UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ SAOBRAAJNA PSIHOLOGIJAPRVA POMO U SAOBRAAJUProfesor: dr Aleksandar Mili, doc. Student:Lazarevi Danilo 157/07Asistent: Sanja edovac, dipl. psiholog Doboj, 2009.

SADRAJ

21. UVOD

32. PRVA POMO U SAOBRAAJU, TEORIJSKI PRISTUP

32.1. Pojam i znaaj prve pomoi

32.2. Pribor za prvu pomo

42.3. Pregled

52.4. Oivljavanje

62.5. Povrede

72.6. Statistiki podaci o broju nesrea i broju rtava

73. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

73.1. Predmet istraivanja

73.2. Ciljevi istraivanja

83.3. Hipoteze

83.4. Varijable

83.5. Metode

83.6. Instrumenti

93.7. Populacija i uzorak

93.8. Mjesto i vrjeme istraivanja

94. ANALIZA REZULTATA

94.1.Nivo znanja vozaa iz prve pomoi

104.2.Spremnost vozaa da primjeni svoje znanje iz prve pomoi u stvarnoj situaciji

114.3 Faktori koji utiu na smanjenu spremnost vozaa da prui prvu pomo

114.4. Posledice neznanja i nespremnosti da se prui prva pomo

114.5. Predvidjeti stanje za naredni period

114.6. Preventivne i druge mjere

12ZAKLJUCI I PREPORUKE

13LITERATURA

1. UVODU svakodnevnom ivotu deavaju se nebrojene situacije u kojima nam je potrebno znanje iz prve pomoi, bilo da se radi o bezazalenim povredama ili teim i ozbiljnijim sluajevima. Prva pomo je neophodna kod kue, na poslu, u saobraaju i svim drugim djelatnostima gdje ljudi rade i samim tim prave i greke. Svi vozai moraju polagati prvu pomo i time pokazati da su spremni svojim znanjem i svojom vjetinom pomoi povreenim uesnicima saobraaja, ali se postavlja pitanje da li je tako i u stvarnosti. Problem nastaje kada vozai, ak i oni sa dugogodinjim iskustvom, nisu spremni da primjene prvu pomo u stvarnoj situaciji. Ovakvi sluajevi se mogu desiti iz razloga to su ti vozai zaboravili postupke prve pomoi ili se zbog straha pokolebaju u ovakvim situacijama, ali uvijek postoje i oni sa vrlo niskim moralnim vrijednostima koji jednostavno ne ele da se upliu u takve situacije.Ovo istraivanje ima za cilj pokazati koliko su vozai spremni da prue prvu pomo u pravo vrijeme i na pravom mjestu na pravi nain, jer postoji dosta sluajeva kada je nestruno primjenjena prva pomo unesreenim licima nanijela veu zdravstvenu tetu nego sama nesrea, pa ak i oduzela ivot. Samim tim to je saobraaj postao veoma razvijen i masovan sve vie se ukazuje potreba za pruanjem prve pomoi na licu mjesta to jest na saobraajnicama.

Slika 1.2. PRVA POMO U SAOBRAAJU, TEORIJSKI PRISTUPKoliko putovanje nosi u sebi ari toliko moe da bude i opasno. Pre svega sami treba da povedemo rauna o tome ta, gde i kako radimo i tako smanjimo na minimum rizik da nam se avantura pretvori u nonu moru. Treba podjednako brinuti i o malim i o velikim stvarima, poevi od toga koliko se oblaimo, preko izbora prijatelja, pa do mesta koje je bolje zaobii. Ipak, ne moemo na sve uticati, i koliko god bili oprezni moe se dogoditi na nam ivot i zdravlje budu ugroeni. U ovom poglavlju opisane su mjere prve pomoci koje treba preduzeti u takvim situacijama bilo da pomognemo sami sebi ili drugome.

2.1. Pojam i znaaj prve pomoi

Prva pomo je skup postupaka i mjera kojima se spaavaju ivot i zdravlje unesreenog ili povredjenog ovjeka, a primenjuje se na licu mjesta. Cilj pruanja prve pomoi je da povredjeni to prije i u to boljem stanju stigne do strune medicinske pomoci, odnosno u najbliu medicinsku ustanovu. Svaki ovjek treba da zna da je ukae samom sebi ili svom drugu. Ona treba da bude pruena sto prije, ne ekajui na dolazak strunog osoblja, jer to predstavlja samo gubitak dragocjenog vremena, a ponekada upravo takva zakanjenja dovode u pitanje ivot povredjenog. U nesreama se prisutni esto zbune i ne mogu da odlue ta je najbolje i najefikasnije u pruanju prve pomoi, ne znaju ta treba, a ta ne treba da rade. Taj strah koji dolazi najee od krvi, rane, besvjesnog stanja ovjeka, ili ako se uje jauk povredjenog, ne treba da bude prepreka ni strah od odgovornosti za ivot povredjenog. Onaj koji prua prvu pomo treba da bude miran, staloen, svjestan odgovornosti, uporan, snalaljiv i siguran u svoje znanje jer samo takav moze biti efikasan. On je duan da primenjuje samo medicinski opravdane mjere i nedopustivo je da postupa u duhu nadlekarskih savjeta, kojih se jo uvjek dre neki, uprkos upozorenju lekara. Nemarnost i povrnost u izruivanju osnovnih znanja iz prve pomoi je za svaku osudu i moze da se osveti kako drugome tako prije svega i onome ko taj propust napravi.

2.2. Pribor za prvu pomoPri pruanju prve pomoi koriste se standardna i priruna sredstva. Ukoliko postoji mogunost uvijek treba koristiti standardna sredstva, a to su ona sredstva koja su unaprijed pripremljena za takve prilike. Medjutim, esto se na mjestu dogadjaja ne raspolae sa njima, pa se koriste priruna sredstva i pri tome dolazi do izraaja znanje i sposobnost lica koje prua prvu pomo. U nastavku su predstavljena standardna sredstva za pruanje prve pomoi, a uporedo i priruna koja se mogu koristiti u njihovu zamenu.

Zavojni materijal Prvi sloj zatite (stavlja se direktno preko rane) Drugi sloj zatite (stavlja se preko prvog sloja) Gotovi proizvodi sa prvim i drugim slojem zatite .

Slika 2.Poveska za zaustavljanje krvarenja Najpopularnija gumena traka je Esmarhova poveska. Medjutim, vrlo esto se u istu namjenu koristi unaprijed pripremljena platnena poveska. Kao priruno sredstvo mogu se upotrebiti kai, kravata, platnena traka ili slino.

Imobilizaciona sredstva Standardna sredstva su Kramerova, Tomasova i Diteriksova udlaga. To su sredstva pomou kojih se prelomljene kosti postavljaju u nepokretno stanje. Medjutim, ova sredstva su glomazna i samim tim nezahvalna za noenje pa se najee zamjenjuju prirunim predmetima kao to su: motke, grane, iblje, mlada stabla, metalne ipke, skije, karton i slino.

2.3. PregledDa bi se pruanje prve pomoi izvelo sa to manje rizika po ivot i zdravlje povredjenog i spasioca vano je pridravati se odredjenog redosleda radnji i postupaka prilikom pregleda. Unesreenima sa sigurnim znacima smrti ne treba ukazivati prvu pomo. Sigurni znaci smrti su: mrtvake pjege u vidu modrih ili ljubiastih mrlja na onim dijelovima tijela na kojima povredjeni lei.

Slika 3.

1. prilazei mjestu nesree spasilac mora da sagleda okolnosti pod kojima se nesrea desila, da osmotri teren i da procjeni da li povredjenom, kao i njemu samom, prijeti neka neposredna opasnost. Odmah zatim pristupa otklanjanju uzroka koji su doveli do povrede.

2. procijenivi situaciju spasilac e obavijestiti najbliu stanicu hitne pomoi i organe unutranjih poslova koji e brzo angaovati specijalnu ekipu za pruanje prve pomoi na nain koji odgovara mjestu i uzroku nesree.

3. ako je vie povredjenih u isto vrijeme, tada treba brzim ali paljivim pregledom odabrati one kojima treba najprije pruiti pomo. To su povredjeni koji ne diu, kojima je srce prestalo da radi, koji jako krvare i koji se gue usled toga to su u besvjesnom stanju. Treba imati na umu da oni koji najvie viu i jauu i koji uporno trae pomo ne moraju biti i najtee povredjeni.

4. sledei zadatak spasioca je da odabranom povredjenom provjeri disanje. Potrebno je posmatrati podizanje grudnog koa, da li se ire nozdrve, da li iti vazduh kroz usta i nos, da li povredjeni krklja ili mu se obrazi pomiu. Povredjeni koji ne die ima modrikastu ili sivu boju koe, a ta promjena najispoljenija je na ustima, usnim koljkama, nosu i noktima. U tom sluaju treba odmah pristupiti vjestakom disanju.

5. tee se utvrdjuje rad srca, ali je najsigurnije ako se opipa puls na vratu. Drugi, tei, nain je pipanje ili sluanje otkucaja srca ispod lijeve dojke. Svako izraeno krvarenje iz rane je siguran znak da srce radi. Ako srce ne radi ili se makar samo u to posumnja, treba odmah zapoeti sa spoljnom masaom srca, odnosno kombinovanim oivljavanjem.

6. ako povredjeni die i radi mu srce, treba utvrditi da li je pri svijesti. To se najlake postie postavljanjem uobiajenih pitanja. Ako na njih ne odgovara, moe se lakim tipanjem ili blagim ubodom pokuati da se on probudi. Ukoliko ni to ne uspije, povredjeni je u besvjesnom stanju, iako moe ak i da jaue, da se gri ili kree nogama i rukama. Ako je povredjeni bez svijesti treba mu provjeriti prohodnost disajnih puteva i okrenuti ga na bok ili potrbuke.

7. sledei zadatak je utvrdjivanje krvarenja. Pregledom treba obuhvatiti cijelo tijelo povredjenog. esto je potrebno zbog toga skinuti, rasjei ili rasparati neki dio odjee ili obue. Po pravilu, odjea se skida prvo sa zdrave strane tijela pa tek onda sa povredjene. Medjutim, odjeu i obuu ne treba skidati bez potrebe posebno ako postoji jako krvarenje, ve se u tom sluaju odmah pristupa njegovom zaustavljanju.

8. potom treba pregledom ustanoviti da li postoji neki prelom kostiju ili povreda zglobova. Tako povredjene dijelove tijela treba uiniti nepokretnim.

9. povredjenog postaviti u najpovoljniji poloaj i saekati transport do zdravstvene ustanove.

2.4. Oivljavanje

Prestankom disanja i srane radnje nastupa prividna smrt, koja ako due traje postaje prava smrt. U najveem broju sluajeva najprije prestaje disanje, a tek poslije 5 do 6 minuta prestaje i rad srca. Poslije toga nam za oivljavanje preostaje svega 5 do 10 minuta. Medjutim, u sluajevima smrzavanja i utapanja u hladnoj vodi vrijeme prividne smrti znatno due traje pa je i vrijeme za koje je oivljavanje mogue neto due nego u ostalim sluajevima. Cilj oivljavanja je uspostavljanje normalnog disanja i rada srca. To se postie vjetakim disanjem i spoljanjom masaom srca.

Vjetako disanje: Pripremanje povredjenog za vjetako disanje Metoda "usta na usta" Metoda "usta na nos" Metoda "usta na usta i nos" Metoda pomocu ruku Spoljanja masaa srca Kombinovanje vjetakog disanja i masae srca . Slika 4.

2.5. Povrede

Manja krvarenja iz povrnih povreda, oguljenih mjesta, malih razderina i posjekotina najee samo ubrzo prestaje, dok za zaustavljanje veih krvarenja treba primjeniti neku od metoda navedenih u sledeim pasusima.

Pritisak prstima Primenjuje se kada povredjeni naglo gubi veoma velike koliine krvi. Pogodan je samo za kratkotrajnu primjenu, dok se ne primjeni neki drugi trajniji i sigurniji nain. Ova metoda sastoji se u tome da sam povredjeni ili spasilac prstima jedne ili obe ruke pritisne krvni sud uz kost.

Zavoj sa pritiskom Sutina ovog metoda je zaustavljanje krvarenja za due vrijeme, pritiskom na ranu. Primjenjuje se tako to se rana prvo prekrije sterilnom gazom, pa se uzduno postavi predmet koji vri pritisak. Potom se povredjeni dio tijela i predmet zajedno obaviju zavojem.

Esmarhova poveska Primenjuje se kada je usled dejstva vie sile, dolo do potpunog razmrskavanja ili otkidanja dijelova tijela. Sastoji se u tome da se povredjeni ud stegne odmah iznad mjesta. Povredjenog treba to prije odvesti do lekara jer je stezanje bolno, dranje poveske due od pola sata moe otetiti tkiva, a dranje due od 2-3 asa dovodi do izumiranja tkiva krvarenja.

Postavljanje zavoja Jedno od osnovnih pravila prilikom stavljanja zavoja na otvorene povrede nalae da se rana prethodno prekrije sterilnom gazom radi spreavanja dodatnog inficiranja..

Prelomi kostiju i povrede zglobova Ako se utvrdi da postoji prelom kostiju, iaenje ili uganue zgloba, treba preduzeti mjere i postupke u cilju zatite daljeg oteenja, infekcije, krvarenja, kao i spreavanja jakih bolova kod povredjenog. Kada je u pitanju prelomljena kost, treba uvrstiti dva susjedna zgloba. To se postize uvrivanjem prirunog sredstva uz dijelove tijela, iza susjednih zglobova. Ako je povredjen zglob, tada se priruna sredstva uvrste uz susjedne dijelove tijela.Povrede toplotom

Opekotine I stepena Opekotine II stepena Opekotine III stepena .

Slika 5.

2.6. Statistiki podaci o broju nesrea i broju rtavaBosna i Hercegovina je meu neslavnim rekorderima po broju poginulih u saobraaju u odnosu na razvijenije zemlje Evope. U 2004.godini na podruju Bosne i Hercegovine dogodilo se ukupno 36 367 saobraajnih nesrea, i to u Republici Srpskoj 10 680 , u Federaciji BiH 24 905 , te 782 saobraajne nesree na prostoru Brko Distrikta. Stanje sigurnosti cestovnog saobraaja u 2004.g u odnosu na prethodnu godinu karakterie blago poveanje broja registrovanih saobraajnih nesrea od 2% (u 2003.g u BiH se dogodilo 35 658 saobraajnih nesrea). Broj saobraajnih nesrea sa povijeenim licima u usporedbi sa 2003.g je za 12% manji (8470 povrijeenih lica). U BiH u 2004. godini u saobraajnim nesreama smrtno je stradalo 436 ljudi . Teko je procijeniti ukupnu materijalnu tetu koju su uzrokovale 28 301 saobraajnih nesrea. U 2004. godini broj tee povrijeenih lica u saobraajnim nesreama je 2360.

Ovi podaci bi moda bili uveliko drugaiji da se Prva pomo primjenjivala na pravi nain i u pravo vrijeme. 3. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA3.1. Predmet istraivanja

Predmet istraivanja je prva pomo u saobraaju i njena primjena.

3.2. Ciljevi istraivanja

a. utvrditi nivo znanja vozaa iz prve pomoi;b. utvrditi spremnost vozaa da primjeni svoje znanje iz prve pomoi u stvarnoj situaciji;

c. utvrditi faktore koji utiu na smanjenu spremnost vozaa da prui prvu pomo;

d. utvrditi posledice neznanja i nespremnosti da se prui prva pomo;

e. predvidjeti stanje za naredni period;

f. odrediti preventivne i druge mjere.

3.3. Hipoteze

a. pretpostavlja se da je nivo znanja vozaa iz prve pomoi veoma nizak;

b. pretpostavlja se da je broj vozaa koji su spremni da primjene prvu pomo u stvarnim situacijama nizak;c. mogui faktori koji mogu uticati na smanjenu spremnost vozaa da prue prvu pomo su nedostatak znanja, strah, zbunjenost, odustvo moralnih vrijednosti i sl.;

d. posledice neznanja i nespremnosti da se prui prva pomo su nanoenje povreda unesreenom, pogoranje postojeih povreda, izazivanje paralize i smrt;

e. smatra se da e sve vei broj ljudi biti dodatno povreeni, trajno povreeni ili gubiti ivote zbog nespremnosti i neznanja vozaa da prue prvu pomo;

f. najefikasnije mjere bi bile bolja edukacija iz oblasti prve pomoi.

3.4. Varijable

Nezavisne varijable: Pol ispitanika;

Vozako iskustvo ispitanika.

Zavisne varijable: Znanje o prvoj pomo; Spremnost za pruanje prve pomoi Emocionalna stabilnost uesnika u saobraaju.3.5. Metode

1) opservacija;2) anketiranje;

3) prouavanje dokumentacije;

3.6. Instrumenti

1) protokol opservacije;2) anketni upitnik;

3) analiza literature i dokumentacije.3.7. Populacija i uzorak

Populaciju ine vozai iz grada Doboja. Uzorak ine 20 vozaa iz grada Doboja enskog pola od ega 10 sa iskustvom iznad 5 godina, a 10 sa iskustvom ispod 5 godina. I 20 vozaa iz grada Doboja mukog pola od ega 10 sa iskustvom iznad 5 godina i 10 sa iskustvom ispod 5 godina, to ukupno predstavlja 40 ispitanika. Uzorak je stratificiran prema polu, uzrastu i vozakom iskustvu.

3.8. Mjesto i vrjeme istraivanja

Istraivanje je izvreno na podruiju grada Doboja, u vremenskom periodu od 01. jula 2009. godine do 30. jula 2009. godine.4. ANALIZA REZULTATANakon opseno sprovedenih istraivanja, koja su sprovedena na podruju grada Doboja u vremenskom periodu od 01.04.2009. godine do 30.04.2009. godine, a koje se odnosilo na ispitivanje znanja i spremnosti vozaa iz prve pomoi u saobraaju kao problem koji dovodi do naruavanja zdravlja povredjenih, etiologije, posljedica i prevencije takvog stanja dolo se do odreenih podataka koji e se prezentovati u daljem toku izlaganja.

4.1.Nivo znanja vozaa iz prve pomoi

Na osnovu izvreenog istraivanja utvreno je da veina vozaa tvrdi da ne poznaje dovoljno postupak za davanje prve pomi to je i prikazano u sledeem grafikonu.

Grafikon 1.

Na pitanje da li bi ponovo pristupili polaganju ispita iz prve pomoi vozai su odgovorili sledee: Vozai mukog pola sa iskustvom iznad 5 godina: 60% negativno, 40% pozitivno

Vozai mukog pola sa iskustvom ispod 5 godina: 80% negativno, 20% pozitivno

Vozai enskog pola sa iskustvom iznad 5 godina: 50% negativno, 50% pozitivno

Vozai enskog pola sa iskustvom ispod 5 godina: 70% negativno, 30% pozitivno

Vozai si dali i svoja miljenja o tome kako bi se poboljao nivo znanja iz Prve pomoi, rekavi da bi trebalo uvesti dodatne edukacije kao i edukativne letke koji bi poveali svijest o ovom problemu kod vozaa.

4.2.Spremnost vozaa da primjeni svoje znanje iz prve pomoi u stvarnoj situaciji

U teoriji bi velika veina vozaa pruila Prvu pomo, bilo gdje i bilo kad, ali kada se dogode stvarne situacije, mnogi od njih zakau i ne preduzmu gotovo nita ili to uine pogeno.Po anketnim rezultatima moe se zakljuiti da je spremnost vozaa da primjene prvu pomo u stvarnoj situaciji vrlo mala.

Grafikon 2.

Od ispitanika samo je 5 % bilo do sada u prilici da prui prvu pomo. A ostali se sa tim nisu susretali. Ovi vozai koji su bili u prilici da prue prvu pomo misle da je osnovni razlog zato pojedici izbjegavaju da prue prvu pomo strah i zbunjenost u trenutku kada treba reagovati.4.3 Faktori koji utiu na smanjenu spremnost vozaa da prui prvu pomo

U anketi smo postavili par pitanja o tome ta bi po miljenju ovih vozaa bili glavni uzroci kolebanja pojedinaca u situacijama kada treba da unesreenom licu prue prvu pomo. Veina odgovora je bila da je strah, prvenstveno od krvi, glavni faktor tome. Ostali odgovori su prikazani u grafikonu.

Grafikon 3.

Na pitanje kako biste ocijenili vae ponaanje u stresnim situacijama, veina ispitanika je odgovorila da bi najvjerovatnije pala pod pritisak i teko racionalno reagovala u datom trenutku.4.4. Posledice neznanja i nespremnosti da se prui prva pomo

Posledice neznanja i nespremnosti da se prui prva pomio su jako velike. Te posledice mogu znaiti pogoranje postojeih povreda kod unesreenog, dovoenja do nepokretnosti trajne ili privremene usled prenoenja povreenog lica sa jednog mjesta na drugi. a u najgorem slueju ovo moe da dovede i do smrti povreenog lica.4.5. Predvidjeti stanje za naredni period

Ako se edukacija vozaa u narednom periodu ne pobolja stanje se moe samo pogorati kao to je to sluaj u poslednje dvije decenije. Sve vie greaka e se praviti i ljudski ivoti e se ugroavati. Prva pomo e izgubiti smisao i ostati samo na rijeima. 4.6. Preventivne i druge mjere

Mjere za pobonjanje nivoa znanja kod vozaa bi mogle biti:

dugotrajnija obuka vozaa;

testiranje svake godine;

izdavanje besplatne literature o prvoj pomoi;

svako pet godina ponavljanje kursa prve pomoi;

kanjavanje za nepruanje prve pomoi,

nagraivanje hrabrih koji pruaju prvu pomo;

edukacija svih slojeva stanovnitva;

psiholoka podrka za one koji imaju strah;

i sline mjere koje bi doprinjele reavanju ovog peroblema.ZAKLJUCI I PREPORUKENa osnovu sprovedenog istraivanja moe se zakljuiti da ako se ne preduzmu odredjene mjere doi e do pogoranja trenutne situacije, koja je u poslednje dvije decenije najloija do sada. Zdravlje, mobilnost, pa ak i ivot ovise o neijem znanju i spremnosti da prue prvu pomo u pravo vrijeme, na pravom mjestu i na pravi nain.

Potrebno je stvoriti to pozitivniju sliku o prvoj pomoi, jer prva pomo ne treba biti neto to se mora nauiti samo da bi se poloio vozaki ispit. Prva pomo treba da oznaava sinonim za ponos zbog vrlo vane vjetine, izraen osjeaj humanosti, solidarnosti, i visoke etinosti.

Sprovedeno istraivanje nam, takodje, pokazuje veliku neodgovornost i nesavjest kako vozaa i uesnika u saobraaju, tako i cjelokupnog sistema zaduenog za prvu pomo. Jer, ipak, neznanje i nespremnost vozaa da prui adekvatnu prvu pomo nije samo njihov problem, nego je i problem svih nas, jer bili mi vozai ili ne, svi smo mi uesnici u saobraaju. Zato je vano preduzeti neke mjere i to to prije.

Neophodno je djeci jo od ranog djetinjstva objasniti opasnosti i mogua mjesta na kojima se deavaju nesreni sluajevi, nauiti ih ta i kako da uine, te ih osloboditi straha. Djeca najbolje, najbre i najlake ue, pa im zato treba podstaknuti pozitivne navike o prvoj pomoi.

Generacijama koje su se sa prvom pomoi susrele samo jednom u ivotu, i to prilikom polaganja vozakog ispita, treba omoguiti i nainiti obaveznim da prvu pomo, teorijski i praktini dio znanja, svake godine obnavljaju kroz sluanje kurseva. Omoguiti besplatnu literaturu i prirunike koji e biti dostupni svima na zanimljiv nain, osnovni pribor dostupan svima, dijeliti promotivne letke i reklamirati putem medija, tako da prva pomo ljudima postane neto sasvim normalno, uobiajeno, i mehaniki odnosno refleksni postupak.Uvesti testiranje na jednogodinjem nivou, odrediti stroge zakonske propise po kojima e se kanjavati lica koja ne ele pruiti prvu pomo i samo promatraju povredjenog, ili lica koja ak pobjegnu sa mjesta nesree. Ali, isto tako, odrediti nagrade i pohvale koje e sluiti kao stimulans hrabrim osobama koje pokau znanje, spretnost i volju u pruanju prve pomoi, da i nastave pomagati povredjenim osobama.Osobama koje pate od PTSP-a usled doivljene saobraajne nesree ili imaju strah od krvi, te ne znaju i ne mogu adekvatno reagovati u stresnim situacijama omoguiti psiholoku pomo.

Dakle, edukacija i zakonski propisi su glavni akcenat na poboljanje znanja i spremnosti iz prve pomoi.LITERATURA[ 1 ] Dr sc. med. Aleksandar Mili, SAOBRAAJNA PSIHOLOGIJA Saobraajno-tehniki fakultet Doboj, 2007 god. [ 2 ] http://www.prometna-zona.com/cestovni-sigurnost [ 3 ] http://www.umm.edu/non_trauma/stats.htm [ 4 ] http://www.vrtic-tratincica.hr/zsavjet.html [ 5 ] http://home.blic.net/dmmd.dom/_private/Prva_pomoc.htm [ 6 ] http://www.lbtbp.com/about/rescue_statistics.html

PAGE 1

_1313409137.xls

_1313411736.xls

_1274114824.xls