematička lingvističko-verbalna lingvističko-verbalna vizualno-spacijalna vizualno-spacijalna tjelesno-kinestetička tjelesno-kinestetička glazbena glazbena interpersonalna interpersonalna intrapersonalna intrapersonalna Modeli inteligencije STERNBERG: Triarhični model STERNBERG: Triarhični model posredujuće komponente posredujuće komponente (kritički aspekt) (kritički aspekt) modificiranje kroz iskustvo modificiranje kroz iskustvo (iskustveni aspekt) (iskustveni aspekt) primjena u okolini, kontekstu primjena u okolini, kontekstu (praktični aspekt) (praktični aspekt) Inteligencija i školski uspjeh Korelacija QI i školskog uspjeha: Korelacija QI i školskog uspjeha: 0.60 do 0.70 – OŠ 0.60 do 0.70 – OŠ 0.50 do 0.60 – SŠ 0.50 do 0.60 – SŠ 0.40 do 0.50 – fakultet 0.40 do 0.50 – fakultet 0.30 do 0.40 – nakon diplome 0.30 do 0.40 – nakon diplome Inteligencija i učenje inteligencija i klas. uvj. – ne koreliraju inteligencija i klas. uvj. – ne koreliraju kod verbalnog učenja – pozitivna korelacija kod verbalnog učenja – pozitivna korelacija visoka korelacija na početku učenja; kad se automatizira, visoka korelacija na početku učenja; kad se automatizira, int. gubi značajnu ulogu int. gubi značajnu ulogu Inteligencija i učenje

Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

INTELIGENCIJAUČENJE

Inteligencija devijacijski IQdevijacijski IQ genetika i okolinagenetika i okolina promjenjivost promjenjivost

Modeli inteligencijeGARDNER: 7 multiplih inteligencija: GARDNER: 7 multiplih inteligencija:

logičko-matematička logičko-matematička lingvističko-verbalna lingvističko-verbalna vizualno-spacijalna vizualno-spacijalna tjelesno-kinestetička tjelesno-kinestetička glazbena glazbena interpersonalna interpersonalna intrapersonalna intrapersonalna

Modeli inteligencijeSTERNBERG: Triarhični model STERNBERG: Triarhični model

posredujuće komponente posredujuće komponente (kritički aspekt)(kritički aspekt) modificiranje kroz iskustvo modificiranje kroz iskustvo (iskustveni aspekt)(iskustveni aspekt) primjena u okolini, kontekstu primjena u okolini, kontekstu (praktični aspekt)(praktični aspekt)

Inteligencija i školski uspjehKorelacija QI i školskog uspjeha:Korelacija QI i školskog uspjeha:

0.60 do 0.70 – OŠ0.60 do 0.70 – OŠ0.50 do 0.60 – SŠ0.50 do 0.60 – SŠ

0.40 do 0.50 – fakultet0.40 do 0.50 – fakultet0.30 do 0.40 – nakon diplome0.30 do 0.40 – nakon diplome

Inteligencija i učenje inteligencija i klas. uvj. – ne korelirajuinteligencija i klas. uvj. – ne koreliraju

kod verbalnog učenja – pozitivna korelacijakod verbalnog učenja – pozitivna korelacija

visoka korelacija na početku učenja; kad se automatizira, int. gubi značajnu uloguvisoka korelacija na početku učenja; kad se automatizira, int. gubi značajnu uloguInteligencija i učenjeviše koreliraju ako je:više koreliraju ako je: sadržaj učenja složenijisadržaj učenja složeniji sadržaj učenja smislenijisadržaj učenja smisleniji vrijeme učenja kraćevrijeme učenja kraće učenje više u vezi sa sazrijevanjemučenje više u vezi sa sazrijevanjemUčenje od rođenja do smrtiod rođenja do smrti sve ono što nije stečeno biološkim nasljeđemsve ono što nije stečeno biološkim nasljeđem procesproces

Page 2: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

Vrste učenja prema sloprema složženostienosti prema gradivuprema gradivu prema modalitetuprema modalitetuTeorije učenja učenje uvjetovanjemučenje uvjetovanjem socijalno učenjesocijalno učenje kognitivno učenjekognitivno učenjeUčenje uvjetovanjem - klasičnoUčenje uvjetovanjem – operantno (instrumentalno) aktivnoaktivno potkrjepljenjepotkrjepljenje pozitivno pozitivno negativno negativno kaznakazna ukidanje ukidanje primjena primjena Potkrjepljenja jasno povezna s ponašanjemjasno povezna s ponašanjem veza s ponašanjem, ne s ličnošćuveza s ponašanjem, ne s ličnošću primjerenaprimjerena ne upotrebljavati prečesto: često u početku, a neredovito kasnijene upotrebljavati prečesto: često u početku, a neredovito kasnije dobra za poticanje poželjnih ponašanjadobra za poticanje poželjnih ponašanja ne ukidaju sasvim nepoželjna ponašanjene ukidaju sasvim nepoželjna ponašanje

Kazne jasno povezne s ponašanjemjasno povezne s ponašanjem veza s ponašanjem, ne s ličnošćuveza s ponašanjem, ne s ličnošću dosljednedosljedne primjerene primjerene ne vode do poželjnih oblika ponašanjane vode do poželjnih oblika ponašanja domaća zadaća ne smije biti kazna!domaća zadaća ne smije biti kazna!Socijalno učenjeInterakcija pojedinca i socijalne okolineInterakcija pojedinca i socijalne okoline

Učenje:Učenje: po modelu (s namjerom modela)po modelu (s namjerom modela) imitacija (bez razumijevanja)imitacija (bez razumijevanja) promatranjem (bez namjere modela)promatranjem (bez namjere modela) simboličko (opis puta)simboličko (opis puta)Kognitivno učenje uključivanje kognitivnih procesauključivanje kognitivnih procesa

načini:načini:

Page 3: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

uviduvid rješavanje problemarješavanje problema kognitivne mape kognitivne mape (snalaženje u prostoru)(snalaženje u prostoru)

Pamćenje pamćenje = mogućnost:pamćenje = mogućnost:

usvajanja (riječi, slika, zbivanja…)usvajanja (riječi, slika, zbivanja…) zadržavanja (retencija)zadržavanja (retencija) korištenja/obnavljanja informacijakorištenja/obnavljanja informacijaPamćenje sposobnost sposobnost proces – faze:proces – faze: senzorno (vid, sluh)senzorno (vid, sluh)

kratkoročnokratkoročno

dugoročnodugoročno

Načini obnavljanja dosjećanje (reprodukcija)dosjećanje (reprodukcija)

prepoznavanje (rekognicija)prepoznavanje (rekognicija)

ušteda pri ponovnom učenju ušteda pri ponovnom učenju Promjene u pamćenju kvantitativne (zaboravljanje)kvantitativne (zaboravljanje)

kvalitativne kvalitativne racionalizacijaracionalizacija asimilacija asimilacija Metamemorija prvenstveno: spoznaja o prvenstveno: spoznaja o vlastitomvlastitom pamćenju pamćenju uključuje i mišljenje o pamćenju uključuje i mišljenje o pamćenju drugihdrugih

2 aspekta znanja:2 aspekta znanja: KAKO pamćenje radi KAKO pamćenje radi (teško, lako, strategije)(teško, lako, strategije) ŠTO znamo (pr.ŠTO znamo (pr. na vrhu jezika) na vrhu jezika)Povezanost između točnosti pamćenja i procjene uspješnosti – MALAizmeđu točnosti pamćenja i procjene uspješnosti – MALA ali utječe na ponašanje ali utječe na ponašanje

Page 4: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

vlastitom spolu pripisuje se bolje pamćenjevlastitom spolu pripisuje se bolje pamćenje

Strategije pamćenja

nesemantičke nesemantičke ponavljanjeponavljanje perceptivno grupiranjeperceptivno grupiranje

semantičke semantičke asocijacijeasocijacije imaginacijaimaginacija organizacija organizacija

mnemotehnike mnemotehnike Mnemotehnike povezuju nepovezivopovezuju nepovezivo uključuju dobre znakove za dosjećanjeuključuju dobre znakove za dosjećanje čine besmisleno smislenimčine besmisleno smislenim

zadržavaju materijale koji bismo najvjerojatnije zaboravilizadržavaju materijale koji bismo najvjerojatnije zaboravili

paradoksparadoksMnemotehnike vlastiti kognitivni procesi BEZ vanjskih pomagalavlastiti kognitivni procesi BEZ vanjskih pomagala

verbalne, vizualne (predodžbene) i kombiniraneverbalne, vizualne (predodžbene) i kombiniraneVerbalne mnemotehnike skraćenice: skraćenice: kratice (auto, faks)kratice (auto, faks) akronimiakronimiMoja vrlo znatiželjna majka je svima uvijek nabrajala planete.Moja vrlo znatiželjna majka je svima uvijek nabrajala planete.

Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, PlutonMerkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, PlutonVerbalne mnemotehnike elaborirano kodiranje: elaborirano kodiranje: rečenice i priče rečenice i priče rime i ritamrime i ritam

Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dijete,

jednak je zbroju kvadrata nad obje katete jednak je zbroju kvadrata nad obje kateteVizualne mnemotehnike metoda mjesta (metoda mjesta (lociloci) – dobro poznati prostor, put ili lik) – dobro poznati prostor, put ili lik

bizarno predočavanje bizarno predočavanje (Einstein miriše 2 cvijeta)(Einstein miriše 2 cvijeta)

Zaboravljanje

Page 5: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

gubitak tragova pamćenja - zbog:gubitak tragova pamćenja - zbog:

slabljenja traga (engrama)slabljenja traga (engrama) pogrešnog plana ili ključapogrešnog plana ili ključa interferencijeinterferencije potiskivanja (obrambeni mehanizam)potiskivanja (obrambeni mehanizam)

Krivulja zaboravljanjaZa bolje pamćenje vanjska pomagala (podsjetnici,…)vanjska pomagala (podsjetnici,…) unutarnja pomagala – strategije:unutarnja pomagala – strategije: stavljanje stvari na isto mjestostavljanje stvari na isto mjesto odmori (sprječavanje interferencije!)odmori (sprječavanje interferencije!) povezati ono što treba napraviti s nečim automatiziranimpovezati ono što treba napraviti s nečim automatiziranimOrganizacija učenja stalno mjesto za učenjestalno mjesto za učenje smanjenje distraktorasmanjenje distraktora odvojiti bitno od nebitnogodvojiti bitno od nebitnog pripremanje sažetaka i skica pripremanje sažetaka i skica grupiranje građegrupiranje građe korištenje mnemotehnika korištenje mnemotehnika Organizacija učenja povezivanje novoga sa starim gradivompovezivanje novoga sa starim gradivom samoispitivanjesamoispitivanje prepričavanje, đavolov odvjetnik; zašto?prepričavanje, đavolov odvjetnik; zašto? raspoređivanje u vremenu (češće u početku; dulje vrijeme, manji zalogaji)raspoređivanje u vremenu (češće u početku; dulje vrijeme, manji zalogaji) prenaučiti prenaučiti nagraditi senagraditi seKognitivni stil preferirani način obrade i upotrebe informacija dosljedan i trajan sadrži spoznajne, emocionalne i motivacijske komponente oblikuju ga nasljeđe i iskustvo utječe na stavove, sustav vrijednosti, socijalnu interakciju Skupine kognitivnih stilova vidni naspram slušnog

pojednostavljivanje naspram izoštravanja

tolerantnosti na nejasne informacije naspram netolerantnosti Skupine kognitivnih stilova refleksivnost naspram impulzivnosti analitičko naspram intuitivnog spoznavanja ovisnost naspram neovinosti o poljuVažnost neki od kognitivnih stilova su i stilovi učenjaneki od kognitivnih stilova su i stilovi učenja mogu poslužiti za planiranje najboljih strategija učenjamogu poslužiti za planiranje najboljih strategija učenja po kognitivnim stilovima razlikuju se učenici/ce, ali i učitelji/cepo kognitivnim stilovima razlikuju se učenici/ce, ali i učitelji/ce

Page 6: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

MOTIVACIJAMOTIVACIJA

•• procesproces koje pokreće neko koje pokreće neko

•• ponašanjeponašanje usmjereno usmjereno

•• cilju/ciljevimacilju/ciljevima

Teorije motivacije

•• teorije potrebateorije potreba

•• kognitivističke teorije kognitivističke teorije Teorije potreba

•• t. nagonat. nagona

•• t. socijalnih potrebat. socijalnih potreba (Murray) (Murray)

•• t. uvjetovanjat. uvjetovanja

•• Maslowljeva t.Maslowljeva t.

•• t. izbora t. izbora (Glasser)(Glasser)Kognitivističke teroije

•• t. kognitivne usklađenosti t. kognitivne usklađenosti (Festinger)(Festinger)

•• t. socijalne kognicije t. socijalne kognicije (Bandura)(Bandura)

–– očekivanje ishodaočekivanje ishoda

–– percepcija samodjelotvornostipercepcija samodjelotvornosti

•• t. očekivanja t. očekivanja (Atkinson)(Atkinson)

–– težnja za postizanjem uspjehatežnja za postizanjem uspjeha

–– težnja za izbjegavanjem neuspjehatežnja za izbjegavanjem neuspjeha

•• atribucijska t. atribucijska t. (Weiner)(Weiner)Atribuiranje•• atribuatribucijecije – – svakodnevna objašnjenja uzroka ponašanja (svojeg i tuđeg); čemu se pripisuje svakodnevna objašnjenja uzroka ponašanja (svojeg i tuđeg); čemu se pripisuje

ne/uspjeh?ne/uspjeh?

•• dimenzije atribucija:dimenzije atribucija:–– vanjske/unutarnjevanjske/unutarnje–– stabilne/nestabilnestabilne/nestabilne–– mogućnost kontrole/nemogućnost kontrolemogućnost kontrole/nemogućnost kontrole

Atribuiranje•• uspješne a.uspješne a. – uspjeh pripisuju visokim sposobnostima, a neuspjeh nedovoljnom trudu– uspjeh pripisuju visokim sposobnostima, a neuspjeh nedovoljnom trudu

•• neuspješne a. (naučena bespomoćnost) neuspješne a. (naučena bespomoćnost) – – uspjeh pripisuju sreći, a neuspjeh lošim uspjeh pripisuju sreći, a neuspjeh lošim sposobnostimasposobnostima

Page 7: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

•• samoispunjavajuće proročanstvo /Pigmalion efekt samoispunjavajuće proročanstvo /Pigmalion efekt

ASERTIVNOSTASERTIVNOST – ŠTO JE TO? komunikacijski stilkomunikacijski stil

između agresivnosti i pasivnostiizmeđu agresivnosti i pasivnosti

hrv.: probitačnost, prodornost, upornosthrv.: probitačnost, prodornost, upornost

ASERTIVNOST – ŠTO JE TO? zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesazastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na na NEAGRESIVANNEAGRESIVAN način način BEZBEZ osjećaja straha ili krivnje osjećaja straha ili krivnje NIJENIJE na uštrb drugih osoba na uštrb drugih osobaASERTIVNOST – PRIMJERI traženje vlastitih pravatraženje vlastitih prava izražavanjeizražavanje vlastitih vlastitih interesa i želja interesa i želja odbijanje neopravdanih zahtjevaodbijanje neopravdanih zahtjeva suprotstavljanje nepravdisuprotstavljanje nepravdiKognitivno-verbalna obilježja jasna i izravna komunikacijajasna i izravna komunikacija pošteno iznošenje mišljenja i osjećajapošteno iznošenje mišljenja i osjećaja bez manipuliranjabez manipuliranja pokušavanje shvaćanja poruke sugovornikapokušavanje shvaćanja poruke sugovornika traženje objašnjenjatraženje objašnjenja postavljenje pitanjapostavljenje pitanja postavljanje zahtjevapostavljanje zahtjeva

Obilježja ponašanja

ravno držanje ravno držanje tijelo okrenuto sugovorniku tijelo okrenuto sugovorniku bez odmicanja ili prijetećeg približavanja bez odmicanja ili prijetećeg približavanja iskazivanje poštovanje sugovorniku iskazivanje poštovanje sugovornikuFiziološka obilježja

odsustvo znakova anksioznostiodsustvo znakova anksioznosti smirenost smirenost Neasertivne osobe nejasne u izricanju što želenejasne u izricanju što žele teško ili nikako ne odbijaju tuđe zahtjeve koji im nisu po voljiteško ili nikako ne odbijaju tuđe zahtjeve koji im nisu po volji

Page 8: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

smatraju svoje mišljenje manje važnim od tuđegsmatraju svoje mišljenje manje važnim od tuđeg ssramežljiveramežljive osjećaju se frustrirano, depresivnoosjećaju se frustrirano, depresivno niskog su samopoštovanjaniskog su samopoštovanja reagiraju povlačenjem, neodlučnošću, odustajanjem reagiraju povlačenjem, neodlučnošću, odustajanjem U čemu je razlika između asertivnosti, agresivnosti i pasivnosti?Emocije PasivanPasivan: potiskuje ljutnju, okrivljuje sebe, depresivan: potiskuje ljutnju, okrivljuje sebe, depresivan

AgresivanAgresivan: ako ne uspije: bijesan, neprijateljski, okrivljuje druge, shvaća stvari osobno, : ako ne uspije: bijesan, neprijateljski, okrivljuje druge, shvaća stvari osobno, sumnjičav, osvetoljubivsumnjičav, osvetoljubiv

AsertivanAsertivan: ne shvaća stvari osobno; ako ne uspije: razočaran, tužan : ne shvaća stvari osobno; ako ne uspije: razočaran, tužan Misli Pasivan:Pasivan: misli da je manje vrijedan, stalno se preispituje i predbacuje misli da je manje vrijedan, stalno se preispituje i predbacuje

Agresivan:Agresivan: “Ja sam u pravu”; “Moraš biti agresivan da bi danas uspio”; “Ako nećeš ti, drugi “Ja sam u pravu”; “Moraš biti agresivan da bi danas uspio”; “Ako nećeš ti, drugi će”, planira osvetuće”, planira osvetu

Asertivan:Asertivan: “I drugi imaju pravo na svoje mišljenje”; “Drugi me ne ugrožavaju” “I drugi imaju pravo na svoje mišljenje”; “Drugi me ne ugrožavaju”Ponašanja Pasivan:Pasivan: izbjegava, povlači se, ne uključuje se, loše se uključuje izbjegava, povlači se, ne uključuje se, loše se uključuje

Agresivan:Agresivan: prijeti, manipulira, napada verbalno i fizički, ciničan, ironičan, sarkastičan, prijeti, manipulira, napada verbalno i fizički, ciničan, ironičan, sarkastičan, okrivljuje, osuđuje, proziva, pretjerano kompetitivan, osvećuje se; ne daje povratne inf. kad jeokrivljuje, osuđuje, proziva, pretjerano kompetitivan, osvećuje se; ne daje povratne inf. kad je nešto u redunešto u redu

Asertivan:Asertivan: otvoren kontakt s drugima, poštuje tuđi prostor, daje povratne informacije i kad je otvoren kontakt s drugima, poštuje tuđi prostor, daje povratne informacije i kad je sve u redusve u redu

Učinkovitost ponašanja Pasivan:Pasivan: neučinkovito neučinkovito

Agresivan:Agresivan: učinkovito – na kratki rok učinkovito – na kratki rok

Asertivan:Asertivan: učinkovito – na duži rok učinkovito – na duži rokAsertivna djeca bolje regulirabolje regulirajuju izražavanje svojih emocija, osobito negativnih izražavanje svojih emocija, osobito negativnih

s s manjmanjee depresivnih i drugih psihopatoloških reakcija depresivnih i drugih psihopatoloških reakcija

spretnije traže socijalnu podrškuspretnije traže socijalnu podrškuRodno stereotipiziranje asertivan muškaracasertivan muškarac:: inteligentan, snalažljiv, samosvjestan, onaj koji zna što hoće inteligentan, snalažljiv, samosvjestan, onaj koji zna što hoće

asertivna ženaasertivna žena:: agresivna, hladna, nepristupačna agresivna, hladna, nepristupačna,, tvrdoglava osoba tvrdoglava osoba

Page 9: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

Uzroci neasertivnosti:

strah da se ne razočaraju drugistrah da se ne razočaraju drugi strah od odbacivanja ili osvetestrah od odbacivanja ili osvete nepotreban osjećaj odgovornostinepotreban osjećaj odgovornosti predrasude o našim ljudskim pravimapredrasude o našim ljudskim pravima moguće dobitimoguće dobiti nedostatak znanja i umijeća za asertivno ponašanjenedostatak znanja i umijeća za asertivno ponašanjeKako povećati asertivnost: promatrati asertivno ponašanje drugihpromatrati asertivno ponašanje drugih vježbati u mašti vježbati u mašti vježbati s prijateljemvježbati s prijateljem pokušati u stvarnoj situacijipokušati u stvarnoj situaciji nemojte reći da kada želite reći nenemojte reći da kada želite reći ne kažite kako se osjećatekažite kako se osjećate trening asertivnostitrening asertivnosti

Asertivno ponašanje ne daje odmah sigurnost, samopouzdanje i stil, ali to je način kojim seAsertivno ponašanje ne daje odmah sigurnost, samopouzdanje i stil, ali to je način kojim se možemo suočiti s tjeskobama i stresovima života smireno i uspješno.možemo suočiti s tjeskobama i stresovima života smireno i uspješno.

SURADNJA NASTAVNIKASRODITELJIMAOdnos!

•• roditelji = suradnici, savezniciroditelji = suradnici, saveznici

•• suradnici/saveznici:suradnici/saveznici:

–– djecidjeci

–– nastavnicima nastavnicima (i str. suradnicima – koji str. sur. postoje?) (i str. suradnicima – koji str. sur. postoje?) Posljedice uspješne suradnje – za učenike

•• bolje ocjenebolje ocjene

•• redovitija pohađanja školeredovitija pohađanja škole

•• veća volja da naprave domaće zadaćeveća volja da naprave domaće zadaće(Weinsten i Mignano, 1993.)(Weinsten i Mignano, 1993.)Posljedice uspješne suradnje – za roditelje

•• bolji uvid u uspjeh djecebolji uvid u uspjeh djece

•• lakše rješavanje eventualnih problema djecelakše rješavanje eventualnih problema djece

•• mogućnost provjere svojih odgojnih metodamogućnost provjere svojih odgojnih metoda

Page 10: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

•• nove spoznaje iz pedagogijenove spoznaje iz pedagogije

•• razmjena iskustava s drugim roditeljimarazmjena iskustava s drugim roditeljimaPosljedice uspješne suradnje – za nastavnike/nastavnice

•• bolje razumijevanje djetetovog ponašanjabolje razumijevanje djetetovog ponašanja

•• lakše rješavanje eventualnih problemalakše rješavanje eventualnih problema

•• povratne informacije o svom radupovratne informacije o svom radu

•• mogućnost utjecaja na stavove roditeljamogućnost utjecaja na stavove roditeljaVRLO DOBRE ocjene suradnje str. sur. u o.š. (Margetić i Krapac, 1992.)

•• 22% s roditeljima22% s roditeljima

•• 60% s učenicima60% s učenicima

•• 34% s ravnateljem i ostalim str. sur.34% s ravnateljem i ostalim str. sur.

•• 27% s učiteljima 27% s učiteljima Oblici suradnje s roditeljima

•• roditeljski sastanciroditeljski sastanci

•• informacije/individualni razgovoriinformacije/individualni razgovori

•• školski odborškolski odbor

•• pisane poruke pisane poruke

•• zajedničke akcijezajedničke akcije

•• posjeteposjeteRoditeljski sastanci

•• najuobičajeniji oblik komuniciranjanajuobičajeniji oblik komuniciranja

•• teme - za sve roditelje kao gruputeme - za sve roditelje kao grupu

•• BEZ informacija o pojedincima BEZ informacija o pojedincima (osim u pisanom obliku, ili kao posebna potreba)(osim u pisanom obliku, ili kao posebna potreba)

•• poticanje daljnje suradnjepoticanje daljnje suradnje

•• ugodno osjećanje u školi ugodno osjećanje u školi Individualne informacije

•• odrediti dan i vrijemeodrediti dan i vrijeme

•• osigurati osigurati siguran prostorsiguran prostor

•• osobnije teme osobnije teme

Pisani materijali

•• individualniindividualni

•• bilteni, brošure bilteni, brošure Zajedničke akcije

Page 11: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

•• izleti izleti

•• građenje, čišćenje, spremanjegrađenje, čišćenje, spremanje

•• prikupljanje novaca (sajmovi, koncerti,…)prikupljanje novaca (sajmovi, koncerti,…)

•• sportska natjecanja sportska natjecanja

•• edukacije edukacije Posjete

•• učitelja obitelji učenikaučitelja obitelji učenika

•• učitelja domu (đačkom, dječjem)učitelja domu (đačkom, dječjem)

•• učitelja instituciji učitelja instituciji

•• gostovanje roditelja gostovanje roditelja Izvori sukoba roditelja i nastavnika

•• različita izloženost situaciji različita izloženost situaciji

•• različito opažanje istih situacijarazličito opažanje istih situacija

•• osjetljivost roditelja osjetljivost roditelja

•• različito iskustvo različito iskustvo

•• različiti stavovirazličiti stavovi

•• škola mijenja djecuškola mijenja djecu

•• roditelji nemaju dovoljno vremena roditelji nemaju dovoljno vremena Teški roditelji (Brdar, Rijavec)

•• roditelji malog genijaroditelji malog genija

•• sveznalicasveznalica

•• tužibabatužibaba

•• agresivacagresivac

•• pacijent pacijent

•• gnjavator gnjavator Što nastavnik može učiniti?

•• početi komunikaciju čim prijepočeti komunikaciju čim prije

•• održavati komunikaciju održavati komunikaciju

•• upoznati obitelj / okruženje upoznati obitelj / okruženje

•• ako ne dolaze, pozivati roditeljeako ne dolaze, pozivati roditeljeŠto nastavnik može učiniti?

•• NE NAPADATI roditeljeNE NAPADATI roditelje

•• NE OPTUŽIVATI roditeljeNE OPTUŽIVATI roditelje

Page 12: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

•• govoriti o POZITIVNIM stvarimagovoriti o POZITIVNIM stvarima

•• uključiti roditelje uključiti roditelje Što nastavnik može učiniti?

•• slušati slušati

•• ne davati neprovjerene informacijene davati neprovjerene informacije

•• NE braniti seNE braniti se

•• govoriti o KONKRETNOJ situacijigovoriti o KONKRETNOJ situaciji

•• NE govoriti OPĆENITO o djetetu NE govoriti OPĆENITO o djetetuŠto nastavnik može učiniti?NE reći: NE reći:

–– Niste me dobro razumjeli. Niste me dobro razumjeli.

–– Krivo ste me shvatili.Krivo ste me shvatili.

DA: DA:

–– Nismo se dobro razumjeli. Nismo se dobro razumjeli.

–– Nisam se jasno izrazila…Nisam se jasno izrazila…

–– Mislila sam…Mislila sam…

–– Zapravo bi me više zanimalo…Zapravo bi me više zanimalo…

Što nastavnik može učiniti?

•• jasno govoriti i definirati što želite jasno govoriti i definirati što želite

•• ostati miran, NE svađati se ostati miran, NE svađati se

•• neugodne teme – objasniti i najavitineugodne teme – objasniti i najaviti

•• pozvati na suradnju i davanje prijedlogapozvati na suradnju i davanje prijedlogaZapamtiti!

Roditelje se NE zove TEK kad se dogodi neki problem!Roditelje se NE zove TEK kad se dogodi neki problem!

Suradnja s roditeljima se IZGRAĐUJE!Suradnja s roditeljima se IZGRAĐUJE!

DAROVITOST

Definicije darovitost

> 150 definicija> 150 definicija darovitost uključuje (Renzulli, 1978):darovitost uključuje (Renzulli, 1978):

iznadprosječne opće i/ili specifične sposobnostiiznadprosječne opće i/ili specifične sposobnosti visoku usmjerenost na zadatakvisoku usmjerenost na zadatak

Page 13: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

visoki stupanj kreativnostivisoki stupanj kreativnostiBroj darovitih u populaciji ovisi o definiciji:ovisi o definiciji:

1-1,5% (Terman: IQ >130)1-1,5% (Terman: IQ >130) 15-20% (Renzulli)15-20% (Renzulli)

Darovitost ili talent?DarovitostDarovitost opće int. sposobnostiopće int. sposobnosti

nije sustavno razvijananije sustavno razvijanaTalentTalent specifične sposobnostispecifične sposobnosti

sustavno razvijano područjesustavno razvijano područjeIzvori darovitosti

biološke teorijebiološke teorije – naslijeđe – naslijeđe

sociološke teorijesociološke teorije – svi - potencijalno daroviti – društvo potiče one osobine koje najviše treba – svi - potencijalno daroviti – društvo potiče one osobine koje najviše treba

biheviorističe teorijebiheviorističe teorije – važnost učenja – važnost učenjaOsobine nadarenih

dobre vještine rješavanja problemadobre vještine rješavanja problema kada su zainteresirani brzo i lako učekada su zainteresirani brzo i lako uče napredan rječniknapredan rječnik razumijevanje složenih i apstraktnih ideja u mlađoj dobirazumijevanje složenih i apstraktnih ideja u mlađoj dobi visoka razina potrage za informacijamavisoka razina potrage za informacijama

Osobine nadarenih širok raspon interesa, znatiželjaširok raspon interesa, znatiželja visoko kreativno ponašanjevisoko kreativno ponašanje neovisnost u mišljenju, nekonformizam neovisnost u mišljenju, nekonformizam traže razloge i zahtijevaju objašnjenjatraže razloge i zahtijevaju objašnjenja teže perfekcionizmu, samokritičniteže perfekcionizmu, samokritični

Daroviti u razredupremali zahtjevi dovode do:premali zahtjevi dovode do: dosađivanjadosađivanja (ponekad) znaju više od nastavnika(ponekad) znaju više od nastavnika provociranja provociranja loših navika učenjaloših navika učenja

Pristupi za darovite u školskom sustavu akceleracijaakceleracija – svladavanje obrazovnog programa brže i/ili u mlađoj dobi – svladavanje obrazovnog programa brže i/ili u mlađoj dobi

obogaćenje programaobogaćenje programa – ostajanje u istoj dobnoj skupini – ostajanje u istoj dobnoj skupiniOBLICI AKCELERACIJE

rani polazak u školurani polazak u školu

Page 14: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

preskakanje razredapreskakanje razreda akceleracija u predmetuakceleracija u predmetu sažimanje predmetasažimanje predmeta vanškolsko obrazovanjevanškolsko obrazovanje dopisno školovanjedopisno školovanje

BOGAĆENJE PROGRAMA bogaćenje sadržajabogaćenje sadržaja bogaćenje metoda poučavanjabogaćenje metoda poučavanja individualiziranje radaindividualiziranje rada dublja obrada gradivadublja obrada gradiva

POŽELJNE OSOBINE UČITELJA DAROVITE DJECEFILOZOFSKEFILOZOFSKE

svjestan filozofskih pitanja o darovitostisvjestan filozofskih pitanja o darovitosti sklon obrazovanju darovitihsklon obrazovanju darovitih ima točne ideje o darovitostiima točne ideje o darovitosti

POŽELJNE OSOBINE UČITELJA DAROVITE DJECEPROFESIONALNEPROFESIONALNE

osposobljen za rad s darovitimaosposobljen za rad s darovitima željan postignućaželjan postignuća dobro poznaje svoje područjedobro poznaje svoje područje poticajanpoticajan poznaje strategije poučavanjapoznaje strategije poučavanja razvija blizak odnos s učenicimarazvija blizak odnos s učenicima fleksibilan u upotrebi vremenafleksibilan u upotrebi vremena dobro organiziran dobro organiziran širokih interesa širokih interesa

POŽELJNE OSOBINE UČITELJA DAROVITE DJECEOSOBNEOSOBNE

samopouzdansamopouzdan topla osobatopla osoba ima originalne zamisli, kreativanima originalne zamisli, kreativan entuzijast entuzijast ima dobar smisao za humorima dobar smisao za humor analitički razmišljaanalitički razmišlja ima istraživački umima istraživački um QI > 130 QI > 130

POŽELJNE OSOBINE UČITELJA DAROVITE DJECEOSOBNEOSOBNE

samodiscipliniran samodiscipliniran nenasilan i bez želje da kažnjavanenasilan i bez želje da kažnjava visokih verbalnih sposobnostivisokih verbalnih sposobnosti empatičanempatičan fleksibilanfleksibilan ima energijeima energijeZakon odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008)

Page 15: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

Članak 63.Članak 63.(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.(2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja (2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika propisuje ministar.darovitih učenika propisuje ministar.

Zakonske odredbeČlanak 64.Članak 64.

(1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu (1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od propisanog.od propisanog.(2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.(2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.(3) Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje (3) Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar.ministar.

Zakonske odredbeČlanak 81.Članak 81.

(1) Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, (1) Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodnaposebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Učenje je najsjajnija i najzabavnija igra u životu.Učenje je najsjajnija i najzabavnija igra u životu.Sva djeca vjeruju u to od rođenja pa sve do onda dok ih mi ne uvjerimo da je učenje vrlo težak iSva djeca vjeruju u to od rođenja pa sve do onda dok ih mi ne uvjerimo da je učenje vrlo težak i

neugodan posao.neugodan posao.Neka djeca nikada to ne nauče pa kroz život prolaze vjerujući da je učenje zabavno i da je onoNeka djeca nikada to ne nauče pa kroz život prolaze vjerujući da je učenje zabavno i da je ono

jedina igra koju vrijedi igrati. Za takve ljude imamo poseban izraz; zovemo ih genijima.jedina igra koju vrijedi igrati. Za takve ljude imamo poseban izraz; zovemo ih genijima.

H. Doman: How to teach our baby mathH. Doman: How to teach our baby math

KREATIVNO MIŠLJENJEVrste mišljenja konvergentnokonvergentno – jedno ili nekoliko mogućih /ispravnih rješenja – jedno ili nekoliko mogućih /ispravnih rješenja

divergentnodivergentno – produciranje velikog broja rješenja – produciranje velikog broja rješenja Vrste mišljenja (Le Bon) vertikalnovertikalno – korak po korak pravocrtno usmjereno prema rješenju – korak po korak pravocrtno usmjereno prema rješenju

lateralnolateralno – puno asocijacija na svakom koraku nekog misaonog toka – puno asocijacija na svakom koraku nekog misaonog toka

Kreativnost i inteligencija uglavnom nema značajne povezanostiuglavnom nema značajne povezanosti

ali izrazito visoka inteligencija i kreativnost često jesu povezane ali izrazito visoka inteligencija i kreativnost često jesu povezane

i kreativnost i inteligencija predstavljaju različite aspekte mišljenja i ponašanja i kreativnost i inteligencija predstavljaju različite aspekte mišljenja i ponašanja Poticanje kreativnosti u nastavi poučavanje POJMOVA, a ne činjenicapoučavanje POJMOVA, a ne činjenica

Page 16: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

individualizirani pristupindividualizirani pristup poticajna, nezastrašujuća atmosferapoticajna, nezastrašujuća atmosfera bez procjenjivanja nastavnikabez procjenjivanja nastavnika zadaci divergentne produkcije zadaci divergentne produkcije omogućavanje različitih izvora, kontakataomogućavanje različitih izvora, kontakata

EVALUACIJAPlaniranje poučavanja - svrhe

strukturiranost nastavnog procesa strukturiranost nastavnog procesa

emocionalna sigurnost nastavnika emocionalna sigurnost nastavnika

samoprocjena učinka samoprocjena učinka

praćenje i procjena ishoda učenja praćenje i procjena ishoda učenjaOdnosi između ciljeva i vrednovanja

koja koja svrhasvrha se želi postići poučavanjem? se želi postići poučavanjem?

koje koje učeničko ponašanjeučeničko ponašanje može biti dokaz ostvarenja ciljeva? može biti dokaz ostvarenja ciljeva?

koji koji postupcipostupci su prikladni za prikupljanje dokaza? su prikladni za prikupljanje dokaza? Svrha poučavanja

restrukturiranje restrukturiranje

povećanje povećanje

uvježbavanje uvježbavanje

obnavljanje obnavljanje

primjenjivanje primjenjivanje Učeničko ponašanje nakon tog predavanja /radionice /seminara učenici će moći: nakon tog predavanja /radionice /seminara učenici će moći: definirati … definirati … shvatiti … shvatiti … primijeniti … primijeniti … analizirati … analizirati … (kritički) procijeniti … (kritički) procijeniti … prihvatiti … prihvatiti … stvarati … stvarati … reagirati … reagirati …

KRITERIJ: najmanje …KRITERIJ: najmanje …Postupci provjere - svrha

za učenikeza učenike za roditeljeza roditelje za nastavnike za nastavnike za školu za školu

Page 17: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

za prosvjetna tijelaza prosvjetna tijelaProvjere znanja - prednostiUsmena:Usmena:

mogućnost neposrednog reagiranjamogućnost neposrednog reagiranja

kvalitativne razlikekvalitativne razlike

mogućnost provjere primjene i razumijevanjamogućnost provjere primjene i razumijevanjaPismena:Pismena: usporedivost odgovorausporedivost odgovora

isti režim rada i vrijemeisti režim rada i vrijeme

objektivnostobjektivnost

mogućnost obuhvaćanja više gradivamogućnost obuhvaćanja više gradiva

vremenski ekonomičnovremenski ekonomičnoDruge mogućnosti provjere znanja

učenički radovi učenički radovi

projekti projekti

učenička mapa učenička mapa

……Pogreške učitelja kao mjernog instrumenta

osobna jednadžba osobna jednadžba

halo efekt halo efekt

logička pogreška logička pogreška

pogreška sredine pogreška sredine

pogreška diferencijacije pogreška diferencijacije

pogreška kontrasta pogreška kontrasta

prilagođavanje kriterija skupini prilagođavanje kriterija skupini Evaluacija

procesa procesa

ishoda (posljedica procesa) ishoda (posljedica procesa)Uspješnost u radu s učenicima metodička kreativnost metodička kreativnost

primjena suvremenih oblika rada i izvora znanjaprimjena suvremenih oblika rada i izvora znanja

postignuti odgojni rezultatipostignuti odgojni rezultati

postignuti obrazovni rezultati postignuti obrazovni rezultati

promicanje ljudskih prava promicanje ljudskih prava

Page 18: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja

briga za zdrav okolišbriga za zdrav okoliš

suradnja s učiteljima, roditeljima i predstavnicima društvenog okružja škole koji sudjeluju u suradnja s učiteljima, roditeljima i predstavnicima društvenog okružja škole koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete života mladihpoboljšanju kvalitete života mladih

Izvannastavni stručni rad predavanje na stručnom skupu predavanje na stručnom skupu

ogledni nastavni sat za županijski stručni skup ogledni nastavni sat za županijski stručni skup

autorstvo, recenzija, prijevod udžbenika autorstvo, recenzija, prijevod udžbenika

pripremanje javne kulture priredbe pripremanje javne kulture priredbe

vođenje stručnog društva, sekcije, kluba vođenje stručnog društva, sekcije, kluba

pripreme natjecanja pripreme natjecanja

……Stručno usavršavanje

stručno usavršavanje koje ustrojava MZOŠ stručno usavršavanje koje ustrojava MZOŠ

stručno usavršavanje koje provode stručne ustanove, udruge stručno usavršavanje koje provode stručne ustanove, udruge

stručno usavršavanje praćenjem suvremene stručne literature i časopisa stručno usavršavanje praćenjem suvremene stručne literature i časopisaNastavna umijeća planiranje i priprema planiranje i priprema

izvedba nastavnog sata izvedba nastavnog sata

vođenje i tok sata vođenje i tok sata

razredna klima razredna klima

disciplina disciplina

vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje znanja vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje znanja

prosudba vlastitog rada prosudba vlastitog radaTko evaluira učitelja

učenici učenici

roditelji roditelji

kolege kolege

samoevaluacija samoevaluacija Metode evaluiranja

snimanje snimanje

bilježenje bilježenje

upitnici upitnici

skale skale Glavni problemi evaluacije

nejasna svrha i kriteriji nejasna svrha i kriteriji

nedovoljna samoevaluacija nedovoljna samoevaluacija

nedostatne povratne informacije nedostatne povratne informacije

Page 19: Psihologija Ucenja i Nastave-predavanja