130
POVIJEST PSIHOLOGIJE – 2.sat -psihologija – grč. Psyche + logos - psihologija se određuje kao znanost o psihičkim procesima – opažanje, pamćenje, emocije, sanjanje (krajem pošlog, početkom ovog stoljeća) ti su procesi unutarnji, subjektivni, u početku se pristup njihovu proučavanju temeljio na samoopažanju - subjektivni se procesi mogu očitovati i na objektivan način, pr. U reakcijama, ponašanju psiholozi pokušavaju opisati, objasniti, predvidjeti, a ponekad i mijenjati ljudsko ponašanje - psihologiju određujemo kao znanost o psihičkim procesima i ponašanju i njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima - psihologija je postala znanost kada su istraživači počeli koristiti znanstvene metode i istraživanja da bi odgovorili na svoje probleme razvoj počeo u 19.st. PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE (duga prošlost) : u sklopu filozofije, starogrčki filozofi – odbacivanje mističnog i prihvaćanje racionalnog objašnjenja svijeta i ponašanja ljudi - Platon – pri razumijevanju svijeta ne smijemo se oslanjati na osjetila i ono što opažamo, već na razum - Aristotel – formulirao osnovne zakone asociranja (po sličnosti, opreci, dodiru); smatrao da mozak ne može biti odgovoran za osjetljivost jer je sam neosjetljiv, samo je organ za hlađenje krvi 17.st. – postao je popularan filozofski pravac DUALIZAM – svijet se sastoji od materijalnog (funkcionira prema fizičkim zakonima) i nematerijalnog (funkcionira prema duhovnim zakonima) – čovjek se sastoji od duše i tijela 19.st. – ZNANSTVENO RAZDOBLJE – počele se koristiti znanstvene metode, eksperiment 1879.g. – W.Wundt – 1.psihološki laboratorij, Leipzig 1905.g. – Binet, Simon – 1. Test inteligencije za praktičnu primjenu 1920.g. – R.Bujas – 1.laboratorij za exp.psihologiju-Zagreb

PSIHOLOGIJA - skripta za maturu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Odlicna skripta za maturu.

Citation preview

POVIJEST PSIHOLOGIJE 2.sat-psihologija gr. Psyche + logos

- psihologija se odreuje kao znanost o psihikim procesima opaanje, pamenje, emocije, sanjanje (krajem polog, poetkom ovog stoljea) ( ti su procesi unutarnji, subjektivni, u poetku se pristup njihovu prouavanju temeljio na samoopaanju

- subjektivni se procesi mogu oitovati i na objektivan nain, pr. U reakcijama, ponaanju ( psiholozi pokuavaju opisati, objasniti, predvidjeti, a ponekad i mijenjati ljudsko ponaanje

- psihologiju odreujemo kao znanost o psihikim procesima i ponaanju i njihovim fizikalnim, biolokim i socijalnim uvjetima i uincima

- psihologija je postala znanost kada su istraivai poeli koristiti znanstvene metode i istraivanja da bi odgovorili na svoje probleme ( razvoj poeo u 19.st.

PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE (duga prolost) : u sklopu filozofije, starogrki filozofi odbacivanje mistinog i prihvaanje racionalnog objanjenja svijeta i ponaanja ljudi

Platon pri razumijevanju svijeta ne smijemo se oslanjati na osjetila i ono to opaamo, ve na razum

Aristotel formulirao osnovne zakone asociranja (po slinosti, opreci, dodiru); smatrao da mozak ne moe biti odgovoran za osjetljivost jer je sam neosjetljiv, samo je organ za hlaenje krvi

17.st. postao je popularan filozofski pravac DUALIZAM svijet se sastoji od materijalnog (funkcionira prema fizikim zakonima) i nematerijalnog (funkcionira prema duhovnim zakonima) ovjek se sastoji od due i tijela

19.st. ZNANSTVENO RAZDOBLJE poele se koristiti znanstvene metode, eksperiment

1879.g. W.Wundt 1.psiholoki laboratorij, Leipzig

1905.g. Binet, Simon 1. Test inteligencije za praktinu primjenu

1920.g. R.Bujas 1.laboratorij za exp.psihologiju-Zagreb

1929.g.g R.Bujas Katedra za psihologiju na FFZG

DOMAA ZADAA Napiite neka narodna vjerovanja (poslovice) koja su u prolosti bila vrlo popularna (npr. Batina je iz raja izala. Daleko od oka daleko od srca.)PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST

-psihologija je vrlo popularna znanost bavi se problemima koji zanimaju mnoge mnogi ljudi su svakodnevni psiholozi

Predstavlja li znanstvena psihologija napredak s obzirom na takvo svakodnevno psihologiziranje?

NE ( neki smatraju da znanstvena psihologija koristi kompliciranu strunu terminologiju za objanjenje neega to su znale i nae bake

Takvo miljenje je POGRENO zbog:

1. Neki procesi se ne mogu otkriti logikim razmiljanjem i svakodnevnim psihologiziranjem, ve jedino znanstvenim metodama

2. Svakodnevna objanjenja ponaanja i psihikih procesa ljudi ponekad mogu biti tona, ali mogu biti i potpuno pogrena

3. Rezultati mnogih psiholokih istraivanja bili su potpuno neoekivani, ponekad su bili potpuno suprotni logikom razmiljanju

-svakodnevno psihologiziranje ponekad utjee i na psihologe esto osobe koje istrauju neki problem imaju i osobna iskustva s onim to pokuavaju znanstveno provjeriti takva iskustva mogu biti od pomoi, ali mogu i navesti istraivaa na pogrean zakljuak

-primjer istraivanja i neoekivanog rezultata ( 2 grupe ljudi sudjelovale su u dosadnom istraivanju

Domaa zadaa Ponekad se ljudi zbog pritiska okoline nalaze u situaciji da kau ili uine neto to je suprotno njihovu miljenju. Npr. Netko moda misli da je odreena vrsta glazbe dosadna, ali javno izjavljuje da je ona vrlo zanimljiva zbog pritiska svojih prijatelja koji tu glazbu sluaju. to mislite, kako neije javno izraavanje miljenja koje je suprotno njegovom privatnom miljenju utjee na to privatno miljenje? Mijenja li ga i kako?

EKSPERIMENT

-postupak kojim se, u kontroliranim uvjetima, namjerno izaziva neka pojava radi opaanja ili mjerenja

-jedina metoda kojom se mogu utvrditi stvarni uzroci pojava, spoznavanje uzroka i posljedica

-istraiva namjerno izaziva pojavu, zna kada e se i gdje ona dogoditi, pa se moe pripremiti za njeno precizno mjerenje ili opaanje

-eksperiment se moe ponoviti, pa se tako dobiveni rezultati mogu provjeriti

-omoguuje istraivau kontrolirano opaanje poajve u razliitim uvjetima on mijenja jedan aspekt situacije (NZV) i opaa ili mjeri uinak tog mijenjanja na pojavu koju istrauje (ZV) ( svi ostali imbenici koji bi mogli djelovati na ZV dre se pod kontrolom, tako da se promjene u ZV mogu smatrati posljedicom promjena u NZV

-idealni eksperiment ima eksperimentalnu i kontrolnu skupinu

-laboratorijski eksperiment i eksperiment u prirodnim uvjetima (tee je kontrolirati eksperimentalne uvjete, ali je sliniji sa stvarnom ivotnom situacijom u kojoj se ispitivana pojava moe dogoditi)

Pr.eksperimenta:

Problem: zato ljudi ponekad ne pomau drugima u nevolji?

Hipoteza: zbog difuzije odgovornosti

Provoenje eksperimenta, opaanje ponaanja ispitanika

Analiza rezultata, koja je potvrdila hipotezu

Zakljuak

Pr. Uzrokuje li alkohol agresiju? to je ZV, a to NZV

Pr. Kako socijalna provokacija utjee na pojavu agresije?

DOMAA ZADAA: Ova zadaa se radi u grupama. Va je zadatak provesti istraivanje hoe li ljudi i kada pruiti pomo drugoj osobi. Samostalno osmislite eksperimentalni nacrt i provedite eksperiment do sljedeeg sata.

UPUTE ZA DOMAU ZADAU:

1. Odredite nezavisnu varijablu ije djelovanje elite provjeriti (pr. Pomau li ljudi vie djevojkama ili dekima?, Kako utjee dob ispitanika?, Ima li razlike u dobu dana?, Ima li razlike ako je osoba sama ili je puno ljudi na ulici?...)

2. Osmislite nain na koji ete traiti pomo od drugih ljudi. (npr. Zamolite osobu da vam pomogne nositi teku torbu do odredita, sluajno vam padne torba iz ruke i knjige ispadnu iz nje)

3. Odredite nain na koji ete pronai ispitanike (na ulici, u koli)

4. Popiite sve faktore koje treba kontrolirati i na koji nain ih moete kontrolirati (doba dana, spol ispitivaa, mjesto)

5. Provedite vjebu

6. Opiite tijek vjebe i zakljuke do kojih ste doli.

GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE, TEORIJSKI PRAVCI

-psihologija je i temeljna i primijenjena znanost ( bavi se otkrivanjem osnovnih zakonitosti ponaanja i doivljavanja ljudi, ali i primjenom tih zakonitosti u razliitim podrujima

-suvremena se psihologija dijeli na mnogo razliitih grana i disciplina:

1. opa eksperimentalna psihologija nastoji utvrditi opa naela i zakonitosti psihikog ivota i ponaanja, eksperiment je glavna istraivaka metoda

2. bioloka psihologija istrauje organske osnove psihikih procesa i ponaanja

3. komparativna psihologija (zoopsihologija) paralelno prouava ponaanje i razinu psihikog razvoja razliitih ivotinjskih vrsta, od najniih organizama do ovjeka

4. diferencijalna psihologija i psihometrija istrauje individualne razlike meu ljudima u psihofiziolokim i psihikim osobinama

(psihometrija bavi se problemima mjerenja u psihologiji testovi

5. razvojna psihologija prouava promjene u psihikom ivotu i ponaanju te njihovom povezanou sa fizikim rastom i razvojem, od zaea do starosti

6. socijalna psihologija bavi se ponaanjem pojedinca u drutvenim okvirima

7. primijenjena psihologija psihologija rada i organizacijska psihologija (primjenjuje psiholoka znanja za poboljanje uinkovitosti i zadovoljstva ljudi u radu), kolska psihologija i psihologija obrazovanja (bavi se problemima uenja i pouavanja), klinika i savjetodavna psihologija (dijagnosticiranje i tretman emocionalnih problema i problema u ponaanju)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI

-odreeno teorijsko gledite o ljudskoj prirodi, skup uvjerenja o tome to bi psihologija trebala istraivati i na koji nain

1. biheviorizam istie da je ponaanje jedini mogui predmet znanstvene psihologije

2. psihoanaliza Sigmund Freud osnovna postavka je da ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi, preteno seksualne i agresivne prirode

3. gestalt istie sklonost organizma organizaciji percepcije u cjeline i integraciji odvojenih podraaja u smislene sklopove, vaan je kontekst

4. humanistiki pristup istie da ljudi imaju mogunost izbora i u povoljnom okruenju tee pozitivnim drutvenim ciljevima, kreativnost, samoostvarenje

5. kognitivni pristup usredotoen na kognitivne (spoznajne) psihike procese, istrauje kako ljudi primaju i obrauju informacije

6. bioloki pristup opisuje i otkriva bioloke osnove ponaanja i psihikih procesa

7. meukulturalni pristup istrauje probleme kako se ponaanje i psihiki procesi razlikuju u razliitim kulturama

DOMAA ZADAA Usporedite na koji bi nain bihevioristi, psihoanalitiari i humanisti opisali uzroke kriminalnog ponaanja kod pojedinca. Na listu papira, potpisano, jer se ova domaa zadaa predaje.

METODE PSIHOLOGIJE

-osim predmetom istraivanja, svaka je znanost odreena i metodama kojima se koristi u istraivanju

-upravo je uvoenje znanstvene metode omoguilo psihologiji da se odvoji od filozofije i postane samostalna znanost

-istrauje samo ono to se moe opaati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sustavnim istraivanjem

Na poetku istraivanja se formulira istraivako pitanje (iz svakodnevnog iskustva, psihologijske teorije, narodnih vjerovanja) ili hipoteza (tvrdnja koja se provjerava istraivanjem)-pr. Hoe li boravak djece u vrtiu utjecati na razvoj soc.vjetina?

Zatim se testira hipoteza pomou kontroliranih metoda (opaanje ili eksperiment)-pr.uzmemo djecu iz vrtia i onu koja ne idu u vrti i opaamo kako se svaka skupina ponaa prema pridolicama

Potrebno je i operativno definirati varijable koje prouavamo-pr.pronali bismo da vtika djeca pokazuju bolje socijalne vjetine

Uzorak mora biti reprezentativan da bi se rezultati mogli generalizirati na populaciju (sluajni, stratificirani/slojevit uzorak)

GLAVNE METODE PSIHOLOGIJSKOG ISTRAIVANJA

1. SAMOOPAANJE (introspekcija)

- Sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa

- Glavna metoda potkraj prolog stoljea, kad se poela razvijati moderna psihologija

- Vrijednost ove metode je ograniena zbog:

a) samoopaanje moe izmijeniti doivljavanje, a neki se doivljaji ne mogu istodobno doivljavati i opaati

b) rijei su esto neprikladne i nedovoljne za opis doivljaja

c) ispituju se subjektivne pojave, pa se dovodi u pitanje kako je pomou ovakve metode mogue izgraditi objektivnu znanost

- Kritika je opravdana, no ova metoda moe upotpuniti spoznaje do kojih dolazimo objektivnim opaanjem

- Bihevioristi su odbacili samoopaanje kao znastvenu metodu

2. OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA - esto se koristi za prouavanje ivotinja, u djejoj i socijalnoj psihologiji

- opaa se ponaanje tamo gdje se ono dogaa

- Vano je da prisutnost opaaa ne utjee na ponaanje promatranih (kako?)

Nedostaci:

1. Dugotrajno i mukotrpno, osobito ako se ponaanje rijetko dogaa

2. Rezultate opaanja je teko verificirati

3. Ne mogu se mijenjati uvjeti, pa je teko odrediti uzroke i posljedice ponaanja

3. ANKETNO ISPITIVANJE- Koristimo ga kada je teko opaati ponaanje ili saznati neposredno doivljavanje ispitanika + miljenja ljudi o raznim politikim i socijalnim pitanjima

- ANKETA ( skup postupaka pomou kojih se pobuuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se saznali podaci o njihovu ponaanju, stavovima, miljenjima, preferencijama, interesima...

(pitanja: jednostavna, jasna, nedvosmislena, nesugestivna (pismeno-upitnik ili usmeno-intervju) postavljaju se paljivo izabranom uzorku koju mora biti reprezentativan za populaciju koja se prouava

(Rezultate koje daje ovise o iskrenosti ispitanika i o njihovoj sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja

4. PROUAVANJE SLUAJA- Temeljito prouavanje jednog ili vie pojedinaca (sluajeva) da bi doli do nekih opih spoznaja

- S. Freud ( cijela psihoanalitika teorija

- Prve spoznaje o funkcijama pojedinih podruja mozga

- Neke pretpostavke o kognitivnim mogunostima ivotinja

- Mogunost generalizacije je ograniena, pa su potrebne druge metode

5. KORELACIJSKA METODA-mjerenje vie karakteristika jedne vee skupine ljudi i ispitivanje koliko su te karakteristike povezane (pr.visina i teina uenika u razredu, jesu li te karakteristike povezane?)

KOEFICIJENT KORELACIJE veliina povezanosti izmeu dvije karakteristike, moe se kretati u rasponu od -1 do +1

Kada dvije karakteristike nisu povezane korelacija izmeu njih e iznositi 0; ukoliko je korelacija razliita od 0, tada moemo rei da su one povezane

Korelacija +1 maksimalna pozitivna povezanost, korelacija -1 maksimalna negativna povezanost (pr. Na visini i teini uenika)

-korelacijska su istraivanja vrlo vana jer omoguuju PREDVIANJE (pr. Korelacija inteligencije i kolskih ocjena) ( bitno je zapamtiti da i negativne i pozitivne korelacije omoguuju predvianje u jednakoj mjeri, vana je veliina korelacije

-korelacija nam govori da su neke stvari povezane, no ne govori nam zato su one povezane

GRANICE PSIHOLOGIJE KAO ZNANOSTI

MISTINI FENOMENI za koje javnost pokazuje veliko zanimanje.

Psiholozima se zamjera nedovoljno bavljenje njima

Provjera mistinih fenomena za sada ostaje bezuspjena.

-Razlog: Osjetljivost u kolebanju MEDIJA. (Ne mogu uvijek, pogotovo u kontroliranim uvjetima istraivanja, iskazati svoje mogunosti.

Parapsiholoki (mentalni) fenomeni: telepatija, vidovitost, gledanje na daljinu, sjeanja iz prolih ivota, opsjednutost...

Milgramov eksperiment

Stanley Miligram, 1962., USA

Volonteri su pozvani sudjelovati u psiholokom pokusu.

Kod eksperimenta su se navodno trebale testirati sposobnosti uenja i pamenja uenika.

Zapravo se eksperiment obavlja na uitelju.

Uitelj ueniku, pod nadzorom znanstvenika, ita pitanja, na koja uenik odgovara pritiskom na gumb.

Uenik je, u susjednoj sobi, svezan za stolicu i moe komunicirarati sa uiteljem samo nakon kazne.

Uitelj treba uenika nakon svakog pogrenog odgovora kazniti sa elektrookom od 15V pa do 450V zavrno.

Pokus je izveden u namjeri objanjenja jedne od najveih katastrofa u svjetskoj povijesti: KONCENTRACIJSKI LOGORI II. svjetskog rata gdje su mueni idovi, homoseksualci, robovi i neki od najveih neprijatelja drave, od strane Nacista.

Mnogi ratni zloinci tvrdili su da nisu odgovorni za zloine jer su izvravali zapovijedi viih sila.

Iz injenice da uitelj ima samo dva eventualna rjeenja, proizlazi mogunost mjerenja postupka ispitanika u postotcima.

U SAD je 65% ispitanika bilo spremno izloiti uenika naponu ak i do 450V, samo zbog poslunosti znanstveniku.

Znai da je samo 35% ispitanika bilo spremo odbiti poslunost znanstveniku za dobrobit uenika.

98% posto ispitanika bilo je uvjereno u istinitost pokusa, da se uenik zaista izlae struji.

15% ispitanika razmatralo je mogunost da je uenik mrtav

70% mislilo je da je uenik bez svijesti

10% mislilo je da proivljava teke fizike patnje

Samo 5% mislilo je da se ueniku nita nije dogodiloSamo 2% uitelja bilo je spremno sami postati uenik70% ispitanika nije se osjealo krivim, jer su mislili da institut zna to radi.

Etika pitanja pokusa

Pokus kao ovakav u veini drava svijeta danas ne bi bio odobren.

Etika danas zamjera Miligramu ne-etinost ovog pokusa, zbog izlaganja jakoj psihikoj patnji sudionika i mogunosti trajnih posljedica.

Psiholozi slijede brojne etike standarde(namjera im je promicati dostojanstvo pojedinca, snaiti ljudsku dobrobit i odrati znanstveno potenje

(nee se upotrebljavati metode ili postupci koji su tetni za sudionike

Svaki pojedinac danas mora dati i svoj pristanak na sudjelovanje u istraivakom programu.

Ta mogunost oito daje pojedincima osjeaj kontrole i smanjuje stres od sudjelovanja.

Podatci o sudionicima danas su povjerljivi.

Etiki standardi u nekoj mjeri ograniavaju vrste istraivanja koja se mogu provesti

Npr.: Utjee li nasilje nad djetetom na njegov psihiki razvoj u odrasloj dobi?

Trebalo bi provesti istraivanje na nain:-prvu skupinu djece izlaemo nasilju,-dok drugu (kontrolnu) skupinu ne maltretiramo.

Takvo istraivanje se i ne razmatra provesti zbog ne-etinosti i ljudskih prava.

Mnogi eksperimenti ne mogu se provesti bez zavaravanja sudionika.Psiholozi mogu koristiti varanje samo kada istraivanje ne bi moglo biti provedeno bez toga, kada vjeruju da dobrobit istraivanja premauje potencijalnu tetu.Od istraivaa koji je koristio zavaravanje zahtijeva se iscrpno ispitivanje sudionika nakon istraivanja(pomae eliminiranju pogrenih dojmova i straha vezanog uz istraivanje

ISTRAIVANJA NA IVOTINJAMA

esto se koristi kada se istraivanje ne moe provesti na ljudima.

Eksperimenti o djelovanju ranog odvajanja od majke obavljeni su na majmunima(takva su istraivanja pomogla psiholozima istraiti stvaranje veze privrenosti roditelja i djeteta

Psiholozi koji su prouavali rad mozga razorili su dijelove mozga kod laboratorijskih ivotinja , prouavali su njihov utjecaj na ponaanje

npr.: lezija jednog dijela mozga uzrokovat e kod takora pretjerano hranjenje

lezija na drugom mjestu uzrokovat e naglu dijetu

(rezultati su generalizirani na ljude s ciljem pronalaska rjeenja za poremeaje hranjenja

Psiholozi moraju slijediti naelo po kojemu se ivotinjama moe nanositi teta samo ako nema druge mogunosti i ako se vjeruje da e korist od istraivanja opravdati tetu

DOMAA ZADAA: Opravdanost Harlowljevih eksperimenata

2 grupe:

1. treba osmisliti to vie argumenata koji govore u prilog eksperimentiranju na ivotinjama;

2. osmisliti to vie argumenata protiv eksperimentiranja na ivotinjama

IVANA STANICA I IVANI SUSTAV

ivano tkivo graeno je od ivanih stanica i glija stanica te mnogo krvnih ilica (kapilara)

ivani sustav - osnovna graevna jedinica je ivana stanica

Glija stanice obavljaju pomone funkcije: uvruju ivano tkivo, sudjeluju u prehrani ivanih stanica...

ivana stanica=NEURON (graevne jedinice ivanog sustava)

-sastoji se od tijela i izdanaka te je obavijena polupropusnom membranom

-tijelo sadri citoplazmu i staninu jezgru

-stanina tijela grade tzv. sivu masu ivanog sustava

-2 vrste izdanaka: DENDRITI i AKSON (snopovi izdanaka ivanih stanica ine tzv. bijelu masu ivanog sustava)

DENDRITI: ima ih vie, krai su od aksona, primaju poruke iz osjetila ili drugih ivanih stanica te ih prenose putem tijela stanice na akson

AKSON: poinje na staninom tijelu, prenosi poruke s jedne ivane stanice na druge, ili na izvrne organe (miii i lijezde)

( moe biti obavijen mijelinskom ovojnicom takvi aksoni bre prenose informacije kroz vlakno

( na zavretku se grana u vie tankih nastavaka, na kraju svakog je zavrni vori (sadri neuroprijenosnike/neurotransmitere koji omoguuju prijenos poruka s jedne ivane stanice na druge stanice)

VRSTE NEURONA:

AFERENTNI (SENZORNI) NEURONI ivane stanice koje prenose poruke iz osjetila u kraljeniku modinu ili mozak (npr. Netko vam stane na nogu, to registriraju receptori, onda se ta informacija prenosi u kraljeniku modinu i mozak aferentnim neuronima, uz taj proces je vezan va doivljaj boli)

EFERENTNI (MOTORNI) NEURONI motorike ivane stanice koje prenose poruke iz kraljenike modine ili mozga u izvrne organe (miie, lijezde) (npr. Pomaknemo nogu i ponemo poskakivati)

IVANI IMPULSI I NJIHOVO IRENJE

Podraljivost (iritabilnost) jedno od najizraenijih svojstava ivane stanice ( iv. stanica na podraaj odgovara specifinim elektrokemijskim promjenama od kojih je posebno vaan nastanak ivanog impulsa

IVANI IMPULS kratkotrajne elektrine promjene na membrani ivane stanice kojima se poruke, preko aksona, prenose iz jednog dijela ivanog sustava u drugi, iz osjetila u ivani sustav, te iz ivanog sustava u izvrne organe

SINAPSA mjesto na kojem se zavrni vori jedne ivane stanice prislanja na membranu druge stanice (najee izmeu aksona jedne i dendrita ili staninog tijela druge stanice)

NEUROTRANSMITERI

-kemijske tvari; veu se za receptore

-najpoznatiji su:

1. acetilkolin (kontrolira kontrakcije miia-pr.otrov kurare)

2. noradrenalin(ukljuen u opu pobuenost, uenje, pamenje, hranjenje, ubrzava rad srca-poremeaji raspoloenja),

3. dopamin(ukljuen u voljne pokrete, uenje, pamenje, emocio. uzbuenje - Parkinsonova bolest-nedostatak, shizofrenija-vie receptora),

4. serotonin(ukljuen u emocio.pobuenost i spavanje-tjeskoba, nesanica)

5. endorfini (prirodni analgetik)

ORGANIZACIJA I FUNKCIJA IVANOG SUSTAVA

mozak, kralj.modina

SIMPATIKI PARASIMPATIKI

ivani sustav je mrea ivanih stanica koje alju, prenose i primaju informacije vezane za organizam ili njegovu okolinu.

ivani sustav se na osnovi smjetaja pojedinih dijelova moe podijeliti na: sredinji i periferni.

SREDINJI IVANI SUSTAV

Dio ivanog sustava koji upravlja radom svih dijelova tijela ovjeka.

Smjeten je unutar kraljenice i lubanjskih kostiju, a sastoji se od mozga i kraljenike modine.

U sklopu mozga nalaze se 3 vee cjeline: modano deblo, mali mozak i veliki mozak.

PERIFERNI IVANI SUSTAV

Sredinji ivani sustav povezan je ivcima s ostalim dijelovima tijela, periferijom.

Iz mozga se odvaja 12 parova modanih ivaca, a iz lene modine 31 par lenomodanih ivaca koji se granaju po cijelom tijelu i ine periferni sustav.

ivana vlakna koja povezuju osjetne organe sa sredinjim ivanim sustavom nazivaju se senzorika vlakna, a vlakna koja povezuju sredinji ivani sustav s miiima zovu se motorika vlakna.

U njega se takoer ubrajaju:

a)manje nakupine ivanih stanica koje se nalaze izvan sredinjih dijelova

b)izdanci ivanih stanica koji povezuju sredinji ivani sustav s raznim strukturama na periferiji (osjetila, miii, lijezde)

Podjela perifernog ivanog sustava:

a) somatski ivani sustav u interakciji je s vanjskom okolinom, u vezi je s osjetilima i skeletnim miiima

Aferentni ivci provode osjetne impulse iz koe, miiau centralne strukture, a eferentni ivci vode motorike impulse do miia u dijelu tijela koje elimo pokrenuti, npr. kada dignemo ruku u zrak

Kontrolira voljne pokrete.

b)vegetativni ili autonomni ivani sustav: povezan je s unutarnjim organima pa omoguuje regulaciju procesa koji su nuni za ivot

Aferentni ivci provode impulse iz unutranjih organa u SS, a eferentni ivci provode motorike impulse iz SS u unutranje organe.

Upravlja radom miia koji su izvan nadzora nae volje (rad srca, krvne ile, crijeva)

Vegetativni ili autonomni ivani sustav obuhvaa:

1)simpatiki (simpatikus): ubrzava rad srca, ubrzava i produbljuje disanje, povisuje tlak... Tako organizmu omoguuje razvijanje energije i hranjivih tvari. Kada igramo npr. nogomet miii pojaano rade ili kad smo ljuti ili prestraeni djeluje simpatikus

2)parasimpatiki (parasimpatikus): usporava rad srca, usporava disanje, smanjuje krvni tlak. U organizmu se stvaraju zalihe energije. Kad smo oputeni i odmaramo se djeluje parasimpatikus.

DOMAA ZADAA: Mogu li se funkcije vegetativnog (autonomnog) ivanog sustava voljno mijenjati? Objasni!

SREDINJI IVANI SUSTAV

KRALJENIKA MODINA (MEDULLA SPINALIS)

Graa: Sredinji dio kraljenike modine ine tijela ivanih stanica(siva masa kraljenike modine).

Oko sredinjeg dijela je bijela tvar koju ini niz snopova ivanih vlakana to povezuju osjetila i izvrne organe na periferiji sa strukturama u sredinjem ivanom sustavu.

U sredinjem kanalu kraljenice smjetena je lena modina, duga 40-50 cm. Protee se sve do drugog slabinskog kraljeka, a odatle se nastavlja kao snop ivaca nalik konjskom repu. Debela je 1, 5-2 cm, a na krajevima je neto deblja.

Funkcija:

1. Provodna - Kroz modinu impulsi iz osjetila smjetenih u trupu i udovima provode u vie dijelove sredinjeg ivanog sustava. Isto tako se kroz nju ivani impulsi iz razliitih dijelova sredinjeg ivanog sustava provode u miie.

2. Refleks - Refleks je najbri odgovor naeg tijela na podraaj. To je pokret kojeg nismo svjesni. Svijest o tome da se neto dogodilo javlja se tek nakon zavrenog pokreta.

Impuls velikom brzinom putuje osjetilnim vlaknom u lenu modinu gdje se iz stranjeg roga sive tvari prebacuje u prednji rog sive tvari, a odatle se pokretakim ivanim vlaknom vraa do miia. Mii stezanjem obavlja pokret. Put kojim ide impuls zovemorefleksni luk.

Osnovna je uloga refleksa zatita organizma od tetnih utjecaja okoline, ali i usklaivanje rada pojedinih organa

MODANO DEBLO (TRUNCUS CEREBRI)

Modano deblo je podijeljeno na stranji mozak i srednji mozak. Stranji mozak (PRODULJENA MODINA I MOST) je nastavak kraljenine modine. Sadri mreu neurona koji predstavljaju sredita za kontrolu ivotno vanih funkcija, kao to su disanje i krvni tlak. Srednji mozak sadri skupine neurona, od kojih svaka upotrebljava odreeni tip kemijskog glasnika, ali svaka od njih alje svoje aksone u modane polutke.Kroz cijelo deblo prolaze snopovi vlakana koja kraljeniku modinu povezuju s mozgom. Sredinom modanog debla (od stranje granice produljene modine do prednje granice srednjeg mozga) protee se ivana struktura koja se naziva retikularnom formacijom (sloena mrea graena od oko 100 sitnih jezgara (jezgre sudjeluju u raznim funkcijama-regulaciji spavanja, panje, pokreta, srani, dini refleksi)

U modanom deblu su smjeteni centri za spavanje.

MALI MOZAK (CEREBELLUM)Smjeten je sa stranje strane modanog debla. Omoguuje odravanje ravnotee tijela, regulira tonus miia i sudjeluje u izvoenju svih pokreta.

Mali mozakje smjeten u stranjoj lubanjskoj jami, potpuno odvojen od donje plohevelikog mozga.

FUNKCIJE MOZGOVNE KORE

Kora velikog mozga je dio ivanog sustava koji se tijekom evolucije najkasnije razvio.

Ona je odgovorna za odvijanje najsloenijih psihikih procesa kao to su miljenje i govor.

Naborana je kod ovjeka, to omoguuje poveanje povrine modane kore bez poveavanja ukupnog volumena mozga.

Veliko udubljenje kod naboranog mozga zove se FISSURA (pukotina) dijeli modane hemisfere.

Ima 3 podruja: SENZORNO, MOTORNO I ASOCIJATIVNO.

1. SENZORNA PODRUJA - U njih stiu ivani impulsi iz osjetila, u njima nastaju osjeti.

Oni nam omoguuju spoznavanje onoga to se zbiva u naoj okolini

Podruja odgovorna za obradu informacija primljenih preko receptora za:

VID smjetena su u zatiljnom renju (stvaranje slike)

SLUH u sljepoonom renju

DODIR, HLADNO, TOPLO I BOL u tjemenom renju

NJUH u eonom renju

2. MOTORNA PODRUJA - Smjetena su u stranjem dijelu eonog renja.

Iz tih podruja odlaze ivani impulsi u miie to omoguuje nastanak pokreta

Za razliku od refleksnih i automatskih pokreta kojima upravljaju nii dijelovi ivanog sustava, kora velikog mozga upravlja voljnim pokretima

3. ASOCIJATIVNA PODRUJA - Smjetena su u eonom renju i na granici izmeu tjemenog, zatiljnog i sljepoonog renja.

- programira se i kontrolira cjelokupno ponaanje pojedinca, planiranje i donoenje odluka

- povezuje informacije koje smo dobili preko razliitih osjetila u jedinstven doivljaj

-omoguuju i pamenje primljenih informacija

- mogunost orijentacije u prostoru

- odvija se niz sloenih psihikih procesa (uenje, pamenje, miljenje)

Informacije primljene posredovanjem osjetila obrauju se najprije u pojedinim senzornim podrujima, a zatim integriraju u asocijativnim podrujima na granici izmeu tjemenog , zatiljnog, i sljepoonog renja. Iz tog podruja informacije odlaze u asocijativna podruja u eonim renjevima, u kojima se donosi odluka kako e se reagirati na primljene informacije. I na kraju u skladu s tom odlukom u motornim podrujima se stvaraju programi na osnovi kojih se preko motornih ivanih putova ivani impulsi odvode u pojedine miie.

DOMAA ZADAA to je to frenologija?

PSIHOFIZIKA

GUSTAV T. FECHNER - Otac psihofizike zbog svojih sustavno provedenih pokusa i teorijskih doprinosa.

PSIHOFIZIKA podruje psihologije koje se bavi odnosom izmeu objektivno mjerljivih karakteristika podraaja i osjeta koje oni izazivaju.

OSJET doivljaj koji nastaje djelovanjem podraaja na osjetne organe.

Osjeti se meusobno razlikuju po:

1. Modalitetu prema osjetnim organima (vidni, sluni)

2. Kvaliteti unutar modaliteta, razlikovanje po sadraju (plava boja, visoki ton)

3. Intenzitetu kolika je veliina podraaja

OSJETNI PRAGOVI

APSOLUTNA OSJETLJIVOST funkcionalna razina osjetnog sustava indicirana veliinom apsolutnog limena (praga)

OSJETILOPODRAAJRECEPTORILIMEN

VIDElektromagnetska energijatapii i unjii u retiniPlamen svijee na 55km u jasnoj, tamnoj noi

SLUHTlak zvunih valovaDlakaste stanice na bazilarnoj membraniKuckanje sata na 6m u tihoj sobi

OKUSKemijske tvari rastopljene u sliniOkusni pupoljci na jeziku i u ustima1 ajna liica eera rastopljena u 7,5l vode

NJUHKemijske tvari u zrakuReceptorske stanice u gornjem dijelu nosne upljine1 kapljica parfema rasprena u kui (1:500mil)

DODIRMehaniki pomak ili tlak na koiivani zavreci u koiKrilo muhe koje padne na kou lica s udaljenosti od 1cm

APSOLUTNI LIMEN najmanji intenzitet podraaja koji je tek dovoljan da izazove osjet, koji se detektira u 50% sluajeva, mjera apsolutne osjetljivosti nekog osjetnog sustava

DIFERENCIJALNA OSJETLJIVOST funkcionalna karakteristika osjetnog organa koja se odnosi na sposobnost razlikovanja dva istovrsna podraaja po intenzitetu

DIFERENCIJALNI LIMEN ona najmanja razlika u intenzitetu izmeu dva podraaja koja je tek dovoljna da se razlikuju osjeti izazvani tim podraajima i detektiraju se u 50%sluajeva, mjera diferencijalne osjetljivosti

ERNST H. WEBER - Bavio se ispitivanjem diferencijalne osjetljivosti

WEBEROV ZAKON uvijek se za odreeni postotak treba pojaati intenzitet ili promijeniti kvalitetu podraaja da bi se opazila razlika

Pr. Pri odreivanju razlike u teini dva utega Weberova konstanta je 2% (na uteg od 1kg treba dodati 20g, a na uteg od 10kg treba dodati 200g da bi se primijetila razlika) ti omjeri su toni samo za srednje intenzitete podraaja

OSJETNI SUSTAVI

RECEPTOR osnovni dio svakog osjetnog sustava, osjetilna stanica koja podraajnu energiju kodira u elektrokemijsku aktivnost - tako kodirana informacija se prenosi do dijelova mozga zaduenih za dekodiranje - proces dekodiranja dovodi do OSJETA

PODJELA RECEPTORNIH SUSTAVA

1. Prema smjetaju osjetnog organa

EKSTEROCEPTORI povrina koe i sluznica (blizinska osjetila); oi, ui, nos (daljinska osjetila)

PROPRIOCEPTORI u lokomotornom aparatu, u vestibularnom dijelu uha (za pokretanje i odravanje ravnotee)

INTEROCEPTORI u unutranjosti organizma (dini, probavni, spolni organi); za odranje homeostaze i reprodukciju

2. Prema vrsti energije koja pobuuje receptorske stanice

ELEKTROMAGNETSKI u unjiima (razlikovanje boja) i tapiima (razlikovanje svjetline)

KEMORECEPTORI promjene u kemijskom sastavu okoline (njuh) i tekuina u prvom dijelu probavnog sustava (okus)

TERMORECEPTORI svjesni osjet promjene temperature receptori za toplo i hladno

MEHANOCEPTORI najbrojniji

3. Prema procesima adaptacije na podraaje

TONIKI RECEPTORI ne adaptiraju se, omoguuju odravanje ravnotee i orijentaciju u prostoru

FAZIKI RECEPTORI podloni adaptaciji

OSJETNA ADAPTACIJA

Procesi s pomou kojih postajemo osjetljiviji na podraaje slabije jaine, a manje osjetljivi na podraaje relativno stalne jakosti

SENZIBILIZACIJA (poz.adaptacija) proces postajanja osjetljivijim na podraivanje (pr. U kinu)

DESENZIBILIZACIJA (neg.adaptacija) proces postajanja manje osjetljivim na podraivanje (pr. ivot u gradu)

PERZISTENCIJA OSJETA kad prestane djelovanje podraaja, osjet traje jo neko vrijeme = PAOSJETI

DOMAA ZADAA Napisati bar 5 zanimanja kod kojih je vana apsolutna osjetljivost i bar 5 zanimanja kod kojih je vana diferencijalna osjetljivost.

SPAVANJE

Centri za spavanje su smjeteni u MODANOM DEBLU.

I tijekom spavanja su modane stanice aktivne, te se njihova elektrina aktivnost mjeri pomou elektroencefalografa (EEG) registrira se kao valovi (sa frekvencijom i amplitudom).

Tijekom spavanja se izmjenjuju 2 osnovne vrste spavanja:

1. NON REM SPAVANJE - prvo razdoblje spavanja koje nije praeno brzim pokretima oiju.

usporeni rad srca i disanje, snien krvni tlak i tjelesna temperatura, modani valovi su polagani s velikom amplitudom (delta valovi)

prvih 60-90 minuta spavanja

2. REM SPAVANJE - nepravilni rad srca, disanje i krvni tlak, oputeni miii, brzi pokreti oiju, velika frekvencija valova s malom amplitudom.

gotovo uvijek popraeno sanjanjem

ove faze postaju sve ee i due kako se pribliava jutro

traje oko 15-20 minuta (tijekom noi sanjamo oko 2 sata)

spavai mogu vrlo vjerno opisati svoje snove ako ih probudimo u REM fazi, ako proe samo 5 minuta sjeanje je maglovito, a nakon 10 minuta vie se niega ne sjeaju

ZATO SPAVAMO?

NON-REM spavanje slui oporavku organizma. REM spavanje pospjeuje pamenje.

Spavai koji su bili liavani REM spavanja, postajali su sve tjeskobniji, razdraljiviji, agresivniji, teko su se koncentrirali, imali su halucinacije - zakljuak: u mozgu postoji sustav koji regulira ponaanje vezano uz porive (glad, spolni nagon, agresivnost), a tokom sna se obino prazni; ako se to poremeti, do nekontrolirane REM aktivnosti dolazi u budnom stanju.

KVALITETA I KVANTITETA SNA ODREENA JE:

- vremenom kada se odlazi spavati

- vremenom od lijeganja do usnivanja

- brojem i vremenom buenja tijekom sna

- vremenom konanog jutarnjeg buenja

- uestalou i trajanjem dnevnog sna

- hranom te konzumiranjem alkohola, lijekova, kofeina, nikotina

POREMEAJI SPAVANJA:

1. NARKOLEPSIJA

Karakterizirana pretjeranom pospanou tijekom dana, esto s naglim gubitkom tonusa miia (katapleksija), paralizom spavanja te s hipnagognim fenomenima (vidne i slune halucinacije).

2. SOMNABULIZAM (hodanje u snu)

ovjek koji hoda u snu zapravo spava, ali izvodi razne mehanike pokrete, kojih se ne sjea kad se probudi.

KAKO TUMAITI SNOVE?

Snovi mogu biti ugodni, ali i zastraujui, nelogini.

Znanstveno tumaenje - u REM spavanju su aktivne stanice u modanom deblu, iz njih impulsi odlaze u koru i tamo pobuuju pojedina podruja (za pamenje, stvaranje predodbi, emocije) kora te impulse slae u smislenu cjelinu

PSIHOANALIZA - snovi dolaze iz nae podsvijesti i oznauju nae potisnute misli i elje. S obzirom da za vrijeme spavanja slabi budnost naeg straara Superega, snovi su prilika za njihovo ispunjenje.

- svi simboli su sluajni, osim seksualnih simbola (toranj ili tap je simbol muke seksualnosti, a kua ili ocean enske)

Zaboravljanje snova objanjava naim sramom pred tim iracionalnim i zloinakim porivima koje izraavamo.

NONE MORE- FREUD none more su neuspjeli snovi

- spava se budi jer su njegove misli tako zastraujue da mora pokrenuti svjesne obrambene mehanizme i staviti ih pod kontrolu

- rekao je da ljudi imaju sadistike i mazohistike elje koje stvaraju veliku tjeskobu, ali da su to ipak elje koje san zadovoljava, iako ih se drugi dio nas boji

VIKEND SPAVANJE - Nagla promjena rutine spavanja ima dramatino djelovanje na hipotalamus koji je odgovoran za balansiranje hormona koji mogu potaknuti glavobolju. Sa spavanjem je najbolje drati se ustaljenog rasporeda. Ako ste umorni, umjesto da prespavate jutro, radije odspavajte malo poslije ruka.

RASPRAVA - Ako biste mogli ustati iz kreveta onda kad poelite, ostati budni koliko elite i otii spavati kad vam se spava, koliko bi se taj ritam razlikovao od onoga po kojem sad ivite?

SUSTAV LIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM

HORMONI

Tvari koje se izluuju iz lijezda s unutarnjim izluivanjem ili endokrinih lijezda.

lijezde hormone izluuju ravno u krvotok.

Preko krvi hormoni dolaze u stanice tijela.

Kontroliraju metabolike procese u organizmu.

Mogu utjecati na funkciju ivanih stanica u mozgu i djelovati na niz psihikih procesa.

1. Epifizailipinealna lijezda- malaendokrina lijezdaumozgu, locirana izmeu modanih hemisfera. Kod ovjeka ova lijezda je veliine zrna graka. Epifiza luimelatoninkoji regulira budnost i spavanje. Kod ivotinja je zaduen za ponaanje, rast krzna i zimski san.

2. Guteraa(pankreas) - lijezda smjetena ispod eluca, posebna po tome to ima vanjsko i unutarnje luenje:

unutarnjim luenjemukrvlui hormoneinzuliniglukagonkoji reguliraju razinueeraukrvi.

vanjskim luenjemona lueienzimeamilazu i lipazu (koji slue za otapanje masti), sudjeluje ukemijskojrazgradnjihranedo molekulakoje se mogu upiti u krv.

3. Timusiliprsna lijezda - nalazi se u gornjem dijeluprsnog koa. Timus je sredinji organimunolokog sustava. Kodnovoroenadii djece je dobro razvijen, dok poslijepubertetadolazi do njegoveinvolucijei pretvaranja u masno tijelo.

4. Hipofiza smjetena u mozgu

- hipotalamus utjee na rad

-utjee na sve lijezde

-glavna endokrina lijezda

-hormoni:tireotropin(rad titnjae),adrenokortikotropin(kore nadbubrene lijezde),hormon rasta(gigantizam,patuljast rast,pamenje) i gonadotropin(spolnih lijezda)

5. titnjaa - smjetena ispod grkljana,s obiju strana dunika

hormon:tiroksin(regulira brzinu metabolikih procesa u stanicama)

nedostatak tiroksina:kretenizam(mentalna retardacija i patuljast rast)

6. Nadbubrene lijezde - smjetene iznad bubrega

2 dijela : sr i kora

sr:hormoni adrenalin(ubrzava rad srca,poveava krvni tlak) i noradrenalin(slian uinak,poveana aktivnost simpatikusa)

kora:skupina hormona kortikosteroidi(reguliraju metabolizam minerala,ugljikohidrata,proteina itd.)

poremeaji u izluivanju kortikosteroida:bolesti

7. Spolne lijezde jajnici (ovariji) i testisi

Jajnici(ovariji)-izluuju enske spolne hormone(estrogen i progesteron).

Testisi- izluuju muke spolne hormone a glavni je testosteron.

Djeluju na oblikovanje primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika.

Djeluju na pojedina podruja u mozgu(hipotalamus).

Odgovorni za regulaciju seksualnog ponaanja.

VELIKI MOZAK

sastoji se od dvije polutke ( upravljaju suprotnom stranom tijela )

* Lijeva strana hemisfere - matematike, verbalne sposobnosti

* Desna strana hemisfere - prostorne, umjetnike sposobnosti

Uzduna brazda dijeli hemisfere

na povrini velikog mozga je tanki sloj tijela ivanih stanica (Kora velikog mozga (kod ljudi je naborana)

Razlikujemo 4 dijela koja se nazivaju renjevima

uto eoni (frontalni), zeleno tjemeni (parijentalni), plavo zatiljni (okcipitalni), crveno sljepooni (temporalni)

Dijelovi velikog mozga :

1. Talamus

2. Limbiki sustav s hipotalamusom

3. Kora velikog mozga

TALAMUS

Nalazi se na vrhu modanog debla.

Graen od niza jezgara ( oko 35).

Do talamusa se prenose ivani impulsi iz svih osjetila, uz iznimku njuha.

Iz talamusa impulsi odlaze u razliita podruja kore velikog mozga,gdje nastaju osjeti.

Neka podruja talamusa povezana su s retikularnom formacijom i u suradnji s korom velikog mozga omoguuju odabir samo onih informacija koje su u pojedinom trenutku vane.

Isto tako postoje veze izmeu talamusa i prednjih dijelova kore velikog mozga i limbikog sustava to je vano za regulaciju uvstava.

LIMBIKI SUSTAV

Obuhvaa niz struktura koje su smjetene s unutarnje strane svake polutke i okruuju talamus (limbic = rubni).

Ima vanu ulogu u nastanku uvstva,posebice straha i srdbe, ukljuen u regulaciju ponaanja vanih za opstanak (bijeg, borba, hranjenje, seks.ponaanje).

U njemu su smjetena tzv. podruja nagrade.

U limbiki sustav ubraja se i struktura hipokampus ( ukljuen u procese pamenja.

HIPOTALAMUS

Smjeten ispod talamusa.

Povezan sa hipofizom glavnom lijezdom s unutarnjim izluivanjem.

Upravlja vitalnim autonomnim funkcijama tj, regulira : krvni tlak, temperaturu tijela, metabolizam, tjelesne tekuine, emocionalne reakcije (ljutnja,strah, bol).

Nadzire funkcije kao to su uzimanje hrane i regulira otputanje hormona vanih za spolne funkcije.

DOMAA ZADAA to se dogaa kad lijeva i desna polovica mozga ne mogu suraivati? (knjiga str. 33)

VIDNO OSJETILO

OKO periferni dio osjetnog sustava za vid.

- sastoji se od dva podsustava:

1. Optiki usmjerava svjetlosne zrake na mrenicu

2. Receptorni pretvara svjetlosnu energiju u ivane impulse

OPTIKI SUSTAV - Svjetlosne zrake prolaze kroz ronicu, zatim kroz zjenicu, a lea ih fokusira na mrenicu, gdje se nalaze receptorne vidne stanice (TAPII I UNJII)

UNJII - Smjeteni u sredinjem dijelu mrenice, FOVEI.

Manje su osjetljivi na razinu svjetla, ali se njima bolje razlikuju strukture, bolja je otrina vida i bolje se razlikuju boje. CENTRALNIM VIDOM utvrujemo to se dogodilo ( rekognicija

TAPII - Smjeteni izvan sredinjeg dijela mrenice. Osjetljiviji su na intenzitete svjetla. Omoguuju nam crno bijelo gledanje.PERIFERNIM VIDOM detektiramo da se neto dogodilo (detekcija).

ADAPTACIJA NA TAMU prilagodba na slabije svjetlo, pr. U kinu

PASLIKA zaostao vidni doivljaj izazvan podraajem koji je uklonjen.

Oko 90% informacija na koje obraamo panju primamo vidom, ostatak informacija uglavnom dobivamo slunim modalitetom.

Postoje 4 primarne boje: plava, zelena, crvena, uta (druge boje doivljavamo kao mjeavinu vie boja).

3 DIMENZIJE SVJETLA :

1. BOJA, TON odreuje ju valna duljina elektromagnetskog zraenja

2. SATURACIJA zasienost boje oznaava istou ili punou boje (roba nakon pranja izgleda isprano, bljee, manje zasieno)

3. SVJETLINA BOJE odreena je koliinom svjetla koju neka povrina reflektira

SLJEPOA ZA BOJE:

TRIKROMAT osoba koja ima normalan vid za boje, moe razlikovati boje vidnog spektra

MONOKROMAT osoba koja je potpuno slijepa za boje, osjetljivi su samo na svijetlo-tamno

DIKROMAT osoba koja je djelomino slijepa za boje

SLUNO OSJETILO

Ljudsko sluno osjetilo je razmjerno dobro razvijeno, pogotovo za raspon frekvencija glasova ljudskog govora, 80-1100Hz.

ZVUK nastaje kad mehaniki poremeaj izazove vibracije zraka koje se u obliku krugova prenose kroz medij

Pri sluanju je najvanije odrediti visinu (odreuje frekvencija, Hz) i glasnou (odreuje amplituda zvunog vala, dB) tonova, te gdje je izvor zvuka.

VANJSKO UHO prenosi zvuk do bubnjia

SREDNJE UHO pojaava zvuni tlak, vibracije; eki, nakovanj i stremen prenose zvuk u unutarnje uho

UNUTARNJE UHO titraji u njemu prenose zvuk na sluni ivac

KONDUKTIVNA GLUHOA posljedica oteenja struktura u srednjem uhu, est u starijih osoba, pomau sluna pomagala

SENZORIKONEURALNA GLUHOA posljedica oteenja struktura u unutarnjem uhu, najee gubitka slunih dlaica ili oteenja slunog ivca, pomau implantati (umjetne punice)

OSJETILO ZA DODIR

Pomou koe mogue je razlikovati razliite vrste osjeta: dodir, pritisak, toplo, hladno, bol

Dodirni osjeti nastaju razliitim oblicima pritisaka i deformacije koe.

Daje informacije o teksturi, vrstoi, teini, temperaturi

Razliiti dijelovi tijela su nam nejednako osjetljivi na dodir (jagodice prstiju su osjetljivije od podlaktica).

Za osjet dodira vana je i okolna temperatura kad nam je hladno, mehanoreceptori postaju manje osjetljivi.

I temperatura predmeta utjee na percepciju teine (hladnije je tee, jer se receptori za pritisak aktiviraju i temperaturnim podraivanjem).

OSJET NJUHA

Njuh i okus kemijski su osjeti.

Njuni receptori nalaze se u gornjoj nosnoj upljini.

1. mirise ugodne i privlane njune doivljaje

2. smradove neugodne i odbojne njune doivljaje

OSJETILO OKUSA

Okusni se receptori nalaze na jeziku i grupirani su u okusnim pupoljcima

Tek hrane ine njezin okus i miris pr. Jabuka i luk imaju isti okus, ali je njihov tek drugaiji zbog mirisa i drugih kvaliteta tih namirnica

OSTALI OSJETI

KINESTETIKI OSJETI - osjeti koji daju informacije o poloaju i pokretima glave i udova u odnosu prema tijelu.

Receptori se nalaze u miiima, zglobovima, tetivama i koi.

OSJETNI ORGANI U VESTIBULARNOM APARATU U UNUTARANJEM UHU daju nam podatke o opem poloaju tijela, pomau u odravanju ravnotee, daju informacije o kretanju tijela.

PERCEPCIJA

Percepcija proces kojim integriramo podatke iz vie osjetnih sustava i dajemo im znaenje.

- omoguava nam da objekte i dogaaje prepoznajemo na smislen nain

Funkcije percepcije:

1. prepoznati oblik onoga to opaamo

2. locirati taj oblik u prostoru

Percepcija - sloeni nesvjesni proces, nije jednostavan zbroj osjeta, nego vie od toga

GESTALTIZAM pravac kojeg je poetkom 20.st. utemeljila grupa njemakih psihologa ljudi uvijek organiziraju pojedinane osjete u cjelinu

Jedan od najvanijih problema: kako uope razlikujemo figuru od pozadine?

PRINCIPI PERCEPTIVNE ORGANIZACIJE

1. Princip blizine

2. Princip slinosti

3. Princip zatvorenosti

4. Princip kontinuiteta

5. Princip zajednikog odreenja

Prisjetite se neke situacije u koju je bilo ukljueno vie ljudi, a koju su oni razliito doivjeli. Zato?

3 grupe imbenika koji utjeu na percepciju:

1. fizikalni

2. fizioloki

3. psiholoki

PREPOZNAVANJE OBLIKA

Fenomen prepoznavanja oblika se objanjava 2 procesima koji teku istodobno:

1. UZLAZNI PROCES (voen podacima iz naih osjetila)

Dominantan u nepoznatoj okolini, perceptivni procesi su usporeni

2. SILAZNI PROCES (voen pojmovima iz naeg pamenja)

Automatizirane vjetine se izvode brzo i tono zbog silaznog procesa

Dominantan u dobro poznatoj okolini

PERCEPCIJA DUBINE

MONOKULARNI ZNAKOVI podraaji koji upuuju na dubinu, a mogu se percipirati samo jednim okom.

1. linearna perspektiva opaanje usporednih crta koje se od nas udaljuju kao da se pribliavaju jedna drugoj

2. jasnoa vie detalja vidimo na bliim predmetima

3. prekrivanje djelomino prekriven predmet percipiramo kao udaljeniji

4. sjene predmet ija sjena pada na drugi je blii

5. promjena teksture blii objekti imaju grublju povrinu

6. relativna veliina manji objekti su udaljeniji

7. relativno gibanje kad se kreemo, blii predmeti se kreu brzo i suprotnim smjerom, a dalji sporije i istim smjerom kao mi

BINOKULARNI ZNAKOVI znakovi koji upuuju na dubinu kad se radi o percepciji s oba oka istodobno.

1. retinalna disparatnost (razliitost slika na mrenici lijevog i desnog oka) ako prvo zamirite na jedno, pa zatim na drugo oko, uoit ete da se te dvije slike razlikuju (to je objekt dalje od nas, to je razlika manja) mozak automatski spaja slike u jedinstvenu percpeciju, a razliku izmeu njih koristi za percepciju dubine.

2. konvergencija pokretanje oiju prema unutra kada promatramo neki objekt ukoliko je on blie naim oima, taj e pokret biti vei i mozak automatski prepoznaje taj znak.

ILUZIJE GIBANJA

ILUZIJE osjeti koji izazivaju pogrene percepcije.

AUTOKINETIKI EFEKT sklonost percipiranju nepokretne toke svjetla kao da se giba u tamnoj sobi.

STROBOSKOPSKO GIBANJE iluzija gibanja se postie prikazivanjem brzog slijeda slika nepokretnih objekata.

FI FENOMEN proces pali-gasi svjetla se percipira kao gibanje (vatromet na tabli stadiona).

PERCEPTIVNA KONSTANTNOST

KONSTANTNOST VELIINA opaanje predmeta jednako velikim i kad se njegova slika na mrenici mijenja sukladno njegovoj udaljenosti (auti iz aviona izgledaju poput mrava, ali znamo da su to auti)

KONSTANTNOST BOJA opaeni predmeti zadravaju svoju boju i u promijenjenim uvjetima osvjetljenja (pr. Naranasti auto u mraku)

KONSTANTNOST SVJETLINA slino konstantnosti boja

KONSTANTNOST OBLIKA sklonost opaanju predmeta u istom obliku iako slika na mrenici mijenja svoj lik (rub alice za kavu je okrugao, iako gledajui pod kutovima izgleda kao elipsa)

DOMAA ZADAA pronaite objanjenja sljedeih pojmova ekstrasenzorna percepcija, subliminalna percepcija.

ISPITIVANJE PAMENJA

1. PREPOZNAVANJE

Zadaje se naueno gradivo pomijeano s nekim novim, a ispitanik treba izdvojiti naueno gradivo.

Najlaki zadatak samo se treba usporediti zadano s onim to je pohranjeno u pamenju.

Ispitivanje maturanata: pomijeali su fotografije kolega iz razreda s 4 puta toliko fotografija nepoznatih osoba, uenici koji su nedavno maturirali su tono prepoznali 90% osoba s kojima su ili u razred; oni koji su maturirali prije 40 godina su tono prepoznali 75%.

Psiholozi: sudionici istraivanja prvo proitaju listu besmislenih slogova, zatim drugi popis besmislenih slogova u kojem trebaju prepoznati slogove s 1.liste ( ZABORAVLJANJE = propust u prepoznavanju ranije proitanih slogova.

Pr.

1. Koliko osnovnih okusa ovjek razlikuje jezikom?

2 8 4 6

2. Hormon adrenalin izluuje:

nadbubrena lijezda guteraa titnjaa hipofiza

3. Otac znanstvene psihologije je:

Wundt Maslow Freud Aristotel

4. Ako smo jako prehlaeni i imamo zaepljen nos, hrana nam nee biti ukusna.

T N

2. DOSJEANJE (REPRODUKCIJA)

Zadatak je tei jer materijal nije pred nama.

Psiholozi: koriste popise besmislenih slogova u paru UPARENE ASOCIJACIJE ( treba se dosjetiti odreenog sloga, pri emu neki drugi slog slui kao znak.

Dosjeanje je lake ako se upareni slogovi mogu smisleno povezati, semantiki kodirati.

3. METODA UTEDE

Gradivo koje smo jednom nauili pa ga ne moemo prepoznati ili ga se dosjetiti, pri ponovnom uenju redovito bre nauimo.

Ebbinghaus prvo je odredio broj ponavljanja potrebnih za uenje liste besmislenih slogova; zatim je odredio broj ponavljanja potrebnih da se ta ista lista ponovno naui nakon nekog vremena 1.uenje 20 ponavljanja, 2.uenje 10 ponavljanja ( uteeno 50% ponavljanja

POJAVE KOJE SE POJAVLJUJU PRI UENJU

1. razliita uspjenost pamenja ovisno o mjestu informacije najbolje pamtimo prve (kodiranjem su prve dole u dugorono pamenje) i zadnje (nalaze se jo u kratkoronom pamenju) informacije

2. neposredno ili odgoeno ispitivanje pamenja

( informacije iz sredine se pamte najslabije

Uspjenost pamenja prema mjestu estice u nizu koji se ui bolje se dosjeamo odmah nakon uenja za zadnji dio niza postoji znaajna razlika u uspjenosti pamenja prema tome kad se ispituje pamenje

Uspjenost pamenja prema mjestu estice u nizu kad je neka estica perceptivno uoljiva uspenost pamenja se moe poveati u srednjem dijelu niza tako da jednu esticu uinimo PERCEPTIVNO UOLJIVOM

METODE ZA POBOLJANJE PAMENJA

ista savjest esto je znak slabog pamenja.

1. PONAVLJANJE I VJEBANJE

Ponavljanje (uenje napamet) pomae prijenosu informacija iz kratkoronog u dugorono pamenje.

Ponavljanje zbog zadravanja djeluje pomalo mehaniki, ali tako smo nauili abecedu, brojanje.

Pr.atletiari i gimnastiari uporno ponavljaju neke pokrete kako bi pospjeili svoje proceduralno pamenje

Metode upamivanja imena nekog koga smo upravo upoznali:

1. Izgovorite njegovo ime na glas.

2. Postavite mu neko pitanje upotrebljavajui njegovo ime.

3. Tijekom razgovora to ee upotrijebite njegovo ime.

4. Po zavretku razgovora zapiite njegovo ime.

2. POVEZIVANJE NOVIH INFORMACIJA S ONIM TO VE ZNAMO

-oblik elaboriranog ponavljanja koji pomae upamivanju

Mi obino proirujemo temelje svoj znanja povezujui nove podatke s onima koje smo ve nauili.

Pr. Nauili smo da je elo kao violina, samo vee; pamtimo informacije o kitovima povezujui kitove s drugim sisavcima. Slino tome, bolje emo upamtiti podatke o dupinima ako o njima mislimo kao o malim kitovima (a ne kao o ljubaznim, pametnim ribama).

3. STVARANJE NEUOBIAJENIH, PRETJERANIH ASOCIJACIJA

Lake je dosjetiti se istaknutih podraaja koji se izdvajaju iz mnotva drugih. Takvim podraajima posveujemo vie panje, a oni obino izazivaju i snaniju emocionalnu reakciju.

4. METODA MJESTA

Odabiremo niz povezanih predodbi, npr.dijelova tijela ili namjetaja u sobi. Zatim, npr.stvari za kupovinu (ili neki drugi popis koji elimo zapamtiti) redom povezujemo s tim predodbama.

Pr. Bolje ete upamtiti to trebate kupiti ako nutellu zamislite u svom pupku, a komad salame uredno nabran preko vaeg nosa. Smjetajem kompletne veere u va pupak moete povezati nekoliko odvojenih estica u jedan komad informacije. Tako ako palainke smjestite u pupak, u duanu ete se prisjetiti svih poznatih sastavnica potrebnih za palainke i prepoznavanjem utvrditi koju od njih jo trebate.

5. POSREDOVANJE

Povezujete dvije stvari s treom koju ve poznajete.

Pr. Ne moete zapamtiti da se Markova ena zove Mladena prisjetite se da se Marko mlad oenio Marko(mlad(Mladena

Uenje panjolskog mujer (muher): ene rade veste od moher vune ena(moher vesta(muher

6. MNEMOTEHNIKE

Sustavi koji se koriste pri upamivanju informacija.

Mnemotehnike obino kombiniraju odvojene estice informacija u neki zajedniki oblik poput akronima, stiha ili fraze.

Pr. Akronima: Merkur veli Zemlji: mani juer-sutra unedogled putujemo.

Koliko vremena treba da nauite sljedee reenice:

Dvonoac sjedi na tronocu i jede jednonoca. Zatim naie etveronoac i ugrabi dvonocu jednonoca. Tada dvonoac zgrabi tronoac i udari etveronca.

Ako zamislite da ovjek sjedi na tronocu, jede batak, dolazi pas i otme mu batak onda ete znatno lake upamtiti tekst.

UENJE

-uimo od roenja do smrti

- 3 najvanije teorije uenja:

a) teorija uenja uvjetovanjem

b) teorije socijalnog uenja

c) kognitivne teorije uenja

UENJE proces kojim iskustvo ili vjeba proizvode promjene u mogunostima obavljanja odreenih aktivnosti ( ono to nauimo najee ne koristimo odmah, nego to znanje postoji kao mogunost koja se primjenjuje u odreenom trenutku

-prikriveno uenje i ivotinje ue

- sve ono u ponaanju to nije odreeno biolokim naslijeem, steeno je uenjem

Kada sam jo bila dijete, s prijateljima bih subotom odlazila u kino. Uvijek je bio neki dobar film, i kokice i sok, a sve to vrlo jeftino. Jednog su dana moji prijatelji navalili na mene da pojedem dvije velike porcije kokica. Iz razloga koje danas nazivam mladost, dala sam se izazvati. Pojela sam golemu porciju kokica, a nakon toga sam-sada ve znatno sporije-jedva uspjela pojesti i drugu porciju. Kao to se moglo i oekivati, osjeala sam se kao da u puknuti i postalo mi je muno. Usta i nos bili su mi puni okusa maslaca, kukuruza i soli, i sve mi se vrtjelo u glavi od tog odvratnog okusa. Bilo mi je, dakako, jasno da toga dana vie neu poeljeti kokica. No, iznenadila sam se kad sam uvidjela da cijelu godinu nakon toga nisam mogla ni pogledati kokice (moete se misliti kako mi je bilo teko i dalje ii u kino s prijateljima, koji su i dalje jeli kokice).

Mnogo godina kasnije doznala sam da psiholozi tu moju reakciju na kokice nazivaju okusna averzija. Iako u to vrijeme nisam bila sposobna tu svoju reakciju analizirati na neki smislen nain, shvaala sam da se radi o neem vrlo udnom. O tome sam tada mislila ovako: glava mi o kokicama govori jedno, a eludac drugo. Razumom sam shvaala da je moje gaenje uzrokovano prevelikom koliinom kokica koje sam pojela, i da mi se nita ne bi dogodilo kada bih pojela malu koliinu kokica. Ali oito je moj eludac nauio neto to je bilo jae od mog uvjerenja da bih mogla pojesti manju koliinu kokica i da bi mi to prijalo.

Danas znam da je okusna averzija primjer klasinog uvjetovanja. Klasino uvjetovanje omoguuje organizmu da predvidi neke dogaaje. Prederavanje kokicama dovelo je do toga da su mi se zgadile, pa mi je poslije toga ve i sam pogled na kokice ili miris kokica, pa ak i sama pomisao na kokice izazivala muninu. To gaenje mi je tada izgledalo glupo, ali normalno je da organizam brzo moe stvoriti gadljivost, jer kad obolimo zbog neeg to smo pojeli, to moe biti zato to je hrana bila otrovana ili zbog drugih razloga nezdrava, pa osjeaj gaenja slui kao adaptivna funkcija koja nas odvraa od takve hrane.

Nakon to sam stekla tu svoju averziju, uvala sam se kokica. To bi se izbjegavanje moglo protumaiti i jednom drugom vrstom uenja operantnim uvjetovanjem. Kod takvog uvjetovanja organizmi-zbog posljedica vlastitog ponaanja-naue initi neke stvari ili radnje, a ne initi neke druge. Izbjegavala sam kokice kako bih sprijeila muninu.

Ukratko, klasino uvjetovanje tumai nam kako organizmi predviaju dogaanja u svojoj okolini, a operantno uvjetovanje nam govori to tada ine s tim predvianjima.

KLASINO UVJETOVANJE

- prouavao ga je I.Pavlov, ruski fiziolog koji se bavio izuavanjem probave kod pasa i sluajno otkrio da psi u njegovom laboratoriju pojaano izuuju slinu ne samo kad dobiju hranu, nego i kad uju korake osobe koja im donosi hranu

- eksperiment sekunde prije nego to su dobili hranu, psi su uli zvuk zvona

Pitanje za uenike:

to mislite da se dogodilo nakon to je nakon viekratnog uparivanja zvuka zvona s hranom?

Objanjenje:

Hrana je u ovom primjeru NEUVJETOVANI PODRAAJ jer bez ikakvog procesa uenja izaziva kod pasa reakciju slinjenja NEUVJETOVANU REAKCIJU.

Zvono se naziva NEUTRALAN podraaj jer prije uparivanja s neuvjetovanim podraajem nije izazivalo nikakvu reakciju.

Nakon to je neutralan podraaj uparivan s neuvjetovanim, on e izazivati istu reakciju kao i neuvjetovani stoga ga nazivamo UVJETOVANIM PODRAAJEM, a reakciju UVJETOVANA REAKCIJA

Pitanje za uenike:

Hoe li psi koji su nauili sliniti na zvuk zvona zadrati tu reakciju dugo nakon to je zavrio proces uvjetovanja, dakle, kada nakon zvuka ne dobivaju hranu?

Uvjetovana reakcija, nakon to uvjetovani podraaj vie ne uparujemo s neuvjetovanim, postupno slabi i na kraju nestaje to nazivamo GAENJEM UVJETOVANE REKACIJE.

to mislite, hoe li pas koji je nauio sliniti na zvuk zvona sliniti i na neki slian zvuk npr. zvune viljuke?

Pojava da organizam (ovjek/ivotinja) reagira uvjetovanom rekacijom na podraaj koji je slian uvjetovanom podraaju, iako ga nismo koristili u procesu uvjetovanja, naziva se GENERALIZACIJA PODRAAJA.

Moe li se postii da pas razlikuje ta dva podraaja, odnosno da pas slini samo na zvuk zvona, a ne na zvuk zvune viljuke?

Kako?

Tako da vie puta uparujemo hranu sa zvukom zvona, ali ne i zvunom viljukom. DISKRIMINACIJA PODRAAJA

EKSPERIMENTALNA NEUROZA vezano zu diskriminaciju podraaja pr. Tata je ponosan kad dijete psuje, mama ga kanjava za to isto jo je gore ako isti roditelj jednom nagrauje, a drugi put kanjava isto ponaanje

Pavlov je otkrio i fenomen UVJETOVANJA VIEG REDA ako nakon uspostavljanja uvjetovane reakcije uparujemo s nekim novim neutralnim podraajem, doi e do stvaranja uvjetovane reakcije, premda taj novi podraaj nikad nije uparivan s neuvjetovanim podraajem (nakon to je stvorena uvjetovana reakcija slinjenja na zvono, Pavlov je uparivao zvono sa svjetlom i nakon nekog vremena psi su poeli sliniti na pojavu svjetlosti).

Pavlov je vjerovao da se cjelokupno uenje moe objasniti stvaranjem lanaca uvjetovanih podraaja.

- klasino uvjetovanje temelji se na reakcijama koje ve postoje u organizmu, samo to se one uparuju s novim podraajima

MALI ALBERT

John B. Watson I njegova budua supruga objavili su 1920.g. lanak u kojem su opisali kako se uvstvene reakcije, poput strahova, mogu stei na temelju naela klasinog uvjetovanja. Djeak na kojem su to demonstrirali poznat je kao mali Albert. U dobi od 11mjeseci Albert je bio dosta ravnoduno dijete, koje ba nije pokazivalo svoja uvstva. Ali uivao je u igri s jednim bijelim laboratorijskim takorom. Takvo vam drutvo za igru nude u psihologijskim laboratorijima.

Koristei postupak, koji su neki psiholozi kritizirali I ocijenili ga neetikim, Watson je nekoliko puta, dok se Albert igrao sa takorom, iza djetetove glave udario dvjema elinim cijevima I tako ga preplaio. Nakon 7 ovakvih uparivanja, Albert se poeo bojati takora, iako pojava takora vie nije bila praena bukom. Njegov strah generalizirao se I na predmete slinog izgleda, ako na primjer na zeca ili krzneni ovratnik na enskom kaputu.

Moda se Albertov uvjetovani strah nije nikad ni ugasio, jer Watson I njegova budua ena nisu nikad pokuali ukinuti ili ponititi uinak uvjetovanja malog Alberta.

KAKO SE MOGAO UGASITI UVJETOVANI PODRAAJ KOD MALOG ALBERTA?

1. Preplavljivanje

2. Sustavna desenzibilizacija traje due od preplavljivanja, ali nije tako neugodna

PROTUUVJETOVANJE smanjivanje straha tako da se ugodni podraaji povezuju s podraajima koji izazivaju strah, ime zastraujui podraaji gube svoja neugodna svojstva

DJEAK PETER STRAH OD KUNIA

Dvogodinji Petar silno se bojao kunia. Organiziralo se da se Petru, dok je bio zabaljen nekom od svojih omiljenih aktivnosti poput jedenja bombona ili kolaa, jedan kuni postupno sve vie pribliava. Kuni je najprije stavljen u najudaljeniji kut sobe u kojem je PErica upravo tamanio kolae. Za svaki sluaj, deko je bacio oprezan pogled na kunia, alij e nastavio jesti. Postupno, kuni je sve vie pribliavan, te je konano Perica, jedui kolae istodobno dodirivao kunia. Smatralo se da je uitak jedenja kolaa I strah nespojivi, pa je stoga uivanje u kolaima protuuvjetovalo strah.

DZ: Pronai vlastiti primjer klasinog uvjetovanja i na njemu objasniti pojmove neuvjetovani podraaj, neuvjetovana reakcija, uvjetovani podraaj, uvjetovana reakcija, generalizacija podraaja

PAMENJE

POETNA PROVJERA

1. Neki ljudi imaju fotografsko pamenje.

2. Moda vam je lake dosjetiti se imena svog uitelja iz osnovne kole nego imena osobe koju ste upravo upoznali na nekom izlasku.

3. Svi su nai doivljaji trajno utisnuti u na mozak pa nam prikladna stimulacija moe omoguiti da ih se sasvim tono prisjetimo.

4. Koliina informacija koju moete pohraniti u pamenju praktiki je neograniena.

5. elimo li upamtiti ono to smo uili, uenje mora biti smisleno.

6. Moemo se dosjetiti vanih dogaaja koji su se dogodili tijekom nae prve dvije godine ivota.

7. Upotrebom trikova moete poboljati svoje pamenje.

8. Alzheimerova bolest je normalan aspekt procesa starenja.

PAMENJE

Danas se intenzivno istrauje u psihologiji jer:

- pamenje se eli uiniti dugotrajnijim, otpornijim na zaboravljanje

- eli se pomoi ljudima s razliitim smetnjama pamenja

- nastoje se poboljati metode poduavanja

- vano i za kriminalistiku praksu

DEFINICIJE:

MOGUNOST USVAJANJA, ZADRAVANJA I KORITENJA INFORMACIJA

Preduvjet razvoja linosti

uva prolost, upravlja budunou

U najuoj vezi s pojmom uenja

Pamenje je proces:

3 faze pamenja (senzorno, kratkorono, dugorono) kontrolni procesi (panja, ponavljanje, kodiranje, pronalaenje, dosjeanje) odreuju tok kretanja informacije

SENZORNO PAMENJE

Vrlo kratko zadrava informacije (vid-0,5s, sluh-2s).

Zadrava se podraenost receptora da moemo odabrati vane informacije, a zatim ih i kodirati.

Ima praktiki neogranien kapacitet, ali se brzo gube informacije na koje ne obratimo panju.

IKONIKO PAMENJE / EIDETSKE SLIKE

IKONIKO PAMENJE fotografsko pamenje kratkog trajanja; senzorni registar koji kratkotrajno zadrava mentalne reprezentacije vidnih podraaja.

EIDETSKE SLIKE detaljno upamivanje vidnih podraaja u trajanju od nekoliko minuta, vrlo su jasne i bogate detaljima.

EHOIKO PAMENJE senzorni registar koji kratko zadrava predodbe slunih podraaja (jeka).

KRATKORONO PAMENJE

Tu se ostvaruje KODIRANJE ( promjena informacije u oblik koji se moe pohraniti i zatim pronai pripremamo informacije za pohranu u dugorono pamenje.

Obavlja 3 razliite funkcije:

- ne treba nam informacija za poslije, PONAVLJAMO je dok nam je potrebna, osjetljivo je na ometanje

- ako nam informacija treba na dui rok, KODIRAMO je da je to uspjenije POHRANIMO

- RADNO PAMENJE procesom pronalaenja iz dugoronog pamenja vratimo informaciju u kratkorono pamenje, kad nam treba

Kapacitet kratkoronog pamenja je 5-9 estica.

Grupiranjem moemo znantno poveati kapacitet mnemotehnike.

DUGORONO PAMENJE

Ima praktiki neogranien kapacitet, veliki broj informacija ostaje cijeli ivot.

Mora biti dobro organizirano, jer ga ne moemo brzo pregledati.

Golemo skladite informacija u kojem se nalaze imena, datumi, mjesta, ono to vam je Ivan uinio u 2.razredu O, ono to je Suzana priala o vama kad ste obje imale 12g...

Neki psiholozi (i Freud) vjerovali su da su sve nae percepcije i zamisli trajno pohranjene, ali ih se ne moemo svih dosjetiti zbog pomanjkanja prikladnih znakova ili jer su zbog represije ispod razine svjesnog doivljavanja ( danas pretjerano.

Sadraji naeg pamenja ogranieni su selektivnom panjom (koju smo posvetili dogaaju) i naom nemogunou zahvaanja svih pojedinosti, pohranjujemo samo dogaaje koji su na nas snano djelovali.

3 VRSTE DUGORONOG PAMENJA:

1. EPIZODIKO (autobiografsko)

-uva podatke o epizodama iz naeg ivota

Pr. Sjeam se...

2. SEMANTIKO (ZNANJE)

-Info kojima se esto koristimo

-Nema autobiografsku notu

Pr. Znam....

3. PROCEDURALNO

-Znanje o tome kako neto uiniti

-Razne vjetine (tipkanje, tenis,pranje zuba)

-Osnovna znaajka: stvaranje nizova asocijacija izmeu pojedinih operacija od kojih se sastoji neka vjetina

PRENOENJE INFORMACIJA IZ KRATKORONOG U DUGORONO PAMENJE

ELABORIRANO PONAVALJANJE metoda boljeg zadravanja novih informacija ako ih poveemo s dobro poznatim sadrajima.

Uenje ne mora biti smisleno da bismo zapamtili to uimo (pr.uenje bez razumijevanja), ali je elaborirano ponavljanje (povezujemo poznati dogaaj ili sadraj s novim gradivom) uinkovitije od ponavljanja radi zadravanja (uenje napamet).

PROKRUSTOVA POSTELJA - Pria o legendarnom razbojniku stare Grke Prokrustu (uz novanike ga je zanimalo i koliko su ljudi visoki, imao je vlastitu zamisao/shemu o tome koliko bi ljudi trebali biti visoki Prokrustova postelja)

AUTOMATSKO PAMENJE

Automatski pamtimo:

- podatke o mjestu gdje se neto nalazi

- kuda se kreemo (prostorna dimenzija)

- vremenu zbivanja, trajanju i uestalosti

( ne moramo obraati panju, ipak emo ih zapamtiti

(ti automatski procesi se nasljeuju, brzo se razvijaju kod djece, otporni su na stres, umor, bolest, raspoloenje

(omoguuju nam dobru orijentaciju u prostoru i vremenu, a ne zaokupljaju nepotrebno nau panju

OSPOSOBLJAVANJE ZA OPASNE PROFESIJE

Piloti, ronioci, policajci, vatrogasci

Visoka razina stresa djeluje na procese pamenja koji zahtijevaju napor.

Rjeenje: vjetinu treba razviti do te mjere da postane potpuno automatska i time otporna na stres.

Emocije, raspoloenje, fizioloko stanje i situacija utjeu na pamenje.

Kad smo ponovno u istom raspoloenju ili situaciji bolje se dosjeamo (depresivni se stalno dosjeaju tunih dogaaja, sretni ljudi ugodnih trenutaka).

PAMENJE OVISNO O KONTEKSTU informacije kojih se lake dosjeamo u kontekstu u kojem su bile nauene (pr. uenje rijei na suhom i u vodi)

PAMENJE OVISNO O STANJU informacije kojih se lake dosjeamo kad smo u fiziolokom ili emocionalnom stanju u kojem smo bili kad smo ih nauili (pr. kad sretni neto zapamtimo lake se tog sadraja dosjetimo kad smo sretni)

PERCEPTIVNE VARKE

Doivljavamo li mi uvijek objekte upravo onako kakvi oni jesu?

PERCEPTIVNA VARKA osjet iji sadraj ne odgovara objektivnoj podraajnoj situaciji.

HALUCINACIJE Perceptivni doivljaji do kojih dolazi bez prisustva podraaja (percipiramo ono to ne postoji).

Osobe koje doivljavaju halucinacije su vrsto uvjerene u njihovo postojanje i u tom trenutku ih doivljavaju kao stvarnost, uzroci mogu razliita nenormalna stanja organizma (umor, dugotrajna insomnia, visoka febrilnost), djelovanje droga (alkohol, LSD).

Halucinacije mogu biti indikator psihotinih poremeaja (slune halucinacije su esto simptom shizofrenije).

PERCEPTIVNE VARKE

One postoje u svim osjetnim podrujima, ali ih ima najvie u podruju vida.

1.1. KADA VIDIMO NETO EGA NEMA

- Mi opaamo neto to u stvarnosti ne postoji

Zbog razliitih procesa u samom osjetilu (uhu ili oku) ili zbog procesa koji se odvijaju u mozgu (HERRINGOVA REETKA)

PASLIKA ili fenomen naknadne slike

1.2. kada geometrijski oblik moemo vidjeti na vie naina

1.3. KADA SLIKE MOEMO VIDJETI NA VIE NAINA

Podraajna situacija je tako organizirana da ju je mogue vidjeti na vie naina (oba su tona).

Do ovakvih percepcija dolazi anatomski bez svjesnog napora.

1.4. KADA POGRENO PROCJENJUJEMO VELIINU

Percepcija veliine ili oblika ne ovisi samo o njihovoj stvarnoj veliini, ovisi i o podraajima koji se nalaze u blizini predmeta koji opaamo (perceptivnoj organizaciji cijele podraajne situacije).

Sve ene znaju da okomite pruge na odjei ine figuru vitkijom.

1.5. NEMOGUE SLIKE

Moemo percipirati slike ili geom. oblike koji ne postoje u stvarnosti (3D svijetu).

Na papiru (2D) one izgledaju neuobiajeno i besmisleno.

2 VRSTE PERCEPTIVNIH VARKI:

1. P.V. koje nastaju zbog oekivanja, emocio.stanja, stavova, iskustava - U nonoj tiini kripu poda ujemo kao da netko koraa, oekujui neku osobu prepoznajemo njen lik u nepoznatoj osobi

2. P.V. Koje nastaju zbog sloene podraajne situacije - Optiko-geometrijske varke, prividno kretanje, univerzalne kod ljudi, postoje i kod ivotinja

ZABORAVLJANJE

Sadraje koje uimo uz napor zaboravljamo u skladu s tipinom krivuljom zaboravljanja.

ZATO ZABORAVLJAMO?

Postoje 4 osnovna uzroka zaboravljanja, oni se meusobno ne iskljuuju koji e biti najizraeniji ovisi o situaciji u kojoj se ui, vrsti pamenja, vremenu zadravanja...

1. Postupno gubljenje tragova pamenja

ENGRAM esto koriten trag pamenja

-Za odravanje engrama bitno je ponavljanje ili esta upotreba

-Svaki engram ima u ivanom sustavu dobro uhodan put i lako se aktivira (kao staza kroz travu)

-Pr. strani jezik koji smo slabo nauili i zatim ga nismo koristili, vrlo brzo zaboravljamo

2. Nemogunost pronalaenja informacije u dugoronom pamenju

Ako nemamo dobar put do informacije, neemo je se moi sjetiti.

-Dobro je koristiti ZNAKOVE ZA DOSJEANJE (povezivanje novih informacija sa starim znanjem)

-Razliku u uspjenosti koju dobivamo u ispitivanju pamenja prepoznavanjem i dosjeanjem pripisujemo nemogunosti pronalaenja informacija

3. Potiskivanje -Motivirano zaboravljanje onih sadraja koji su nam neugodni ili kojih se bojimo

-Neponavljanjem sadraja nastupa zaboravljanje, a neugodne sadraje ne volimo ponavljati (za

razliku od ugodnih o kojima sa svima priamo)

4. Interferencija Kad uenje jednog gradiva ometa uenje drugoga.

RETROAKTIVNA INTERFERENCIJA (INHIBICIJA) ako novo uenje ometa prije naueno gradivo

(ometanje djeluje unatrag)

PROAKTIVNA INTERFERENCIJA (INHIBICIJA) ako neto prije naueno ometa uenje novog

gradiva (ometanje djeluje unaprijed)

to je gradivo slinije, a stanka kraa, jae je djelovanje retroaktivne interferencije (pr. uimo eng. i njem. jedno nakon drugog)

Proaktivna interferencija promijenimo mobitel, imamo u poetku problema s navikavanjem na meni

NEGATIVNI TRANSFER proaktivna i retroaktivna i.

POZITIVNI TRANSFER ne ometa svako novo uenje staro gradivo, niti stara znanja ne ometaju uenje novih (pr. vonja auta e nam olakati uenje vonje kamiona)

SMETNJE PAMENJA

Osim normalnih procesa zaboravljanja, postoje i patoloke smetnje pamenja.

Pr. kad se nakon potresa mozga ne moemo sjetiti niega prije (RETROGRADNA AMNEZIJA) i poslije ozljede (ANTEROGRADNA AMNEZIJA puno vei problem- nemogunost novog dugoronog pamenja).

Anterogradna amnezija se javlja poslije ozljeda, oteenja odreenih podruja mozga, i dugotrajnog, prekomjernog konzumiranja alkohola (zbog nedostatka Bvitamina).

Kod nekih se epileptiara unitavaju dijelovi mozga, pa je tako i kod H.M. Bio uklonjen dio hipokampusa (Milner, 1966.). Neposredno nakon operacije njegovo je mentalno funkcioniranje djelovalo normalno, ali je tijekom vremena postalo jasno da ima ozbiljnih problema s obradom informacija. Tako je, primjerice, dvije godine nakon operacije H.M. vjerovao da ima 27 godina, koliko je imao u vrijeme operacije. Kad mu se obitelj preselila na novu adresu, H.M. nije mogao pronai svoj novi dom ili upamtiti novu adresu. Na smrt svog ujaka reagirao je prikladnom tugom, ali se nakon toga poeo raspitivati za tog ujaka i razloge zbog kojih ga ne posjeuje. Svaki put kad mu je reeno da je ujak umro, ponovno bi se rastuio kao kad je to uo prvi puta. Sve u svemu, ini se da je zbog izvrene operacije tom ovjeku bio onemoguen prijenos informacija iz kratkoronog u dugorono pamenje.

HIPOMNEZIJA smanjena mogunost pamenja

HIPERMNEZIJA pamenje svih informacija koje se percipiraju takvo pamenje ometa normalno kognitivno funkcioniranje (previe je informacija da bi kognitivni sustav bio djelotvoran)

PARAMNEZIJE lana sjeanja, esta kod starijih ljudi, praznine popunjavaju izmiljenim podacima (pr. deja vu)

FUGA disocijativni poremeaj, osoba bjei iz svog ivota, preuzima novi identitet, nema nikakvo sjeanje na proli ivot

INFANTILNA AMNEZIJA (amnezija djeje dobi) nesposobnost dosjeanja dogaaja prije 2.ili 3.g.ivota, sjeanje od 3.-5.g.je vrlo mutno

- Freud je infantilnu amneziju pripisao potiskivanju (jer mala djeca imaju agresivne impulse i perverzne elje prema svojim roditeljima); no zaboravljeni dogaaji su emocionalno neutralni i sasvim svakodnevni

- vjerojatno proizlazi iz interakcije fiziolokih i kognitivnih faktora (hipokampus ne sazrijeva do 2.g.ivota + mala djeca ne povezuju odvojene epizode u smislene prie o vlastitom ivotu, nisu zainteresirana za prolost, ne koriste se dovoljno pouzdano govorom)

ALZHEIMEROVA BOLEST progresivni poremeaj ija su glavna obiljeja gubitak pamenja i drugih kognitivnih funkcija

Ljudi koji se oboljeli od Alzheimerove bolesti mogu u poetku imati tekoa s dosjeanjem nedavnih dogaaja ili nekih osnovnih podataka (tel.brojeva). S vremenom im postaje sve tee baratati novcem i izvoditi jednostavne raunske operacije. Gubitak pamenja za nedavne dogaaje postaje sve vei, a dogaa se i da ne prepoznaju dobro poznate osobe ili se ne mogu sjetiti njihovih imena. Katkada ne prepoznaju ni sami sebe u ogledalu. Oteeno je i pamenje davnih dogaaja (kola u koju su ili, imena roditelja, mjesta gdje su roeni). S napredovanjem bolesti im je potrebna tua pomo.

SOCIJALNO I KOGNITIVNO UENJE

- pitanje za uenike:

to mislite, kako moemo objasniti ponaanja kao to su puenje kod mladih ljudi?

Uenje opaanjem drugih (socijalno uenje)

- uenje na vlastitoj koi dugotrajno, teko, moe biti opasno i bolno

- velik dio uenja se odvija u interakciji pojedinca i njegove socijalne okoline

- osoba od koje uimo model

SOCIJALNO UENJE

- vie vrsta socijalnog uenja:

1. imitacija jednostavno oponaanje ponaanja (bez razumijevanja emu slui takvo ponaanje) npr. malena djevojica koja se pokuava naminkati poput svoje mame

2. modeliranje osoba ui od neko ponaanje od ivog modela (dijete kojem otac pokazuje kako se vozi bicikl) model eli neto nauiti osobu

3. simboliko uenje model samo opisuje ueniku kako se izvodi neka radnja (npr. kad objanjavamo nekome kako stii do nekog mjesta u gradu, kako napraviti neko jelo)

4. uenje promatranjem osoba vidi i uzima u obzir i posljedice ponaanja modela (model ne nastoji namjerno promijeniti ponaanje osobe) - Bandura

- opis pokusa s Bobo klaunom

- kod uenja promatranjem ne promatramo samo ponaanje druge osobe nego i posljedice koje to ponaanje ima za tu osobu ako je model pozitivno potkrijepljen za neko ponaanje, vjerojatno emo se i mi tako ponaati

- Bandurin pokus objanjava uenje agresivnog ponaanja

- najei modeli su osobe koje su nam bliske (roditelji, braa, vrnjaci), ali mogu biti i poznate osobe, ak likovi iz filmova ili literature

- to je status modela vii, to je vea vjerojatnost uenja nekog ponaanja od njega

- pitanje za uenike (u paru):

Pokuajte se prisjetiti to ste sve nauili nekim od oblika socijalnog uenja?

- pitanje za uenike:

Kako uimo snalaenje u prostoru? Na koji nain savladavamo kompleksne vjetine (igre koje zahtijevaju strategiju npr. ah)?

KOGNITIVNO UENJE

Kognitivno uenje (lat. cognitio spoznaja) rezultira opim znanjem, ne primjenjuje se samo na situacije u kojima se odvijalo uenje, nego i na irok raspon situacija.

- prikriveno uenje kognitivne mape (dokazane i kod ivotinja, ak i na takorima) ope predodbe o prostoru i naem poloaju u njemu koje nam omoguavaju snalaenje u tom prostoru

- dio nauenog ponaanja ne koristi se odmah, nego postoji kao mogunost za rjeavanje nekog problema kad se za to pojavi potreba

- prema kognitivnim teorijama uenja stalno uimo i nastojimo pohraniti to vie informacija jer nikada ne znamo kada e nam neki podatak zatrebati

- primjeri kognitivnog uenja uenje govora, stjecanje pojmova, uenje sloenih vjetina

- uenje uvidom rjeavanje problema

- kratak opis Kohlerovog pokusa s impanzom

- zadaci za ilustraciju mentalnog seta (u paru):

1. 9 toaka (spojiti s 4 ravne crte, ne diui olovku s papira; zatim s 3 crte)

2. privrstiti svijeu na zid (osim svijee, na raspolaganju su nam kutija ibica i avlii)

3. Pronai odgovor na pitanje na kraju prie: Patuljak ivi na 20. katu nebodera. Svako jutro, kad odlazi na posao, vozi se liftom do prizemlja. Zatim 15-ak minuta ee do radnog mjesta. Po povratku s posla penje se dizalom do 8. kata, a nakon toga pjeai. Zato?

4. vozite autobus na liniji koja ima 5 stanica. Na prvoj stanici ue 10 ljudi, na 2.izae troje, a ue 5, na treoj nitko ne izae, ali ue dvoje, a na etvrtoj izae 6, a ue 2. Koje su boje oi vozaa autobusa?

Osvrt na zadatke (naroito 1. i 2.):

to nas ometa u nalaenju rjeenja?

- predispozicija da upotrijebimo ve ranije prokuane postupke ili upotrijebimo predmete na uobiajeni nain (mentalni set)

Pitanje za uenike:

kada nam je stvaranje mentalnog seta korisno, a kada nam moe oteati pronalaenje dobrih rjeenja?

Domaa zadaa: Pokuajte se (u paru) prisjetiti nekih vanih otkria do kojih su njihovi autori doli uvidom.

OPERANTNO UVJETOVANJE

Pitanje za uenike:

Moemo li klasinim uvjetovanjem puno nauiti?

Moemo li na taj nain usvajati nova ponaanja?

Operantno (instrumentalno) uvjetovanje

Thorndike kratak opis pokusa na makama zatvorio gladnu maku u kavez s polugom, izvan kaveza je stavio ribu. Maka bi na razne naine pokuavala izai, dok sluajno ne bi stisnula polugu i tako otvorila kavez. Kad bi pojela ribu, Thorndike bi je vratio u kavez. Kako je riba bila mala, a maka jako gladna, nastojala je to prije opet izai iz kaveza. Pokazalo se da je vrijeme potrebno da maka otvori kavez bilo sve krae. Thorndike formulira zakon efekta ( poveava se vjerojatnost pojavljivanja ponaanja kojeg prate pozitivne posljedice,a smanjuje se vjerojatnost ponaanja kojeg prate negativni efekti

Pitanje za uenike:

1. to mislite, koliko je vremena maki trebalo za svaki sljedei izlazak iz kaveza?

2. Zato je maka nauila ovaj postupak?

3. Po emu se uenje izlaenja iz kaveza kod maaka razlikuje od stvaranja reakcije slinjenja na zvono kod Pavlovljevih pasa?

Veliki doprinos istraivanju operantnog uvjetovanja dao je ameriki psiholog Skinner.

Operantno uvjetovanje je uenje pod utjecajem potkrepljenja. To je proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na temelju posljedica koje taj odgovor ima za organizam.

Potkrepljenje (pojaanje) = ono to slijedi nakon nekog ponaanja, a poveava vjerojatnost da se to ponaanje ponovi.

Potkrepljenje moe biti pozitivno i negativno.

Pozitivno potkrepljenje je neto pozitivno to slijedi nakon nekog ponaanja (nagrada npr. hrana kod ivotinja; kod ljudi novac, pohvala).

Negativno potkrepljenje prekida ili smanjuje neki negativan podraaj nakon odreenog ponaanja (primjer sa djetetom koje daje novac kolskom nasilniku, glavobolja koja prestaje nakon uzimanja lijeka).

Zato kazna nije potkrepljenje?

Hoe li se ponaanje koje smo nauili operantnim uvjetovanjem dugo zadrati kad se ukine potkrepljenje?

Objanjenje:

Kod potkrepljenja je vano kako su ona rasporeena ako redovito potkrepljujemo neko ponaanje, ono emo bre usvojiti, ali e i bre nestati ako ukinemo potkrepljenje; za razliku od toga, povremenim potkrepljivanjem se ui ponaanje koje se jako dugo zadrava.

Moete li se sjetiti primjera redovitog i povremenog (neredovitog) potkrepljivanja?

Postoje primarni potkrepljivai (aktiviraju se bez posebnog uenja hrana, voda, maenje, bol) i sekundarni potkrepljivai (koji postaju djelotvorni tek nakon uparivanja s primarnim novac, ocjene, pohvala).

Puno vrsta ponaanja koje ljudi uporno ponavljaju moe se objasniti operantnim uvjetovanjem s povremenim potkrepljivanjem (kockanje, igre na sreu, praznovjerje).

Pitanje za uenike:

Moemo li operantnim uvjetovanjem nauiti i sloenija ponaanja?

Kako?

- objanjenje oblikovanja ponaanja postupnim pribliavanjem potkrepljujemo ona ponaanja koja su sve slinija eljenome

Ulanavanje ponaanje se podijeli u sekvence odgovora lance, koji se ue prema odreenom redoslijedu (pr. Vjebanje u glazbi, sportu, uvjebavanje ivotinja u cirkusima)

ZAKLJUAK

Uenje uvjetovanjem upotrebljava se kao praktino jedini postupak za uenje ivotinja, male djece i umno teko oteenih ljudi. Kod starije djece i odraslih uenje uvjetovanjem se obino kombinira s ostalim nainima uenja.

Domaa zadaa:

Napiite 3 primjera pozitivnog i 3 negativnog potkrepljenja iz vlastitog ivota?

MILJENJE, RJEAVANJE PROBLEMA

Miljenje je svaki kognitivni proces obrade ideja, predodbi, simbola i pojmova.

Ukljuuje razliite procese:1.Dosjeanje aktivno nastojanje da se neega dosjetimo ukljuuje misaonu obradu informacija

-Pr. Cijeli dan mislim gdje sam zametnuo svoju biljenicu. mislimo o tome gdje smo sve bili, to smo radili, kad smo zadnji put imali ili vidjeli biljenicu

2.Autistiko miljenje nekontrolirano sanjarenje, besciljno zamiljanje raznih sadraja, izraz naih potreba i elja

-Pr. Sanjarenje na satu o tome gdje ete ii ovaj vikend van, to ete sve raditi

3.Imaginacija ili matanje preoblikovanje zapamenih doivljaja i slika u nove cjeline; omoguuje nam zamiljanje sklopova koje nikad nismo ni mogli percipirati (vanzemaljci, nepostojee graevine, neposjeena mjesta)

-Razlika od autistikog miljenja ima vanjske poticaje koji usmjeravaju - vana sastavnica stvaralakog miljenja

4.Uvjerenje ili stav esto su steeni nekritiki (politikom propagandom, utjecajem prijatelja, javni mediji)

-Pr. to misli o smrtnoj kazni?

5.Rasuivanje najvii oblik miljenja sustavno zakljuivanje na temelju opaenih injenica i odgovarajuih pretpostavki

SIMBOLIKA PRIRODA MILJENJA

Miljenje je simboliki proces omoguuje ga i obiljeava upotreba simbola koji predstavljaju objekte i dogaaje (simboli su sve ono to stoji umjesto neeg drugog rijei, predodbe)

Pojam je simbol koji predstavlja neku grupu objekata ili dogaaja koji imaju neka zajednika obiljeja (pr. Voe, ljubav)

GOVOR

Govor je sustav znakova za namjerno sporazumijevanje.

Miljenje nije tihi govor. exp. S otrovom kurare, koji paralizira sve miie, pa tako i govornog aparata, ali su tom istraivau misli bile potpuno jasne ali to ne znai da govor ne utjee na miljenje

RASUIVANJE

..je sustavno zakljuivanje na temelju opaenih injenica i odgovarajuih pretpostavki.

Deduktivno rasuivanje zakljuivanje od opih naela prema pojedinanim sluajevima

Induktivno rasuivanje stvaranje opih zakljuaka na temelju opaanja niza pojedinanih sluajeva

RJEAVANJE PROBLEMA

zahtijeva misaone procese dosjeanje, imaginaciju, rasuivanje

zapoinje spoznajom problema spoznajemo postojeu situaciju, cilj kojem teimo i ograniavajue okolnosti

Sljedei korak je odabir naina rjeavanja problema i njegova primjena.

Naini rjeavanja problema:

1.Metoda pokuaja i pogreaka skupo i nepraktino, ali ponekad jedino mogue (nepoznati tv emo upaliti stiskajui razliite gumbe)

2.Metoda testiranja hipoteza pomou iskustva i sposobnosti rasuivanja postavljamo hipoteze o najvjerojatnijim rjeenjima, pa ih testiramo onim redom koji odgovara naoj procjeni njihove vjerojatnosti i jednostavnosti provjere (tv ne radi pogledat emo ima li struje i stanu, jesu li sve ice spojene, pozvati servisera)

3.Uvidom iznenadni bljesak nadahnua koji dovodi do trenutane spoznaje rjeenja aha doivljaj

ZAPREKE USPJENOM RJEAVANJU PROBLEMA

Usmjerenost (mentalni set) proizlazi iz naeg iskustva, najee je korisna (pomae nam da problem vidimo i rijeimo na neki ustaljeni nain koji je bio djelotvoran u prolosti).

Kad je rije o problemu koji trai potpuno novo rjeenje, pogrena usmjerenost postaje najvea zapreka nalaenju originalnog rjeenja (onemoguuje nam da problem vidimo u novom svjetlu i tako naemo rjeenje).

KAKO MISLITI USPJENIJE

1.Trebate dovoljno vremena, ogranienje ometa uspjeno rasuivanje

2.Temeljito razmotrite problem

3.Koristite sve raspoloive tehnike rjeavanja problema

4.Ako nakon nekog vremena ne uspijevate rijeiti problem, ostavite ga na neko vrijeme

5.Izbjegavajte pogrenu usmjerenost moete li problem vidjeti u novom svjetlu?

6.Uvjerenja su takoer prepreka kritikom rasuivanju

Misaoni uinak ipak najvie ovisi o kognitivnim vjetinama i o intelektualnim sposobnostima.

INTELIGENCIJA

svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama u njima ne pomae stereotipno nagonsko ponaanje, ni uenjem steene navike, vjetine i znanja.

Inteligentno ponaanje omoguuje cilju usmjereno i prilagoeno reagiranje u novim, nepoznatim prilikama (pr. impanza Sultan).

ono to se mjeri testovima inteligencije (zadaci mogu biti verbalni, numeriki, grafiki predstavljaju intelektualne probleme za ije rjeenje je potrebna i odreena razina misaone aktivnosti - inteligencija je opa sposobnost miljenja pri rjeavanju problema

Inteligencija posreduje i pri procesu uenja sposobnost uenja postoji povezanost izmeu inteligencije i znanja (inteligentniji ljudi znaju vie, ali vrlo obrazovan ovjek ne mora nuno biti inteligentan)

Inteligentan ovjek je BISTAR ovjek.

INDIVIDUALNE RAZLIKE U INTELIGENCIJI

Ljudi se znatno razlikuju po stupnju svoje intelektualne razvijenosti.

Najvie ima prosjenih ljudi, vrlo malo onih ekstremnih. Gaussova krivulja (zvonolika, normalna) X-IQ, Y-postotak ljudi - pokazuje da ima najvie prosjenih ljudi, to IQ vie odstupa od prosjeka, to je manja njegova uestalost

ULOGA NASLIJEA I OKOLINE

Naslijee (hereditet) bioloko nasljeivanje. Materijalnu osnovu nasljeivanja ine geni minijaturne strukture sastavljene od molekule DNA, koje se prenose s roditelja na djecu. U genima su kodirane informacije koje utjeu na brojna svojstva potomka, pa tako i na inteligenciju.

Okolina sve ostalo to utjee na razvoj pojedinca, ukupnost svih podraaja koje on prima od zaea do smrti.

Ljudske sposobnosti su rezultat zajednikog djelovanja i naslijea i okoline, pitanje je koliki je udio ega.

Psiholozi ispituju i usporeuju osobe razliitog stupnja srodstva jednojajane, dvojajane, brau, roditelje i djecu, roake - to je blie krvno srodstvo, slinija je i inteligencija (ali oni koji su u bliem krvnom srodstvu imaju i sliniju okolinu u kojoj su se razvijale)

(Zato usporeuju odvojene jednojajane blizance (IQ manje slian nego da su odrasli zajedno), posvojenu djecu (slini u IQ, ali manje od prave brae)

REZULTAT: vie od 50% razlika u inteligenciji meu ljudima moemo pripisati genetskim iniocima

RAZVOJ INTELIGENCIJE

U djetinjstvu se razvija naglo, u adolescenciji se taj razvoj usporava. Prosjena krivulja razvoja inteligencije(fluidna inteligencija) dosee vrhunac oko 16.g., do 40.g. se odrava na postignutoj razini, kada poinje blagi pad, koji se ubrzava nakon 60.g.

No, smanjenje brzine i uspjenosti svojeg intelektualnog funkcioniranja stariji ljudi nadoknauju iskustvom (akumula