Prva pomoć - Priručnik

  • View
    6.421

  • Download
    21

Embed Size (px)

Text of Prva pomoć - Priručnik

OSNOVNI PRIRUNIK ZA DAVANJE PRVE POMOIPrirunik je priredila dr. med. Lana Videc, lanica HGSS Stanice Zagreb. Pri izradi ovog prirunika koriteni su materijali objavljeni na web stranicama Stanice Hitne medicinske pomoi Zagreb http://www.hitna-pomoc-zg.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 i ovim putem se zahvaljujemo na mogunosti njihovog koritenja.

1. Prva pomo Je prva i bitna karika u postupku spaavanja ivota, a ukljuuje: provjeru sigurnosti pristupa mjestu nesree; obiljeavanje i osiguravanje mjesta nesree i zatitu ozlijeenih osoba od mogueg novog stradavanja; primjenu neodgodivih postupaka prve pomoi: - postavljanje osobe bez svijesti u stabilan boni poloaj; - poduzimanje mjera oivljavanja osobe bez svijesti koja ne pokazuje znakove ivota (osoba ne die, srce ne kuca); - zaustavljanje krvarenja. 2. Pozivanje pomoi Odmah obavijestite slubu Hitne pomoi. Ako je Hitnu pomo pozvala druga osoba, zatraite od nje da Vam potvrdi je li poziv primljen i stie li Hitna pomo ubrzo. Prilikom pozivanja Hitne pomoi potrebno je: predstaviti se i razgovijetno izrei svoje ime i prezime te napomenuti da ste osoba koja prua prvu pomo na mjestu nesree; dati broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete, to je vano za sluaj potrebe ponovne uspostave veze; rei operateru s kojim razgovarate: - gdje se nesrea dogodila? (navesti tonu adresu: opisati okolicu ceste, puta; dati to tonije i podrobnije podatke o mjestu dogaaja); - to se doista dogodilo? (opisati vrstu i teinu nesree, moguu opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari, posebnih vremenskih uvjeta); - broj, spol i priblinu starost ozlijeenih; - o kakvim se ozljedama radi? (prosudite sami o vrsti ozljeda, prirodi bolesti i stanju ozlijeenih). ekajte daljnja pitanja ili upute, osoba u Hitnoj slubi. Kkao razgovor esto zavarava, potvrdite da ste upute razumjeli. ekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor uvijek zavrava osoba u hitnoj medicinskoj slubi. 3. Pruanje prve pomoi Dok ekate Hitnu pomo, osim postupaka neodgodive prve pomoi, primijenite i sve ostale postupke prve pomoi koji su potrebni. Pridravajte se pravila: "Prije svega ne tetiti" "Ne inite vie nego to se od vas oekuje" Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoi nije mogu, organizirajte odgovarajui prijevoz do najblie zdravstvene ustanove. Prvom pomoi ne zbrinjavaju se samo ozljede, ve se pomo prua i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihiki i emotivno potresena. Takvu osobu ohrabrujte! Imajte na umu da je ve vaa nazonost uz ozlijeenu osobu ili naglo oboljelu osobu znaajna kao i sam postupak kojim se ozljeda zbrinjava. Na slijedeim stranicama nalaze se upute za davanje prve pomoi kod slijedeih sluajeva 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Krvarenja Zavojni materijal Unutranja krvarenja Uganua Iaenja Prijelomi Imobilizacije 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Ozlijede kraljenice Amputacijske ozlijede ok Opekline Smrzotine Udar struje Besvjesno stanje 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Reanimacija Toplinski udar Pothlaenost Otrovanje Zmijski ugriz Sunano sljepilo Znakovi smrti

POSTUPCI ZA DAVANJE PRVE POMOI1. KRVARENJEKrvarenje nastaje ozljedom krvne ile. Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istjee na povrini tjela. Unutarnje krvarenje se dogaa u unutranjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje vrijeme moe ostati neprepoznato. Jaina krvarenja ovisi o veliini ozlijeene krvne ile. Pri ozljedi vee ile (arterije) krv e istjecati u mlazu, pa osoba moe vrlo brzo iskrvariti. Zato je zaustavljanje krvarenja prioritetni postupak prve pomoi kod svake ozljede.

Postupci za zaustavljanje vanjskog krvarenja:

Pritisak na ranu Komadom gaze ili tkanine vrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeeni ud i zadrite ga u povienom poloaju. Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (no, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.

Kompresivni zavo Pritisak na ranu moe se ostvariti i kompresivnim zavojem: - na ranu stavite sterilnu gazu. - na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, tono iznad mjesta krvarenja. Moe posluiti i komadi drveta ili kamen. - krunim zavojem vrsto stegnite zamotuljak. vor napravite iznad zamotuljka - Ozlijeenu ruku ili nogu treba drati u povienom poloaju.

Pritisak na veliku arteriju Krvarenje na ruci, nozi ili glavi moe se zaustaviti pritiskom na veliku arteriju koja dovodi krv u ozlijeeno podruje. Za ovaj postupak potrebna je vjetina i tono poznavanje mjesta pritiska. Nikad se ne smiju istovremeno pritisnuti obje vratne arterije.

Podvezivanje uda Ovo je radikalan zahvat koji dovodi do prekida cirkulacije ispod mjesta podvezivanja to moe dovesti do odumiranja tkiva i gubitka uda. Zato se podvezivanje smije primjeniti samo u sluajevima: amputacijske ozljede (otrgnua ili odsjecanja dijela ruke ili noge) ako ne oekujemo ponovno spajanje odvojenog uda. - jakog nagnjeenja i drobljenja uda kada je njegov gubitak neminovan. - jakog krvarenja koje se ne moe zaustaviti niti jednim drugim postupkom. Za podvezivanje se koriste namjenski proizvedene iroke gumene vrpce ili platnene vrpce s kopom (Esmarch), ali moe posluiti i trokutasta marama sloena na irinu od 5 cm, kravata ili debelo ue. Ne koristite tanke materijale jer se mogu usjei u tkivo. Podvezica se stavlja na nadlakticu ili natkoljenicu. Zatee se pomou tapia dok krvarenje ne prestane. Zabiljeite vrijeme stavljanja podvezice .

2. ZAVOJIRane i opekline pokrivaju se sterilnom gazom i zavojem. Za manje rane dovoljan je flaster. Gaza je pamuna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva. titi ranu od infekcije i istovremeno upija krv i druge tekuine koje izlaze iz ozlijeenog tkiva. Gazu izvadite iz sterilnog pakiranja neposredno prije upotrebe. Drite je vrcima prstiju za rubove. Moete je djelomino razmotati da joj poveate povrinu. Stranu koju ete prisloniti na ranu ne smijete dodirivati. Kad se gaza prisloni na ranu, ne smije se vie pomicati. Debljina gaze na rani mora biti najmanje pola centimetra, a kod krvarenja i vie, pa tada stavljamo vie gaza. Uvruje se zavojem, trokutastom maramom, elastinom mreicom ili samoljepivom trakom - flasterom. U nedostatku ovih sredstava mogu posluiti i al, marama i drugi predmeti od tkanine. Pri jaem krvarenju koristi se kompresivni zavoj ili neka druga metoda zaustavljanja krvarenja. Opekline se pokrivaju posebno napravljenim "zavojem za opekline" ili obinom pamunom gazom i zavojem koji se postavljaju vrlo labavo, bez zatezanja.

3. UNUJTARNJE KRVARENJEKrvarenje u unutranjosti tijela nastaje zbog ozljede ili bolesti unutarnjih organa. Skriveno je od pogleda pa moe dulje vrijeme ostati neprepoznato. Prvi simptomi se javljaju tek kada krv pone izlaziti na tjelesne otvore ili kad se pojave znakovi iskrvarenja.

3.1 Unutarnja krvarenja s izlaskom krvi na tjelesne otvore: Krvarenje u pluima - Bolesnik iskaljava svjetlu, pjenuavu krv. Krvarenje u jednjaku, elucu ili dvanaesniku - Bolesnik povraa tamno crvenu ili crnu krv koja slii na talog od kave. Stolica je crna. Krvarenje u crijevima - Crna stolica. Krvarenje u zavrnim dijelovima crijeva - Crvena, krvava stolica. Krvarenje u bubregu ili mokranom mjehuru - Crvena mokraa.

3.2 Unutarnja krvarenja bez izlaska krvi na tjelesne otvore: Krvarenje u trbunu upljinu Krvarenje u prsnu upljinu Popraeno je oteanim disanjem. Krvarenje u miije Pri prijelomu velikih kostiju, osobito natkoljenine ili nadlaktine kosti, kotani ulomci mogu ozlijediti krvnu ilu i izazvati obilno unutarnje krvarenje. Ozljeda ile moe nastati u trenutku prijeloma, ali i naknadno, nepravilnom manipulacijom i izostavljanjem imobilizacije ozlijeenog uda. Osobito je opasan prijelom bedrene kosti pri kojem ozlijeenik moe izgubiti i do 1,5 litara krvi ako se ozlijedi bedrena arterija

Pri svakom jaem udarcu u trup (npr. u prometnoj nezgodi) moramo posumnjati na mogunost unutarnjih ozljeda s krvarenjem u trbunu ili prsnu upljinu, ak i kada se ozlijeenik osjea relativno dobro i nema vidljivih ozljeda. Unutarnje krvarenje moe biti vrlo polagano, s prvim znakovima tek nakon vie sati.

Znakovi iskrvarenjaGubitak vee koliine krvi dovodi do ope slabosti, vrtoglavice, uma u uima i iskrenja pred oima. U teim sluajevima razvijaju se svi znakovi oka. Osobu treba staviti u leei poloaj, po mogunosti s uzdignutim nogama i rukama (poloaj autotransfuzije) i pokriti.

Postupak:Unutarnje krvarenje ne moe se zaustaviti mjerama prve pomoi. Zato je nuan hitan prijevoz u bolnicu. Kotane prijelome imobilizirajte prije transporta. Osoba ne smije jesti niti piti. Samo u sluaju produljenog transporta i ako nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnog sustava, moete joj povremeno davati manje koliine vode ili aja.

4. UGANUAUganue ili distorzija je ozljeda ligamenata i zglobne ahure nastala zbog naglog, prejakog pokreta u zglobu. Najee se dogaa u glenju i vratnoj kraljenici.

4.1 Uganue glenjaesto se dogaa pri hodanju i tranju po neravnom terenu. Javlja se otra bol, a potom i oteklina zgloba. Tegobe se mogu ublaiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u povienom poloaju. U teim sluajevima potreban je lijeniki pregled.

4.2 Distorzija vratne kraljenice (Whiplash)Dogaa se u prometnim nezgodama zbog naglog pomicanja glave pri sudaru (trzajna ozljeda vratne kraljenice). Oituje se kao bol u stranjem dijelu vrata koja se javlja odmah nakon nezgode ili neto kasnije. Bol se moe iriti u

potiljak, lea i ruke, a pojaava se s pokretima glave pa osoba dri vrat ukoenim. Potrebna je lijenika pomo. Treba imati na umu da u sudaru mogu nastati i znatno tee ozljede vratne kraljenice s prijelomima vratnih kraljeaka i mogunou oteenja kraljenine modine. Ovakve ozljede trae znatno sloeniji pristup u pruanju prve pomoi (vidi ozljede kraljenice).

5. ISAENJAIaenje je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne aice. Zglob je izoblien i bolan, a ekstremitet u neobinom poloaju. Svaki pokuaj kretnje nailazi na otpor i bol. Iaenje s