Prozodija (riječi i rečenice) - Filozofski fakultet · 1 Prozodija (riječi i rečenice) Elen Mari Pletikos (folije) Ivo Škarić(predavanje) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet

1

Prozodija(riječi i rečenice)

Elen Mari Pletikos (folije) Ivo Škarić (predavanje)Odsjek za fonetikuFilozofski fakultet Zagreb

Opća fonetika, 29.travnja 2004.

Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 2

Prozodijska sredstva

obuhvaćaju mnoge govorne slojeve: od riječi i rečenice do sloja izražajnosti i krika (Škarić, 1991:282):

ton i intonacijaglasnoća i naglasakboja glasaspektralni sastavstankegovorna brzinaritamgovorne modulacijenačin izgovora glasnikamimika i geste

2


Prozodijska obilježja (nazivi, podjele)

• nesegmentalna te suprasegmentalna obilježja (Lehiste, 1970) • transsegmentalne, krozčlančane osobine (Škarić)

Möbius (1993) razlučiuje naziv:

• suprasegmentalije (koji obuhvaća intonaciju, glasnoću i dužinu kvantitetu odn. njihove akustičke korelate - f0, intenzitet i trajanje)

• od naziva prozodija, koji uz suprasegmentalna obilježja obuhvaća i tempo, ritam, boju glasa, stanke itd.


Prozodija riječi

Prozodija dolazi od grčke riječi προσω δι α (prosodia) te označava "ono što se pripjeva uz slogove (...) a to je isticanje sloga pjevajući" (Simeon, 1969).

akcent riječi (akut, cikrumfleks, gravis) te metrička duljina ili kračina slogova

termini: akcent, naglasak / naglašenost, istaknutost (prozodem, tonem…)

3


Neke vrste naglaska

U grčkome je cirkumfleks naziv za naglasak kad je naglašen prvi dio sloga (npr. η*ν /e-en/ = bijah,a akut ako je naglašen drugi dio sloga, tj. druga mora (npr. η* ν /e-en/ = ako)

Antički gramatičari opisuju cirkumfleks kao silazan, a akut kao uzlazan (Garde, 1993:105). (No ovi nazivi nisu dosljedno rabljeni)


Naglašenost / naglasak

naglašenost, istaknutost, naglasak (stress, prominence, pitch-accent, accent): odnos naglašenog i nenaglašenih slogova

naglasak (pitch-accent, tone, tonem): fonološka razlika u riječima s istim mjestom naglaska

4


Prema prozodijskom sustavu jezici se dijele: (prema Clark i Yallop, 1995)

tonski jezici (tone languages) npr. kineski, tajlandski… mnogi azijski, afrički, meksički jezici

ograničeni tonski jezici, tonsko-dinamički jezici(pitch-accent languages)npr. hrvatski, slovenski, litavski, švedski…

dinamički jezici (stress-accent languages)npr. engleski, njemački, ruski, češki…


Pitch accent - dvoznačan termin

“A pitch-acent is a characteristic F0 shape over a stress bearing unit.”(Dogil i Möhler, 1998)

“The notion of pitch accent has also been used in the phonologicalanalysis of these languages, reffering to cases where there is a restrected distribution of tone within words (as in Japanese)”(Crystal, 2003:3-4).

5


Podjela prema stalnosti mjesta naglaska (Garde, 1993)

jezici sa stalnim mjestom naglaska (vezanim naglaskom) tj. kada je naglasak u jednom jeziku uvijek na istom slogu (brojeći od početka ili od kraja riječi)• npr.u češkom, francuskom, poljskom, makedonskom, latinskom• naglasak nema razlikovno obilježje, već je redundantno

jezici s pokretnim (pomičnim, slobodnim) mjestom naglaska tj. gdje ne postoji pravilo koje predviđa uvijek isto mjesto naglaska. • postoje brojne prividno homonimne riječi, koje su homografi, ali nisu

homofoni te imaju različito značenje• npr. u ruskom muka (muka, bol) ≠ muka (brašno)• npr. u talijanskom capitano (stižu) ≠ capitano (kapetan), ancora

(sidro) ≠ ancora (još)• npr. u španjolskome termino (termin) ≠ termino (završavam) ≠

termino (završi)• npr. u njemačkome gebet (dajete) ≠ Gebet (molitva).


Stupnjevi naglašenosti:

stressed - naglašen u domeni jedne stope

accented - naglašen u domeni riječi

focused – naglašen u domeni rečenice, intonacijske jedinice (rečenični naglasak, jezgra)

6


Intonacijske jedinice (govorni blokovi, koloni)

rečenica se sastoji od jedne, dvije ili više int. jed.

dijelovi intonacijske jedinice• intonacijski početak (glava, prednjak)• jezgra (nukleus, šiljak, fokus)• intonacijski završetak (rep, stražnjak)


Primjer intonacijskog početka i završetka

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

u c& i n i c@ u a k o t r e b a

| |jezgra

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2 2.2 2.4 2.6 2.8 3 3.2 3.4 3.6

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

i k a d m i t a k o r a d i m o i k a d v i t a k o r a di t e

7


Stupnjevi i mjesta naglašenosti

primjeri jezgre na zadnjoj riječi (3 stupnja)primjer jezgre u sredini kolonaprimjer jezgre na početku kolona


0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

8


0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra


0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

9


0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2

80100120140160180200220

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

o n t o z n a

| |jezgra


Vrste jezgara

jezgre na različitim mjestima u intonacijskoj jedinicijezgre različitog stupnja naglašenosti (prvi, drugi, treći stupanj)šest vrsta jezgara u hrvatskome prema kretanju tona:• silazna• uzlazna• silazno-uzlazna• silazno-uzlazno-silazna ili inverzna• složena jezgra (uzlazna i silazna)• ravna

10


Uzlazna jezgra (gore)Silazno-uzlazna ili pripovjedačka jezgra (dolje)

0 0.2 0.4 0.6 0.8

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90O

snov

na fr

ekve

ncija

[Hz]

Inte

nzite

t [dB

]

ti s e z o v e s&

| |jezgra

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2 2.2 2.4 2.6 2.8 3 3.2 3.4 3.6 3.8 4 4.2

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

k adj e u s& a o i u gl e dao n e p oz nat o g c& ovje k a s i ln o s ei z n e n a di o

| |∨ jezgra | |⁄ jezgra | |\ jez.


0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

d a n a s u s v i s v e t i

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1

80

120

160

200

240

40

50

60

70

80

90

Osn

ovna

frek

venc

ija [H

z]

Inte

nzite

t [dB

]

m i m a m o t o

11


Hrvatski naglasci

najpotpunije se ostvaruju u silaznoj jezgripostanak današnjeg naglasnog sustava: metataksa, metatonija

naglasci u tri tipa hrvatskoga (Škarić) repertoar• u klasičnom (4 naglaska: ks, ku, ds, du; zan. duljžne)• u prihvatljivom (4 naglaska, malo reducirane duljine)• u prihvaćenom tipu (3 naglaska: kratki, ds, du; bez zan. dužina)distribucija• u klasičnom silazni mogu biti samo na početnom slogu• u prihvaćenom silazni mogu biti na bilo kojem slogu


Akustički opis naglasaka (Pletikos)

rezultati analize trajanja, kretanja tona i intenziteta

12


Rezultati: trajanje (klasični idiom)

naglašeni vokali u odnosu na kratkosilazni naglasak (%) zanaglasni vokali u odnosu na prethodni naglašeni vokal

Dvosložne riječi s kratkim zanaglasnim slogom

108

88

80

68109

100

243

234

0 50 100 150 200 250 300 350 400

ds

du

ks

ku


Rezultati: trajanje (klasični idiom)

Dvosložne riječi s dugim zanaglasnim slogom

192

182

180

170

233

237

100

120

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450

ds

du

ks

ku

13


Rezultati: kretanje f0 (klasični tip)

-0,8-0,7-0,6-0,5-0,4-0,3-0,2-0,10,00,10,20,30,40,5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33

vrijeme (norm.)

okta

va

ds du ks ku


Kretanje intenziteta (klasični tip)

60,0

65,0

70,0

75,0

80,0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33vrijeme (norm.)

inte

nzite

t

ds du ks ku

14


Hvala na pozornosti

Documents

Prozodija (riječi i rečenice) - Filozofski fakultet · 1 Prozodija (riječi i rečenice) Elen Mari Pletikos (folije) Ivo Škarić(predavanje) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet