PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJANIKOLA PASTUOVI: OSNOVE PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA I ODGOJA

I. NASTANAK I ZNAAJ PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA I ODGOJA ZA ZNANSTVENA ISTRAIVANJA EDUKCACIJE

znanstvena empirijska istraivanja obrazovanja i odgoja zapoela su u psihologiji krajem 19. st.

teite istraivanja poetkom 20. st. premjeta se iz Europe u SAD

u drugoj polovici 20 st. dominantna pozitivistika istraivaka paradigma dopunjuje se alternativnim pristupima

razvoj psihometrije omoguuje konkluzivna istraivanja obrazovanja i odgoja i statistiku obradu kvalitativnih podataka

zadnjih godina jaa interdisciplinska suradnja

prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju- LEIPZIG 1879.- WILHELM WUNDT

empirijska su se istraivanja proirila u podruje obrazovanja putem znanstvene psihologije- svoj razvoj zapoela primjenom eksperimentalne metode preuzete od medicine

razvoj tzv. eksperimentalne pedagogije

osnivai eksperimentalne pedagogije: J.M. RICE, A. BINET, T. SIMON, W.A. LAY, E. MEUMANN

OBRAZOVANJE je proces organiziranog uenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava linosti- organizirano kognitivno i psihomotorno uenje

ODGOJ je organizirano (namjerno) uenje (usvajanje ili mijenjanje) uvstveno- motivativnih (voljnih, konativnih ili karakternih) svojstava linosti odnosno ponaanja to je tim svojstvima uvjetovano- organizirano afektivno uenje

EDUKACIJA je vii rodni pojam za pojmove obrazovanje i odgoj

Institut JJ. ROUSSEAU- J. PIAGET

SAD- CATTELL, THORNDIKE

THORNDIKE- prvi objasnio postupke prouavanja pomou eksperimentalno provjerenih teorija uenja

1900.- 1930.- razdoblje empiricizma

1930.- 1960.- filozofski usmjeren inovativni progresivizam, znanstvene teorije linosti

1960.- 1980.- SAD- sociopsiholoka istraivanja prosocijalnog ponaanja

KOHLBERG- objanjenje moralnog razvoja

psihometrija- kvalitativna i kvantitativna istraivanja

90-te- transdisciplinarnost

II. PREDMET PSIHOLOGIJE CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA

psihologija edukacije istrauje zakonitosti organbiziranog kognitivnog, psihomotornog i afektivnog uenja kojim se postiu unutarnji ciljevi obrazovanja i odgoja

psihologija obrazovanja i odgoja istrauje psiholoke zakonitosti ostvarivanja unutarnjeg cilja edukacije te psiholoke imbenike uenja

unutarnji cilj obrazovanja i odgoja su kognitivne, psihomotorne i afektivne promjene osobe

edukacija kao zavisna i nezavisna varijabla

unutarnji cilj edukacije razlikuje se od psiholoko razvojnog cilja

posebnost psihologije cjeloivotnog obrazovanja- teorije cjeloivotnog razvoja, cjeloivotne studije- LIFESPAN STUDIES

problem glavnih imbenika razvoja linosti

objanjenje procesa uenja

III. KONCEPT LINOSTI I NJEZINA STRUKTURA

treba razlokovati linost i osobnost

LINOST je struktura vanih, relativno trajnih i univerzalnih osobina ovjeka

glavna polja linosti su SPOZNAJNO (KOGNITIVNO), UVSTVENO (AFEKTIVNO), MOTIVATIVNO (KONATIVNO) i TJELESNO

EKLEKTIKA TEORIJA LINOSTI

LINOST:

1) SUSTAV LJUDSKIH OSOBINA

2) VANE OSOBINE

3) TRAJNE OSOBINE

4) UNIVERZALNE OSOBINE

5) NAOBRAZBA

PONAANJE je funkcija osobina linosti, situacije i prethodnog iskustva

SADRAJ LINOSTI

FAKTORSKE TEORIJE LINOSTI

FAKTORI LINOSTI:

a) KOGNITIVNO PODRUJE LINOSTI- razliite psihike sposobnosti o kojima ovisi efikasnost djelovanja osobe

b) AFEKTIVNO PODRUJE ili TEMPERAMENT ovjeka o kojemu ovisi emocionalna reaktivnost pojedinca

c) DINAMIKE OSOBINE LINOSTI to ljude pokreu na aktivnost, univerzalni motivi, vrijednosti, stavovi i navike- to ini KONATIVNO (MOTIVATIVNO) podruje linosti ili karakter

d) SOMATSKI FAKTOR ili TJELESNA KONSTITUCIJA

glavna polja linosti to se obrazovanjem i odgojem nastoje mijenjati:

1) SPOZNAJNO (KOGNITIVNO)

2) UVSTVENO (AFEKTIVNO)

3) VOLJNO (MOTIVATIVNO ili KONATIVNO)

4) TJELESNO (PSIHOMOTORNA SVOJSTVA)

IV. RAZVOJ LINOSTI

imbenici psihikog razvoja su nasljeene dispozicije te djelovanje okoline

2 osnovne skupine: EMPIRISTIKA i NATIVISTIKA

EMPIRIZAM- JOHN LOCKE- ovjek je pri roenju prazna ploa, vodeu ulogu ima uenje

NATIVIZAM- J.J. ROUSSEAU- naglaava ulogu uroenih, unutarnjih snaga organizma u njegovu razvoju

danas nova disciplina- GENETIKA PONAANJA

individualni razvoj je sustavna, trajna, progresivna, a ne regresivna promjena

cjeloivotno obrazovanje i odgoj

1. MEUDJELOVANJE NASLJEA I OKOLINE

2 osnovna pojma: GENOTIP i FENOTIP

GENOTIP- ukupnost genetskog nasljea pojedinca, nasljeene bioloke dispozicije

FENOTIP- aktualizirani sadraj genotipa, rezultat meudjelovanja svih vanih okolinskih imbenika s nasljednom osnovom

psihike su osobine ustvari kompleksna fiziolokaq funkcioniranja potaknuta drugim fiziolokim funkcioniranjima, a u samom organizmu ili materijalnim procesima izvan organizma- pr. situacije

nastoji se utvrditi realna osnovica

OKOLINA- HEBBOVA KLASIFIKACIJA FAKTORA RAZVOJA- faktori okoline: KEMIJSKI, SENZORNI i TRAUMATSKI (FIZIKI)

kemijski faktori- hranjive i otrovne supstancije

senzorni faktori- prenatalno i postnatalno iskustvo

traumatski faktori- tjelesne povrede

okolina djeluje na organizam neposredno i posredno

dispozicije se preobraavaju u razliite osobine uz pomo odgovarajue aktivnosti

razvoj (promjena) linosti je inducirana aktivnou

mentalne sposobnosti razvijaju se iz uroenih dispozicija na koje djeluju dogaaji u okolini- djeluju pomou kognitivnih procesa

svaka osobina ima svoju organsku podlogu- ta je podloga uvjetovana nasljeem i djelovanjem okoline

podraaji iz okoline proizvode neurokemijske (organske) promjene to onda djeluju na promjene socijalnog ponaanja

pojedinac se ponaa tako da nastoji ostvarivati kemijske procese i kemijska stanja vlastitog mozga, a to se onda ita kao osobina linosti ponaanje je funkcija osobina linosti i situacije

objanjenje meudjelovanja nasljea i okoline:

1) HIPOTEZA PRAGA- JENSEN- za intelektualno funkcioniranje je nuan minimum kakvoe okoline

2) MODEL REAKTIVNOG RASPONA- GOTTESMAN- obogaivanje ili siromaenje okoline proizvodi razliite kognitivne uinke

3) KOMBINIRANO MODELSKO OBJANJENJE- meudjelovanje nasljea i okoline

linost se ui

linost ovjeka je rezultanta njegova herediteta (genotipa), neposrednog djelovanja fizikalno- kemijskih agensa na organizam te posrednog djelovanja okoline ne dispozicije i ve formirana svojstva putem uenja 2. UDIO NASLJEA I OKOLINE U RAZVOJU LINOSTI

psiholoke su osobine osjetljivije na okolinske utjecaje od tjelesnih

utjecaj genotipa je vei u ranom djetinjstvu nego u kasnijim razdobljima

SAD- egalitarizam

socijalistike drave- empirizam

metodoloki nedostaci istraivanja- dokazivane suprotne hipoteze

bihevioralna genetika

eksperimentalna razvojna psihologija

V. NASLJEE I OKOLINA U RAZVOJU INTELIGENCIJE

danas se inteligencija opisuje pomou FAKTORSKIH, RAZVOJNIH i INFORMACIJSKO- PROCESNIH TEORIJA

FLUIDNA INTELIGENCIJA je vie determinirana genetski

KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA ovisi o fluidnoj inteligenciji i intenzitetu intelektualnih aktivnosti

intelektualne sposobnosti djeluju na kolska postignua vie nego to obrazovanje djeluje na razvoj sposobnosti

kreativnost se moe razviti odgovarajuim vjebama inteligencija se kod starijih teoretiara opisuje kao:

a) kapacitet za uenje

b) ukupnost znanja to ga pojedinac posjeduje

c) sposobnost prilagoavanja novim situacijama u okolini

INTELIGENCIJA- sposobnost uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama

suvremene teorije inteligencije:

1) FAKTORSKE TEORIJE- opisuju strukturu

2) RAZVOJNE TEORIJE- objanjenje faza razvitka

3) TEORIJE PROCESIRANJA INFORMACIJA- termin operacija

1. FAKTORSKE TEORIJE INTELIGENCIJE

pomou FAKTORSKE ANALIZE nastoje utvrditi broj i narav razmjerno nezavisnih faktora

C. SPEARMAN- DVOFAKTORSKA TEORIJA INTELIGENCIJE:

prema toj teoriji- 1 G- FAKTOR (generalni faktor) u osnovi svih intelektualnih operacija

postojanje G- FAKTORA dokazuju interkorelacije u testovima inteligencije

nepotpunost interkorelacija objanjava se postojanjem specifinih S- FAKTORA neovisnih o G- FAKTORU

THORNDIKE- postojanje vie specifinih nezavisnih mentalnih sposobnosti umjesto jednog generalnog faktora

THURSTONE- 7 PRIMARNIH SPOSOBNOSTI:

1) V- VERBALNO RAZUMIJEVANJE

2) W- RIJEITOST

3) N- NUMERIKI FAKTOR

4) S- SPACIJALNI FAKTOR

5) M- ASOCIJATIVNO ZAPAMIVANJE

6) P- PERCEPTIVNI FAKTOR

7) R- FAKTOR REZONIRANJA

GUILFORD je proitio THORNDIKEOVU MULTIFAKTORSKU TEORIJU i razvio jedinstveni TRODIMENZIJSKI MODEL INTELIGENCIJE- MODEL STRUKTURE INTELEKTA (SI MODEL)- sposobnosti odreene u 3 dimenzije:

1) OPERACIJE- glavni intelektualni procesi

2) SADRAJI- tipovi informacija kojima se operira

3) PRODUKTI- organizacijski oblici to ih informacije primaju u procesu individualnog procesiranja

EYSENCK- HIJERARHIJSKI MODEL INTELIGENCIJE- generalni faktor inteligencije lei u osnovi koreliranih primarnih sposobnosti to ih je utvrdio THURSTONE

VERNON- model s 4 HIJERARHIJSKE RAZINE- 2 ira grupna faktora: VERBALNO- OBRAZOVNI i KONKRETNO- MEHANIKI

CATTELL- KVAZIHIJERARHIJSKA TEORIJA INTELIGENCIJE- 2 generalna faktora: FLUIDNA i KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA

KVOCIJENT INTELIGENCIJE (IQ)- pokazatelj inteligencije pojedinca u odnosu na njegove vrnjake- omjer mentalne i kronoloke dobi

IQ je u populaciji podjeljen po GAUSSOVOJ KRIVULJI

uz pojam darovitosti vezan je KONCEPT KREATIVNOSTI (stvaralatva)

INTERAKTIVNA KONCEPCIJA KREATIVNOSTI- kreativnost je kombinacija natprosjenih sposobnosti i trajne motiviranosti 2. RAZVOJNE TEORIJE INTELIGENCIJE

koliko se inteligencija razvija tijekom ivota

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA- holistiki model razvoja ljudske kognicije, intelektualni napredak je rezultat ADAPTACIJE- 2 procesa:

a) ASIMILACIJA- ukljuivanje karakteristika okoline u postojee strukture djeteta

b) AKOMODACIJA- modifikacija postojee reaktivne strukture na zahtjeve okoline

razvoj se odvija kroz 4 SUKCESIVNE FAZE:

1. SENZORNO- MOTORNA FAZA- dijete ui perceptivno motorike koordinacije

2. PREDOPERACIJSKA FAZA (od 2. do 7. godine)- govor kao simboliki sustav

3. KONKRETNO- OPERACIJSKA FAZA (od 7. do 12. godine)- pojmovno i konceptualno miljenje

4. FORMALNO- OPERACIJSKA FAZA (od 12. god. do odraslosti)- operiranje apstraktnim simbolima

to su UNIVERZALNE FAZE

SEKVENCIJALNA TEORIJA

polazita kritike PIAGETOVE TEORIJE KOGNITIVNOG RAZVOJA:1) OKOLINSKO

2) INTERAKCIONISTIKO

3) TEORIJE PROCESIRANJA INFORMACIJA

3. INFORMACIJSKO- PROCESNE TEORIJE INTELIGENCIJE

procesi i operacije rjeavanja problema:

1) SENZORNO PROCESIRANJE

2) STRETEGIJA KODIRANJA I DEKODIRANJA

3) PROCES ZAPAMIVANJA

opisuje inteligenciju pomou procesa:

1. pristup: RAUNALSKA SIMULACIJA

2. pristup: TEORIJA KOMPONENTNA ili TRIARHIJSKA TEORIJA LJUDSKE INTELIGENCIJE- 3 komponente ljudskog iskustva: SEKTOR, ISKUSTVENI SEKTOR i KONTEKSTUALNI SEKTOR:

a) prvi dio STERNBERGOVE TRIARHIJSKE TEORIJE je KOMPONENTNI- 3 glavne funkcije:

METAKOMPONENTE

KOMPONENTE ULINKA

KOMPONENTE STJECANJA ZNANJA

b) drugi sektor je ISKUSTVENA SPOSOBNOST

c) trei sektor je KONTEKSTUALNA KOMPONENTA- povezanost inteligencije s realnim ivotnim situacijama

4. UROENOST INTELIGENCIJE

F. GALTON uveo konkluzivnu metodu istraivanja odnosa nasljea i okoline- METODA JEDNOJAJANIH (MONOZIGOTNIH) BLIZANACA koji imaju isti genotip

metode:

1) JEDNOJAJANIH BLIZANACA

2) POSVOJENE DJECE

podaci istraivanja sugeriraju da je generalna inteligencija u velikoj mjeri genetski uvjetovana

JENSEN je zakljuio da za individualne razlike u inteligenciji nasljee odgovara 80%, a okolina doprinosi 20%

omjeri to izraavaju doprinos nasljea i okoline razvijenosti neke osobine, nisu konstantni nego ovise o varijabilitetu svakog faktora individualnih razlika doprinos nasljea i okoline u individualnim razlikama je varijabilan

4.1. REZULTATI GENETIKE PONAANJA rezultati genetike ponaanja- udio u tumaenju individualnih razlika u inteligenciji: nasljee 50%, okolina 50%

konkluzivna empirijska istraivanja podrijetla individualnih razlika zapoinju razvojem ljudske bihevioralne genetike 60- tih

snaga genetike ponaanja lei u njezinoj sposobnosti da, zbog dobrog planiranja istraivanja i multivarijatne obrade podataka, istodobno zahvati i genetske i okolinske determinante ljudskog ponaanja

nasljee poveava individualne razlike u IQ funkciji dobi

utjecaj ranog iskustva na razvoj sposobnosti je vei od iskustva u mladosti, a pogotovo od iskustva u odraslosti

5. ODNOS CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA I KOGNITIVNOG RAZVOJA

u psihologiji edukacije obrazovanje ima status zavisne i nezavisne varijable

5.1. DJELOVANJE SPOSOBNOSTI NA KOLSKA POSTIGNUA

pr. BINET i THORNDIKE pretpostavljali su da inteligencija odreuje sposobnost uenja

uenje novih sloenih vjetina vie ovisi o razvijenosti fluidne inteligencije dok uenje to se sastoji u proirivanju postojeeg znanja i njegovoj primjeni vie ovisi o kristaliziranoj inteligenciji

djelovanje sposobnosti na kolska postignua ovisi o primjerenosti uporabljene metode- zato sposobnosti, sadraj i nain pouavanja trebaju biti usklaeni

ovisnost odnosa sposobnosti i postignua o uporabljenoj metodi pouavanja istraivala se u okviru pristupa INTERAKCIJE SPOSOBNOSTI I OBRAZOVNIH POSTUPAKA

pr. natprosjeno sposobni uenici ue bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju obrazovne sadraje, a ispodprosjeni ako zadatak uenja strukturira nastavnik

KOGNITIVNI PSIHOLOKI PRISTUP- istraivanja optimalnih postupaka pouavanja:

a) KOGNITIVNI POTENCIJAL- ovisi o sposobnostima znanja

b) KONATIVNI POTENCIJAL- ovisi o uvstvenom stanju i stilu uenja

razultati uenja ovise o tipu uenja- 4 tipa uenja:

1) ASOCIJATIVNO UENJE

2) PROCEDURALNO UENJE

3) UENJE INDUKTIVNIM REZONIRANJEM

4) METAKOGNITIVNO UENJE

5.2. DJELOVANJE OBRAZOVANJA NA RAZVOJ SPOSOBNOSTI

UENJE KRISTALIZIRANE INTELIGENCIJE- kristalizirana inteligencija se razvija tijekom cijelog ivota- 3 faze kristalizirane inteligencije:

1. u ranoj odraslosti naglaene su intelektualne vjetine to se primjenjuju pri zasnivanju obitelji i ulasku u svijet rada

2. drugo je razdoblje stabilnosti i integracije te stjecanja sigurnosti drutvenog poloaja

3. u razdoblju kasnije odraslosti kognitivni stil je reintegrativan- povezuje iskustva sabrana tijekom ivota

- UENJE KREATIVNOSTI- 90% istraivanja pokazuje da programi obrazovanja to su usmjereni razvoju navedenih osobina poveavaju kreativnu proizvodnjuVI. RAZVOJ UVSTVENIH I MOTIVATIVNIH OSOBINA LINOSTI

motivativna svojstva ovjeka su uroeni univerzalni motivi te nauene vrijednosti, stavovi i navike istoznanica uvstvu je emocija, a bliska znaenja imaju: osjeaj, afekt, sentiment

UVSTVA su motori ponaanja dok su MOTIVI putokazi to ga usmjeravaju

uvstva i motivi pokreu organizam

uvstva su situacijski odreena, mogu biti ugodna, neugodna ili ambivalentna

motivi su uzrokovani unutarnjim stanjima organizma

TEMPERAMENT je skup uvstvenih svojstava osobe to se oituje u nainu uvstvenog reagiranja pojedinca

KARAKTER je sustav relativno trajnih motivativnih svojstava osobe

1. MOTIVATIVNA SVOJSTVA OVJEKA

motivativna su svojstva ovjeka ona to pokreu i usmjeravaju njegovo ponaanje i intenzitet i trajanje ponaanja

MOTIVATIVNA SVOJSTVA zovemo MOTIVIMA

MOTIVI su trajna svojstva osobe, a MOTIVACIJA je psihiki proces zadovoljavanja motiva

MASLOW- HIJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJA- 5 skupina potreba:

1) FIZIOLOKE POTREBE

2) POTREBE ZA SIGURNOU (zajedno s fiziolokim potrebama ine tzv. PRIMARNE POTREBE)

3) POTREBE ZA PRIPADANJEM I UVSTVENOM (AFEKTIVNOM) VEZANOU

4) POTREBE ZA SAMOPOTOVANJEM I UGLEDOM (PRIHOLOKE ili SEKUNDARNE POTREBE)

5) POTREBE ZA SAMOOSTVARENJEM, tj. ostvarivanjem vlastitih potencijala

empirijska istraivanja nisu potvrdila MASLOWLJEVU teoriju

C. ALDERFER- 3 osnovne skupine potreba:

1) EGZISTENCIJALNE POTREBE: FIZIOLOKE POTREBE i POTREBA SIGURNOSTI

2) POTREBE ZA ODNOSOM S LJUDIMA

3) POTREBE OSOBNOG RAZVOJA: POTREBE SAMOPOTOVANJA I SAMOOSTVARENJA

kod MASLOWA- problem nedosljednosti- treba li samoostvarenje izdvojiti kao zasebni motiv

ROGERS, McCLELLAND- 3 motivativna podruja:

1) MOTIVACIJA ZA POSTIGNUEM, odreena je kao tenja za kompetentnou, uinkovitou i znatieljom

2) TENJA ZA PRIPADANJEM, UVSTVENOM VEZANOU i POTPOROM

3) TENJA ZA MOI i UTJECAJEM edukacijom se osoba samoostvaruje ne samo ako se obrazovanjem razvijaju njezine sposobnosti, nego i onda kada je osposobljavana za uspjeno ostvarivanje svih vanih ivotnih uloga

MASLOW- NATIVISTIKO objanjenje

ATKINSON- EMPIRISTIKO objanjenje

1.1. DOKAZI O UROENOSTI VIIH MOTIVA

INTRINZIKA MOTIVACIJA- HEBB- organska potreba za uzbuenjem

organizam ima uroenu potrebu za funkcioniranjem

motivi uvjetuju prosocijalno i antisocijalno ponaanje koji su uvjetovani osobinama altruizma, psihoticizma i agresivnosti

hipoteza o genetskoj uvjetovanosti motiva

1.2. ODNOS UROENIH I NAUENIH MOTIVA

to je motiv vii, naini su njegova zadovoljavanja raznovrsniji

SEKUNDARNI POTKREPLJIVAI nisu naueni samo klasinim i instrumentalnim uvjetovanjem nego i uvidima u njihovu uinkovitost

PROCESNI KOGNITIVNI MODEL OEKIVANJA

TEORIJA OEKIVANJA- u obzir se uzimaju oekivanja osobe

VRIJEDNOSTI su najopenitiji ciljevi ijim se postizanjem zadovoljavaju uroeni egzistencijski i neegzistencijski motivi

vrijednosti nisu uroene nego nauene

klasifikacija vrijednosti:

1) EGZISTENCIJSKE VRIJEDNOSTI (pr. zdravlje, siguran posao)

2) VRIJEDNOSTI PRIPADANJA (prijateljstvo, ljubav)

3) PRESTINE VRIJEDNOSTI (ugled, mo)

4) SAMOOSTVARUJUE VRIJEDNOSTI (zanimljiv posao)

odreena se vrijednost ostvaruje postizanjem razliitih uih specifinih ciljeva

SKLONOST- djelovanje razlika u intenzitetu uroenih motiva na vrijednosne preferencije

vrijednosti odreuju stavove

STAV je tenja k uvstvenom reagiranju na neki objekt

NAVIKA je nauena tenja reagiranja na odreeni nain u odreenoj situaciji navike su pod utjecajem vrijednosti, na navike djeluju stavovi

psihologiju odgoja prvenstveno zanima kakve su mogunosti uenja navedenih vrsta motivativnih svojstava ovjeka te koji su naini uenja pojedinih motivativnih svojstava najuinkovitiji

prosocijalnost i asocijalnost- ovise o generalnim nespecifinim uvstveno- motivativnim osobinama linosti tzv. OSNOVNIM NEKOGNITIVNIM DIMENZIJAMA LINOSTI- identificirane faktorskom analizom 2. TEMELJNE UVSTVENO- MOTIVATIVNE DIMENZIJE LINOSTI

3 glavna nekognitivna faktora- odgovaraju istraivanjima EYSENCKA, CATELLA i GUILFORDA

temeljne uvstveno- motivativne dimenzije su bipolarne i meusobno nekorelirane, neovisne o inteligenciji

temperament se moe opisati pomou dimenzije EKSTRAVERZIJA- INTROVERZIJA (E- FAKTOR) i dimenzijom NEUROTICIZMA (N-FAKTOR)

dispozicije za prosocijalno- asocijalno ponaanje objanjavaju se pomou dimenzija PSIHOTICIZMA (P- FAKTOR)

temeljne uvstveno motivativne dimenzije linosti:

1) EKSTRAVERZIJA/ INTROVERZIJA- E- FAKTOR

2) NEUROTICIZAM- N- FAKTOR

3) PSIHOTICIZAM- P- FAKTOR

dimenzije karakternog (motivativnog) podruja linosti:

1) OTVORENOST

2) SPREMNOST ZA SPORAZUMIJEVANJE

3) SAVJESNOST

EYSENCK- TRODIMENZIJSKA TEORIJA LINOSTI

NESTABILAN- KOLERIKEKSTRAVERTIRAN- SANGVINIKINTROVERTIRAN- MELANKOLIKSTABILAN- FLEGMATIK

OsjetljivDrutvenSjetanPasivan

NemiranOtvorenTjeskobanOprezan

AgresivanGovorljivKrutPromiljen

UznemirenPristupaanTrezvenSmiren

PromjenjivLakomislenPesimistianKontroliran

NagaoivahanSuzdranPouzdan

OptimistilanBezbrianNedrutvenPostojan

aktivanvoaTihMiran

pod TEMPERAMENTOM se podrazumijeva nain uvstvenog reagiranja pojednica

KARAKTER je sustav motivativnih svojstava: vrijednosti, stavova, navika

3. GENETSKA UVJETOVANOST TEMELJNIH UVSTVENO- MOTIVATIVNIH DIMENZIJA LINOSTI I ODGOJIVOST

GENETSKA OSNOVA EKSTRAVERZIJE- INTROVERZIJE- razlike izmez ekstraverata i introverata:

EKSTRAVERTI

- manje osjetljiv somatski ivani sustav

- slabije pobudljivi

- uzbuenje tee nastaje i bre nestaje

- izraena potreba za promjenom

- trae jake podraaje iz okoline

- drutveniji

INTROVERTI

- osjetljiviji somatski ivani sustav

- uzbuenja jaa i trajnija

- izbjegavaju uzbudljive promjene

- izbjegavaju jake podraaje iz okoline

- manifestno nesocijabilni, ali spremni na bogatije afektivne odnose

ODGOJNE IMPLIKACIJE:

INTROVERTI

- lake se uvjetuju pa lake ue vrijednosti, stavove i navike

- odgojljiviji, lake se socijaliziraju

- u prosjeku uspjeniji uenici

EKSTRAVERTI

- tee se uvjetuju

- manje odgojivi

- u prosjeku manje uspjeni uenici

GENETSKA OSNOVA NEUROTICIZMA EMOCIONALNE STABILNOSTI

u NEUROTIKA je osjetljiviji vegetativni ivani sustav

temperament je osobe preteito uroen

ODGOJNE POSLJEDICE NEUROTICIZMA: lako se uvstveno uvjetuju (ali ne moraju biti lako odgojivi)

iskrivljeno doivljavaju odgojne postupke

odgoj je slieniji pa mora biti visoko individualiziran

ODGOJIVOST (SOCIJALIZACIJA)

STABILNI INTROVERTI +

NEUROTINI EKSTRAVERTI

NEUROTINI INTROVERTI +/-

STABILNI EKSTRAVERTI +/-

GENETSKA OSNOVA PSIHOPATIJA- mogui genetski oznaiva psihopatije je HLA-B27

muko- enske razlike na P- skali- mukarci- hormonska uvjetovanost psihoticizma

BIOLOKA OSNOVA PSIHOTICIZMA- oslabljena homeostaza sredinjeg ivanog sustava

PSIHOPATI se tee odgajaju:

ne interioriziraju drutvene vrijednosti

slabije se moralno razvijaju

tee ih je zaplaiti

spremni na vee opasnosti (kriminalne aktivnosti)

recidiviraju

drutvena okolina nastoji smanjiti genetske varijacije

- zakljuci:

1. uvstvena reaktivnost pojedinca (temperament) je veim dijelom uroena. O temperamentu ovisi i odgojivost pojedinca

2. univerzalni motivi su kao takvi uroeni, a ponaanje kojim se izraavaju i zadovoljavaju naueno. Socijalno uenje moe takoer djelovati na intenzitet onih uroenih motiva to nisu presudni za preivljavanje. Potiskivanje tzv. viih motiva vodi njihovom slabljenju, a poticanje vodi jaanju

3. vani dugoroni ciljevi (vrijednosti), postizanjem kojih se univerzalni motivi zadovoljavaju, i naini njihova postizanja se ue. No postoje uroene sklonosti (dispozicije) za usvajanje odreenih vrijednosti te stavova i navika to su s vrijednostima povezane

4. individualne razlike u odgojivosti (ne u odgojenosti), tj. razlike u brzini i kvaliteti uenja vrijednosti, stavova i navika su uroene i organski su uvjetovane

4. RAZVOJ MORALNE SVIJESTI moralna svijest moe se operacijski definirati kao sustav moralnih vrijednosti to tvore moral funkcionalistiko objanjenje- moral slui regulaciji socijalnog ponaanja

relativnost moralnih normi

razmjerno univerzalne moralne vrijednosti

moral sukobljenih drutvenih skupina

4.1. SITUACIJSKI IMBENICI PROSOCIJALNOG PONAANJA

situacijski imbanici prosocijalnog ponaanja:

1) utjecaj drugih ljudi (nagrade i kazne)

2) nazonost drugih ljudi

3) znaajke podraaja za prosocijalno ponaanje

4) stupanj potrebe za pomoi

5) interpretacija uzroka nevolje

6) cijena pomaganja

7) cijena uskraivanja pomoi

fenomen pasivnog promatraa

4.2. PROSOCIJALNOST KAO OSOBINA LINOSTI

istraivanja prosocijalnog ponaanja

skala altruizma

50% razlika u altruizmu genetski uvjetovano

4.3. TEORIJE MORALNOG RAZVOJA

najpoznatije teorije:

1) PSIHOANALITIKA TEORIJA RAZVOJA MORALNOSTI

2) KOGNITIVNE TEORIJE MORALNOG RAZVOJA

3) TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

1) PSIHOANALITIKA TEORIJA RAZVOJA MORANOSTI

moral se usvaja s psihoseksualnim razvojem

okolina djeluje represivno- stvara se super ego

moralna motivacija je egocentrina

osoba je u procesu moralnog razvoja pasivna, na nju djeluju vanjski utjecaju

2) KOGNITIVNE TEORIJE MORALNOG RAZVOJA

pretpostavka da je intelektualni razvoj i razvijenost pretpostavka moralnog razvoja

zrelost

J. PIAGET i L. KOHLBERG

J. PIAGET- 2 stupnja moralne razvijenosti:

1. stupanj: tzv. HETERONOMNA MORALNOST- djetetov egocentrizam

2. stupanj: AUTONOMNA MORALNOST- razumijevanje moralnih pravila

a) KOHLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA- 1958.:

b) moralne su promjene sekvencijalne i oituju se u 3 razine s po 2 stupnja na svakoj- 6 stupnjeva moralne razvijenosti

c) svaki je stupanj strukturirana cjalina to je kvalitativno razliita od ostalih

d) redosljed stupnjeva je stalan i univerzalan, a stupnjevi su hijerarhijski organizirani

e) vii stupnjevi zamjenjuju nie, pri emu vii stupanj reintegrira nie razvojne strukture moralnog miljenja

f) vii stupnjevi miljenja su nuan, ali ne i dovoljan uvjet vie razine moralnog rasuivanja

g) glavni mehanizam razvoja moralnog rasuivanja je KOGNITIVNI SUKOB

h) spremnost na djelovanje u skladu s moralnim prosudbama raste s razinom moralne razvijenosti stupnjevi moralnog razvoja:

a) PREDKONVENCIONALNA RAZINA

1. STUPANJ: ne uzimaju se u obzir interesi drugih

2. STUPANJ: sukob interesa rjeava se instrumentalnom razmjenom

b) KONVENCIONALNA RAZINE

3. STUPANJ: pravila se prihvaaju radi socijalnog odobravanja

4. STUPANJ: podrava se drutveni red radi dobrobiti drutva

c) POSTKONVENCIONALNA RAZINA: 5. STUPANJ: zakoni se potuju radi opeg dobra

6. STUPANJ: univerzalna etika naela

predkonvencionalna razina- djeca mlaa od 9 godina, no i adolescenti i odrasli

empirijske provjere KOHLBERGOVE TEORIJE

empirijska nepotvrenost postavki KOHLBERGOVE teorije

moralno ponaanje odreeno je ne samo stupnjem moralnog rasuivanja nego i moralnom motivacijom to nije povezana s moralnim rasuivanjem i karakteristikama situacije

3) TEORIJA SOCIJALNOG UENJA- A. BANDURA

objanjava moralno ponaanje po modelu- supstantivno instrumentalno muvjetovanje

do moralne krize dolazi kad se nagrauje drutveno tetno ponaanje

prema svim teorijama moralnosti temeljni kriterij moralnosti je KRITERIJ BRIGE ZA DRUGE LJUDE

1. na prvom stupnju predkonvencionalne moralnosti osoba vodi rauna samo o svojim potrebama

2. na drugom stupnju predkonvencionalne razine priznaje se postojanje interesa drugih ljudi

3. na niem stupnju konvencionalne razine vodi se rauna o interesima drutvene grupe

4. na viem stupnju konvencionalne razine podrava se drutveni red

5. i 6. interes ljudske vrste, univerzalna ljudska prava nesklad izmeu moralnog rasuivanja i moralnog ponaanja oito se mora objasniti pomou nekognitivnih osobina linosti

4.4. OBJANJENJE ALTRUISTIKOG PONAANJA

PROSOCIJALNO PONAANJE je namjerno ponaanje to ima pozitivne posljedice za druge ljude

ALTRUISTIKO PONAANJE je nesebino prosocijalno ponaanje

ALTRUISTIKI PARADOKS se objanjava pomou unutarnjih samonagraujuih uvstvenih procesa, empatija, osjeaj moralne dunosti

kriteriji altruistikog ponaanja:

1. ponaanje mora biti voljno zapoeto, tj. slobodno od prisile

2. mora biti poduzeto s namjerom poboljanja dobrobiti drugih ljudi

3. mora iskljuivati pekivanje nagrada

a) POUNUTRENE NORME POMAGANJA

socijalno normativni pristup objanjenju prosocijalnog ponaanja:

1) NORMA SOCIJALNE ODGOVORNOSTI propisuje pomo osobama koje su zavisne

2) NORMA RECIPRONOSTI propisuje da se treba pomoi ljudima koji su nama pomogli

3) NORMA PRAVEDNOSTI propisuje pomaganje ljudima koji su neduni u loijem poloaju

OSOBNE NORME PONAANJA su vrijednosti to ih je osoba pounutrila ili ih je sama proizvela

osjeaj moralne dunosti

opi normativni model pomaganja

proces donoenja odluke o pruanju pomoi:

1) percipiranje potrebe

2) osjeaj moralne dunosti

3) evaluacija nagrada i kazni

4) reinterpretacija situacije

5) djelovanje

reakcije na osobe u nevolji

pomaganje je egoistiko ako je njegov cilj smanjenje vlastite neugode

pomaganje je altruistiko ako je njegov cilj dobrobit druge osobe- empatija

osjeaj empatije je specifina razlika izmeu egoistike i altruistike motivacije prosocijalnog ponaanja

cijena pomaganja

cijena bijega b) EMPATIJA I NJEZINE DETERMINANTE

KOGNITIVNA EMPATIJA sastoji se u razumijevanju i prihvaanju uloge i gledita druge osobe- povezana s percipiranjem

UVSTVENA EMPATIJA je emocionalni odgovor na uvjete u kojima se nalazi druga osoba

individualne razlike u sposobnosti empatiziranja

razlike u sposobnosti empatiziranja uvjetuju razlike u altruistikoj motivaciji prosocijalnog ponaanja to znai da djeluju i na samo prosocijalno ponaanje

genetska uvjetovanost empatiziranja

uvstveno osjetljivije osobe imaju veu sklonost empatije

psihotici- nesposobnost empatiziranja

altruistika se motivacija prosocijalnog ponaanja objanjava uvstvenom empatijom

c) INTEGRATIVNO OBJANJENJE PROSOCIJALNOG PONAANJA

interakcija kognitivnih i uvstvenih osobina

kod KOHLBERGA- uvstvena praznina

ispitivanje meuodnosa:

1) moralnog rasuivanja

2) empatije

3) moralnog ponaanja

uinci empatije na moralno ponaanje moderirani su zrelou moralnog rasuivanja

d) OBRAZOVNE I ODGOJNE IMPLIKACIJE SPOZNAJA O MORALNOM RAZVOJU

- uinci socijalizacije ovise o : a) nainu uenja vrijednosti to je tijekom socijalizacije primljen b) usklaenosti socijalizacijskog djelovanja razliitih nositelja socijalizacije

c) odgojivosti osobe

d) njezinim dispozicijama za moralno ponaanje

- uvstvena reaktivnost je u velikoj mjeri genetski uvjetovana

- odgoj ne moe biti moralno neutralan

- moralna pitanja odgoja promiljaju:

- NORMATIVNA FILOZOFIJA

- TEOLOGIJA

- NORMATIVNA PEDAGOGIJA

e) FILOZOFSKA ISTRAIVANJA MORALNOG ODGOJA

2 osnovne skupine problema:

a) ciljevi moralnog odgoja

b) promiljanje prikladnih sredstava za postizanje ciljeva

pitanja vodeih moralnih vrijednosti kao ciljeva moralne edukacije

prikladna sredstva moralnog odgoja

analiza i vrednovanje znanstvenih istraivanja moralnih problema

sadraji moralnog odgoja

motrita razmatranja moralnih vrijednosti:

1) NATURALISTIKO

2) INTUITIVNO

3) IDEALISTIKO

4) POVIJESNO

5) RACIONALISTIKO

6) TEOLOKO

7) UNIVERZALISTIKO

8) NEVRIJEDNOSNO ZNANSTVENO

filozofske teorije odbacuju:

1) indoktrinaciju

2) mehaniko uenje

3) vjebu bez razmiljanja i analize

4) konformiranje pravilima bez prosuiivanja njihove ispravnosti

vani etiki koncepti:

1) moralna pravila

2) moralne vrijednosti

3) etiki skepticizam

4) pojam dobra i zla

5) moralna odgovornost

6) moralno rasuivanje

7) relativizam i univerzalizam

8) razlika izmeu rasuivanja i ponaanja

primjenom LAKATOEVIH referencijskih okvira filozofi znanosti kritiki ocijenili:

1) KOHLBERGOVU TEORIJU MORALNOH RAZVOJA

2) PIAGETOVU GENETIKU EPISTEMOLOGIJU

3) HEGELOVU DIJALEKTIKU

univerzalne pojave- kljuevi vremena

problem etikog relativizma

pluralizam vrijednosnih orijentacija proizvodi ETIKI RELATIVIZAM

odgojne reakcije na pluralizam:

1) DOGMATIZAM

2) RELATIVIZAM

3) URAVNOTEENI PRISTUP

odgoj izmeu indoktrinacije i anarhije

pedagokiparadoks moralnog odgoja- moralna autonomija i propisani sadraji glavni pristupi moralnom odgoju:

1) ROMANTINI PRISTUP- dijete je a priori dobro i treba ga zatititi od djelovanja drutva (pr. kola Summerhill)

2) TEHNOLOKI PRISTUP- kulturna transmisija- dijete je pasivni primatelj vrijednosti

3) KOHLBERGOV PROGRESIVNI PRISTUP- stvara moralnu neravnoteu u odgajaniku to vodi njegovoj veoj moralnoj autonomiji

4) PRISTUP DISKURSA- dijete ukljuuje u proces moralnog odluivanja ime razvija moralnu odgovornost

5. SVESTRANI RAZVOJ LINOSTI- MIT ILI STVARNOST?

normativne discipline propisuju ciljeve edukacije, nenormativne discipline ih istrauju

polazite- velike psihologijske teorije:

1) BIHEVIORIZAM

2) GETALT PSIHOLOGIJA

3) HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA

4) KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA

PSIHOANALIZA- neprikladna za testiranje odgojnog ideala

5.1. BIHEVIORIZAM I SVESTRANI RAZVOJ LINOSTI

eksperimentalno istraivanje i objektivno mjerenje

J.B. WATSON

rani bihevioristi- uenje uvjetovanjem

bihevioristiki pogled na razvoj linosti u cjelini je deterministiki

linost, oitovana ponaanjem, uvjetovana je posljedicama operantnog ponaanja OPERANTNO PONAANJE

POTKREPLJENJE

PRIMARNO POTKREPLJENJE

SEKUNDARNI POTKREPLJIVAI I KAZNE

ZAKON EFEKTA

radikalni biheviorizam- J. B. WATSON

neobiheviorizam

doprinos biheviorizma istraivanju i rjeavanju:

1) odgoja u ranom djetinjstvu

2) osnovnokolskog odgoja i obrazovanja

3) obrazovanja osoba s posebnim potrebama

4) programiranog uenja

5) problema osobne prilagodbe modifikacijom ponaanja

suvremeni bihevioristi- SKINNER- protiv primjene represivnih mjera u odgoju, primjena biheviorizma na drutvo

biheviorizam dri potencijal obrazovanja i odgoja dovoljnim za formiranje linosti prema idealu njezine svestrane razvijenosti

biheviorizam potcijenjuje ulogu nasljea u razvoju linosti

5.2. GETALT PSIHOLOGIJA I UENJE

GESTALT (njem.)= organizirana cjelina

nastala u Njemakoj kao reakcija na strukturalistiku i bihevioristiku psihologiju

osnovna postavka- cjelina nije zbroj dijelova ve struktura

W. KOHLER- UENJE UVIDOM

uenje s razumijevanjem

5.3. HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA I SAMOOSTVARENJE

nastala u SAD kao reakcija na biheviorizam i psihoanalizu

A. MASLOW, C.R. ROGERS

potreba za samoostvarenjem- osnovni ljudski motiv

razvoj linosti- edukacijski potencijal

ne svestrani razvoj linosti ve samoostvarenje

neostvarivost svestranog razvoja- 2 razloga:

1) ljudi nee

2) ljudi ne mogu teoretiari edukacije- fleksibilna interpretacija umjesto rekonceptualizacija svestranog razvoja

a) KAKVA JE LJUDSKA NARAV

polazite: ovjek je po naravi dobar

antisocijalnost je posljedica loih prilika

testiranje hipoteze o dobroj naravi ovjeka

dobrota nije uroena

MASLOW: samo se discipliniranoj i odgovornoj osobi moe dopustiti initi to hoe

aktualizacija svih potencijala nepoeljna

zatita od antisocijalnosti:

1) odgojem

2) propisima i obiajima

situacijska regulacija ponaanja

ograniavanja moi pojedinaca, skupina i drava- demokracija je sustav kontrole vlasti

teite nadzora na situacijskim imbenicima

5.4. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA I NJEZINE PRIMJENA U OBRAZOVANJU

istaknuti kognitivni psiholozi: F. BARTLETT, J. PIAGET, J. BRUNER, G.A. MILLER

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA je najvie doprinjela obrazovanju i odgoju

G. KELLY- teorija linosti o personalnim konstruktima

kognitivna su istraivanja proizvela 3 vrste spoznaja to su primjenjive u edukaciji:

1) spoznaje o nainu stjecanja, pohrane i pronalaenja znanja

2) spoznaje o razliitim vrstama pogreaka i nedostacima u znanju

3) spoznaje o samoprocjenjivanju, samoregulaciji i korektivnim mehanizmima

VII. NAINI (OBLICI) UENJA

uenje je razmjerno trajna promjena subjekta i rezultat je vlastite psihike aktivnosti, tj. spoznajnih i uvstvenih procesa to se odvijaju u osobi koja ui ui se: klasinim uvjetovanjem, instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem, po modelu ili uvidom

asocijativne i kognitivne teorije uenja

obrazovanje i odgajanje je organizirano (namjerno) uenje

obrazovanje se temelji na sloenijim oblicima uenja (uenje po modelu i uvidom)

odgajanje se odvija uz pomo jednostavnijih oblika uenja: klasinog i instrumentalnog uvjetovanja

uenje nije jedinstvena psiholoka pojava

oblici uenja:

1) UENJE KLASINIM UVJETOVANJEM

2) UENJE INSTRUMENTALNIM ILI OPERANTNIM UVJETOVANJEM (+ serijalno i diskriminacijsko uenje)

3) UENJE PO MODELU ili OPSERVACIJSKO UENJE

4) UENJE UVIDOM ili KOGNITIVNO UENJE

postoje jo UENJE SERIJA (SERIJALNO UENJE) i UENJE RAZLIKA (DISKRIMINACIJSKO UENJE)

2 teorije uenje:

1) ASOCIJATIVNA TEORIJA UENJA

a) TEORIJA DODIRA

b) TEORIJA POTKREPLJENJA

2) KOGNITIVNA TEORIJA UENJA

nema jedinstvenog objanjenja svih oblika uenja

1. UENJE KLASINIM UVJETOVANJEM neki podraaj koji prirodno ne izaziva reakciju pone tu reakciju izazivati pod uvjetom da se dovoljno esto pojavi u paru, tj. zajedno ili neto prije podraaja to tu reakciju prirodno, tj. bezuvjetno izaziva

PAVLOV- pokusi na psima

WATSON i RAYNOR otkrili UVSTVENO UVJETOVANJE- uenje osobina linosti to sadre uvstvenu sastavnicu, ima znaajnu ulogu u odgoju ljudi

behavior terapija

2. UENJE OPERANTNIM (INSTRUMENTALNIM) UVJETOVANJEM

OPERANTNO PONAANJKE

E.L. THORNDIKE- pokusi na ivotinjama

uenje pomou pokuaja i pogreaka

ZAKON EFEKTA- vjerojatnost ponaanja to izaziva pozitivne posljedice

SKINNER- POTKREPLJENJE/ NEGATIVNO POTKREPLJENJE

eksperimentalno je utvreno kako djelovanje nagrade i kazne na ponaanje ovisi o sljedeim faktorima:

1) duljini vremena proteklog izmeu ponaanja i posljedica ponaanja. Potrkepljenje ili kazna moraju se dogoditi istodobno s ponaanjem ili neposredno nakon ponaanja

2) dosljednost u nagraivanju odnosno kanjavanju ponaanja

3) intenzitetu nagrade i kazne

4) osobinama pojedinca o kojima ovisi i njegova reaktivnost na razliite posljedice

nagrada i kazna:

1) DJELOVANJE NA PONAANJE

2) SUBJEKTIVNE KATEGORIJE

3) DOIVLJENI INTENZITET OVISAN O UVSTVENOJ REAKTIVNOSTI

PRIMARNI POTKREPLJIVAI (pr. hrana, voda)

SEKUNDARNI POTKREPLJIVAI (pr. ocjene, novac)

optimalni odnos nagrada i kazba- ui se nagradama, a oduava kaznama

instrumentalno se ue:

1) znanja

2) vjetine

3) konativne osobine (vrijednosti, stavovi i navike)

PROGRAMIRANO UENJE- visoko individualizirano uenje

MODIFIKACIJA PONAANJA- kombinira klasino uvjetovanje, instrumentalno uvjetovanje i uenje po modelu

ui se operantnim uvjetovanjem:

1) vrijednosti

2) stavovi

3) interesi

4) navike

uenje navika

3. UENJE PO MODELU (UENJE OPONAANJEM, UENJE PROMATRANJEM) neracionalnost uenja uvjetovanjem

skupoa uenja uvjetovanjem

uenje po modelu- jo i :

1) uenje oponaanjem

2) socijalno uenje

3) uenje imitacijom

4) uenje identifikacijom

5) uenje promatranjem

6) opservacijsko uenje

BANDURA- uenje po modelu- 3 sastavnice:

1) subjekt promatra ponaanje modela

2) pamti ono to percipira

3) izvodi zapameno kad je za to motiviran

nema oponaanja bez potkrepljenja (neposrednog, supstitutivnog i samopotkrepljenja)

uenje po modelu, to se temelji na zamjenskom potkrepljivanju, zapravo je vrsta tedljivog instrumentalnog uvjetovanja

sloeniji kognitivni procesi u temelju oponaanja

oponaaju se uspjeni, a ne nauspjeni modeli:

1) neuspjene osobe ako ih subjekt cijeni

2) osobe s kojima se subjekt identificira

3) osobe s kojima je subjekt uvstveno povezan

4) osobe s kojima subjekt nije uvstveno povezan

razine uenje oponaanjem:

1) IMITACIJA

2) MODELIRANJE

3) VERBALNO MODELIRANJE

APSTRAKTNO MODELIRANJE

KOGNITIVNO MODELIRANJE

UENJE PROMATRANJEM (OPSERVACIJSKO UENJE)- utemeljeno na oekivanju odreenih posljedica nekog ponaanja

4. UENJE UVIDOM (KOGNITIVNO UENJE)

uenje uvidom, kognitivno ili inteligentno uenje

tu prevladavaju vii kognitivni procesi, tj. miljenje

psiholog TOLMAN- KOGNITIVNA TEORIJA UENJA

glavne znaajke uenja uvidom:

1) do rjeenja (uvida) dolazi odjednom (ali ne i odmah)2) poto je dolo do uvida, dolazi do naglog napretka jer se broj ranijih pogreaka drastino smanjuje

3) naueno ponaanje uspjeno se primjenjuje ne samo u situaciji uenja nego i u slinim situacijama

prednosti uenja uvidom:

1) bre

2) trajnije

3) vea transferna vrijednost

4) vie doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije

smislenost gradiva

injteligentniji vie ue uvidom

logike veze se pamte due od prostornih i vremenskih odnosa

uvid omoguuje distinkcije i generalizacije

kombiniranje uvida i operantnog uvjetovanja pri rjeavanju problema

uvidom se ui:

1) intelektualne vjetine

2) kognitivne strategije

kognitivna sastavnica vrijednosti, stavova i navika

VIII. PAMENJE I UENJE

odnos pamenja i uenja objanjava se pomou koncepta procesiranja informacija

kognitivna psihologija objanjava uenje pomou kognitivnog i konativnog potencijala uenika

PAMENJE- SPOSOBNOST PAMENJA- M- FAKTOR- individualne razlike

model procesiranja informacija- povezuje uenje i pamenje

model kognitivnog procesiranja

1. SUSTAV PROCESIRANJA INFORMACIJA

analogija ovjeka s raunalom:

PODRAAJI (INFORMACIJE)- POZORNOST- SENZORNO PAMENJE- KRATKORONO PAMENJE- DOSJEANJE- PRONALAENJE- DUGORONO PAMENJE- PONAVLJANJE, KODIRANJE

KONTROLNI PROCESI: pozornost, ponavljanje, kodiranje, pronalaenje i dosjeanje

trajanje informacije u pemanju:

1) SENZORNO (do 2 sekunde)

2) KRATKORONO (do 15 sekundi)

3) DUGORONO (trajno)

informacije se organiziraju u skladu s tzv. KOGNITIVNIM SHEMAMA

TRAJNOST PAMENJA ovisi o :

1) DUBINI OBRADE (kognitivni napor)

2) IRINI OBRADE

pozornost

informacije prelaze iz kratkoronog u dugorono pamenje ne samo njihovom obradom nego i ponavljanjem

2 vrste ponavljanja:

1) ODRAVAJUE PONAVLJANJE- neposredno obnavljanje informacija, kratkorono pamenje

2) ELABORATIVNO PONAVLJANJE- vii kognitivni procesi

odravajue i elaborativno ponavljanje su 2 pola kontinuuma

uporaba informacija- RADNO PAMENJE

2. ZABORAVLJANJE

nemogunost pronalaenja informacija u dugoronom pamenju

iznimka su AUTONATIZIRANE VJETINE

2.1. TEORIJE ZABORAVLJANJA

3 osnovne teorije:

1) TEORIJA SPONTANOG ZABORAVLJANJA- informacije se iz skladita senzornog, kratkoronog i dugoronog pamenja gube zbog samog protoka vremena tijekom kojeg informacije nisu bile koritene

2) TEORIJA MOTIVIRANOG (NAMJERNOG) ZABORAVLJANJA- FREUD- ljudi su skloni zaboraviti neugodne doivljaje

3) TEORIJA RETROAKTIVNE INTERFERENCIJE- proaktivna interferencija, negativni i pozitivni transfer, novo uenje potire stare informacije4) Uzroci to OTEAVAJU PRONALAENJE OBAVIJESTI U DUGORONOM PAMENJU- golem broj informacija, znakovi dosjeanja

3. PROCES UENJA U OBRAZOVANJU

objanjavanje oblika uenja:

1) UVJETOVANJE- BIHEVIORISTIKI

2) UVIDOM- KOGNITIVNO

3) PO MODELU- EKLEKTIKI

pomak od bihevioristikom ka kognitivnom tumaenju uenja

integracija EMPIRISTIKE i RACIONALISTIKE epistemoloke tradicije

3.1. KOGNITIVNI KONCEPT SMISLENOG UENJA U OBRAZOVANJU

razlike izmeu sloenih i jednostavnih oblika uenja

1) smisleno uenje je aktivno

2) smisleno uenje je konstruktivno

3) smisleno uenje je kumulativno

4) smisleno uenje je usmjereno k cilju

integrirano istraivanje uenja i pouavanja

3.2. MODEL UENJA U OBRAZOVANJU

podruja istraivanja:

1) KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA- RACIONALISTIKI PRISTUP

2) BIHEVIORIZAM- EMPIRISTIKI PRISTUP

POETNO STANJEKONTEKST UENJAKONANO STANJE

KOGNITIVNI IMBENICI

KONATIVNI IMBENICIPROCES UENJAREZULTATI UENJA

MEDIJATORI UENJA- proces skladitenja informacija KONATIVNI POTENCIJAL UENJA- odnosi se na uvstvena stanja

KOGNITIVNI STIL- odnosi se na karakteristian nain rjeavanja intelektualnih zadataka

PROCES UENJA:

1) ASOCIJATIVNI PROCESI UENJA- jednostavni odnosi

2) PROCEDURALNI PROCESI UENJA- ue se odnosi meu jednostavnim odnosima

3) PROCESI INDUKTIVNOG MILJENJA (REZONIRANJA) kojima se konstruirani odnosi organiziraju u koherentne strukture

4) METAKOGNITIVNI PROCESI- djeluju na rezultate uenja posredno putem ostalih procesa

1) ASOCIJATIVNO UENJE- ovisi o kognitivnim i konativnim faktorima

2) PROCEDURALNO UENJE- tijekom dugotrajnog izvoenja dolazi do autonatizacije vjetina

3) UENJE INDUKTIVNIM MILJENJEM- primarna intelektualna sposobnost induktivnog rezoniranja

4) METAKOGNITIVNI PROCES UENJA ukljuuje:

a) definiranje problema uenja

b) formuliranje plana za postizanje cilja

c) utvrivanje sredstava za ostvarenje plana

d) izvoenje plana

e) moretnje napredovanja i utvrivanje problema to se pojavljuju pri izvoenju plana

f) sumiranje rezultata uenja

REZULTATI UENJA su promjene u strukturi znanja to su posljedica nakog procesa uenja

1) DEKLARATIVNO ZNANJE- znanje o neemu

2) PROCEDURALNE VJETINE- sadre znanja o tome kako neto nauiti

POETNA STANJAPROCES UENJAREZULTATI UENJA

KOGNITIVNI IMBENICIMETAKOGNICIJADEKLARATIVNI

PREDZNANJEASOCIJATIVNO UENJEISKAZI

POSTOJEE VJETINEPROCEDURALNO UENJESHEME

RADNA MEMORIJAINDUKTIVNO REZONIRANJEMENTALNI MODEL

BRZINA PROCESIRANJAPRAVILA

UVSTVENO STANJEVJETINE

STIL UENJAAUTOMATIZIRANE VJETINA

KONATIVNI IMBENICIPROCEDURALNI

3.3. UENJE UENJA

strategije i vjetine samog uenja

a) ZNANJA O STRATEGIJAMA UENJA

1. znanje o sebi kao ueniku

2. znanje o zadacima to ih treba savladati

3. znanje o postojeim strategijama i vjetinama stjecanja, integriranja i primjene novog znanja

4. predznanje o podruju uenja

5. znanje o sadanjem i buduem kontekstu gdje steeno znanje moe biti korisno

KOGNITIVNE STRATEGIJE UENJA obuhvaaju:

1) stvaranje i odravanje pozitivnog stava odnosno motivacije za uenje

2) odreivanje optimalnih odnosa meu dijelovima gradiva

3) povezivanje novih informacija i postojeeg znanja pomou razliitih naina obrade informacija

4) odravanje pozornosti pri uenju

5) provjeravanje razumjevanja sadraja uenja

6) nadzor napredovanja tijekom uenja

uobiajene vjetine uenja:

1) vjetina upravljanja vremenom

2) tehnika sluanja predavanja

3) tehnika biljeenja predavanja

4) vjetina itanja

5) vjetina rjeavanja testova znanja

6) vjetina ovladavanja ispitnom tremom stjecanje strategija i vjetina uenja je razvojni proces to prolazi kroz 3 faze:

1) tijekom osnovnokolskog razdoblja razvija se METAKOGNICIJA

2) tijekom srednjeg i visokog obrazovanja razvijaju se vjetine uenja i oblikuju stavovi prema uenju

3) tijekom odraslosti razvijaju se KOGNITIVNI STILOVI u uenju

b) METAKOGNITIVNO ZNANJE

znanje o kogniciji

METAKOGNICIJA je znanje pojedinca o kognitivnim procesima i uporabom znanja

metakognicija ima 3 faze:

1) SVJESNOST- poznavanje vlastitih sposobnosti za uenje

2) MOTRENJE- praenje napretka

3) SAMOREGULACIJA- korektivni postupci c) VJETINE UENJA akademske sposobnosti ili vjetine uenja su skup nauenih kompetencija to poveavaju uspjenost uenja

vjetine uenja:

1) vjetina itanja

2) upravljanje vremenom uenja

3) metode uenja (parcijalna, globalna, progresivna)

4) elaborativne strategije

metode uenja:

1) PARCIJALNA METODA- vee cijeline se podijeli na djelove

2) GLOBALNA METODA- gradivo se ui u cjelini, bez podjela

3) PROGRESIVNA METODA- kombinacija parcijalne i globalne

ELABORATIVNE STRATEGIJE- najsloenije vjetine uenja:

a) otkrivanje odnosa izmeu estica znanja to se nastoje zapamtiti

b) povezivanje novoga znanja s prethodno nauenim

c) pronalaenje analogija

d) izvoenje zakljuaka

e) KOGNITIVNI STILOVI U UENJU

3 podjele:

1) REFLEKSIVAN STIL nasuprot IMPULZIVNOM

2) STIL OVISAN O KONTEKSTU ili POLJU nasuprot STILU NEOVISNOM O KONTEKSTU ili POLJU (GLOBALAN nasuprot ANALITINOM)

3) DESNO- HEMISFERINI nasuprot LIJEVO- HEMISFERINOM STILU

1) DIMENZIJA REFLEKSIVNOSTI NASUPROT IMPULZIVNOSTI- KAGAN- refleksivni ljudi su uporniji i uspjeniji u rjeavanju teih intelektualnih zadataka od impulzivnih

2) WITKIN, MOORE, GOODENOUGH, COX- stil uenja to se prepoznaje u odnosu pojedinca prema kontekstu (polju) u kojem procesira obavijesti:a) OSOBE OVISNE O KONTEKSTU (GLOBALNI STIL) interpretiraju podatke ovisno o situaciji u kojoj se nalaze

b) OSOBE NEOVISNE O KONTEKSTU (ANALITIKI STIL) lake mogu koristiti dijelove informacija neovisno o polju

HEMISFERICITET MOZGA:

LIJEVA HEMISFERA: verbalni materijal

DESNA HEMISFERA: vizualno- spacijalni materijal

FRY i KOLB- 2 dimenzije: KONKRETNO nasuprot APSTRAKTNOM i AKTIVNO nasuprot REFLEKSIVNOM- dobiju se 4 stila uenja:

1) KONVERGENTNI

2) DIVERGENTNI

3) ASIMILATORNI

4) PRILAGODLJIVI kognitivni stilIX. DOBNE RAZLIKE U SUBJEKTIVNIM IMBENICIMA UENJA

cjeloivotno obrazovanje protee se kroz sva ivotmna razdoblja razlike izmeu mladih i odraslih:

1) promjene u osjetnim sustavima

2) promjene u skladitenju informacija

3) dobne razlike u pronalaenju informacija

4) dobne razlike u miljenju

1. DOBNE RAZLIKE U PROCESIRANJU INFORMACIJA

1.1. PROMJENE U OSJETNIM SUSTAVIMA

smanjenje apsloutne i diferencijalne osjetljivosti odraslih

1.2. PROMJENE U SKLADITENJU INFORMACIJA

odrasli su manje uspjeni u pohranjivanju informacija od mlaih odraslih

uspjenost ovisi o strategiji obrade informacija

1.3. DOBNE RAZLIKE U PRONALAENJU INFORMACIJA

ovise i o osobinama linosti i inteligenciji

stariji odrasli tee pronalaze zapameno na razini:

1) prepoznavanja (opada sporije)

2) dosjeanja (opada bre)

objanjenje dobnih razlika- vei gubici u pretraivanju nego u skladitenju

stariji osjetljiviji na interferenciju

vee predznanje- bolje kognitivne informacije

1.4. DOBNE RAZLIKE U MILJENJU

veina odraslih se intelektualno razvija i nakon stjecanja formalnih operacija

s godinama kognitivni stil je sve vie refleksivan, a manje impulzivan

stariji mogu bolje rjeavati vrlo sloene apstraktne probleme

1.5. OGRANIENJA U INTERPRETACIJI DOBNIH RAZLIKA

metodoloka ogranienja

naratajni efekt (KOHORT EFECT)

mladi naviknutiji na testove

stariji bolje koriste3 kontekst

valjalo bi istraivati u prirodnim prilikama, a ne u laboratoriju

2. DOBNE RAZLIKE U MOTIVACIJI ZA OBRAZOVANJE

motivacija je psihiki proces zadovoljavanja potreba tj. motiva

motivi ovjeka pokreu na aktivnost

motivi mogu biti uroeni i naueni:

1) UROENI MOTIVI se temelje na uroenim potrebama i univerzalni su

2) NAUENI MOTIVI su vrijednosti, stavovi, interesi i navike

2.1. PROCESNA TEORIJA MOTIVACIJE

teorija radne motivacije- motivacija pojedinca za neku aktivnost ovisi o 3 faktora:

1) o procjeni pojedinca moe li odreenu aktivnost uspjeno izvesti

2) u njegovoj procjeni vjerojatnosti hoe li za postignuti uinak biti nagraen

3) o privlanosti to je nagrade imaju za tog pojedinca

2.2. SADRAJNE TEORIJE MOTIVACIJE

3 kole miljenja: VITALISTIKE, BIHEVIORALNE PSIHOLOGIJA i RAZLIITIH TEORIJA POTREBA

1) VITALISTIKO miljenje- najstarije, teologija i filozofija, motivacija je pod nadzorom ljudske volje, pojedinac je sam odgovoran za svoje ponaanje

2) BIHEVIORISTIKO objanjenje je deterministiko, zakoni o motiviranju ponaanja

3) TEORIJE POTREBA- uvjetovanost svakog ponaanja- potrebe subjekta:

a) MASLOWLJEVA HIJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJE i ALDERFEROVA modifikacije te teorije

b) TEORIJA MANIFESTNIH POTREBA MURRAY

c) HERZBERGOVA DVOFAKTORSKA ili HIGIJENSKA TEORIJA MOTIVACIJE

teoretsko objanjenje motivacije:

1) od procesnih teorija- struktura modela motivacije

2) od sadrajnih teorija- spoznaje o ljudskim potrebama

teorije motivacije opisuju:

1) procesne- zajedniko

2) sadrajne- dobne razlike

2.3. INTRINZIKA I EKSTRINZIKA MOTIVACIJA ZA OBRAZOVANJE

INTRINZIKA MOTIVACIJA- motiv za samoostvarenjem pomou uenja

EKSTRINZIKA MOTIVACIJA- cilj je stjecanje neke kompetencije nune za postizanje ekonomskih i drutvenih motiva

motivacija s mijenja s potrebama

poetna djeja motivacija za obrazovanje je ekstrinzika

razvoj intrinzike motivacije za kolovanje ovisan o :

1) intelektualnoj razvijenosti uenika

2) specifinim sklonostima

3) nainu pouavanja

4) sadraju uenja

5) kolskoj i obiteljskoj klimi

ekstrinzika motivacija- motivacija za kolske ocjene

2.4. MOTIVACIJA ODRASLIH ZA OBRAZOVANJE

faktori koji utjeu:

1) socijalni kontakt (zadovoljava se motiv za socijalnom interakcijom)

2) socijalna stimulacija (bijeg od frustracije svakodnevnog ivota)

3) profesionalno napredovanje

4) poboljanje graanske efikasnosti

5) oekivanja drugih (pr. poslodavca)

6) spoznajni interes (uenje iz zadovoljstva)

motivacija odraslih:

1) mlaih- profesionalna

2) srednjih- pragmatina i utilitarna

3) starijih- slobodno vrijeme i zdravlje

obrazovna motivacija i nie potrebe

promjena obrazovne motivacije s drutvenim promjenama

zanimanje najprediktivnije

2.5. REGULACIJA MOTIVACIJE ZA OBRAZOVANJEM

CROSS 1981.- sistematizirao prepreke odraslih u 3 skupine: SITUACIJSKE, INSTITUCIJSKE i DISPOZICIJSKE:

1) SITUACIJSKE PREPREKE- ivotne prilike

2) INSTITUCIJSKE PREPREKE- prikladnost uvjeta uenja

3) DISPOZICIJSKE (OSOBNE) PREPREKE- negativna percepcija sebe

MOTIV POSTIGNUA i izbor zadataka:

1) snaan- srednje teki zadaci

2) slab- vrlo laki ili vrlo teki zadaci

ATRIBUCIJSKA TEORIJA- WEINER- 3 dihotomne kategorije neuspjeha i uspjeha:

1) unutarnji- vanjski

2) trajni- trenutni

3) to ih je mogue nadzirati- to ih nije mogue nadzirati

najnegativnije djeluju ovi uzroci:

1) miljenje o vlastitoj nesposobnosti

2) trajno nepovoljne ivorne okolnosti

3) nepovoljni kontekst uenja u koli

potkrepljivai vezani uz:

1) obrazovnu ustanovu

2) ivotnu sotuaciju

3) rad zaposlenihX. PODRUJA UENJA (DUGORONOG PAMENJA)

glavna podruja uenja: KOGNITIVNO, PSIHOMOTORNO i AFEKTIVNO

sadraji uenja su KOGNITIVNI, PSIHOMNOTORNI i AFEKTIVNI

1. KOGNITIVNO I PSIHOMOTORNO UENJA (OBRAZOVANJE)

obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno uenja

1.1. VRSTE ZNANJA

GAGNEOV sustav kategorija:

1) VERBALNE INFORMACIJE- podaci pohranjeni u dugoronom pamenju, deklarativno znanje

2) INTELEKTUALNE VJETINE- sloenija deklarativna znanja

3) KOGNITIVNE STRATEGIJA- nadzor kognitivnih procesa

glavni cilj obrazovanja je nauiti misliti

TULVING- razlika pamenja prema vrsti zapamenih informacija:1) SEMANTIKO PAMENJE- osnovne informacije

2) EPIZODNO PAMENJE- kako su se dogodili dogaaji

1.2. PSIHOMOTORNO UENJE

psihomotorno uenje:

1) KOGNITIVNA FAZA- treba shvatiti strukturu vjetine

2) FAZA POVEZIVANJA- vjebanje vjetine

3) AUTOMATSKO ODVIJANJE VJETINE- svjesna kontrola

2. AFEKTIVNO UENJE (ODGOJ)

sadraj afektivnog uenja su motivativna svojstva to nisu uroena: VRIJEDNOSTI (INTERESI), STAVOVI i NAVIKE

sva motivativna svojstva sadre 3 sastavnice:

1) SPOZNAJNA SASTAVNICA- znanje o ciljevima

2) UVSTVENA SASTAVNICA- osjeaji

3) MOTIVATIVNA ili PONAAJNA SASTAVNICA- intenzitet potrebe subjekta za ponaanjem u skladu sa svojim vrijednostima, stavovima i navikama

znanje ne mora pokrenuti ponaanja

u vrijednostima dominira MOTIVATIVNA sastavnica

u stavu dominira UVSTVENA sastavnica

najvaniji afektivni cilj uenja- usvajanje stavova

2.1. UENJE STAVOVA

sredinji stavovi su sastavni dio linosti

stav olakava suenja

a) FUNKCIJE STAVOVA

funkcije stavova:

1) INSTRUMENTALNA- korisni stav olakava postizanje koristi

2) OBRAMBENA- zatita od raznih frustracija

3) FUNKCIJA MANIFESTIRANJA OSOBNIH VRIJEDNOSTI- samoostvarujua funkcija stavova dolazi do izraaja u osoba snane individualnosti

KOGNITIVNA DISONANCA je nesklad u znanjima to ine kognitivnu sastavnicu stava

b) TEORIJE KOGNITIVNE DISONANCE

usklaivanje kognitivne sastavnice na temelju posljedica ponaanja

mehanizam usklaivanja

djelovanje uvstava na spoznajne procese:

1) PERCIPIRANJE

2) MILJENJE

3) UENJE

4) PAMENJE

manipulacija stavova

2.2. UENJE INTERESA I NAVIKA

INTERESI su posebna vrsta vrijednosti

NAVIKE su nauene motivativne osobine ovjeka za koje je bitna ponaajna sastavnica i oznaavaju razmjerno trajne akcijske tendencije

razlika navika i stava- NAVIKE se ue, navike su odgojni cilj i sredstvo obrazovanja

2.3. ZATO KOLA VIE PBRAZUJE NEGO TO ODGAJA

razlozi:

1) kola postoji uglavnom radi obrazovanja

2) lake je upravljati obrazovnim procesom

3) kola ima manju konkurenciju u podruju obrazovanja

odgojna snaga kole: djelovanjem na kognitivnu sastavnicu vrijednosti i stavova

kurikulumska teorija

XI. POJMOVNIK

ALTRUISTIKO PONAANJE- nesebino prosocijalno ponaanje. Moe biti motivirano pounutrenim normama prosocijalnog ponaanja i uvstvenom empatijom

ATRIBUCIJSKA TEORIJA- objanjava kako ljudi interpretiraju razliite dogaaje i uzroke svojih uspjeha i neuspjeha

BIHEVIORIZAM- jedan od glavnih pravaca u psihologiji. Istrauje zakonitosti ponaanja na temelju objektivnog opaanja i mjerenja. Rani biheviorizam opisivao je linost pomou ponaanja, a objanjavao uenjem uvjetovanjem, dok moderni biheviorizam (neobiheviorizam) vodi rauna i o unutarnjim psihikim i organskim imbenicima ponaanje. Otkria biheviorizma imaju veliku primjenu u odgoju i pouavanju

CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE- sustav meusobno povezanih oblika neformalnog i formalnog obrazovanja (stupnjeva kolovanja). Koncept cjeloivotnog obrazovanja povezuje obrazovanje djece, mladih i odraslih u sustav to omoguuje rastereenje obrazovanja mladih i doivotno obrazovanje odraslih u skladu s promjenjivim potrebama drutva i osobnim potrebama

CRTA LINOSTI- vana, razmjerno trajna i univerzalna osobina ovjake prema kojoj je pojedince mogue konzistentno razlikovati. Crte linosti su sposobnosti, te uvstvene i motivativne osobine, tj. kognitivne, afektivne i konativne odlike ovjeka

DAROVITOST (NADARENOST)- visoko natprosjena razvijenost sposobnosti to omoguuje osobi postizanje natprosjenih uinaka u pojedinim podrujima ljudske djelatnosti. Darovitost se najee povezuje s natprosjenim kvocijentom inteligencije (IQ> 130). Darovitost iskazana u uem podruju naziva se talentom (pr. glazbeni itd.)

DUGORONO PAMENJE- pohranjivanje informacija na neodreeno vrijeme to omoguuje njihovo koritenje

EDUKACIJA- vii rodni pojam za obrazovanje i odgoj

EDUKOLOGIJA- izvorno znai sustav analitikih, normativnih i empirijskih (znanstvenih) disciplina u obrazovanju i odgoju). Znanstvenu edukologiju tvore psihologija, sociologija, ekonomika i antropologija obrazovanja i odgoja. Prema novijem shvaanju, edukologija je integrativna znanost o obrazovno- odgojnim sustavima to objanjava njihovu uvjetovanost i uinkovitost.

EKSTRAVERZIJA- INTROVERZIJA- u EYSENCKOVOM modelu konativnog sektora linosti jedna od 3 temeljne uroene dimenzije. Organska osnova E-I je osjetljivost somatskog ivanog sustava. Zajedno s emocionalnom stabilnou (neuroticizmom) odreuje temperament. O E-I ovisi odgojivost osobe. Introverti su odgojiviji od ekstraverata pa zbog individualnih razlika E-I odgoj treba biti individualiziran.

EKSTRINZIKA MOTIVACIJA- motivacija aktivnosti kojom se nastoje postii neki ciljevi (pr. uenik ui za ocjenu, a ne iz interesa)

ELABORATIVNO PONAVLJANJE- ponavljanje to vodi dubljoj obradi informacija. Provodi se uz pomo viih kognitivnih procesa, tj. miljenja kojim se tijekom ponavljanja uviaju novi odnosi meu esticama znanja.

EMOCIONALNA STABILNOST ( NEUROTICIZAM)- u EYSENCKOVOM modelu konativnog dijela linosti jedna od 3 preteito uroene dimenzija. E.S. je u visokoj mjeri povezana s osjetljivou autonomnog (vegetativnog) ivanog sustava. Izrazito uvstveno stabilne i izrazito neurotine osobe tee su odgojive od osoba s prosjenom emocionalnom stabilnou. Zajedno s E-I dimenzijom odreuje temperament osobe.

EMPATIJA (KOGNITIVNA i UVSTVENA)- kognitivna se empatija sastoji u razumijevanju poloaja i gledita druge osobe. uvstvena empatija je suosjeanje s drugom osobom. Na altruistiko ponaanje vie djeluje uvstvena nego kognitivna empatija. Kognitivna razvijenost djeluje na kakvou uvstvenog empatizirana.

FENOTIP- razvijene znaajke osobe nastale uzajamnim djelovanjem genetskog potencijala (genotipa) i vanjskih imbenika. Vanjski imbenici mogu na genotip (dispozicije) djelovati neposredno (fizikalno, kemijskim podraajima, prehranom i dr.) ili posredno- omoguavajui, potiui ili onemoguavajui aktivnosti kojima se inducira razvoj dispozicija u odreene osobine

FLUIDNA INTELIGENCIJA- nespecijalizirana ili apstraktna inteligencija preteito uvjetovana genetskim imbenicima. Dosie svoj maksimum izmeu 14. i 18. godina. Dolazi so izraaja pri rjeavanju zadataka to zahtijevaju uvid u simbolike odnose i kreativno rjeavanje problema. Ispituje se pomou neverbalnih kulturalno nepristranih testova.

GENETIKA PONAANJA (BIHEVIORALNA GENETIKA) interdisciplina to istrauje stupanj uroenosti pojedinih ljudskih osobina. Zbog dobrog planiranja istraivanja i obrade podataka multivarijatnim statistikim postupcima g.p. omoguuje utvrivanje ne samo genetskih nego i okolinskih determinanata ponaanja.GENOTIP- uroene dispozicije pojedinca, tj. nasljedna, organska osnova osobnosti

INTELIGENCIJA- sposobnost uspjenog analaenja u novim situacijama, odnosno sposobnost rjeavanja problema to ih nije mogue rijeiti uroenim ili nauenim ponaanjem

GETALT PSIHOLOGIJA- psihologijski pravac kojem je svojstveno shvaanje kako je cjelina vanija od dijelova. Dijelovi imaju znaenje samo u sklopu cjeline. Psihike pojave je mogue razumijeti samo ako se tretiraju kao strukturirane cjeline. Glavni doprinos getalt psihologije u obrazovanju je uenje rjeavanjem problema

HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA- psiholoki pravac to je razvio humanistiku teoriju linosti. Prema H. P. Osnovna je ovjekova potreba ostvarenje njegovih potencijala (dispozicija). H.P. postulira prosocijalnost ovjekove naravi, a samoostvarenje dri glavnom zadaom edukacije.

INTRINZIKA MOTIVACIJA- - intrinziki motivirano ponaanje je samonagraujue. Nagrada je samo obavljanje ponaanja, a ne njegove materijalne ili socijalne posljedica.

KARAKTER- sustav razmjerno trajnih motivativnih odlika osobe. To su osobine to odreuju smjer nejeg ponaanja. Time se pojam karaktera diferencijalno odreuje prema pojmu temperamenta i pojmu linosti. Karakterna svojstva su vrijednosti, interesi, stavovi i navike.

KLASINO UVJETOVANJE- nain uenja reagiranja na podraaj pod uvjetom da je viekratno zadan zajedno s podraajem to bezuvjetno izaziva odreenu reakciju. Ima znatnu primjenu u odgoju, tj. afektivnom uenju.

KOGNITIVNA DISONANCA- teorija k.d. objanjava zato ljudi nastoje uskladiti svoje stavove i ponaanje

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA- - najutjecajniji pravac u suvremenoj psihologiji. Istrauje kognitivne procese to se odvijaju u osobi u vremenu izmeu podraaja i reakcije. Kognitivni psiholozi su razvili model procesiranja informacija (obuhvaa prijam, obradu, pohranjivanje i koritenje informacija) to omoguuje analiziranje funkcioniranja intelekta.

KOGNITIVNI STIL- osobit nain kognitivnog reagiranja i ponaanja pri rjeavanju razliitih problema. K.S. je dimenzija linosti to povezuje kognitivno i motivativno podruje linosti.

KRATKORONO PAMENJE- zadravanje nedavnih doivljaja ili informacija pronaenih u dugoronom pamenju do 15 sekunda

KREATIVNOST (STVARALATVO)- spoj natprosjeno razvijenih sposobnosti i motivativnih osobina linosti o kojima ovisi natprosjena proizvidnja novih orgnialnih proizvoda, odnosno natprosjeno uspjeno ponaanje to nije rezultat oponaanja, u razliitim podrujima ljudske djelatnosti. Za kreativno ponaanje nuni su i prikladni vanjski uvjeti to omoguuju kreativno ponaanje.KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA- specijalizirana inteligencija to se oituje u uspjenosti koritenja nauenih znanja i intelektualnih vjetina. Rezultat je razvijenosti fluidne inteligencije, ali je i pod znatnim djelovanjem uenja (obrazovanja). Zato se razvije tijekom itava ivota. Dolazi do izraaja u zadacima to zahtijevaju znanje i kognitivne vjetine. Mjeri se kulturalno pristranim testovima.

KVOCIJENT INTELIGENCIJE (IQ)- - mjera intelektualne razvijenosti pojedinca u odnosu na vrnjake. Izraunava se dijeljenjem mentalne dobi osobe (MD), utvrene dobno badarenim testovima inteligencije, s kronolokom dobi osobe, a dobiveni kolinik pomnoi sa 100 (IQ= MD/KD X 100). Kvocijent inteligencije je razmjerno postojan (stabilan) u razdoblju od predkolske dobi do adolescenmcije pa omoguuje predvienje razvoja inteligencije

LINOST- struktura vanih i razmjerno trajnih spoznajnih, uvstvenih i motivativnih osobina to uvjetuju osobi svojstven nain ponaanja. Glavna polja linosti su kognitivno (sposobnosti i vana znanja), temperament (o njemu ovisi uvstvena reaktivnost), motivativne oslike to tvore karakter osobe (vrijednosti, stavovi i navike) te tjelesna konstitucija.

METAKOGNICIJA- znanje pojedinca o vlastitim kognitivnim procesima i nainima na koje se to znanje moe najkorisnije uporabiti u procesu uenja.

MORALNA SVIJEST- sustav moralnih vrijednosti. Razvoj moralne svijesti se objanjava razliitim teorijama moralnog razvoja od kojih su najpoznatije KOHLBERGOVA KOGNITIVNA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA, BANDURINA TEORIJA SOCIJALNOG UENJA i RUSHTONOVA UVSTVENA TEORIJA POMAUEG PONAANJA

MOTIV SAMOOSTVARENJA- univerzalni uroeni motiv svih ljudi to se sastoji u nastojanju osobe za funkcioniranjem u skladu sa svojim dispozicijama, odnosno osobinama to su na njima izgraene. Motiv samoostvarenja je to jai to su dispozicije, odnosno pojedine osobine osobe razvijenije. Motiv samoostvarenja je sveproimajui motiv to se zadovoljava ne samo razvojem sposobnosti nego zadovoljavanjem motiva za odnosom s drugim ljudima te fiziolokim motivima kao to su seksualni motivi, materinski motiv i motiv za aktivnou.MODIFIKACIJA PONAANJA- namjerna uporaba operantnog uvjetovanja radi djelovanja na ponaanje osobe

MOTIVACIJA- psihiki proces zadovoljavanja potreba, odnosno motiva pojedinca. Taj se proces oituje u motiviranom ponaanju ime se postiu ciljevi to slue zadovoljavanju motiva.

MOTIVI- sve to potie, usmjerava i odrava ponaanje prema odreenim ciljevima. Uroeni motivi, s obzirom na svoju snagu, tvore hijerarhijski sustav motiva: od fiziolokim motiva do motiva samoostvarenja. Naueni motivi su razliite vrijednosti, interesi, stavovi i navike

NAVIKA- nauena tendencija reagiranja na odreeni nain u odreenoj situaciji. Navika se ne sastoji u samom nauenom ponaanju, nego je to tendencija da se naueno ponaanje u odreenoj situaciji primjeni.

OBRAZOVANJE- proces organiziranog namjernog uenja razliitih vrsta znanja i psihomotornih vjetina. Obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno uenje.

ODGOJ- organizirano namjerno uenje (stjecanje ili mijenjanje) uvstveno- motivativnih svojstava (voljnih, karakternih, konativnih) linosti, odnosno tim svojstvima uvjetovanog ponaanja. Budui da je za konativna svojstva znakovita uvstvena sastavnica, odgoj je afektivno uenje.ODRAVAJUE PONAVLJANJE- obnavljanje informacija kako bi se odrale aktivnima u kratkoronom pamenju.OPERANTNO UVJETOVANJE (UENJE POKUAJIMA i POGREKAMA)- oblik uenja ponaanja na temelju posljedica to ih ono izaziva. Nagraeno ponaanje se uvruje, dok nenagraeno ili kanjeno tei iezavanju

OSOBNOST- linost odreene osobe. Osobnost je ukupnost odlika to se odnose na jednu osobu, na odreenog pojedinca.

PAMENJE- proces usvajanja, zadravanja i koritenja informacija. Pamenje je u najuoj vezi s uenjem. Prva faza pamenja- usvajanje- jest uenje

POTKREPLJENJE- sve posljedice ponaanja to poveavaju vjerojatnost njegovog ponovnog pojavljivanja. Ponaanje se uvruje pozitivnim i negativnim potkrepljenjem. Pozitivno potkrepljenje je nagrada (zadovoljenje neke potrebe), dok je negativno potkrepljenje redukcija uskraivanja zadovoljavanja neke potrebe. Negativno potkrepljenje nije kazna.

PRIMARNE SPOSOBNOSTI (GRUPNI FAKTORI)- temeljne mentalne sposobnosti to odreuju ovjekov uinak u pojedinim vrstama intelektualnih zadataka. Prema L. THURSTONEU postoji 7 grupnih faktora to su primarne mentalne sposobnosti: REZONIRANJE (R), VERBALNI FAKTOR (V), RJEITOST (W), MNEMIKI FAKTOR (M), NUMERIKI FAKTOR (N), SPACIJALNI FAKTOR (S), PERCEPTIVNI FAKTOR (P)

PROCESNE TEORIJE MOTIVACIJE- objanjavaju kako dolazi do odluke o motiviranom ponaanju. Najpoznatija P.T.M. je LAWLEROVA TEORIJA VALENCIJE- INSTRUMENTALNOSTI- OEKIVANJA

PROSOCIJALNO PONAANJE- namjerno ponaanje to ima pozitivne posljedice za druge ljude. Prosocijalno ponaanje moe biti egoistiki i altruistiki motivirano. Prosocijalnost kao osobina linosti jest altruizam.

PSIHOMETRIJA- psihologijska disciplina to se bavi problemima mjerenja psihikih pojava. Pri tome koristi sloene postupke matematike i statistike analize.

PSIHOTICIZAM- jedna od 3 temeljne dimenzije u EYSENCKOVOM modelu konativnog sektora linosti. Preteito uroena osobina ija je organska osnova sloena, pri emu je najvanije funkcioniranje endokrinog sustava. Osobe s visokim rezultatom na skali za mjerenje psihoticizma izrazito su asocijalne i neodgojive.

SADRAJNE TEORIJE MOTIVACIJE- objanjavaju uzroke motiviranog ponaanja. Najpoznatije s.t.m. su MASLOWLJEVA HIOJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJE, ALDERFEROVA modifikacija te teorije te HERZBERGOVA DVOFAKTORSKA HIGIJENSKA TEORIJA MOTIVACIJE

SAMOOSTVARENJE (SAMOAKTUALIZACIJA)- proces pretvaranja uroanih potencijala pojedinca (dispozicija) u osobine linosti. Samoostvarenje se odvija pomou odgovarajue aktivnosti, odnosno uenja. Stoga je samoostvarenje za humanistike psihologe glavni cilj edukacije.

STAV- nauena tendencija pozitivnog ili negativnog uvstvenog reagiranja prema objektu stava. Objekt stava moe biti sve to olakava ili oteava postizanje ciljeva pojedinca. Stav se mijenja promjenom doivljaja korisnosti to je objekt stava ima za osobu sa stavom. Stav se odrava selektivnim djelovanjem na spoznajne procese. Stav se moe, ali i ne mora oitovati u ponaanju jer na ponaanje djeluje i situacija.

SUSTAV PROCESIRANJA (OBRADE) INFORMACIJA- - tijek kretanja informacija kroz razliite faze pamenja to je odreen kontrolnim procesima. Procesiranje (obrada) informacija odvija se uz pomo kognitivnih procesa pa je model obrade informacija prikladan za opis i objanjenje pamenja i kognitivnog uenja

KOLSKA PSIHOLOGIJA- grana primjenjene psihologije to razvija postupke psiholokih intervencija usmjerenih na poveanje uinkovitosti kole u obrazovnim i odgojnim postignuima uenika, zadovoljstvu uenika, uitelja i roditelja te sposobnosti osoblja kole za razvoj kole kao organizacije

TEMPERAMENT- nain uvstvenog reagiranja osobe o emu ovisi energetska razina njezina funkcioniranja. Temperament osobe je uvjetovan kombinacijom ekstraverzije/introverzije i uvstvene stabilnosti. 4 kombinacije ovih dimenzija linosti uvjetuju 4 temperamenta: sangvinini, kolerini, melankolini i flegmatini temperament

UENJE- proces razmjerno trajne promjene subjekta pomou vlastite psihike aktivnosti, tj. pomou kognitivnih i uvstvenih procesa. Te se promjene mogu oivotavi u ponaanju. Zakonitosti uenja primjenjuju se u obrazovanju (kao organiziranom kognitivnom i psihomotornom uenju) i odgoju (kao organiziranom afektivnom uenju)

UENJE PO MODELU- oblik uenja temeljen na oponaanju uspjenog uenja opaanih osoba. To je dominantni nain uenja sloenih oblika socijalnog ponaanja i psihomotornih vjetina.

UENJE UVIDOM (KOGNITIVNO UENJE)- oblik uenja to uklkuuje formiranje oekivanja i mentalnih shema objekata i dogaaja. Temelji se na viim kognitivnim procesima. Zbog vee trajnosti i transferne vrijednosti tako nauenih znanja preporua se u obrazovanju te pri uenju kognitivne sastavnice vrijednosti, stavova i navikaVRIJEDNOSTI- vani openiti i razmjerno trajni dugoroni ciljevi to ih pojedinac ili neka skupina nastoje postii. Vrijednosti su u funkciji zadovoljavanja uroenih motiva, ali su nauene jer ovise o promjenjivim prilikama u kojima se neki uroeni motiv zadovoljava. Vrijednosti tvore sustav to korespondira hijerarhiji univerzalnih motiva pa razlikujemo egzistencijske vrijednosti, vrijednosti pripadanja, vrijednosti isticanja i potovanja te samoostvarujue vrijednosti

ZABORAVLJANJE- nemogunost pronalaenja informacija u dugoronom pamenju. Glavni uzrok zaboravljanja je retroaktivna interferencija, tj. uzajamno ometanje prethodno i naknadno nauenih sadraja

ZAKON EFEKTA- THORNDIKEOV zakon prema kojem zadovoljavajue posljedice ponaanja poveavaju vjerojatnost njegova ponavljanja, dok nezadovoljavajue posljedice ponaanja smanjuju vjerojatnost njegova pojavljivanja

TOMISLAV GRGIN: KOLSKA DOKIMOLOGIJA

KOLSKA DOKIMOLOGIJA dokimologija je utemeljena 30- ih god.

kolska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja uenikih odgojno- obrazovnih postignua u kolama

ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE UENIKIH ZNANJA vie pristupa- psihologijski, pedagoki, socioloki, pravni itd. u psihologijskom smislu kolsko ispitivanje znanja je postupak kojem se pitanjima (podraajima), upuenim subjektu (ueniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori)

pitanja mogu biti usmena i pismena

termin dokimologija- gr. Dokimos= dokazan i logos= znanost

LJESTVICA OCJENA

-pr. FURLAN navodi da je bilo pokuaja ocjena sa 3 kvalitativna stupnja: ne zadovoljava, zadovoljava i istie se- slina ljestvica od 3 kvalitativna stupnja upotrebljavala se prije 1. svj. rata u pukim kolama

- klasina ljestvica od 5 stupnjeva

METRIJSKI KARAKTER OCJENJIVANJA ZNANJA

svaka ocjena koju nastavnik daje na ispitu ima u prvom redu funkciju da kontrolira uenika znanja

svako mjerenje pretpostavlja:

1) predmet (veliinu) ili ono to se mjeri

2) instrument kojim se mjeri

3) tehniku mjerenja

pr. u psihologiji se mjeri posredno- apsolutni prag (limen)

METRIJSKA VRIJEDNOST KOLSKOG OCJENJIVANJA

dvojaka funkcija kontrole obrazovnih postignua:

1) omoguuje dobivanje podataka o tome s kakvim uspjehom uenici stjeu i vladaju predmetnim sadrajima (to im omoguuje praenje njihova edukativnog razvoja)

2) osigurava im dobivanje povratne informacije o njihovom nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati

POECI DOKIMOLOKIH ISPITIVANJA

jo 1910. THORNDIKE je izradio rukopise kojima su dane odreene numerike vrijednosti

1931. u SAD natjeaj za prouavanje ocjenjivanjaDOKIMOLOKI PRISTUPI U PROUAVANJU PROBLEMATIKE KOLSKOG OCJENJIVANJA 2 temeljna dokimoloka pristupa:

1) pristup koji karakterizira istraivanja upravljena na otkrivanje i identifikaciju svih onih faktora koji negativno utjeu na kolsko procjenjivanje znanja i koji uvjetuju da su ocjene, koje daju nastavnici na tradicionalnim ispitima, i nedovoljno objektivne i nedovoljno pouzdane

2) pristup koji odreuju sva ona prouavanja u kojima se nastoje pronai i praksi ponuditi takvi postupci kojima e se u dobro definiranim uvjetima ispitivanja otkloniti utjecaj nepoeljnih faktora i znanje procjenjivati prema jednakim i stalnim mjerilima za sve ispitanike

ANALIZA SUBJEKTIVNOG NAINA OCJENJIVANJA

UZROCI SLABE METRIJSKE VRIJEDNOSTI KOLSKIH OCJENA

kritike upozoravaju da iza ocjena ne stoje odgovarajuaznanja

istraivanja: faktori online, faktori nastavnikovog stila

FAKTORI KOJI SUDJELUJU PRI OBLIKOVANJU UENIKIH ODGOVORA NA ISPITU (FAKTORI ONLINE)

nepoeljan utjecaj ovih faktora: nedovoljne jasnoe, neodreenost odgovora, uenikove verbalne mogunosti, njegove mogunosti opaanja i vjetog koritenja percipiranim podacima te uvstvene otpornosti

NEDOVOLJNA JASNOA I NEODREENOST ODGOVORA

zbog neodreenosti odgovora isti e nastavnik, ve prema raspoloenju, razliito interpretirati iste odgovore

UENIKOVE VERBALNE MOGUNOSTI

rjeitost utjee na ocjenu

MOGUNOST OPAANJA I VJETOG KORITENJA PERCIPIRANIM PODACIMA

uenik koji je dobar opaa i vjeto se slui percipiranim podacima i brz je u reakcijama korigiranja dobit e na ispitu bolju ocjenu

UVSTVENA OTPORNOST

uvstveno stabilniji i otporniji uenici bolje prolaze na ispitu od onih koji su emocionalno labilniji

istraivanja- faktor ope prilagoenosti koli

FAKTORI KOJI OVISE O NASTAVNIKU KAO MJERNOM INSTRUMENTU

praksa ocjenjivanja- ocjena vie zavisi od ocjenjivaa nego od akog odgovora, tako da je za aka vano tko ga ispituje, nego koliko je njegovo poznavanje predmeta- to dokazala razna istraivanjaOSOBNA JEDNADBA

osobna jednadba predstavlja ocjenjivaevu opu tendenciju da dimenzije ili razvijenost razliitih olina, koje na subjektivni nain prosuuje, ili precjenjuje ili potcijenjuje

strogi, umjereni i blagi ocjenjiva

do greaka dolazi zato to u praksi nisu jasno definirani ni programi ni kriteriji procjenjivanja

HALO- EFEKT

na pojavu HALO- EFEKTA kao subjektivne pogreke u procjenjivanju prvi je upozorio THORNDIKE

halo efekt predstavlja ocjenjivaevu tendenciju da razliite osobine neke osobe procjenjuje u skladu s opim stavom koji ima prema toj osobi ili pak u skladu d ocjenom jedne od karakteristika te osobe

teorijska podloga- HEIDEROVA TEORIJA ATRIBUCIJE

LOGIKA POGREKA

u situaciji procjene logika se pogreka pojavljuje kada ocjenjiva misli da su neke znaajke koje procjenjuje logiki povezane pa ih na osnovi takva rasuivanja i jednako procjenjuje

logika pogreka moe biti izraena i u obliku tzv. temporalne ekstenzije ili metaforike generalizacije

POGREKA SREDINE

subjektivna pogreka, nazvana pogrekom sredina, oituje se u nastavnikovom nastojanju da uenika znanja preteno procjenjuje ocjenama koje na ljestvici zauzimaju sredinju poziciju, zanemarujui pritom i vee razlike u kvaliteti njihovih odgovora na ispitu

POGREKA DIFERENCIJACIJE

u osnovi opreno pogreci sredine jest nastavnikovo nastojanje da uenika znanja razlikuje pretjerano i neopravdano

POGREKA KONTRASTA

u kolskom ocjenjivanju pogreka kontrasta pojavljuje se kad nastavnik pod utjecajem na prethodnim ispitima iskazane kvalitete uenikih odgovora oblikuje mjerilo ocjenjivanja pa u nastavljenim ispitima uenika znanja procjenjuje u skladu s njim

TENDENCIJA PRILAGOAVANJA KRITERIJA OCJENJIVANJA KVALITETI UENIKE SKUPINE

pogreke kontraste slina je tendencija prilagoavanja mjerila kvaliteti uenike skupine

ona znai da nastavnik u razredu koji je openito bolji ima visoko mjerilo ocjenjivanja pa time i vee zahtjeve u pogledu ispitivanja

FAKTORI KOJI OVISE O TEHNICI ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

a) NA USMENIM ISPITIMA

2 krajnja tipa ispitivanja:

1) ili nastavnik, nakon to je na ispitu postavio pitanje, ostaje uslavnom pasivan dok uenik odgovara- pasivan tip

2) ili uenika, nakon postavljena pitanja, razliitim potpitanjima i dodatnim objanjenjima zapravo navodi na ispravan odgovor- aktivan tip

b) PRI ISPITIVANJU UENIKIH PISANIH RADOVA

prednost je u tome to su svi uenici stavljeni pod jednake zadatke

PROGNOSTIKA VRIJEDNOST KOLSKIH OCJENA

osim dijagnostike, kolske ocjene imaju i posve jasnu prognostiku funkciju- predvia se daljnje obrazovanje

POVEZANOST UENIKE INTELIGENCIJE I NJIHOVA KOLSKOG USPJEHA IZRAENOG OCJENAMA

FULGOSI- GUILFORDOV model intelekta- na 13 testova mjere se sposobnosti:

a) faktor divergentne produkcije semantikih jedinica

b) faktor divergentne produkcije semantikih relacija

c) faktor divergentne produkcije semantikih transformacija

d) faktor konvergentne produkcije semantikih jedinica

e) faktor konvergentne produkcije semantikih relacija

OBJEKTIVNI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA

TESTOVI ZNANJA

METRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTOVA ZNANJA:

1. VALJANOST (TONOST, VALIDNOST)

2. OBJEKTIVNOST

3. POUZDANOST (DOSLJEDNOST, KONSTANTNOST, RELIJABILNOST)

4. OSJETLJIVOST (DISKRIMINATIVNOST)

5. NORMIRANOST (GRADUIRANOST, BADARENOST)

ADMINISTRACIJA TESTOVA ZNANJA

uz popis ispravnih rjeenja, u uputi za ispravak testa dana je i uputa o vrednovanju tonih odgovora

TIPOVI TESTOVA ZNANJA

1. TIP DOSJEANJA- pitanje je formulirano tako da ispitanika zahtjeva odgovor u obliku 1 rijei, broja ili simbola

2. TIP DOPUNJAVANJA3. ALTERNATIVNI TIP

4. TIP S 2 KRITERIJA IZBORA

5. TIP VIESTRUKOG IZBORA

6. TIPOVI ISPRAVLJANJA I SREIVANJA

7. TIP POVEZIVANJA

O POUZDANOSTI NEKIH TIPOVA TESTOVA ZNANJA

pr. testovi alternativnog tipa relativno su najmanje pouzdani

najvii stupanj pouzdanosti imaju testovi povezivanja

MOGUNOST UPOTREBE TESTOVA ZNANJA I REZULTATA TESTIRANJA

pr. STONES navodi motivaciju kao stimulator uenja

BLOOM- uenika samopercepcija

O UTJECAJU TESTIRANJA NA NAIN UENJA UENIKA I NA NJIHOVA OBRAZOVNA POSTIGNUA

1. TESTOVI VJETINA

2. NORMATIVNI I KRITERIJSKI TESTOVI ZNANJA

3. NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA

4. ZADACI ESEJ TIPA

KOMPARATIVNA VALJANOST TESTOVA ZNANJA

PREDNOSTI TRADICIONALNE PROVJERE I OCJENE ZNANJA PRED KLASINIM TESTOM ZNANJA

jednaki zahtjevi za sve ispitanike

TESTOVI ZNANJA NOVOG TIPA

uzimaju se u obzir i priblino toni odgovori

HIPOTETSKI KONSTRUKT O VARIJETETIMA UENIKIH ZNANJA

kvalitativne i kvantitativne razlike

uzimaju se u obzir i dinamina, aplikativno- kreativna znanja

znanja opih pojmova, znanja pravila, naela i zakona, znanja teorija i struktura

ISPITNI ZAHTJEVI NASTAVNIKA U POGLEDU ZNANJA I NJIHOVA OBJEKTIVNOST U PROCJENI VARIJETETA UENIKIH ZNANJA

1. SKUPINE NASTAVNIKA

2. SKUPINE PROFESORA

VARIJETETI ZNANJA KAO PREDMETI PROCJENE NA TRADICIONALNIM KOLSKIM ISPITIMA

1. VARIJETETI ZNANJA KAO ISPITNI ZAHTJEVI

2. OCJENE I VARIJETETI ZNANJA

PRAKTINA VALJANOST TESTOVA KOJIMA SE ISPITUJU I JJERE VARIJETETI UENIKIH ZNANJA

INTELIGENCIJA UENIKA I NJIHOVI VARIJETETI ZNANJAVLADO ANDRILOVI: METODE I TEHNIKE ISTRAIVANJA U PSIHOLOGIJI ODGOJA I OBRAZOVANJA1. KAKO JE NASTALA I TO JE PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA1.1. PSIHIKI IVOT- PREDMET PSIHOLOGIJE

u svakodnevnom ivotu vano je imati sud

zadatak je znanstvene psihologije da otkriva to vie bitnih uzrono- posljedinih veza u psihikom ivotu te da spoznaje:

a) primjenjuje u daljnjem prouavanju psihikog ivota

b) prenosi profesionalnim psiholozima koji e se njima koristiti u svojem radu

c) prenosi nepsiholozima kako bi oni svoj ivot i rad zasnivali na to vie tonih prosudbi

predmet izuavanja psihologije je psihiki ivot

on se sastoji od razliitih psihikih procesa (spoznajni procesi: percepcija, uenje i pamenje te miljenje; emocionalni i motivacijski procesi) i brojnih psihikih osobina (stupanj inteligencije, potenje, agresivnost, marljivost, introvertiranost- ekstravertiranost i dr.)

1.2. RAZVITAK PSIHOLOGIJE psihologija se dugo nalazila u okrilju psihologije- etika, estetika, formalna logika

ARISTOTEL- ZAKONI ASOCIJACIJE

PLATON- PSIHOFIZIKI DUALIZAM

DESCARTES- REFLEKS, PSIHOFIZIKI DUALIZAM

LEIBNIZ- PSIHOFIZIKI PARALELIZAM

SPINOZA- PSIHOFIZIKI MONIZAM

COMTE- POZITIVIZAM, BIHEVIORIZAM

LENJIN- TEORIJA ODRAZA

JESPERS, HEIDEGGER, SARTRE- EGZISTENCIJALISTIKA PSIHOLOGIJA

hrvatski predstavnici- PETRIEVI, MARULI- prvi znanstveno upotrijebio rije psiha

u 19. st. eksperimentalna psihologija

intenzitet osjeta proporcionalan je logaritmu intenziteta podraaja

FECHNER- PSIHOFIZIKA

MULLER- zakon o specifinim energijama

HELMHOLTZ- izuavao brzinu kretanja ivanog uzbuenja

1879. WUNDT- osnovao u Leipzigu prvi laboratorij na svijetu

BERNARD- UENJE O HOMEOSTAZI

19. st. DARWIN- EVOLUCIJA

GALTON- genetski utjecaj- DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJS

JANET- pojam o PSIHIKOJ ENERGIJI

FREUD

BINET- 1905. prvi test inteligencije, MENTALNA RAZINA

CATTELL- prvi upotrijebio pojam MENTALNI TEST

EBBINGHAUS- KRIVULJA ZABORAVLJANJA

RUBINSTEIN- jedinstvo svijesti i radnje

prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Zagrebu osnovan je 1920.- R. BUJAS

u 20. st. psihologija je postala empirijska znanost 1.3. PSIHOLOGIJA I DRUGE ZNANOSTI I ZNANSTVENE DISCIPLINE psihologija je AKSIJALNA ZNANOST- u sreditu sustava znanosti

interdisciplinarni pristup

socijalni aspekt ljudskog razvitka zasniva se na komunikaciji

didaktika- psihologija uenja

1.4. NAZIV PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

edukativna psihologija, pedagoka psihologija

pod tim nazivom razumiju se brojni aspekti razliitih odgojno- obrazovnih interakcija

1.5. PSIHOLOGIJSKE DISCIPLINE I MJESTO PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA MEU NJIMA

predvianje ponaanja- kozmika psihologija

psihologija stvaralatva

PSIHOLOGIJA

TEORIJSKAPRIMJENJENA

- sistemstska (opa, generalna) psihologija- psihologija odgoja i obrazovanja (edukativna)

- fizioloka psihologija- psihologija rada (industrijska, ininjerska)

- razvojna psihologija (genetska, djeja, psihologija djetinjstva i mladosti)- klinika psihologija

- socijalna psihologija- psihologija ometenih u razvoju

- psihometrija- psihologija delinkvencije (kriminalistika, penoloka)

- psihologija propagande

- vojna psihologija

- savjetodavna psihologija (profesionalna orijentacija)

- mentalna higijena

- sportska psihologija

- prometna psihologija

FIZIOLOKA PSIHOLOGIJA ispituje organske osnove psihikih pojava RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- filogeneza psihikog ivota

GERONTOLOKA PSIHOLOGIJA

ZOOPSIHOLOGIJA

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA prouava ponaanje pojedinca u socijalnoj situaciji

PSIHOMETRIJA mjeri psihike procese i osobine

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA- glavni zadatak je ispitivati kako se psihike osobine mijenjaju pod utjecajem odgojnih inilaca

PSIHOLOGIJA RADA- prouava ulogu razliitih psihikih osobina u radnim situacijama

KLINIKA PSIHOLOGIJA je grana primjenjena psihologije, otkrivanje psihikih poremeaja pomou psiholokih tehnika

PSIHOLOGIJA OMETENIH U RAZVOJU

PSIHOLOGIJA DELINKVENCIJE- otkrivanje uzroka prijestupa

PSIHOLOGIJA PROPAGANDE- politika i ekonomija

VOJNA PSIHOLOGIJA

SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA- u razliitim ustanovama

MENTALNA HIGIJENA- uvanje duevnog zdravlja

SPORTSKA PSIHOLOGIJA- priprema sportaa

PROMETNA PSIHOLOGIJA- unaprijeivanje prometa1.6. PREDMET I ZADACI PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA prvi opi zadatak je spoznati ovjekovu prirodu

drugi posebni zadatak je spoznati kako se ljudska priroda mijenja pod utjecajem odgojnih inilaca

otkrivanje zakonitosti po kojima se mijenja ljudska priroda

1.7. RAZVITAK PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA KAO POSEBNE PSIHOLOKE DISCIPLINE

antika- SOKRAT- odnos jedan uitelj/jedan uenik

europska skolastika

krajem 19. st. javile se psihologije za odgajatelje- tada je dominirao STRUKTURALIZAM- elementi svijesti

THORNDIKE- izdao djelo- to se smatra poetkom psihologije odgoja i obrazovanja kao posebne discipline

1904. BINET konstruirao prvi test inteligencije

PIERON zapoeo dokimoloka istraivanja

u novije vrijeme javljaju se razliita tumaenja razvoja intelektualnih funkcija

GAL- TEORIJA ETAPNO