30
NARUČITELJI: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. GRAD ZAGREB HRVATSKE ŽELJEZNICE d.d. HRVATSKE CESTE d.o.o. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PROSTORNO - PROMETNA STUDIJA CESTOVNO - ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA SAŽETAK IZRAĐIVAČI: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d. Zavod za studije i projekte, Janka Rakuše 1, Zagreb GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Zavod za prometnice Kačićeva 26, Zagreb ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Zavod za arhitekturu Kačićeva 26, Zagreb FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Vukelićeva 4, Zagreb INSTITUT PROMETA I VEZA Kušlanova 2, Zagreb ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Trg kralja Tomislava 11, Zagreb KOORDINACIJA: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d. ZAGREB, siječanj 2009. (dopunjeno svibanj 2009.)

Prostorno Prometna Studija Zagreba

  • Upload
    polipko

  • View
    69

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Prostorno Prometna Studija Zagreba

NARUČITELJI: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. GRAD ZAGREB HRVATSKE ŽELJEZNICE d.d. HRVATSKE CESTE d.o.o.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

PROSTORNO - PROMETNA STUDIJA CESTOVNO - ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

SAŽETAK

IZRAĐIVAČI: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d.

Zavod za studije i projekte, Janka Rakuše 1, Zagreb

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Zavod za prometnice Kačićeva 26, Zagreb

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Zavod za arhitekturu Kačićeva 26, Zagreb

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Vukelićeva 4, Zagreb

INSTITUT PROMETA I VEZA Kušlanova 2, Zagreb

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Trg kralja Tomislava 11, Zagreb

KOORDINACIJA: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d.

ZAGREB, siječanj 2009. (dopunjeno svibanj 2009.)

Page 2: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 1. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

SADRŽAJ..................................................................................................................

1 UVOD .............................................................................................................. 2

2 CILJEVI STUDIJE................................................................................................. 2

3 METODOLOŠKI PRISTUP ........................................................................................ 2

4 PROSTORNA ANALIZA PODRUČJA OBUHVATA ............................................................. 3

4.1 Dokumenti prostornog uređenja.................................................................................................................................. 4

4.2 Statistički podaci ........................................................................................................................................................... 4

4.3 Građevinska područja .................................................................................................................................................. 4

5 PROGNOZA PROMETA .......................................................................................... 5

6 PROMETNI MODEL............................................................................................... 7

6.1 Prikupljanje podataka za izradu prometnog modela ................................................................................................ 7

6.2 Provedena istraživanja ................................................................................................................................................. 7

6.3 Prometne zone ............................................................................................................................................................... 7

6.4 Model mreže .................................................................................................................................................................. 7

6.5 Modeliranje putovanja ................................................................................................................................................. 7

6.6 Intenzitet prometa......................................................................................................................................................... 7

7 STRUKTURA BUDUĆE PROMETNE MREŽE ................................................................... 8

7.1 Daljinski cestovni promet ............................................................................................................................................. 8 7.1.1 Južni koridor nove obilaznice ..................................................................................................................................... 8 7.1.2 Sjeverni koridor nove obilaznice ................................................................................................................................ 9 7.1.3 Ostala planirana mreža u području obuhvata.............................................................................................................. 9

7.2 Daljinski željeznički promet......................................................................................................................................... 9

7.3 Gradski i prigradski promet ...................................................................................................................................... 10 7.3.1 Javni gradski promet................................................................................................................................................. 10

7.3.1.1 Željeznički gradski i prigradski promet ........................................................................................................... 10 7.3.1.2 Tramvajski sustav ............................................................................................................................................ 13 7.3.1.3 Autobusni sustav.............................................................................................................................................. 14 7.3.1.4 Gradski tračnički sustav (metro) ...................................................................................................................... 14

7.3.2 Cestovni gradski i prigradski promet ........................................................................................................................ 14 7.3.2.1 Ceste visokog učinka ....................................................................................................................................... 14 7.3.2.2 Gradske avenije................................................................................................................................................ 15 7.3.2.3 Glavne gradske prometnice.............................................................................................................................. 15 7.3.2.4 Ostale gradske ulice ......................................................................................................................................... 15

7.4 Zračna luka ..................................................................................................................................................................15

7.5 Riječna luka Rugvica ...................................................................................................................................................16

8 PRIJEDLOG KATEGORIZACIJE MREŽE .......................................................................16

9 VREDNOVANJE PLANIRANIH PROMETNIH MREŽA.........................................................21

10 ZAKLJUČAK ...................................................................................................23

Page 3: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 2. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

1 UVOD Zagreb, kao najvažnije i najveće prometno križanje u Republici Hrvatskoj ishodište je i cilj većine cestovnih i željezničkih prometnih tokova na koje treba odgovoriti redefiniranjem postojeće mreže i planiranjem međusobnog usklađenja cestovnog i željezničkog prometa, kako gradskog i prigradskog, tako i daljinskog prometa koji dolazi u grad ili izlazi iz grada. Složenost prometnog problema rješava se danas pojedinačnim prometno-prostornim studijama, bilo da se radi o željezničkom prometnom čvorištu na području grada, bilo da se radi o brzim gradskim cestovnim prometnicama kojima se želi riješiti tranzitni promet generiran postojećim i budućim autocestama nadomak grada. U tom smislu bit će potrebno uskladiti međusobni utjecaj daljinskog prometa na gradski i prigradski promet, odnosno redefinirati glavnu gradsku cestovnu i željezničku mrežu u kontekstu postojećih i budućih prometnih potreba šireg područja grada Zagreba. Hrvatske autoceste, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pokrenuli su izradu prostorno-prometne studije cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba, prepoznavši nužnost sveobuhvatnog rješavanja prometa na širem području grada Zagreba. Postojeća prometna slika grada ocrtava se u mreži autocesta koje završavaju na zagrebačkoj obilaznici; autocesta iz smjera Karlovca objedinjavajući promet sa autoceste A1 Zageb-Split i A6 Rijeka –Zagreb, iz smjera Varaždina sa autoceste A4, iz smjera Krapine sa autoceste A 2, iz smjera Bregane sa autoceste A3, te brze ceste Zagreb-Velika Gorica, iz kojeg se smjera uskoro očekuje i nova autocesta A 10 iz smjera Siska. U željezničkom prometu, okosnicu čine magistralne koridorske pruge Botovo – Zagreb – Rijeka (Vb) i pruga Savski Marof - Zagreb - Vinkovci - Tovarnik (X). Pruga Botovo - Zagreb - Rijeka važan je željeznički pravac u povezivanju središnje Hrvatske, Gorskog Kotara i sjevernog Primorja, ali i u povezivanju europskih regionalnih integracija: Alpe–Jadran, Mediteran–Podunavlje, Srednjoeuropska inicijativa Postojeća pruga od Botova, na mađarsko-hrvatskoj granici, preko Koprivnice, Križevaca i Vrbovca, dolazi do grada na istočnom dijelu u Dugom Selu. Iz Rijeke i Karlovca dolazi do grada na jugozapadnom ulazu u Zagreb. Ova pruga svojim elementima i propusnom moći već odavno ne udovoljava zahtjevima suvremenog putničkog niti teretnog prometa. Željezničku prometnu mrežu na području grada na istočnom i zapadnom ulazu nadopunjuju smjerovi iz pravca Slovenije i Slavonije (X) i iz pravaca Krapine i Varaždina. Za područje Grada Zagreba do sada su napravljene Prometna studija i studije za pojedine prometne objekte i sustave, kao i mnoga tehnička rješenja. Neke od studija su se izrađivale u skladu s Odlukom o donošenju GUP-a Grada Zagreba i Sesveta, Prostornim planom grada Zagreba i Zagrebačke županije, a kroz neke su obrađena rješenja koja i nisu u skladu s navedenom dokumentacijom. Analizama u ovoj studiji će se uskladiti moguća rješenja, koja će uz ostale prijedloge iz cestovno-željezničkog sustava dati prijedloge za izmjene prostorno-planske dokumentacije. Analizama prostorno-planske dokumentacije i pojedinih studija kao što su npr. Prostorno-prometna studija sjeverne tangente, Studija izvodljivosti i opravdanosti izgradnje tunela kroz Medvednicu i prateći objekti, Program istraživanja podzemno-nadzemnog tračničkog sustava, Studije izgradnje mostova Bundek i Jarun, Studija redefiniranja željezničkog čvora Zagreb, Projekt aproksimativne procjene troškova izgradnje izdizanja pruge u čvoru Zagreb, Program za izradu Studije izvodljivosti i isplativosti projekta Glavni kolodvor s izdizanjem pruge u čvoru Zagreb, Studija međuutjecaja PPZŽ predviđenih sadržaja na prostoru zračne luke Zagreb i dr, definirati će se sustavi istraživanja pomoću suvremenih simulacijskih i prognostičkih modela.

Ovom Prostorno-prometnom studijom će se uskladiti međusobni utjecaj daljinskog prometa na gradski i prigradski promet, odnosno redefinirati glavnu gradsku cestovnu i željezničku mrežu u kontekstu postojećih i budućih prometnih potreba užeg i šireg područja grada Zagreba.

2 CILJEVI STUDIJE Prostorno prometna studija ima za cilj obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada Zagreba i šire regije; predložiti strateške dugoročne cestovne i željezničke pravce i objekte, te kratkoročne potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeće cestovne i željezničke mreže sa svrhom povećanja propusne moći i razine uslužnosti, koja će osigurati primjereno funkcioniranje grada Zagreba kao metropole i kao centra metropolitantske regije, odnosno kreirati sveobuhvatnu prometnu mrežu cestovnih prometnica, željezničkog, odnosno tračničkog prometa, s povezivanjem zračnog i riječnog prometa, koja bi u sebi uključila javni i individualni promet na širem području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Studija će u okviru cjelovitog rješenja obraditi probleme: prometnog značenja Zagreba kao metropole i sjecišta europskih prometnih koridora (cestovnih i željezničkih). Valorizirati će intermodalni prometni centar s njegovim utjecajem na cestovni i željeznički sustav. Odredit će se trasa nove obilazne autoceste, kao i obilazne teretne željezničke pruge. Prometno će se povezati općinska i gradska središta Zagrebačke županije kao Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica u zajednički prometni infrastrukturni sustav. U okviru javnog prometa cilj ove studije svakako je smanjiti udjel individualnodg prometa na području grada (ili barem zadržati današnji odnos) u korist povećanja udjela javnog prometa. Ovaj bi cilj bio ostvariv uz povećanje razine uslužnosti ponude postojećih transportnih sustava: gradsko-prigradske željeznice, tramvaja, autobusa, uz uvođenje novog gradskog tračničkog sustava ( metro/laka gradska željeznica). Predložit će se, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja i prognoziranih prometnih rješenja, potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije. Isto tako će se predložiti novi model kategorizacije cestovnih prometnica. Nadalje, cilj je ove studije na sveobuhvatni prometni sustav, i javni i individualni, cestovni i željeznički, povezati zračnu luku Pleso i planiranu riječnu luku Rugvicu.

3 METODOLOŠKI PRISTUP Rješenja buduće prometne mreže temelje se na prometnom modelu. U tom smislu se postavio prometni model postojeće prometne mreže na širem području grada, na osnovi postojećih i mjerenih podataka o prometu i stanovništvu koje generira putovanja na toj i na budućoj prometnoj mreži. Studija se temelji na prikupljanju i analizi relevantne prometno-tehničke dokumentacije koja obrađuje prometne sustave na širem području grada (cestovni, željeznički, zračni). Analizom prostorno-planske dokumentacije utvrđuju se eventualna odstupanja ili neusklađenosti u pojedinim segmentima. Daju se osnovne proceduralne postavke i definiraju sustavi istraživanja. Obuhvat studije čine administrativna područja Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Teritorij županija je podijeljen na područja općina/gradova. Površina obuhvata studije je 493099 ha. Broj stanovnika u obuhvatu studije je 1231273. Obuhvat studije se za potrebe izrade prometnog modela dijelio na manje teritorijalne jedinice. Podjela je mora biti usklađena sa statističkim podacima koji se dobivaju od Državnog zavoda za statistiku i Odjela za statistiku Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. Teritorij Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije se sastoji od područja 15 gradova i 51 općine koje se zajedno sastoje od 1119 područja naselja. Za područje ovih županija prihvaćena je teritorijalna podjela na administrativne površine naselja (svaka administrativna općina/grad se sastoji od više naselja). Grada Zagreb se sastoji od 80 naselja, među kojima se naselje Zagreb izdvaja svojim stanovništvom i površinom (u naselju Zagreb stanuje 56,18% stanovništva obuhvata studije, a površina naselja Zagreb je 6.23% površine obuhvata studije), pa je od samog početka rada na studiji bilo jasno da će za Grad Zagreb (ili barem naselje) biti potrebno usvojiti sitniju teritorijalizaciju.

Page 4: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 3. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Zbog gore navedenog za Grad Zagreb je predloženo prihvaćanje teritorijalne podijele na statističke krugove. U Gradu Zagrebu ima 511 statističkih krugova. Dio podataka koji je dobiven od službi Grada Zagreba, priređen je prema teritorijalnoj podijeli na gradske četvrti. Predmet obrade ove studije je određivanje uvjeta i zahtjeva za izradu Prostorno – prometne studije cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba, uključivši:

a) mrežu autocesta b) mrežu državnih cesta c) priključak glavnih gradskih prometnica na autoceste i državne ceste d) mrežu željeznice (međunarodne, međugradske)

U okviru predmetne studije analizirana je i obrađena slijedeća problematika: Prikupljena je i analizirana relevantna prometno-tehnička dokumentacija, utvrđena su eventualna odstupanja ili neusklađenosti u pojedinim segmentima (detaljnije vidjeti kroz pojedine studijske materijale II-VI). Sistematizirani su raspoloživi podaci o prometnom opterećenju, provedena dodatna mjerenja i ankete, te prognoziran promet i prometni tokovi u planskom razdoblju, vezano na cestovni i željeznički promet, daljinski, lokalni, prigradski i gradski promet. Na temelju prethodnih prometnih i prostornih analiza i prognoza predložena je mreža autocestovnih, glavnih gradskih i prigradskih cestovnih prometnica, te definirana postojeća i planirana željeznička mreža zagrebačkog prometnog čvora, koja u svojoj koncepciji uključuje i brzu gradsku željeznicu. Koncepcijski je definirana povezanost i međuovisnost na pojedinim razinama predloženih prometnih sustava. Izrađeni su grafički prilozi predloženih rješenja prometnih sustava na području istraživanja, te su Studijom predložene etape realizacije cjelokupnog prometnog sustava tako da se međusobno uklapaju u konačno rješenje. Predložena realizacija planiranog programa integralnog prometnog sustava obuhvaća slijedeća vremenska razdoblja:

1. etapa do 2012. god. 2. etapa od 2013. god. do 2018. god. 3. etapa od 2019. god. do 2030. god.

4 PROSTORNA ANALIZA PODRUČJA OBUHVATA "Jedinstvo grada i regije u području utjecajne zone grada; plan grada je samo jedan element cjeline koju predstavlja regionalni plan"'. 'Atenska povelja', CIAM, 1933. "...urbanu strategiju Zagreba treba osmisliti vodeći računa o međuzavisnosti razvitka Zagreba i ukupnoga hrvatskog prostora, te mjesta Zagreba u europskom sustavu gradova"(3) Veliki projekti za poticaj razvitka Zagreba J. Radić, Zbornik konferencije o razvoju Zagreba, 2008. Današnje stanje u prostornom uređenju grada Zagreba i regije karakterizira mnoštvo problema. Među uzrocima identificiranim od niza različitih autora, posebno se ističu nedorečenost sustava prostornog uređenja i nedostatak jasne razvojne koncepcije. Prema rječima osnivača i bivšeg pročelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Slavka Dakića: "Strategijska promišljanja u nas ... su ... pretjerano obojena dnevnopolitičkim potrebama', a sustav prostornog uređenja u

Republici Hrvatskoj učestalo se naziva 'lokacijskim urbanizamom' jer primarno skrbi o parcijalnim interesima investitora, te rezultira 'podinvestiranošću javnih prostora i sadržaja". ... grad mora, prije nego se pristupa izgradnji novih objekata visokogradnje, kompletirati postojeću mrežu prometnica i kontinuirano osiguravavati površine za novu mrežu zadovoljavajućeg kapaciteta i standarda. Gradski problem, koji uočavaju praktički svi korisnici gradskog prostora i površina, je neefikasnost prometnog sustava grada i regije, te rezultirajuća prometna zagušenja. Sveobuhvatnost i utjecaj prometnih problema na sve aspekte suvremenog društva nameće 'brza rješenja', te rezultira parcijalnim pristupom rješavanju prometa koji u pravilu samo 'odgađa probleme'. Zagrebački razvoj nužno je sagledati i planirati na više odvojenih razvojnih razina: Europskoj, Nacionalnoj, Regionalnoj Gradskoj Te razine se preklapaju, te je nemoguće napraviti održivu strategiju (ili plan) fokusirajući se isključivo na jednu razinu, bez da se valorizira uvjetovanosti koje proizlaze iz drugih. Zagreb ima razvijene kulturno-identitetske veze sa centrima srednje i jugoistočne Europe: Bečom, Beogradom, Budimpeštom, Ljubljanom, Sarajevom. Uloga glavnog grada i njegov položaj u prometnom sustavu Republike Hrvatske čine ga poveznicom mreže hrvatskih gradova sa mrežom evropskih (i svjetskih) gradova. Zagreb je identitetski definiran kao nacionalni centar, no kao evropski centar nije prepoznat, te se za istaknuto mjesto u mreži europskih gradova tek treba izboriti. Važnost grada Zagreba za hrvatski prostor je samorazumljiva iz njegovog udjela u populaciji i gospodarstvu Republike Hrvatske, pa tako 'podaci Državnog zavoda za statistiku od 2001. do 2003. godine potvrđuju da je Grad Zagreb u ukupnom hrvatskom BDP-u imao udio veći od 30% te je BDP bio oko 20 puta veći nego u najslabije razvijenim županijama. Također važno je naglasiti da je BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu bio gotovo 80% veći od hrvatskog prosjeka'. Zagrebačko prometno križanje je ključno za integraciju hrvatskih regija u europske prometne mreže. Zagrebačka regija je za potrebe ove studije definirana teritorijem Grada Zagreba i dvije Županije koje tvore prsten oko teritorija Grada Zagreba: Zagrebačkom i Krapinskom-zagorskom županijom. S obzirom da će razvoj prometnih mreža (pogotovo željezničke) rezultirati daljnjom integracijom tj. vremenskim sažimanjem hrvatskog prostora za očekivati je da će gravitaciono područje grada Zagreba narasti. Već danas je jasno da metropolitansko područje grada Zagreba obuhvaća i druga područja (dio Karlovačke županije, dio Sisačko-moslavačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Koprivničko-križevačke županiju, Varaždinske županije, Međimurske županije, pa i dijelove Republike Slovenije). Očigledno je da se promišljanju uređenja prostora Zagrebačke regije kao fokus nameću tri fenomena: grad Zagreb, te planina Medvednica i rijeka Sava Mreža gradskih prometnica više kategorije je ključni aspekt stvaranja slike grada. Zagreb, kao centar svih hrvata i grad koji pretendira da zauzme istaknuto mjesto u mreži evropskih gradova, mora graditi mrežu gradskih prometnica više kategorije koja je jasna i samorazumljiva. Na žalost 'dobro je poznato da je cestovna pristupačnost … enigma za putnike koji nisu stanovnici Zagreba. Iskazati riječima slijed ulica kojima se putuje iz juga na sjever i obratno pravo je umijeće' . Odnos različitih vidova urbanog prometa treba promatrati kao 'dinamičku ravnotežu' u kojoj je cilj postići ravnopravnost i optimalnu zastupljenost različitih sredstava javnog i individualog prometa. Jedan od prioriteta je izgradnja sustava 'inteligentne mobilnosti' koji bi omogućio stalno pračenje volumena prometa na najkritičnijim raskrižjima i prometnicama, te omogućio brze reakcije preusmjerivanjem prometa. Ovakav sustav bi u kratkom periodu mogao stvoriti precizne baze podatka o fluktuacijama prometnih tokova, a to je vrlo dobra podloga za kvalitetnije osmišljanje razvoja prometnih podsustava.

Page 5: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 4. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

U skladu s gospodarskim i demografskim razvitkom, Zagreb bi 2015. godine trebao imati oko 954 tisuće stanovnika, zagrebačka aglomeracija ukupno oko 1,2 milijuna, a širi zagrebački prostor oko 1,3 milijuna stanovnika. PRIŽELJKIVANI GRAD Zagreb sutrašnjice je zdrav, kulturan, tolerantan, zelen i koherentan grad integriran s elementima prirode (Sava, Medvednica). Sačuvani zeleni koridor rijeke Save s Medvednicom predstavlja glavni ekološki i prirodni rezervat Grada. Ozelenjena mreža javnih i otvorenih prostora prokrvljuje grad novim pješačko-biciklističkim gridom … Urbani križ koji čine urbana pročelja uz Savu i na nju okomite fasade osovine grada preostali su kao jedini značajni urbanistički potezi. Kjučna je definicija odnosa grada i rijeke Save, te gradske osovine nastavka Zrinjevca, kao svjetski upečatljivog urbanističkog poteza. Zagrebački identitet treba biti osmišljen s ciljem što boljeg pozicioniranja unutar mreže evropskih (i svjetskih) gradova, te treba biti u korelaciji sa identitetom Republike Hrvatske. Republiku Hrvatsku se možemo zvati 'jednodnevnom državom', budući da je moguće obići (proputovati kroz) sve velike hrvatske gradove u jednom danu. Takva integrianost prostora Republike Hrvatske daje kvalitetnu osnovu za osmišljanje Zagrebačkog identiteta: ZAGREB VRATA HRVATSKE. Zagreb budućnosti je prepoznat kao evropski centar koji pripada u, zemljopisnom, razvojnom i identitetskom smislu, hrvatskom, srednjoeuropskom, mediteranskom i balkanskom prostoru. Turistički nastup Zagreba treba iskoristiti unutargradske potencijale, ali i regionalnu integriranost hrvatskog prostora.

4.1 Dokumenti prostornog uređenja

STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH su dokumenti prostornog uređenja državne razine, te su kao takvi jedini dokumenti prostornog uređenja koji obuhvačaju čitav teritorij studije. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose se obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti primjenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. Važeća strategija donesena je 1997. godine, te se mora pristupiti izradi izmjene i dopune, odnosno nova Strategije.

PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA

Prostorni planovi uređenja područja posebnih obilježja (Medvednica, Žumberak) su dokumenti prostornog uređenja državne razine

PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA ŽUPANIJA

Prostorni plan uređenja Zagrebačke županije, Prostorni plan uređenja Krapinsko-zagorske županije.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZAGREBA

PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA OPĆINA/GRADOVA Prostorni planovi uređenja općina/gradova sa područja Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije

GENARALNI URBANISTIČKI PLANOVI

Genaralni urbanistički plan grada Zagreba

GUP-ovi Sesveta, Velike Gorice, Samobora, Zaprešića i Krapine.

4.2 Statistički podaci

U suradnji sa Odjelom za statistiku Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba pribavljeni su statistički podatci o stanovništvu, zaposlenima i dnevnim migracijama u GradU Zagrebu (GZ), Zagrebačkoj županiji (ZŽ) i Krapinsko-zagorskoj županiji (KZŽ), te njihov raspored u prostoru razmatranog područja. Podaci su bazirani na popisu stanovništva iz 2001. Razlučivost podataka varira ovisno o tipu podatka i dijelu obuhvata (GZ, ZŽ ili KZŽ) na koji se odnosi.

Dati su statistički podatci o stanovništvu grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije priređeni po naseljima. U obuhvatu studije ima 1190 naselja (grad Zagreb se sastoji od 70 naselja, Zagrebačke županije U naselju Zagreb stanuje 56,18% stanovništva obuhvata studije, a površina naselja Zagreb je 6.23% površine obuhvata studije.

U obuhvatu studije ima 1231273 stanovnika. Dati su I statistički podatci o stanovništvu grada Zagreba priređeni po gradskim četvrtima i statističkim krugovima. U gradu Zagrebu ima 17 gradskih četvrti i 542 statistička kruga. Granice gradskih četvrti i statističkih krugova nisu usklađene, pa neki statistički krugovi leže dijelom u jednoj gradskoj četvrti, a dijelom u drugoj. Grada Zagreb ima ukupno 779145 stanovnika.

Dati su statistički podatci o zaposlenom stanovništvu grada Zagreba koje se školuje u naselju stanovanja, te o učenicima i studentima grada Zagreba koji se školuju u naselju stanovanja. Površina naselja Zagreb je 47.93% površine grada Zagreba. 96.80% stanovnika grada Zagreba koji su zaposleni u naselju stanovanja su iz naselja Zagreb, 95.23% učenicika i studenta grada Zagreba koji se školuju u naselju stanovanja su iz naselja Zagreb. U ovoj kategoriji ima 242794 zaposlenih i 116695 studenata i učenika. U podacima o zaposlenima se nalazi 31112 poduzeća sa sveukupno 316819 zaposlenika. Za potrebe prometne studije izrađen je pregled prostorne raspodjele stanovništva Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, a prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2001. Projekcija stanovništva Zagrebačke županije do 2015. godine dana je na temelju prethodnih demografskih istraživanja, prvih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u Županiji, ali i prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i važnom susjedstvu. Zamjetan je pad stanovništva u središnjem dijelu Zagreba, a rast u rubnim dijelovima naselja Zagreb, u naseljima oko obilaznice i na sesvetskom području.

4.3 Građevinska područja

U studiji su iskazani i podaci o građevinskim područjima naselja i pokazatelji mogućnosti njihova prostornog razvoja, a kartografski prikaz građevinskih područja sastavni je dio prostornih planova županija, općina i gradova. Kod definiranja građevinskih područja potrebno je objektivno sagledavati potrebu naselja uvažavajući demografska kretanja, procjene gospodarskih potencijala i potrebe te procjene posebnosti značajnih za određeno naselje.

Za potrebe prometnog modela za prikaz postojećeg stanja izgrađenosti građevinskih područja na prostoru Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba (u odnosu na baznu 2007. godinu) uzete su površine izgrađenih dijelova građevinskih područja općina i gradova, odnosno Grada Zagreba, iz važeće prostorno-planske dokumentacije, uz kontrolu u novijim ortofoto i topografskim kartama.

Analize izgrađenosti građevinskih područja vršene prilikom izrade prostornih planova županija, općina i gradova ukazale su na relativno velike neizgrađene površine unutar utvrđenih građevinskih područja (koje su u prosjeku bile ispod 50% ukupne površine građevinskih područja). Može se reći da je dimenzioniranje građevnih područja, a posebno prostora namijenjenog poslovnim zonama, provedeno s pozitivnim stavom osiguravanja prostornih mogućnosti za razvoj gospodarstva i

Page 6: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 5. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

osiguravanje površina za stanovanje, čime se željelo planerskim mjerama osigurati polazišta za budući razvoj. Obzirom na trenutne demografske pokazatelje, kao i na prioritetnu smjernicu iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske koja ukazuje na potrebu sprječavanja širenja građevinskog područja naselja svim instrumentima politike i stimuliranje optimalnog korištenja postojećih građevinskih područja (što znači da je novu gradnju potrebno planski usmjeravati ka nedovoljno, neracionalno ili neadekvatno izgrađenim dijelovima naselja), za potrebe prometnog modela utvrđeno je planirano stanje izgrađenosti prostora u završnoj godini promatranog planskog perioda – 2030. na temelju građevinskih područja iz prostornih planova županija, općina i gradova. Time se predpostavlja da bi 2030. godine planirana građevinska područja trebala biti potpuno izgrađena.

Podatci o negrađevinskom području preuzeti su iz županijskih planova prostornog uređenja. Unutar negrađevinsko područja diferencirane su poljoprivredne od šumskih površina.

Isto tako su u studiji iskazani podaci o poljoprivrednim, šumskim i zaštićenim površinama.

5 PROGNOZA PROMETA Prometni dio studije sustavno obrađuje raspoložive podatke o postojećem prometnom opterećenju mreže, uz provođenje dodatnih mjerenja (brojanja, ankete). Temeljem statističkih pokazatelja daje se prognoza budućeg prometnog opterećenja i utvrđuju prometni tokovi u planskom razdoblju, vezano na cestovni i željeznički promet, daljinski, lokalni prigradski i gradski promet, javni i individualni. Gradi se prometni model kojim se u prvom koraku prezentira postojeće stanje na izgrađenoj prometnoj mreži, a u drugom koraku provjerava tehničko rješenje na budućoj mreži sveobuhvatnog prometnog sustava Metodološke osnove prometne analize

Prometna analiza obuhvaća postupke procjene postojećih i budućih putovanja na mrežama prometnica koje su svojstvene razmatranome prostornom obuhvatu u odgovarajućem vremenskom horizontu. Osnovna svrha analize je ustanovljenje vjerodostojne slike budućih prometnih volumena na elementima planirane mreže prometnica te valorizacija učinaka prometovanja na cjelokupni sustav aktivnosti razmatranoga područja. Do te slike se konzervativno dolazi polazeći od slike postojećega stanja mreže prometnica i prometa na njoj.

Sužavanjem ovih općih iskaza na cestovno - željezničko čvorište Zagreba može se ustanoviti da područje u kojem se nalaze dionice sadrži glavne autoceste (A1, A2, A3 i A4), glavne pravce državnih cesta (D1, D3, D4, D24, D28-D31, D41 i D225) te glavne željezničke pravce RH koje sve utječu na realizaciju prometne potražnje. Zbog toga se moraju promatrati sva putovanja kroz područje i procijeniti udjeli pojedinih načina putovanja ukupno u području odnosno na elementima pojedinih podsustava.

Glavno usmjerenje u analitičkim postupcima prilagođeno je osobinama izabranoga odnosno raspoloživog informatičkog sredstava (software) – VISUM u kome je gravitacijski model osnova provedbe analize.

Prognozni prometni tokovi, bez obzira na jedinicu promatranja, formiraju se iz potražnje za putovanjima unutar razmatranoga gravitacijskoga područja pri čemu se ukupan broj željenih putovanja neke zone raspodjeljuje prema svim ostalim zonama proporcionalno njihovim stopama atraktivnosti. Stope se određuju prema postojećim zakonitostima distribucije koji obuhvaćaju mjerljive atribute produkcije i atrakcije pojedine zone te atribute realizacije svakoga pojedinog putovanja (izbor sredstva putovanja, duljina i vrijeme putovanja, ukupni trošak putovanja itd.), a ti su atributi izravno povezani s osobinama prometne mreže na kojoj se ostvaruju. Zakonitosti se određuju uzorkovanjem postojećih putovanja na postojećoj mreži prometnica.

Buduća prometna mreža obuhvaća će šire područje grada Zagreba i županije. Svi elementi su prikazani u građevinskom dijelu studije.

Razmatraju se vremenski presjeci u kojima se identificiraju bitne izmjene mreže 2013., 2018. i 2030. godine. Svaki od navedenih vremenskih presjeka faza izgradnje pretpostavlja kraj planskoga razdoblja nakon 20 godina pa su simulacije napravljene i za presjeke 2032., 2037. te 2049. godinu. Radi ekonomskog vrednovanja u svakom presjeku se radi simulacija na mreži bez investicije i simulacija na mreži s investicijom. Mreža bez investicije predstavlja stanje izgrađenosti prethodne faze. Detaljnije o tome u poglavlju o ekonomskom vrednovanju.

U tablici T-1 shematski je prikazan plan izvršenih simulacija za individualni i javni promet.

T-1 Pregled izvršenih simulacija

Osnovna godina Plan 2013. Plan 2018. Plan 2030.

Godina Bez investicije

Bez investicije

S investicijom

Bez investicije

S investicijom

Bez investicije

S investicijom

2007. 2007m0

2013. 2013m0 2013m1

2018. 2018m1 2018m2

2030. 2030m2 2030m3

2032. 2032m0 2032m1

2037. 2037m1 2037m2

2049. 2049m2 2049m3

Prihvaćeni četverokoračni model simulacije primijenjen je s preddefiniranim stopama rasta prometne potražnje. Prosječne godišnje stope rasta u načelu prate razvitak sustava aktivnosti na razmatranom području. Pregledom rezultata ranijih studija prihvaćene su stope rasta prikazane u tablici T-2.

T-2 Prosječne godišnje stope porasta prometne potražnje

Urbano područje Zagreba 1%

Prigradski prsten oko Zagreba 4%

Ostatak Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije 3%

Vanjsko područje 6%

Page 7: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 6. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Primjenjujući prikazane stope rasta na formirane matrice putovanja za 2007. godinu dobivaju se

nove prognozne matrice sa sumom putovanja prikazanima u tablici T-3. T- 3 Porast prometne potražnje u odnosu na 2007. godinu

Godina Naselje Zagreb

Prigradski prsten

Ostatak ZŽ i KZŽ

Vanjsko područje

Matrica individualnog

Matrica javnog

2007. 1,00% 4,00% 3,00% 6,00% 2.295.932 1.263.620

2013. 1,062 1,265 1,194 1,419 2.790.692 1.385.193

2018. 1,116 1,539 1,384 1,898 3.320.692 1.500.923

2030. 1,257 2,465 1,974 3,820 5.251.258 1.848.222

2032. 1,282 2,666 2,094 4,292 5.698.403 1.917.951

2037. 1,348 3,243 2,427 5,743 7.033.669 2.110690

2049. 1,519 5,193 3,461 11,557 12.049.125 2.708.853

Page 8: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 7. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

6 PROMETNI MODEL Prometni model služi za modeliranje postojećeg stanja prometnog sustava i za prognoziranje budućeg. Pomoću modela se identificiraju prometni problemi u postojećem i planiranom stanju prometnog sustava. Prati se kretanje i razvoj prometnih problema s mogućnošću ponude varijantnih rješenja, uz ispitivanje učinaka predloženih rješenja i odabiranja one varijante koja daje najveće pozitivne učinke. Pod pojmom prometni problemi misli se na nedovoljnu razinu usluge prometnog sustava, nedovoljan kapacitet ili prometnu zagušenost. Prometni model u ovoj studiji uključuje veći broj načina ili modova prijevoza kao što su individualni i javni koji se nadalje dijeli na prijevoz putnika osobnim vozilima i autobusima javnog gradskog prijevoza, tramvajima i željeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Cjelokupan prometni model izrađen je uz pomoć njemačkog programskog paketa VISUM.

6.1 Prikupljanje podataka za izradu prometnog modela

Prva faza u izradi prometnog modela je prikupljanje podataka. Upotrijebljeni su postojeći podaci kao što su stalna i povremena brojenja prometa na cesti te brojenja putnika u javnom gradskom i željezničkom prijevozu kao i podaci iz postojećih studija i projekata koji su rađeni na području obuhvata ove prometne studije. Također su upotrijebljeni i statistički podaci koji su nužni za generiranje putovanja. Od postojećih statističkih podataka na području Grada Zagreba obrađeni su podaci o turistima u hotelima, posjetiteljima turističkih znamenitosti, podaci o učenicima osnovnih i srednjih škola, podaci o djeci u vrtićima, posjetiteljima kazališta, učenički i studentski domovi te podaci o stanovništvu razdijeljeni po dobnim skupinama. Obrađeni su podaci o zaposlenom stanovništvu i radnim mjestima te podaci o mjestu obrazovanja, tako da su i ovi podaci uključeni u prometni model.

6.2 Provedena istraživanja

Istraživanja provedena na terenu su: anketa prometa na cesti, brojenje prometa i mjerenje brzine prometnih tokova. Anketa vozača cestovnih motornih vozila provedena je na cestama širega gradskog područja. Pitanja su se odnosila na putnike i robu. Pitanja, koja se odnose na putnike, su o izvoru i cilju putovanja, svrsi, učestalosti, broju putnika, broju mjesta, vrsti vozila i učestalosti putovanja, itd. Pitanja koja se odnose na robu su o mjestu utovara i istovara tereta, količini tereta, nosivosti vozila itd. Anketa prometa je provođena u dva navrata: u ljeto i jesen 2007, po četiri dana u vremenu od 6.00 do 19.00 sati u ljeto i od 7.00 do 19.00 u jesen. Područje na kojem se provodila anketa je obuhvatilo 17 lokacija u dva smjera na širem području grada Zagreba. Istodobno s provođenjem ankete provodilo se i ručno brojenje prometa koje je sastavni dio cjelovitog istraživanja prometa na terenu. Brojenje je rađeno tako da se razlikovalo 8 vrsta vozila. Provedena anketa unesena je u elektronski oblik i kreirane su dvije baze podataka: anketna i brojačka, nakon čega će uslijediti opsežna obrada ovih baza podataka. Provedeno je mjerenje brzina prometnih tokova na svim važnijim prometnicama na širem području grada Zagreba kao i u samom gradu. Ovi podaci su neophodni za kalibraciju modela.

6.3 Prometne zone

Područje obuhvata modela je Grad Zagreb i susjedne dvije županije: Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Unutar ovog područja formirane su prometne zone koje definiramo granicama i centroidom zone. Centroid zone je točka unutar granica prometne zone koja predstavlja glavni centar prometnih aktivnosti i obično je to najveće naselje. Nadalje se prometne zone sastoje od atributa koji služe za generiranje putovanja. Grad Zagreb je modeliran na razini statističkih krugova koje je definirao gradski Odjel za statistiku i njih ima 511, a susjedne dvije županije modelirane su na razini općina kojih ima ukupno 66. Postoji još i šest vanjskih zona koje predstavljaju važnije prometne koridore koji omogućavaju prometno povezivanje našeg područja obuhvata sa okolnim prostorom.

6.4 Model mreže

Cestovna i željeznička mreža u modelu predstavljena je kao sustav čvorova i spona u mreži. Atributi spona su kapacitet, brzina ili vrijeme putovanja te duljina spone. Atributi čvorova su mogućnosti skretanja na raskrižju. Obuhvaćeno je više od 5700 km postojeće mreže i više od 3600 čvorova u mreži. Svi čvorovi i spone su u stvarnim geografskim koordinatama i oni su georeferencirani sa svojim atributima.Za javni prijevoz modelirane su linije javnog gradskog prijevoza za tramvaje, autobuse i željeznicu. Modelirana su i stajališta. Ukupna duljina linija je više od 3300 km i više od 1400 stajališta je modelirano.

6.5 Modeliranje putovanja

Putovanja su modelirana po standardnom četvero-koračnom modelu koji se sastoji od slijedećih faza: generiranje putovanja, distribucija putovanja, načinska podjela i dodjela putovanja. Generiranje ili stvaranje putovanja dijelimo na nastajanje i privlačenje putovanja. Varijable nastajanja putovanja koje su uključene u ovu studiju su stanovništvo koje je podijeljeno na različite socijalne skupine kao što su: zaposleni, nezaposleni i stanovništvo koje se odnosi na obrazovanje itd. Varijable privlačenja putovanja su namjena površina koju dijelimo na stambene, gospodarske i obrazovne i ostale namjene. Distribucija ili razdioba putovanja između prometnih zona napravljena je prema gravitacijskom modelu što znači da je količina putovanja između dvije zone proporcionalna veličini zona, a obrnuto proporcionalna varijabli otpora putovanja. Za otpor putovanja uzima se vrijeme putovanja ili trošak putovanja. Načinska podjela je podjela na načine (modove) putovanja koji su u ovoj studiji razdijeljeni na individualna i javna putovanja. Modove putovanja dijelimo na individualna putovanja ili putovanja osobnim vozilima te na javna putovanja autobusima, tramvajima i željeznicom. Dodjela putovanja je postupak propuštanja putovanja kroz prometnu mrežu tako da svako putovanje pronađe sebi najkraću rutu po kriteriju vremena putovanja. U funkciju dodjele putovanja uključena je i naplata cestarine na autocestama. Dodjela se izvršava simultano za sve načine prijevoza. Nakon prve dodjele postupak nije završen nego je potrebno još napraviti kalibraciju inteziteta prometnog opterećenja na poznate podatke o brojenju prometa. Rezultat dodjele i kalibracije je prometno opterećenje postojeće prometne mreže u baznoj ili polaznoj 2007. godini.

6.6 Intenzitet prometa

Opterećenje postojeće prometne mreže dobiveno je po sponama mreže izraženo u broju prijevoznih sredstava tzv. prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) ili u prosječnom dnevnom broju putnika u javnom prijevozu. U modelu opterećenja su dobivena po svakoj sponi mreži i po smjeru. Na čvorovima mreže opterećenja su dobivena po skretanjima čvora a modelirane su i rampe, odnosno kraci na deniveliranim raskrižjima u cestovnom prometu. U javnom prijevozu prometni inteziteti su modelirani po spomenutim modovima prijevoza a to su autobusi javnog gradskog prijevoza, tramvaji i Hrvatske željeznice. Identifikacija i struktura modela

Prometni model služi za modeliranje postojećeg i prognoziranog stanja prometnog sustava. U ovoj studiji prometni model uključuje veći broj načina i modaliteta prijevoza: individualni i javni, koji se dalje dijeli na prijevoz putnika autobusima, tramvajima i željeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Primijenjeni model odgovara njemačkom programskom paketu VISUM, a prati poznati četverokoračni postupak:

1. Generiranje putovanja 2. Distribucija putovanja 3. Načinska podjela 4. Dodjela putovanja

U prvome koraku razmatrane su atribucije putovanja (generiranje: nastajanje i privlačenje) Nastajanje putovanja

− Stanovništvo − Zaposleni

Page 9: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 8. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

− Nezaposleni − Obrazovanje

Privlačenje putovanja

− Namjena površina − Stambene − Gospodarske − Obrazovne

U drugome koraku se ukupan broj generiranih putovanja distribuira na odgovarajući broje zona obuhvaćenih razmatranim područjem. Rezultat je izvor-cilj matrica reda veličine broja zona. Zapravo se radi o zbroju više matrica od kojih se svaka odnosi na vrst vozila i svrhu putovanja odnosno vrst robe.

U trećem se koraku ukupna putovanja dijele na vrste prijevoza: individualni (automobilski, pješački , biciklistički), javni (autobus, tramvaj, željeznički).

U četvrtom koraku se pojedine vrste putovanja dodjeljuju modelom izabranim rutama odnosno pojedinim dionicama (sponama u modelu mreže) mreže. Prometne zone

Ukupno je područje promatranja podijeljeno u 1762 zone. Budući da se promatra utjecaj daljinskoga prometa na urbano, dapače metropolitansko područje Grada Zagreba, potrebno je istodobno procijeniti količine daljinskoga prometa (izvorišno-ciljni i tranzitni) i unutrašnjeg (urbanog) prometa. Iz toga slijedi i podjela razmatranoga područja: 1 - 511 Statistički krugovi Zagreba 512-1632 naselja u Županiji Krapinsko-zagorskoj i Županiju Zagrebačku 1633-1751 općina za županije 3,4,5,6 i 7 tj

3. Sisačko-moslavačka 4. Karlovačka 5. Varaždinska 6. Koprivničko-križevačka 7. Bjelovarsko-bilogorska

1752-1759 ostale županije u Hrvatskoj 1760-1768 sve ostale zone izvan Hrvatske.

N Slici 2p. prikazano je područje generiranja prometa podijeljeno u 1768 zona. U modelu mreže zonu simulira centroid zone, točka unutar granica prometne zone koja

predstavlja težište prometnih aktivnosti i obično je to najveće naselje. Centroidu u simulacijama pripadaju atributi generiranja putovanja navedeni u prethodnoj točci. Model mreže

Cestovna i željeznička mreža u modelu predstavljena je kao sustav čvorova i spona u mreži. Atributi spona su kapacitet, brzina ili vrijeme putovanja te duljina spone. Atributi čvorova su mogućnosti skretanja na raskrižju. Svi čvorovi i spone su u stvarnim geografskim koordinatama i oni su georeferencirani sa svojim atributima. Za javni prijevoz modelirane su linije javnog gradskog prijevoza za tramvaje, autobuse i željeznicu sa svojim stajalištima.

Na Slici 3p. prikazana je razmatrana mreža cestovnih i željezničkih prometnica – postojeće stanje izgrađenosti 2007. godine. U daljnjim razmatranjima ova mreža se označava „m0“.

Ukupna duljina spona postojeće mreže sadrži 22444 km (uključujući mrežu prometnica javnog prijevoza) i 9028 čvorova (uključujući 1762 centroida). Mreža javnoga prijevoza uključuje 156 linija s 1423 stajališta.

Modeliranje putovanja Putovanja su modelirana po opisanom četverokoračnom modelu. Dodjela se izvršava simultano za sve

načine prijevoza. Za kalibraciju postojeće prometne potražnje učinjeno je više iteracija simulacije. Zadovoljavajući rezultat predstavlja iteracija u kojoj je na glavnim kontrolnim točkama pogreška manja od 12%. Rezultat kalibracijske dodjele, koja uključuje i faktore dvostrukoga brojenja, jest prometno opterećenje postojeće prometne mreže u 2007. godini. Slika 1 prikazuje intenzitet prometa na postojećoj mreži cestovnoga prometa. Slika 2 prikazuje dnevni broj na postojećoj mreži javnoga prometa.

7 STRUKTURA BUDUĆE PROMETNE MREŽE Buduća prometna mreža obuhvaća šire područje grada Zagreba i okolnih županije, sadržava mrežu daljinskog cestovnog i željezničkog prometa, te gradskog i prigradskog individualnog i javnog prometa. U koncepciji prometne mreže daljinski promet će se izmjestiti izvan grada, tako da ne opterećuje gradsku mrežu, bilo cestovnu, bilo željezničku. Tamo gdje su, napr. kod željeznice, koridori daljinskog putničkog prometa zajednički s gradsko-prigradskom željeznicom, predviđeni su odvojeni sustavi.

7.1 Daljinski cestovni promet

Grad Zagreb izvorište je i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet auto-cestovnih pravaca. Svi oni završavaju ili započinju na obodnoj južnoj prometnici; postojećoj zagrebačkoj obilaznici. Autocesta A1 ujedno i autocesta A6, preko čvorišta Lučko povezuje Zagreb sa Splitom, a isto tako i drugim smjerom za Rijeku. Autocesta A3, preko čvora Jankomir povezuje Zagreb s Breganom i dalje Ljubljanom. Od Jankomira do čvorišta Ivanja Reka proteže se dio A3 kao zagrebačka obilaznica, a od Ivanje Reke nastavlja se autocesta A3 prema Slavoniji, i dalje graničnom prijelazu Bajakovo. Autocesta A2 u čvorištu Jankomir povezuje Zagreb s Krapinom i dalje graničnim prijelazom Macelj sa Slovenijom u smjeru Maribora. Autocesta A4, preko čvorišta Ivanja Reka povezuje Zagreb s Varaždinom i dalje preko graničnog prijelaza Goričan s Mađarskom. Ove su sve autoceste već izgrađene i nalaze se u sustavu postojeće prometne mreže šireg područja grada Zagreba. Autocesta A11 trenutno je u izgradnji, i povezivat će grad Zagreb, preko čvorišta Jakuševec sa Velkom Goricom i u nastavku s gradom Siskom. Sve ove autoceste završavaju na zagrebačkoj obilaznici. Cestovni promet na širem području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije bit će u prometnoj mreži predmetne studije zastupljen postojećom zagrebačkom obilaznicom, novim auto-cestovnim obilaznim koridorima, državnim cestama, brzim cestama, kao i županijskim i značajnijim lokalnim cestama. Postojeća obilaznica bit će u prometnom modelu tretirana u varijanti postojeće širine kolnika i u varijanti povećanog kapaciteta, u smislu dogradnje još jednog prometnog traka za svaki smjer današnjeg kolnika. Razmotrit će se i dva nova koridora autocestovne obilaznice južno i sjeverno od grada Zagreba. Novim koridorima bi se osigurao kontinuirani tranzitni prolaz daljinskog prometa bez zaustavljanja prometa koja su danas prisutna na naplatnicama Lučko, Ivanja Reka, Zaprešić ili Popovec.

7.1.1 Južni koridor nove obilaznice

Primarni cilj južne obilaznice je odvajanje tranzitnog od gradskog prometa i njegovo preusmjeravanje oko Zagreba. Početak odvajanja, a ujedno i početak južnog koridora zagrebačke obilaznice, predviđen je u čvorištu Luka, gdje bi se tranzitni promet odvajao od autoceste A2, a onaj sa ciljem u Zagrebu bi išao postojećom autocestom A2, na naplatu. Nakon toga, koridor prolazi zapadno od Zaprešića, te preko predviđenih čvorišta Pušča i Šibice, prelazeći Savu dolazi do interregionalnog čvorišta Gradna gdje se križa sa autocestom A3. Dalje trasa, nastavlja na jug, te prolazeći tunelom Molvice ispod Svete Nedelje, stiže do Rakovog Potoka, gdje skreće na jugoistok i presijeca se sa autocestama A1 i A6 u interregionalnom čvorištu Horvati. Preko predviđenih novih čvorišta Dragonožec i Markuševec Turopoljski, nastavlja prema interregionalnom čvorištu Mraclin u kojem se križa s autocestom A11. Iza čvorišta Mraclin, trasa skreće na sjeveroistok prema Rakitovcu i trima mostovima prelazi kanal Sava-Odra, rijeku Odru i rijeku Savu, da bi došla do interregionalnog čvorišta u Ivanić Gradu kojim se ponovno povezuje sa autocestom A3. Dalje, nastavlja na sjever do Sv. Helene i križanja sa A4. Ukupna duljina ove nove trase autoceste je približno 100 km.

Page 10: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 9. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Južna obilaznica je predviđena kao autocesta sa po dva vozna traka, širine 3,75 m, i zaustavnim trakom, širine 2,50 m, u svakom smjeru. Kolnici su međusobno odijeljeni razdjelnim pojasom širine 4,00 m.

7.1.2 Sjeverni koridor nove obilaznice

Sjeverni koridor počinje u čvorištu Komin gdje se odvaja od autoceste A4. Na duljini od deset kilometara, trasa mostom prelazi rijeku Bedenicu i prolazeći kroz pet tunela, ukupne duljine oko 2000 m, vijaduktom prelazi željezničku prugu TE Jertovec, te dolazi do čvorišta Konjščina, gdje se križa sa planiranom cestom prema Brezničkom Humu. Slijedećih petnaestak kilometara trasa prolazi dolinom rijeke Krapine, te preko čvorišta Zlatar Bistrica dolazi do čvorišta Bedekovčina. Na tom potezu, trasa je uglavnom u nasipu, te, osim čvorišta, nema drugih objekata. U čvorištu Bedekovčina, planiran je odvojak prema Gubaševu (na A2) kao brza cesta. Iza čvorišta Bedekovčina, trasa mostom prelazi rijeku Krapinu, a zatim vijaduktom prelazi željezničku prugu i obilazi Bedekovčinu. Tu ponovo dolazi na zahtjevan teren, te preko pet tunela, ukupne duljine oko 1500 m dolazi do autoceste A2 s kojom se spaja u novoplaniranom čvorištu Mirkovec. Ukupna duljina trase je oko 32 km. Potrebna detaljnija dalja istraživanja ovog koridora, trebala bi pokazati dali bi se sjeverni koridor trebao graditi kao autocesta ili kao brza cesta. Istraživanja u ovoj studiji pokazuju da južni koridor ima veći potencijal za autocestu, što u tom slučaju znaći da u narednom planskom periodu sjeverni koridor zadovoljava prometne potreba i kao brza cesta s dva odvojena kolnika.

7.1.3 Ostala planirana mreža u području obuhvata

Planirani koridori cesta iz državnog i županijskog programa, bazirani su na programima Hrvatskih cesta, Županijskih uprava za ceste, važeće prostorno-planske dokumentacije županija i gradova, trenutnih izmjena i dopuna iste ili su novo planirani koridori u kontekstu uspostavljanja cjelovite mreže i prometnih potreba koje proizlaze kao rezultat prometnog modeliranja šire mreže. Program državnih cesta obuhvaća planirane pravce u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Na primjer, planiran je kontinuitet državne ceste D1 na potezu od Krapine, preko Zaboka (nužna obilaznica) s obilaskom Zagreba i uklapanjem u postojeću trasu D1 kod Rakovog potoka. Također su planirani koridori od Začretja preko Ivanca prema Varaždinu, kao i od Ivanca prema Trakošćanu i Maclju Ova dva koridora razmatrana su u profilu brze ceste (definirano planskom dokumentacijom). Planirana je i južna obilaznica Zaprešića, spoj D. Zdenčine (ac Zagreb - Karlovac) prema Jamnici i dalje prema SMŽ, koridori od Vrbovca prema Bjelovaru i Koprivnici, od Komina prema Konjšćini, od Kašine prema Zlatar Bistrici i dalje prema Ivancu, itd. Dopunjen je i sustav županijske mreže u skladu s planovima i iskazanim interesom županijskih uprava, te je na taj naćin osiguran "vanjski cestovni prsten " među gradovima u županiji koji omogućava komunikaciju među gradovima i središtima unutar županije, a da se ne ulazi u grad Zagreb i ne opterećuje gradska mreža. Detaljniji prikaz planiranih koridora dat je u grafičkim prilozima.

7.2 Daljinski željeznički promet

Zagrebački željeznički čvor nalazi se na sjecištu važnih paneuropskih koridora Vb, X i Xa. Na tim se koridorima u budućnosti očekuje veliki intenzitet tranzitnog teretnog prometa (prema podacima detaljne studijske dokumenatcije koja je izrađivana za te potrebe). Željeznički čvor Zagreb sačinjavaju pruge:

• DG - Savski Marof - Zagreb Gk • Zagreb Gk – Dugo Selo • Zagreb Gk – Sisak - Novska • Zagreb Gk – Karlovac - Rijeka • Sesvete – Sava (rasput.) • Sava (rasput.) – Zagreb Rk – Zagreb Klara • Zagreb Rk – Zagreb Klara (karlovačka pruga)

• Zagreb Klara – Delta (rasput.) • Zagreb Zk – Trešnjevka (rasput.) • Čulinec (rasput.) – Zagreb Resnik • Sava (rasput.) – Velika gorica • Zagreb Rk – Mićevac (rasput.) • Zagreb Klara (Mlaka rasp.) – Zagreb Rk (sisačka pruga) • Zagreb Rk (otp. skupina) – Zagreb Rk (prijem. skupina)

U sastavu čvora Zagreb nalaze se slijedeći veći kolodvori: • Zagreb Glavni kolodvor – središte putničkog prometa • Zagreb Ranžirni kolodvor – tehnološko središte teretnog prometa • Zagreb Zapadni kolodvor – putnički i teretni terminal, • Zagreb Istočni kolodvor - željeznički kargo terminal • Zagreb Borongaj (bivši ranžirni kolodvor) – moguća lokacija budućeg priručnog tehničko-putničkog

kolodvora

Ostali kolodvori (stajališta) u čvoru Zagreb su: • Savski Marof – granični kolodvor sa Slovenijom • Podsused Tvornica – priključni kolodvor za buduću samoborsku prugu i zapadnu obilaznu prugu • Vrapče - privremeni kontejnerski terminal • Črnomerec – veza na industrijske kolosijeke • Dugo Selo – rasputnica pruga prema Novskoj i Botovu DG • Resnik– veza na industrijske kolosijeke • Žitnjak– veza na industrijske kolosijeke, • Zagreb Klara – veza Zagreb RK na riječku i sisačku prugu • Hrvatski Leskovac i Velika Gorica – granični kolodvor čvora

Stajališta putničkih vlakova u gradskom i prigradskom prometu:

• Na pruzi Savski Marof – Dugo Selo: Sutla, Brdovec, Zaprešić Savska, Podsused, Gajnice, Vrapče, Kustošija, Maksimir, Trnava, Čulinec, Sesvetski Kraljevec

• Na pruzi Zagreb – Karlovac: Remetinec, Horvati, Mavračići, Zdenčina, Desinec, Jastrebarsko, Domagovići

• Na pruzi Zagreb – Sisak: Klara, Odra, Mraclin, Turopolje Kapaciteti za održavanje prijevoznih sredstava

• Tvornica željezničkih vozila „Gredelj“ u Trnju i Vukomercu • Dizel i elektro depo u Zagreb Gl. kol. i u Zagreb RK • Radionica za održavanje putničkih vagona u Zagreb Gl. kol. • Radionica za čišćenje i njegu putničkih vagona u Zagreb Gl. kol. • Radionica za održavanje teretnih vagona u Zagreb RK

Kapaciteti za održavanje pruga i elektro-tehničkih postrojenja slabe i jake struje smješteni su uglavnom na području Zagreb Gl. kol. i Zagreb RK.

Page 11: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 10. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Željezničke pruge u Hrvatskoj, ovisno o njihovu prometnom značaju, odnosno tehnološkoj opremljenosti i tehničkoj učinkovitosti, razvrstane su u tri kategorije:

M – pruge od značaja za međunarodni promet R – pruge od značaja za regionalni promet L – pruge od značaja za lokalni promet

Sve pruge u sustavu zagrebačkog željezničkog čvora od međunarodnog su značaja, jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima i njihovim ograncima. Od ukupno deset definiranih paneuropskih prometnih koridora i njihovih grana, Hrvatskom prolazi X. koridor i njegov ogranak X.a* i dvije grane V. koridora, a to su V.b i V.c. Navedeni koridori odnose se na kopnenu željezničku i cestovnu infrastrukturu. Osim njih Hrvatskom prolazi i VII. koridor koji se odnosi na Dunavski plovni sustav. Paneuropski koridori koji prolaze kroz Zagreb:

X. koridor: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skoplje – Solun Ogranak koridora X.a*: Graz – Maribor – Krapina – Zagreb V.b koridor: Budimpešta – Zagreb – Rijeka

Svaki od navedenih paneuropskih prometnih koridora, pored međunarodnog značaja, ima izuzetno važnu ulogu i u koncepciji globalnog prometnog sustava na širem području Zagreba. Osnovni princip kojim se analizirao željeznički promet u okviru rješavanja integralnog prometnog sustava u ovoj studiji sastoji se u izmještanju teretnog prometa što dalje od centra grada kojim danas prolazi. Na taj način bi se riješio problem daljinskog teretnog prometa koji danas opterećuje zagrebački prometni čvor. Predviđena je izgradnja nove obilaznice oko grada u okviru novog koridora zapadne obilazne pruge kao dijela X koridora i južnog dijela prstena pruge prema istoku, kao dijela Vb koridor prema Mađarskoj (projekt u realizaciji), te jugoistočno nastavak X koridora. Koridor je to obilazne pruge za teretni promet, koji bi se u budućnosti izmjestio iz samog centra grada, uz dislokaciju postojećeg ranžirnog kolodvora na novu lokaciju južno od grada. Nova bi se teretna željeznička pruga maksimalno vodila u zajedničkom južnom koridoru s obilaznom autocestom, dok se na zapadu, zbog prostornih i reljefnih ograničenja ne može zadržati koncepcija zajedničkog koridora autoceste i pruge. Daljinski i prigradski putnički željeznički promet bi zadržao trasu postojeće pruge uz njezinu denivelaciju na području grada; na dijelu od Borongaja do zapadnog kolodvora. Takva koncepcija će zahtijevati promjenu postojećeg glavnog željezničkog kolodvora, s manjim dislociranjem sa sadašnje lokacije nešto istočnije te eventualno njegovo funkcionalno objedinjavanje s postojećim autobusnim kolodvorom.

7.3 Gradski i prigradski promet

Promet na širem i užem području grada se razmatra u sveobuhvatnoj prometnoj mreži preko cestovnog i željezničkog-tračničkog sustava, odnosno preko javnog i individualnog prometa.

7.3.1 Javni gradski promet

Javni gradski promet je koncepcijski postavljen u okviru sveobuhvatnog prometnog modela na način i s ciljem da se poveća ponuda i kapacitet javnog prijevoza kako bi se podigla kvaliteta usluge javnog prijevoza, što bi dovelo do smanjenja udjela individualnog prometa u gradu. Javnim gradskim i prigradskim prometom su obuhvaćeni prometni sustavi prigradske i gradske željeznica Hrvatskih željeznica, tramvaj ZET-a, autobus ZET-a, te gradski tračnički sustav (metro).

7.3.1.1 Željeznički gradski i prigradski promet

U sastavu željezničkog čvora Zagreb nalazi se 15 postojećih željezničkih pruga uključujući spojne i vezne dionice ukupne duljine 192,6 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga od međunarodnog značaja zato što se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima X., ogranku koridora X.a*, i V.b ili spojnim prugama na te koridore.

Glavnu okosnicu željezničkog čvora čine pruge DG - Savski Marof – Zagreb Gk i Zagreb Gk – Dugo Selo, koje su dvokolosiječne, dok su sve preostale pruge jednokolosiječne izuzev dionice Sesvete – Zagreb Rk, koja je također dvokolosiječna. Nagibni parametri na glavnim i spojnim prugama zagrebačkog čvora su povoljni i nalaze se u granicama ispod 7 ‰ . Osovinski pritisak na svim prugama je 22,5 t/os što je također povoljno. Sve pruge u čvoru su elektrificirane monofaznim sustavom 25 kV 50 Hz. Na glavnim prugama sustav osiguranja je APB, dok je na veznim prugama sustav relejnog osiguranja s među-kolodvorskom ovisnošću. Najveći problem u sustavu osiguranja je Zagreb Gk, koji je opremljen zastarjelim tehničkim rješenjem, starim više od 50 godina i koji se ne može uklopiti u suvremene sustave upravljanja prometom. Maksimalne brzine na glavnim prugama zagrebačkog čvora se kreću od 80 do 120 km/h, što uglavnom zadovoljava prometno-tehnološke potrebe. Brzine na veznim prugama se kreću od 35 do 60 km/h, ovisno od radijusa zavoja, što također zadovoljava prometno-tehnološke potrebe, jer se radi o relativno kratkim relacijama.

Page 12: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 11. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Slika 7.1. Postojeći "željeznički čvor Zagreb"

Page 13: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 12. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Tablica 7.1. Struktura željezničke mreže čvora Zagreb

Duljina Nagib pruge

Osovin. pritisak Red.

broj Pruga

km ‰ t/os

Sustav elektrif.

Način osigur.

Dozvolj. brzina

1. DG - Savski Marof - Zagreb Gk 26,7 5 22,5 25 kV 50Hz APB 80/120

2. Zagreb Gk – Dugo Selo 20,8 5 22,5 25 kV 50Hz APB 100

3. Zagreb Gk – Sisak 49,9 5 22,5 25 kV 50Hz APB 70/120

4. Zagreb Gk – Karlovac 52,6 7 22,5 25 kV 50Hz APB 100

5. Sesvete - Velika Gorica 16,4 5 22,5 25 kV 50Hz APB 60/80

6. Zagreb Klara – (RK) – Sava (sjev) 5,7 4 22,5 25 kV 50Hz Relej. 35

7. Zagreb Klara – (RK) – Sava (juž) 5,7 4 22,5 25 kV 50Hz Relej. 36

8. Zagreb Rk – Zagreb Klara (Ka) 1,3 3 22,5 25 kV 50Hz Relej. 35

9. Zagreb Rk – Zagreb Klara (Si) 1,1 3 22,5 25 kV 50Hz Relej. 35

10. Zagreb Klara – Delta (rasput.) 2,4 2 22,5 25 kV 50Hz MO 60

11. Zagreb Zk – Trešnjevka (rasput.) 1,6 3 22,5 25 kV 50Hz MO 60

12. Čulinec (rasput.) – Zagreb Resnik 1,7 3 22,5 25 kV

50Hz MO 50

13. Zagreb Rk – Mićevac (rasput.) 1,3 3 22,5 25 kV 50Hz Relej. 35

14. Zagreb Rk (OS) – Zagreb Rk (PS) 2,7 5 22,5 25 kV 50Hz Relej. 35

15. Zagreb Borongaj – Zagreb Ist. kol. 2,7 5 22,5 ne Mehan. 20

Propusna moć pruga i njihova iskorištenost za obim prometa, koji je ostvaren u 2007. godini prikazani su u tablici 7.2., na osnovu koje se može konstatirati da su pruge u čvoru Zagreb iskorištene od 48% do 75%.

Tablica 7.2. Prijevozna sposobnost pruga zagrebačkog čvora

Dnevni broj vlakova po voznom redu

Propusna moć

pruge

Iskorišt. propusne

moći Red. br. Pruga

put. ter. ukupno vl./dan %

1. Savski Marof - Zagreb GK

1.1. Savski Marof - Zagreb GK (ZK) 79 21 100 149 67

1.2. Zagreb GK (ZK) - Savski Marof 75 22 97 129 75

2. Zagreb GK. - Dugo Selo

2.1. Zagreb GK (RK) - Dugo Selo 89 32 121 180 67

2.2. Dugo Selo - Zagreb GK (RK) 91 26 117 192 61

3. Sesvete - Velika Gorica

3.1. Sesvete – Sava (rasp) - RK 2 66 68 142 48

3.2. RK – Sava (rasp) - Sesvete 2 67 69 142 48

4. Zagreb GK (ZK, RK) - Karlovac 41 17 58 99 59

5. Zagreb GK (ZK, RK) - Sisak 30 30 60 87 69

Najveći koeficijent iskorištenja ima pruga Zagreb – Savski Marof 75%. Tako visoki koeficijent iskorištenja pokazuje da na ovoj dionici razina usluge nije zadovoljavajuća i da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere za povećanje njene prometne učinkovitosti. Željeznički čvor Zagreb nalazi se unutar područja omeđenog kolodvorima Dugo Selo, Velika Gorica, Hrvatski Leskovac i Zaprešić. Načelno se može reći da je željeznička infrastruktura dobro ukomponirana u urbanu strukturu grada Zagreba. Glavne željezničke linije prolaze kroz središnji prostor grada čime je omogućena velikom broju žitelja dobra komunikacija s željezničkim prometom. To se posebno odnosi na prugu Dugo Selo – Zagreb – Zaprešić, koja je gotovo idealno postavljena u odnosu na potrebe gradskog i prigradskog putničkog prometa.

Osnovu čvora čine željezničke pruge Zaprešić-Zagreb Glavni kolodvor-Dugo Selo, Hrvatski Leskovac-Zagreb Glavni kolodvor, Velika Gorica-Zagreb Glavni kolodvor i istočna obilazna pruga Velika Gorica-Sesvete. U čvoru postoji i određeni broj kraćih spojnih pruga. Transportni rad obavlja se u 14 kolodvora čvora Zagreb koji su svi otvoreni za robni rad, dok se prijam i otprema putnika vrši u 8 kolodvora. Za putnički promet otvoreno je 10 stajališta. Putnički promet u čvoru organiziran je tako da svi putnički vlakovi počinju/završavaju vožnju na Zagreb Glavnom kolodvoru ili ga tranzitiraju. Zagreb Glavni kolodvor je središnji kolodvor čvora u putničkom prometu. U njemu otpočinju i završavaju vožnju vlakovi na domaćim i međunarodnim linijama, dok dio međunarodnih vlakova, nakon zadržavanja zbog izlaska i ulaska putnika, tranzitira kolodvor. Glavni putnički terminal Zagreb GK, povoljno je smješten u odnosu na prometne potrebe grada Zagreba. Lociran u neposrednoj blizini užeg središta Zagreba on u potpunosti zadovoljava potrebe putnika, kako u daljinskom, tako i u gradskom i prigradskom prometu. U

Page 14: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 13. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

novoj koncepciji prometa, postoji mogućnost izgradnje nove zgrade željezničkog kolodvora na približno istoj lokaciji, uz mogućnost objedinjavanja s autobusnim kolodvorom. Zagreb Glavni kolodvor je otvoren za prijem i otpremu putnika i vagonskih pošiljaka, sa svim prometnim i komercijalnim operacijama, izuzev pošiljaka opasnih tvari po odredbama RID-a, osim dizel goriva za Jedinicu vuče vlakova Zagreb. Prema zadaći u reguliranju prometa Zagreb Glavni kolodvor je rasporedni kolodvor i objavljuje sve promjene u prometu putničkih vlakova na rasporednim odsjecima koji se određuju PU HŽ-a Zagreb uz vozni red. Prema koncepciji zastupljenoj u ovoj studiji, gradski i prigradski željeznički promet ostvario bi se uz trasu daljinskog putničkog prometa (četverokolosječna pruga), a bio bi realiziran na dijelu od Savskog Marofa –Zaprešića na zapadu do Dugog Sela na istoku. U Podsusedu je planiran odvojak nove pruge prema Svetoj Nedelji, Samoboru i Bregani. Prema jugu je planirana četvero-kolosječna obilazna pruga prema Horvatima. Nastavno trasom postojeće dvo-kolosječne pruge, prigradska linija nastavlja dalje prema Jastrebarskom i Karlovcu, na jugozapadu. U smjeru jugoistoka, gradska pruga bi povezivala Glavni kolodvor i Veliku Goricu, a dalje prigradska dvokolosječna pruga do Siska. Isto tako, u prometnoj mreži bila bi uključena pruga Sesvete-Velika Gorica. Dakle, na području grada Zagreba, željeznička pruga bi bila denivelirana u smjeru istok-zapad od Zapadnog kolodvora (ili dalje Podsuseda ako se to pokaže prometno opravdanim) do Borongaja, a prema jugu na području Savske ceste do novog-dograđenog mosta preko Save, odnosno Delte). Deniveliranjem pruge u cijelosti na užem gradskom području, omogućila bi se cestovna i pješačka protočnost, a izmještanje pojedinih servisnih sadržaja HŽ koji su danas smješteni ili su bili donedavno smješteni uz postojeću prugu na području grada Zagreba, omogućilo bi se i proširenje prometnica na dijelu istok-zapad i prenamjena oslobođenog prostora. Isto tako, premještanje ranžirnog kolodvora južnije, uz trasu nove južne obilazne pruge, područje današnje lokacije ranžirnog kolodvora na Jakuševcu može se ukinuti ili prenamijeniti za potrebe robno-distribucijskog logističkog centra, koje sačinjavaju željeznički cargo terminal, kontejnerski terminal, RO-LA terminali i sl. U drugoj alternativi, kapaciteti tog kolodvora bili bi znatno reducirani, čime bi se oslobodio određeni prostor za potrebe grada.

Etapnost izgradnje zagrebačkog željezničkog čvora

Veliki željeznički čvorovi, kao što je zagrebački, ne mogu u cijelosti biti izvedeni odjednom pa je potrebno iznaći rješenje koje će biti moguće etapno graditi. Prioriteti izvođenja pojedinih etapa također su bitni. Zato je potrebno pažljivo odrediti prioritete, tako da se prvenstveno sanira postojeće loše stanje kapaciteta, a zatim pristupi sustavnom otklanjanju uskih grla u prometnom sustavu. Pri tome treba voditi računa da se svaka etapa može staviti u funkciju tj. da bude tehnički i tehnološki zaokružena cjelina, koja će polučiti odgovarajuće učinke u prijelaznom periodu do konačne izgradnje. Gotovo je suvišno reći da se svaka etapa mora uklapati u konačno rješenje i da prilikom njenog koncepcijskog osmišljavanja treba voditi računa o maksimalnom korištenju postojećih kapaciteta. Jednako tako, pojedine etape izgradnje željezničkog čvora moraju biti usuglašene s etapama razvoja s drugim kapitalnim objektima željeznice, kao što su rekonstrukcija i modernizacija pruge, elektrifikacija pruge, izgradnja suvremenih sustava upravljanja prometom, izgradnja nove prometne infrastrukture i drugo. Realizacija izgradnje i modernizacije pruga i kolodvora na širem području Zagreba, kojima bi se zadovoljile potrebe kako daljinskog teretnog i putničkog prometa, tako i gradsko-prigradskog prometa može se podijeliti u tri globalne etape:

1. etapa do 2012. god. • Izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana • Izgradnja novog tehničkog putničkog kolodvora na području Vukomerca uz TŽV Gredelj • Rekonstrukcija i modernizacija Zagreb Glavnog kolodvora (privremeno rješenje zbog

ugradnje novog sustava osiguranja)

• Izgradnja novih i modernizacija postojećih stajališta za gradski i prigradski promet uključujući i parkirališta za osobne automobile na rubnim područjima Grada Zagreba

• Izgradnja novih kapaciteta za održavanje prijevoznih sredstava na području Vukomerca (preseljenje Gredelja iz Trnja, TPK sa Borongaja)

2. etapa od 2013. god. do 2018. god • Izgradnja nove dvokolosiječne pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac 1 Izgradnja intermodalnog logističkog centra na području južno od prijemne skupine Zagreb

Ranžirnog kolodvora 2 Izgradnja obilazne pruge Zaprešić-Horvati-Turopolje-Dugo Selo 3 Izgradnja Cargo centra uz zračnu luku 4 Dogradnja drugog kolosijeka uz postojeću prugu rasputnica Trešnjevka - Velika Gorica 5 Dogradnja drugog kolosijeka na dionici Sava rasp.-Velika Gorica 6 Dogradnja kolosijeka Glavni kolodvor - rasputnica Trešnjevka 7 Izgradnja nove obilazne pruge oko Velike Gorice (istočno) - Zračna luka Zagreb 8 Izgradnja pruge Glavni kolodvor-Autobusni kolodvor-Domovinski most-Zračna luka 9 Izdizanje pruge Heinzelova-Zapadni kolodvor i rasputnica Trešnjevka-Savski most 10 Dogradnja dva kolosijeka od rasputnice Trešnjevka do Savskog mosta 11 Dogradnja drugog kolosijeka rasputnica Delta-Horvati 12 Izgradnja nove dvokolosiječne pruge uz postojeću prugu Savski Marof-Zaprešić-Glavni

kolodvor-Dugo Selo (prva faza) 13 Rekonstrukcija Zagreb Glavnog i Zagreb Zapadnog kolodvora prema konačno usvojenoj

varijanti 14 Izgradnja Savskog mosta (dvokolosiječni) 15 Izgradnja novog ranžirnog kolodvora uz južnu obilaznu prugu na području Turopolja

3. etapa od 2019. god do 2030. god: • Izgradnja nove dvolokosiječne pruge Zaprešić-Zagreb gl. kol. - Dugo Selo uz postojeću

dvokolosiječnu prugu (nastavak na prvu fazu)

Svaka od navedenih faza predstavlja zaokruženu tehničko-tehnološku cjelina, koja se odmah nakon završetka izgradnje može staviti u funkciju.

7.3.1.2 Tramvajski sustav

Tramvajski transportni sustav analiziran je u studiji na osnovi postojeće tramvajske mreže ZET-a. Na području grada je analizirano 15 tramvajskih linija sa svim stajalištima. Spajanjem tramvajskih stajališta dobivene su rute pojedinih tramvajskih linija, ukupne duljine 294 km. Duljina trasa tramvaja ZET-a iznosi 66 km. Postojeća mreža tramvaja se u planiranom sustavu javnog prijevoza nadopunjuje ekstenzijama tramvaja, čija je realizacija planiranau etapama.

1. etapa do 2012. god. a. Ekstenzija Rotor-Jadranska (Blato) b. Remiza Blato c. Ekstenzija Vukovarska-Tratinska

2. etapa od 2013. god. do 2018. god 3. etapa od 2019. god do 2030. god

a. Ekstenzija Sarajevska do Av. Dubrovnik b. Ekstenzija produžena Vukovarska (od Ul. Črnomerec-Vrapčanska do Jadranske (

Blato).

Page 15: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 14. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

7.3.1.3 Autobusni sustav

Transportni sustav javnog prometa obuhvaća u predmetnoj studiji sve autobusne linije ZET-a. Prometnim modelom je obuhvaćena 131 postojeća linija koje sa svim povezanim stajalištima predstavljaju rutu od ukupno 2511 km. Ukupna duljina trase svih analiziranih autobusnih linija je 676 km. Studijom se nije, u planiranoj mreži, povećavao broj autobusnih linija, budući da je ponuda javnog prometa upotpunjena novim transportnim sustavom metroa. Prometna analiza pokazuje da će nakon uvođenja novog javnog transportnog sustava metroa doći do redukcije potrebnih kapaciteta autobusa, tako da je moguće da će se neke linije i ukinuti.

7.3.1.4 Gradski tračnički sustav (metro)

Jedan od zadataka prometne studije izražen je kroz potrebu dopune ponude javnog prometa uvođenjem metroa, dijela prometnog sustava koji bi deniveliranim tračničkim sustavom (podzemnim, podzemno-nadzemnim) povećao kapacitet prometa u segmentu javnog prijevoza, preuzimanjem dijela ostalih transportnih sustava javnog prometa. Novi metro sustav, uslijed svoje atraktivnosti putovanja imao bi određeni utjecaj i na smanjenje prometnog opterećenja u dijelu individualnog gradsko-prigradskog prometa. Budućim tračničkim sustavom u planiranim etapnim realizacijama ostvarila bi se veza istok-zapad, sjever –jug, s mogućim prstenom unutar grada, te povezivanjem zračne luke preko Domovinskog mosta, a isto tako i Velike Gorice. Metro mreža koja je analizirana prometnim modelom, sastoji se od 3 (4) metro linije :

• M1 linija JUG-SJEVER • M1` linija • M2 linija ZAPAD-ISTOK • M3 linija-KRUŽNA • (M4) priključna linija DOLJE-STUBIČKE TOPLICE, BUZIN - MLAKA

Linija jug-sjever (M1) povezivala bi Buzin, Aveniju Dubrovnik, te preko Save na GK Linija M1` povezivala bi Aveniju Dubrovnik, preko Save na Kruge, Aveniju grada Vukovara-trg Kralja Tomislava na Kaptol-Gupčevu Zvijezdu-Mihaljevac i Dolje. Metro-linija zapad-istok, povezivala bi Škorpikovu - Ivane Brlić-Mažuranić - Zagrebačku - Republike Austrije - Frankopansku - Trg .N. Š. Zrinskog - Draškovićevu — Šubićevu - Maksimir - Oporovečku-Grižansku - Dankovečku (Dubec). Metro-linija prsten povezivala bi Zvijezdu-Mirogoj—Bolnicu Rebro—Maksimir-Radničku-Vatikansku-Trnsko-Remetinec-preko Save-Jarun-Horvaćansku-Baruna Filipovića-Šestinski dol-Pantovčak-Tuškanac. Četvrta metro-linija mogla bi se odnositi na Dolje-Stubičke Toplice-Hum Zabočki, te na jugu produžetak-Buzin-Mlaka. Metro linije zapad-istok i jug-sjever planirane su tako da omogućuju izmjenu sredstava HŽ, s autobusnim terminalima ZET-a, s autobusnim linijama ZET-a, s regionalnim autobusnim linijama (na autobusnom kolodvoru), s tramvajem ZET-a. Metro linije trasirane su s geometrijskim karakteristikama lakog metroa, za Rmin = 100 m i smax = 4%.

1. etapa do 2013. god. • Dio linije M1 • Dio linije M2 Črnomerec (Prilaz baruna Filipovića)-Dubrava (Aleja Gojka

Šuška)

2. etapa od 2013. god. do 2018. god • dijelovi linije M2 Prilaz baruna Filipovića-Škorpikova i Aleja Gojka Šuška –

Dankovečka (Dubec) • GK-Vukovarska avenija-most Slobode-Av. Dubrovnik-Sv. Klara

3. etapa od 2019. god do 2030. god • M1` linija jug-sjever • M3 kružna linija • (M4) ekstenzije

Početak realizacije metro linije planirana je za razdoblje do 2013. u kojem bi se javnim gradskim tračničkim sustavom (metroom) predvidjelo uvođenje linije zapad –istok, od Črnomerca do Dubrave, i linija prema jugu od glavnog kolodvora Holjevčevom na jug do Buzina.

7.3.2 Cestovni gradski i prigradski promet

Sustav mreže cestovnog prometa na području grada Zagreba (a u nekim segmentima i izvan grada, na području županije) sačinjavale bi ceste visokog učinka, gradske avenije, glavne gradske ulice, te ostale gradske ulice. Koncepcijski bi buduća mreža predstavljala dogradnju postojećih dijelova, te novo-planirane prometnice u skladu s predloženom kategorizacijom. Plan je uspostaviti maksimalno ortogonalnu cestovnu mrežu visokog ranga u gradu, što je u skladu s njegovim prostornim položajem, pružanjem, prostornim ograničenjima itd. Sustav ortogonalne mreže u svojim pojedinim užim ili širim segmentima uvijek čini moguće "prstene" i osigurava u svakom trenutku istovremeno nekoliko alternativnim pravaca kretanja. U okviru studije provedene su analize i dat je prijedlog kategorizacije prometne mreže grada kao podloge za buduću plansku dokumentaciju. U skladu s navedenim, studija predlaže osnovni sustav cestovne mreže grada visokog i višeg ranga kako sliejdi:

7.3.2.1 Ceste visokog učinka

Ceste visokog učinka, u strukturi cestovne mreže, predstavljale bi:

• Današnja zagrebačka obilaznica od čvora Jankomir do čvora Ivanja Reka. Planirani zahvat odnosio bi se na proširenje kolnika na 3 prometna traka u svakom smjeru, te uvođenje novih čvorišta: Donji Jarek, Novaki, Ježdovec, Čehi, Sveta Klara, Jakuševec, Mlaka, Šćitarjevo i Jelkovec.

• Sjeverna tangenta: novoplanirana brza cesta koja bi, prolazeći obroncima Medvednice sa spojnicama prema jugu (9 kom), spajala čvorišta Zaprešić (A2) i Popovec (A4) i servisirala sjeverni dio grada ("iznad" željezničke pruge).

• Ljubljanska - Zagrebačka - Slavonska avenija s prijedlogom proširenja ove prometnice na 3 prometna traka (1. fazi, ako je proemtno-ekonom ski opravdano) u svakom smjeru gdje god je to tehnički moguće izvesti, te planom denivelacije križanja bilo izdizanjem bilo spuštanjem postojeće nivelete (u konačnoj fazi), rekonstrukcija postojeće petlje na križanju sa Avenijom Marina Držića i kompletnim urbanističkim uređenjem cijelog koridora ceste (ostala infrastruktura, urbanizam, pročelja, ...).

Page 16: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 15. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

7.3.2.2 Gradske avenije

Gradske avenije, u strukturi cestovne mreže, predstavljale bi:

• Avenija Dubrovnik koja bi, u skladu s provjerom na modelu, dobila denivelaciju/rekonstrukciju kritičnih križanja (npr s Holjevčevom ulicom ili Ulicom SR Njemačke). Izvela bi se ekstenzija na istok do Sajmišne, te rekonstrukcija rotora Remetinec na zapadu.

• Avenija Vukovar s denivelacijom kritičnih križanja, te produžetkom na istok do Dugog Sela, odnosno spojne ceste između čvora Popovec na A4 i čvora Rugvica na autocesti A3. Na zapad bi se ekstendirala preko postojećih ulica (rekonstrukcije) ili novih spojeva, do Obalne ceste uz Savu u Podsusedu, te bi novim mostom prošla prema Sv. Nedjelji i Samoboru.

• Vatikanska ulica: produžetak na zapad do Remetinca, gdje zbog izgrađenosti nažalost gubi kontinuitet (nakon Jadranske moguć je smjer na novu ulicu Črnomerec ili prema produženoj Vrapčanskoj (novi most Jarun). Na istok bi se produžila do Radničke, odnodno na Domovinski most. S tog dijela su osigurani spojevi dalje prema istoku ili sjeveru do Avenije Gojka Šuška.

• Holjevčeva avenija: koja bi, u skladu s provjerom na modelu, dobila denivelaciju/rekonstrukciju kritičnih križanja (npr s Av. Dubrovnik), te bi se ekstendirala na jug do novog čvora Klara na obilaznoj autocesti. Ovaj koridor bi predstavljao glavni ulaz u grad, obzirom na vizure koje se otvaraju s nje .

• Jadranska avenija: s deniveliranim križanjima ili kompletno izdignuta do čvora Lučko.

7.3.2.3 Glavne gradske prometnice

U planiranoj mreži cestovnog prometa uz postojeće prometnice sačinjavale bi i nove trase:

• Spojna cesta između čvorišta Popovec (A4) i Rugvica (A3) • Medveščak: Produžetak do Dolja, te preko tunela Sljeme do Stubičkih Toplica • Vrapčanska ulica: produžetak na jug, do produžene Vatikanske ulice i dalje do Jadranske

avenije, proširenje, tramvaj u razdjelnom pojasu, denivelacija na križanju sa Zagrebačkom Avenijom

• Nova prometnica koja bi povezivanjem već postojećih spajala Vatikansku ulicu i Aveniju Gojka Šuška

• Spoj Samoborske ceste i Koturaške ulice: produžetak Samoborske ceste preko KT Vrapče koji će se preseliti na drugu lokaciju, te preko Tomislavove, Zagorske, Kranjčevićeve do Koturaške

• Petrovaradinska ulica: produžetak na jugozapad do novog čvora Ježdovec na Zagrebačkoj obilaznici, kao varijanta Vrapčanske

• Ulica Črnomerec: spoj Črnomerca, preko Ljubljanice, sa produženom Vatikanskom ulicom (s novim mostom na Savi)

• Baštijanova ulica: produžetak na istok do Krapinske ulice i Vukovarske, odnosno na zapad do novog čvora Novaki na zagrebačkoj obilaznici i dalje do Sv. Nedelje

• Ulica Medpotoki: produžetak preko Jankomira i novog mosta na Savi do Priobalne ulice i dalje na jugoistok do deniveliranog čvorišta sa Vrapčanskom ulicom odnosno Jadranskom avenijom

• Ulica Jankomir: produžetak do Priobalne ceste • Horvaćanska cesta: produžetak do produžene ulice Medpotoki • Šarengradska ulica: produžetak i proširenje na sjever do Britanskog trga • Prisavlje: produžetak na zapad do Ulice Tina Ujevića i na istok preko Borovja, Koledovčine i

Kozari Puta do spoja s Branimirovom ulicom u Retkovcu • Draškovićeva ulica: produžetak ispod novo uzdignute pruge i (novog) glavnog kolodvora, te

prelaskom Save preko mosta „Simbol“ (Bundek), spoj na Ulicu SR Njemačke

• Branimirova ulica: spoj postojećeg stanja, te produžetak na zapad spuštanjem nivelete ispred sadašnjeg glavnog kolodvora i Botaničkog vrta, spoj sa Jukićevom ulicom

• Ulica Ljudevita Posavskog: rekonstrukcija i produžetak do novog čvora Šćitarjevo na zagrebačkoj obilaznici, te dalje spoj sa cestom prema Sisku

• Obalna cesta: produžetak na zapad do produžene Petrovaradinske ulice, odnosno, na istok, do ulice Radoslava Cimermana na Kajzerici

• Ulica Trnsko: produžetak do produžene Vatikanske ulice • Sajmišna cesta: produžetak na istok do produžene ulice Ljudevita Posavskog i spoj na novo čvorište

Mlaka na Zagrebačkoj obilaznici

7.3.2.4 Ostale gradske ulice

U okviru studije razmatrane su u opsegu postojećih ulica, sa planiranim proširenjima nekih dijelova mreže:

• Škorpikova ulica: produžetak na jugoistok do Jarunske ulice • Spojna cesta koja se izdvaja iz Ilice kod Vrapča i završava u Hanuševoj ulici • Oporovečka ulica: produžetak do Sesveta • Spoj Obalne ceste i Ulice rođenja Isusova (na Kajzerici) • Spoj ulice Radoslava Cimermana i Avenije Većeslava Holjevca

U okviru proširenja gradske cestovne mreže planirana je izgradnja nekoliko mostova preko Save: most Novaki, most Prečko, Jarunski most, most Lanište, most Hipodrom, most Simbol (Bundek), most Savica (Vatikanska), most Šćitarjevo (LJ. Posavski) Dakle, cestovni individualni promet na području grada u planiranoj prometnoj mreži oslanjao bi se na novo-projektirane trase sjeverne tangente, kao brze gradske prometnice, koja je u studiji varijantirana u nekim svojim segmentima. Sjeverna tangenta bi u prometnom smislu bila povezana novim vertikalnim prometnicama na istočnom i zapadnom dijelu (npr. Vrapčanska prema sjevernoj tangenti, i južno prema Lučkom, Ljudevita Posavskog na istoku), na postojeće gradske prometnice te novoprojektirane ekstenzije postojećih glavnih gradski arterija kao što su Vukovarska, s priključkom produžene stare Samoborske ceste, Vatikanska s mostom preko Save i sl.). U novoj prometnoj mreži predviđa se denivelacija i proširenje Ljubljanske/Slavonske avenije, djelomična denivelacija Vukovarske avenije, Avenije Dubrovnik, Većeslava Holjevca, Produžetak Šarengradske uz prugu paralelno sa Savskom, novi most preko Save na lokaciji Bundeka i produžetak prema Draškovićevoj, Produžetak Sarajevske ulice s vezom na autocestu za Sisak, što bi za cilj imalo ostvarenje povoljnijih prometnih efekata u budućem prometnom modelu. Predviđena cestovna prometna mreža provjeravala se na prometnom modelu, te eventualno korigirala ili nadopunjavala u onim segmentima gdje ne odgovara planiranom prometnom opterećenju. U prvoj fazi koja bi obuhvatila 10 godišnje razdoblje, predviđa se poboljšanje postojećeg stanja denivelacijom i proširenjem postojećih cesta visokog učinka, njihovim produljenjem prema istoku i zapadu, te poboljšanjem vertikalnih poveznica postojeće mreže; produljenjem, proširenjem, denivelacijom gdje je to moguće. U 1. fazi bili bi predviđeni i novi mostovi na najkritičnijim dijelovima gradske mreže.

7.4 Zračna luka

Zračna luka Zagreb (u daljnjem tekstu: ZLZ) osnovana je početkom 60-ih prošlog stoljeća. ZLZ je formirana kao mješoviti aerodrom, civilno-vojni s time da jedinu uzletno-sletnu stazu na kompleksu, civilnu, koriste i vojni zrakoplovi. ZLZ je prije osamostaljenja Hrvatske bila glavna tranzitno-transferna zračna luka za područje bivše države s najvećim prometom ostvarenim 1979. većim od 1,9 milijuna putnika godišnje od kojih je oko 0,4 milijuna bilo u tranzitu (putnici koji nastavljaju putovanje na istom letu) i oko 0,8 milijuna u transferu (putnici koji mijenjaju let), 37 tisuća operacija civilnih zrakoplova, te nekoliko desetaka tisuća operacija vojnih zrakoplova godišnje.

Page 17: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 16. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Promet je nakon osamostaljenja Hrvatske u ratnim uvjetima krenuo sa puno manjim obujmom, da bi u 2007. bilo ostvareno 1.992.455 putnika odnosno 2 milijuna putnika. Prema fizičkim karakteristikama postojeća manevarska površina i stajanka ZLZ mogu prihvatiti sve zrakoplove koji se danas koriste u civilnom zrakoplovstvu. No svi elementi aerodromskih površina ne zadovoljavaju međunarodne i domaće propise. Širokotrupni zrakoplovi u prihvatu i otpremi repovima probijaju prijelaznu površinu ograničenja prepreka. Nadalje, prema ICAO-u, zračna luka glavnog grada države trebala bi imati dvije uzletno-sletne staze nezavisno o broju operacija, kako bi se u slučaju izvanrednog događaja, kada zrakoplov ostane nepokretan na ili u blizini uzletno-sletne staze, promet mogao odvijati na drugoj stazi. Ako zračna luka nema dvije staze, u slučaju zrakoplovne nezgode ili nesreće na stazi, zračna luka se zatvara za promet na nekoliko sati ili u slučaju velikog zrakoplova 24 ili više sati. Glavni grad ne bi smio riskirati da ostane isključen iz zračnog prometa, osobito ne nekoliko desetaka sati. Croatia Airlines ima u Zagrebu logistiku za održavanje svoje flote pa svako zatvaranje ZLZ znači izuzetno velike poteškoće u eksploataciji tog prijevoznika. Konačno, tu je i dežurni dvojac HRZ koji u slučaju povrede zračnog prostora RH treba trenutno djelovati. Održavanje uzletno-sletne staze je također razlogom potrebe za dvije staze. Zadnja rekonstrukcija izvedena 1973. je potrajala više od dva mjeseca, kada je zračna luka bila zatvorena a promet preseljen u Ljubljanu. I zimska eksploatacija staze je jednostavnija ako postoje dvije staze, jer dok se jedna staza čisti od snijega druga je otvorena za promet. Sada se za vrijeme čišćenja uzletno-sletne staze ona privremeno zatvara za promet. U blizini Zagreba nema alternativne zračne luke pa se za nekoliko izvanrednih događaja posljednjih godina kada je uzletno-sletna staza bila po par sati zatvorena za promet koristila kao alternativna Zračna luka Split na veliko nezadovoljstvo putnika i posebno domicilnog prijevoznika Croatia Airlines. Zračna luka Zagreb danas predstavlja rijedak primjer u Europi - da je aerodrom glavnog grada istovremeno i zrakoplovna baza, te da dijeli samo jednu uzletno-sletnu stazu za civilne i vojne potrebe U okviru ove studije predložena je izgradnja druge uzletno sletne staze, a izgradnja nove aerodromske zgrade planirana je raspisom međunarodnog natječaja. Predloženim konceptom moguće je osigurati površinu za razvojne potrebe ZLZ u slijedećih nekoliko desetljeća, na način da se potrebni sadržaji aerodroma dograđuju u skladu s potrebama. Periferni položaj cargo terminala, zapadno od postojeće uzletno-sletne staze, nadovezuje se na postojeću gradsku obilaznicu, ali i željezničku prugu, te je moguće integrirati cestovni, željeznički i zračni transport roba. Središnje postavljena nova putnička zgrada omogućuje jednostavno opsluživanje stajanki i poletno-sletnih staza. U aerodromski kompleks predviđeno je i uključivanje Tehničko remontnog zavoda ZMAJ koji bi se povezao sa tehničkim prostorima za servisiranje zrakoplova. Na taj način se oslobađa prostor za razvoj Velike Gorice prema jezeru Čiče, kao jedinom logičnom i mogućem pravcu razvoja.

Zračna luka bi sustavom javnog prometa bila povezana s gradom Zagrebom, željezničkom prugom (sustav HŽ) preko preko Domovinskog mosta, do glavnog kolodvora.

7.5 Riječna luka Rugvica

U prometnu analizu u okviru studije uključuje se i luka Rugvica na Savi istočno od grada, koja bi željeznicom i autocestom bila povezana na sustav prometne mreže šireg područja grada Zagreba. Luka je planirana nizvodno od grada Zagreba, položajno u blizini autoceste A3 na koju će biti povezana preko čvora Rugvica. Istim čvorom moći će se povezati na mrežu županijskih cesta (i na mrežu nižih gradsko-prigradskih prometnica). Trasa buduće južne obilazne teretne (tranzitne) željezničke pruge prolazi u neposrednoj blizini riječne luke, tako da je planiran odvojak pruge prema luci.

8 PRIJEDLOG KATEGORIZACIJE MREŽE UVOD Prometna mreža jedan je od ključnih elemenata definiranja teritorija i formiranja slike izgrađenog okoliša. Prometnice su prvenstveno javni prostori, i kao takvi ispunjavaju čitav set funkcija, puno kompleksniji od vođenja motornog prometa i povezivanja točaka u prostoru, što je uobičajena percepcija njihove funkcije. U svrhu sistematizacije, moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih funkcija prometne mreže: - kretanje ljudi, vozila, dobara i infrastrukture izvan i unutar naseljenog prostora - definiranje gradskog tkiva i prostora - formiranje pejzaža koji okružuje objekte - omogućavanje pristupa vozilima i pješacima objektima - boravak ljudi, socijalizacija, okupljanje - smještaj vozila u mirovanju - promatranje urbanih i ruralnih panorama Kategorizacija prometne mreže predstavlja osnovu za definiranje funkcija pojedinih prometnica, te, posredno, za određivanje kriterija projektiranja i oblikovanja. Stoga, već u postavljanju sistema kategorizacije, treba uzeti u obzir cijelu paletu funkcija i korisnika javne prometne mreže.

POSTOJEĆE STANJE Regulativu koja dotiče problematiku razvrstavanja cestovnih prometnica u RH čine: - Zakon o javnim cestama, NN 180/04 - Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 105/04 - Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07 - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, NN 110/0 - Odluka o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, NN 19/97 - Generalni urbanistički plan grada Zagreba iz 2007. Na teritoriju Republike Hrvatske, javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u četiri skupine: Autoceste, Državne ceste, Županijske ceste i Lokalne ceste. (prilog: tab.1) Na području Grada Zagreba (GUP Grada Zagreba), osnovna ulična mreža se razvrstava na Gradsku Autocestu, Gradske avenije, Glavne gradske ulice i Gradske ulice, prilikom čega nije ostvarena jasna veza sa kategorizacijom po Zakonu o javnim cestama, kako u nomenklaturi, tako ni u zadanim tehničkim parametrima (koridor ceste). (prilog: tab.2)

Page 18: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 17. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

tabela 1: Kategorizacija prometnica RH

*izvori: Zakon o javnim cestama, NN 180/04, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 105/04, Prostorni plan Grada Zagreba, 2001; izmjene i dopune 2005.

tabela 2: Kategorizacija prometnica Grad Zagreb *izvor: Generalni urbanistički plan grada Zagreba; izmjene i dopune 2007. Očigledno je da na razini Republike Hrvatske ne postoji jedinstveni pristup razvrstavanju cestovnih prometnica na području gradova i naselja1. Štoviše, postojeća kategorizacija ne razlikuje prometnice prema njihovom smještaju izvan i unutar naselja (neurbaniziranog i urbaniziranog područja), što je veliki nedostatak u smislu detaljnijeg definiranja karakteristika pojedinih elemenata prometne mreže.

ANALIZA KATEGORIZACIJA PROMETNICA DRUGIH DRŽAVA Kao podrška za prijedlog nove kategorizacije provedeno je istraživanje modela i kriterija razvrstavanja cestovne mreže na primjerima nekoliko europskih zemalja: Švicarske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Srbije i Španjolske, te nekoliko gradova SAD-a i Kanade. (prilog: tab.3, prilozi A-E u integralnoj verziji studije)

PRIJEDLOG NOVE KATEGORIZACIJE CESTOVNIH PROMETNICA Iz potrebe jedinstvenog sagledavanja područja obuhvata Prostorno-prometne studije šireg područja Grada Zagreba, koje je šire od teritorija naselja Grada Zagreba, te obuhvaća više gradova, naselja i nenaseljenih prostora na području tri Županije, nametnula se potreba za novom, jedinstvenom kategorizacijom cestovnih prometnica RH, koja bi jednim sistemom obuhvatila prometnice izvan i unutar naselja, te sve bitne funkcije i korisnike istih. Prijedlog nove kategorizacije prometne mreže, osim prometno-tehničkih, sadržava i prostorno-organizacijske te oblikovne aspekte projektiranja prometnica, imajući na umu da je uspješan spoj tih komponenti osnova svakog funkcionalnog prostornog sustava. Također, iako nastao na osobitostima cestovne mreže Grada Zagreba, prijedlog je moguće primijeniti i na ostale urbane sredine u Republici Hrvatskoj.

PROMETNO-TEHNIČKI ASPEKT KATEGORIZACIJE PROMETNE MREŽE Kao osnovni kriteriji razvrstavanja predlažu se:

- prometna funkcija (povezivanje, opsluživanje, pristup) - najmanja širina koridora - vrsta prometa (motorni, mješoviti)

1 U Studiji prometnih površina za grad Rijeku, grad Rijeka i MZT, Rijeka 1993./95, gradske cestovne prometnice se razvrstavaju na: autoceste, gradske magistrale, ulice I. i II. reda, stambene ulice i industrijske ulice.

Kategorija Karakteristike

Autoceste

-Koridor: 130 m (PPGZ) -Zaštitni pojas: 40m -javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom

ceste namijenjene isključivo za promet

motornih vozila

-Zaštitni pojas: 35m -javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom

brze ceste

-Koridor: brza cesta 4 i više traka: 100m (PPGZ) brza cesta 2 (3) trake: 70m (PPGZ) -Zaštitni pojas: 35m -javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom

Državne ceste

-Koridor: 70m (PPGZ) -Načelna širina cestovnih građevina: 25m (min. 14,0m) (PPGZ) -Zaštitni pojas: 25m -javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta

Županijske ceste

-Koridor: 50m (PPGZ) -Načelna širina cestovnih građevina: 20m (min. 10,0m) (PPGZ) -Zaštitni pojas: 15m -javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija

Lokalne ceste

-Koridor: 30m (PPGZ) -Načelna širina cestovnih građevina: 15m (min. 8,5m) (PPGZ) -Zaštitni pojas: 10m -javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine

nerazvrstana cesta

-površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.)

Kategorija Karakteristike

Gradska autocesta -min. koridor: 80m -denivelirana raskrižja

Gradska Avenija -min. koridor: 40m) -širina prometne trake: 3,25m -obavezan drvored

Glavna gradska ulica -min. koridor: 26m -širina prometne trake: 3,25m

Gradska ulica -min. koridor: 18m -širina prometne trake: 3,0m

Pristupni putevi -min. širina puta: 5,5m

Nekategorizirane ulice -min. udaljenost regulacijske linije od osi kolnika: 4,5m -širina prometne trake: 2,75m

Page 19: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 18. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

- najveća projektna brzina Vp u km/h - režim prometnih tokova (kontinuirani tok, prekinuti tok)

Ostala obilježja predloženih kategorija proizlaze iz osnovnih kriterija: - širina prometnog traka špt - elementi poprečnoga presjeka kolnika (prometni trak, razdjelni trak, trak za vozila

javnoga gradskoga prijevoza JGP,trak za parkiranje, iznimno biciklistički i pješački trakovi)

- elementi poprečnoga presjeka cestovne prometnice (kolnik, pločnik, vanjski zeleni pojas, biciklistička staza, pješačka staza)

- raskrižja u razini (RUR), raskrižja izvan razine (RIR), predvidivi razmak raskrižja

Na osnovi iznesenih kriterija razvrstavanja cestovnih prometnica predlažu se sljedeće kategorije gradskih cestovnih prometnica (povezano s GUPom) :

- cesta visokoga učinka CVU (gradska autocesta, GUP) - gradska avenija GA (gradska avenija, GUP) - gradska ulica GU (glavna gradska ulica, GUP) - ulica U (gradska ulica, GUP) - pristup P (pristupni putovi i nekategorizirane ulice, GUP)

CESTA VISOKOG UČINKA CVU

U kategoriju cesta visokog učinka ulaze gradske autoceste AC i brze ceste BC. Gradska autocesta- bitna obilježja prometna funkcija: povezivanje min. širina koridora: 80 m vrsta prometa: promet motornih vozila projektna brzina: Vp≤120 km/h režim prometnog toka: neprekinuti prometni tok (RIR) elementi poprečnog presjeka: (2+2) i zt; (3+3) i zt- dva ili tri prometna traka za svaki smjer prometa+)razdjelni pojas) i zaustavni trak Brza cesta- bitna obilježja prometna funkcija: povezivanje min. širina koridora: 70 m vrsta prometa: promet motornih vozila / * projektna brzina: Vp≤100 km/h režim prometnog toka: neprekinuti prometni tok (RIR) / ** elementi poprečnog presjeka: (2+2) i (3+3)- bez zaustavnog traka iznimno * brzi JGP, a uz rubni zaštitni pojas moguća biciklistička staza BS i pješačka staza PS ** moguća RUR sa sinhroniziranom svjetlosnom signalizacijom, pri Vp=80km/h i većim udaljenostima raskrižja (oko 1200m) GRADSKA AVENIJA GA Bitna obilježja: prometna funkcija: povezivanje min. širina koridora: 40 m

vrsta prometa: mješoviti projektna brzina: Vp≤80 km/h režim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) / sinhronizirana svjetlosna signalizacija (SSS) predvidivi razmak raskrižja: 300-600 m elementi poprečnog presjeka ceste: (3+3) ili (2+2); JGP;BS;PS, drvored širina prometnog traka: špt=3,25 m Gradska ulica GU Bitna obilježja: prometna funkcija: povezivanje pojedinih dijelova grada min. širina koridora: 26 m vrsta prometa: mješoviti projektna brzina: Vp≤70 km/h režim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) / sinhronizirana svjetlosna signalizacija (SSS) predvidivi razmak raskrižja: 300-600 m elementi poprečnog presjeka ceste: jedan kolnik s 2 i više prometnih trakova (≥2); JGP;BS;PS, moguće parkiranje uz rub kolnika P, moguć drvored širina prometnog traka: špt=3,25 m Ulica U Bitna obilježja: prometna funkcija: opsluživanje urbanističke cjeline min. širina koridora: 18 m vrsta prometa: mješoviti projektna brzina: Vp≤50 km/h režim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) elementi poprečnog presjeka: (≥2);parkiranje na kolniku P; biciklistički trak BT; pločnik za pješački promet pl širina prometnog traka: špt=3,00m

PRISTUPNA CESTA, PRISTUPNA ULICA, PRISTUPNI PUT P

Bitna obilježja: prometna funkcija: pristup lokaciji minimalna širina: 5,5 m vrsta prometa: mješoviti projektna brzina : Vp≤30 km/h

Page 20: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 19. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

PROSTORNO-ORGANIZACIJSKI I OBLIKOVNI ASPEKT KATEGORIZACIJE PROMETNE MREŽE

Jedna od osnovnih funkcija prometne mreže jest formalizacija izgrađenog okoliša. Unutar naselja, posebice u većim gradskim naseljima, ulična mreža je ravnopravni dio kompleksnog sklopa javnih prostora u kojima se odvija svakodnevni život svih građana. Gradske ulice primarno su koridori nesmetanog kretanja ljudi, vozila i dobara, ali i mjesta trgovanja i pružanja usluga, linearni parkovi, ekstenzije ulaznih prostora zgrada, mjesta održavanja tradicionalnih ceremonija ili održavanja utrka, prostori izlaganja i reklamiranja, te potezi zabave i rekreacije. Jednostavnije rečeno, ulica je mjesto svih aktivnosti koje gradski život čine takvim. Također, zajedno sa okolnom izgradnjom, gradske ulice formiraju urbani pejzaž i doprinose stvaranju jedinstvenog ambijenta. Kvaliteta doživljaja ulice ključni je element doživljaja četvrti, naselja, grada. U svim svojim osnovnim karakteristikama, Ulica, zapravo, jest Grad, organiziran duž linearnog poteza. U doba progresivne ekonomske globalizacije svijeta i kompeticije između gradova, važnost slike grada za njegov sociokulturni i ekonomski razvoj je neosporiva. Imajući tu činjenicu na umu, mnogi svjetski gradovi razvili su standarde projektiranja i oblikovanja javnih prostora, s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreže. Navedeni standardi bave se svim aspektima projektiranja prometnica; od prometno-tehničkih preko prostorno-oblikovnih do socijalno-filozofskih. U nedostatku sličnog dokumenta za područje obuhvaćeno ovom studijom, u sklopu razrade kategorizacije cestovnih prometnica navode se neki od važnijih elemenata promišljanja i oblikovanja cjelokupne prometne mreže unutar gradskih naselja. Pojedine elemente moguće je izravno unijeti u predloženi sustav kategorizacije u obliku minimalnog dopuštenog standarda, dok se ostali navode kao ključne sastavnice zasebne i detaljnije studije kojoj bi konačni cilj bio izrada Standarda projektiranja prometne mreže za metropolitansko područje Grada Zagreba. Mnogo je sastavnica koje utječu na sveukupni doživljaj i kvalitetu ulice, te se one nikako ne mogu svesti isključivo na elemente opremanja. Sama geometrija ulice, njena tlocrtna dispozicija, uzdužni, te posebice poprečni presjek, ključni su u postizanju kvalitetne artikulacije sa ostatkom gradskog tkiva. Svaki od tih elemenata oblikovanja potrebno je zasebno obraditi za potrebe budućeg standarda projektiranja. Međutim, budući da su u sklopu ovog prijedloga kategorizacije prometnica oni navedeni u dijelu prometno-tehničkog aspekta, ovdje se daljnje razrađuju slijedeći elementi oblikovanja:

- završna obrada ploha - oprema za zaštitu od buke - rasvjeta - zelenilo- visoko i nisko raslinje - urbani mobiljar

ZAVRŠNA OBRADA PLOHE

Pod završnom obradom plohe podrazumijevaju se završni slojevi svih elemenata cjeline gradske prometnice (kolnik, pločnici, parkirne plohe, itd.). Pravilni odabir završnih obrada prometnice bitan je element postizanja kvalitetnog oblikovanja gradskog prostora. Tipovi završne obrade plohe - kontinuirana (izvedba in situ) - diskontinuirana (izvedba od zasebnih; prefabriciranih ili prirodnih elemenata) Opći kriteriji odabira završne obrade - završna obrada pojedinih dijelova prometnice treba odgovarati specifičnim zahtjevima funkcije ili skupa funkcija koje ona obavlja.

- dispozicijom završnih obrada ploha potrebno je osigurati jasno prepoznavanje funkcionalne distribucije unutar prometne mreže. - svaka pojedinačna završna obrada treba zadovoljiti zahtjeve udobnosti i sigurnosti korisnika tog elementa prometnice.

ZAŠTITA OD BUKE Bitna sastavnica ambijentalne kvalitete gradskog prostora je količina buke, posebice u stambenim zonama. Budući da je promet jedan od većih uzroka buke u gradu, sve gradske prometnice trebaju zadovoljiti kriterije zaštite od buke propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke (NN 145/2004), ovisno o namjeni zone u kojoj se nalaze. U slučaju da je taj zahtjev nemoguće ostvariti dispozicijom prometnice ili njezinih elemenata, u projekt je potrebno uključiti i zasebne mjere zaštite od buke. Tipovi mjera zaštite od buke - smanjivanje količine proizvedene buke: - regulacija brzine kretanja vozila- ujednačavanje brzina duž cijele prometnice - minimizacija uzdužnih nagiba prometnice - specijalne završne obrade - smanjivanje utjecaja postojeće buke: - adekvatno korištenje postojeće topografije (prirodne barijere) - zemljani nasipi i usjeci - djelomično ili potpuno natkrivanje prometnice - zaštitno zelenilo; drvoredi - paneli za zaštitu od buke Opći kriteriji odabira mjere zaštite od buke - odabir mjere zaštite od buke ovisi o brojnim faktorima; lokaciji prometnice, namjeni zone kroz koju prolazi, topografiji i slobodnom prostoru i sl. - obavezno je predvidjeti korištenje mjera za zaštitu od buke već u konceptu projekta prometnice. - poželjno je zone osjetljive namjene (npr. stanovanje) smještati na dovoljnim udaljenostima od izvora buke- prometnica. - poželjna je upotreba mjera kontrole brzine, posebno oblikovanjem i lokalizacijom raskrižja ili uvođenjem zelenih valova. - poželjna je upotreba mjere smanjenja uzdužnih nagiba prometnica, ako lokalna topografija to omogućuje. Preporuča se maksimalan nagib od 3%. - poželjna je upotreba posebnih završnih obrada ploha za smanjenje buke, pogotovo u glavnim gradskim prometnicama. - poželjno je upotrebljavati postojeće prirodne barijere. - upotreba nasipa, usjeka i panela za zaštitu od buke preporuča se u situacijama u kojima nije moguće upotrijebiti neke od prije navedenih mjera. - prilikom projektiranja prometnice treba imati na umu da neke od mjera zaštite od buke nose i negativne posljedice, poput naglašavanja efekta barijere u prostoru (npr. nasipi i paneli), ili nekompatibilnosti sa mjerama umirivanja prometa (npr. ujednačavanje brzine cijelom dužinom ulice radi smanjenja količine proizvedene buke.)

RASVJETA Rasvjeta prometne mreže ispunjava dvije različite funkcije unutar gradske cjeline: zamjenjuje sunčevo svjetlo, kako bi se gradske aktivnosti nesmetano i sigurno odvijale, te služi za postizanje specijalnih efekata u svrhu naglašavanja pojedinih točaka (križanje, pješački prijelaz...) ili stvaranja različitih ambijenata.

Page 21: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 20. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Tipovi rasvjete s obzirom na vrijeme upotrebe:

- noćna (nadomjestak prirodnog osvjetljenja tijekom noći) - stalna (na mjestima bez prirodnog osvjetljenja) s obzirom na karakteristike rasvjetnih tijela:

- vrlo visoka rasvjeta na stupovima (>19m); homogena svjetlost za osvjetljenje širokog područja.

- visoka rasvjeta na stupovima (8-18m); centralna svjetlost usmjerena prema podnoj plohi, za osvjetljenje cesti i autoputeva, te većih dijelova ulica, trgova, parkirališnih ploha i sl.

- niska rasvjeta na stupovima (3-7m); svjetlost sa velikom lateralnom komponentom, za osvjetljenje pješačkih zona, parkova i sl.

- specijalna rasvjeta (vrlo niska i podna); upotrebljava se u različite svrhe: stvaranje ambijenata, osvjetljenje pojedinih točaka u prostoru, i sl.

Opći kriteriji lokalizacije rasvjete - sve javne prometnice unutar naselja moraju imati adekvatnu noćnu rasvjetu. - stalna rasvjeta obavezna je u tunelima i podzemnim prolazima za motorni promet dužima od 25m, te u podzemnim prolazima za pješake bez dnevne rasvjete. - rasvjetom bi trebalo naglasiti specifične točke u prometnoj mreži, poput: križanja, promjene regulacije, opasnih zavoja, tunela i mostova, fizičkih barijera i sl. - rasvjetom treba omogućiti svim korisnicima jasno prepoznavanje geometrije ulice i aktivnosti na njenim rubovima. - osvjetliti treba cijeli presjek ulice, uključujući i pločnike, parkirališna mjesta i dodatne elemente, pazeći na adekvatnu rasvjetu svakog tipa prostora: homogena rasvjeta za kolnike, ambijentalna i lateralna rasvjeta za pješačke zone i sl. - potrebno je minimizirati svjetlosno zagađenje privatnih prostora - potrebno je minimizirati utrošak energije maksimalnim iskorištenjem osvjetljenja pojedinog rasvjetnog tijela.

ZELENILO Visoko i nisko zelenilo u urbanom okolišu ispunjava mnogo važnih funkcija: poboljšava ambijentalne uvjete, doprinosi smanjenju zagađenja, djeluje kao zaštita od atmosferilija, povećava količinu kisika i vlage, smanjuje utjecaj ekstremnih temperatura, povećava broj ptica i insekata u naselju, doprinosi estetici javnih površina, povezuje urbani okoliš sa prirodnim, relaksirajuće utječe na stanovništvo, i sl. Opći kriteriji korištenja zelenila - svaka planirana gradska prometnica trebala bi sadržavati i plan zelenila u sklopu svog poprečnog presjeka. - ozelenjavanje gradskih prometnica treba promisliti kroz plan ozelenjavanja cijele gradske zone, te naglasiti i oplemeniti postojeću i planiranu urbanu strukturu- zelenilo uz prometnice treba planirati kao dio zelene mreže čitavog grada. - zelenilo uz prometnice ne smije narušavati sigurnost svih korisnika prometne mreže, niti ometati pristup interventnim vozilima. - nisko zelenilo je poželjno koristiti na spojevima različitih funkcija unutar prometnice, radi veće sigurnosti pojedinih korisnika i jasnijeg čitanja strukture poprečnog presjeka.

- korištenjem različitih biljnih vrsta moguće je dodatno razdvojiti pojedine tipove ulica od drugih, te doprinijeti razlikovanju specifičnih ambijenata, te tako poboljšati orijentaciju u naselju. - prilikom projektiranja prometnice potrebno je osigurati dovoljan prostor za rast zelenila, kako iznad, tako i ispod površine zemlje. Treba paziti na razmake između drveća međusobno, te između drveća i okolne izgradnje.

URBANI MOBILJAR Urbani mobiljar jest skup elemenata koji se planiraju u sklopu javnih gradskih površina sa svrhom ispunjavanja određenih socijalnih potreba ili pružanja usluge građanima. Elementi urbanog mobiljara: - klupe, stolice i drugi elementi za sjedenje - stolovi - koševi za otpatke, kontejneri za otpatke i reciklažu - satovi i termometri - telefonske govornice - parkometri - ormarići za regulaciju semafora - stupići i slični elementi zatvaranja pristupa pješačkim zonama - kiosci - elementi za zaštitu zelenila - tegle za zelenilo - stalci za bicikle - elementi dječjeg igrališta - stalci za novine - fontane - reklamni elementi i panoi - stanice javnog prijevoza

Opći kriteriji lokalizacije urbanog mobiljara - zbog velikog broja različitih elemenata, te različitih nadležnosti nad njihovim postavljenjem (grad, privatna osoba), nije moguće odrediti jedinstvene kriterije njihove upotrebe. Za svaki element posebno treba razraditi set jednostavnih pravila lokalizacije i odabira. - elementi urbanog mobiljara se postavljaju na pješačke površine i boravišne zone gradske prometnice. - urbani mobiljar ne smije narušavati prolazak niti sigurnost svih korisnika prometnice. - urbani mobiljar ne smije narušavati prepoznatljive slike grada. - svi elementi namijenjeni istovremenom informiranju pješaka i vozila treba postaviti na mjesta vidljiva svim korisnicima. - kod lokalizacije većine elemenata treba uzeti u obzir intenzitete pješačkog i motornog prometa, te dostupnost. - određene elemente treba rasporediti homogeno kroz cijelu prometnu mrežu naselja, proporcinalno namjenama pojedinih zona. - treba težiti potpunoj opskrbljenosti gradskog teritorija elementima koji potiču korištenje javnog prostora. - određeni elementi, poput stupića, ograda ili stanica javnog prijevoza ovise isključivo o konfiguraciji prometnice, te se postavljaju u relaciji s njom. - kod lokalizacije opreme namijenjene boravku ljudi u javnom prostoru, potrebno je voditi računa o optimalnoj osunčanosti, zaštiti od atmosferilija i buke, te orijentaciji.

Page 22: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 21. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

9 VREDNOVANJE PLANIRANIH PROMETNIH MREŽA Vrednovanje planiranih prometnih mreža šireg područja grada Zagreba obuhvaća postojeću prometnu mrežu grada Zagreba i planirane infrastrukturne projekte za javni i individualni promet izgrađene do 2013. godine, 2018. godine i 2030. godine. Za planirana razdoblja prikazani su samo značajni infrastrukturni projekti koji su bili sadržani u mrežama koje su vrednovane, a za razdoblje do 2013. godine značajniji infrastrukturni projekti su: 2013. godina

- Izgradnja novog putničkog terminala u zračnoj luci Zagreb,

- Izgradnja pruge Podsused – Samobor – Bregana,

- Metro linija Črnomerec – Dubrava

- Metro linija GK – Buzin

- Izgradnja tramvajske pruge Rotor – Jadranska avenija – Blato,

- Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska – Tratinska,

- HAC – nova južna autocestovna obilaznica grada Zagreba, 1. faza Luka - Horvati,

- Izgradnja zapadne obilaznice pruge (most preko Save, Zaprešić),

- Produljenje Ulice grada Vukovara,

- Šarengradska,

- Slavonska avenija - denivelacija i proširenje (šest traka),

- Produljenje Branimirove,

- Prelaganje D1 od Zaprešića do Sv. Nedjelje,

- Karažnik – Avenija izviđača,

- Spoj vrapčanska putina – Koturaška,

- Nova horizontala Knežija – Prisavlje, Radnička cesta,

- Ulica Medpotoki,

- Spoj Radoslava Cimermana – Slavonska avenija,

- Ulica SR Njemačke,

- Sarajevska ulica,

- Čulinečka cesta,

- Spoj Bistrička ulica – Ulica kneza Ljudevita Posavskog,

- Izgradnja novih čvorova na postojećoj zagrebačkoj obilaznici,

- Proširenje pješačkih zona,

- Izgradnja biciklističkih staza i

- Izgradnja javnih garaža. U razdoblju do 2018. godine, pored navedenih projekata do 2013. godine sadržani su i sljedeći značajniji projekti:

2018. godina

- Novi ranžirni kolodvor,

- Izgradnja pruge Gl. kolodvor – Radnička - Domovinski most –Zračna luka,

- Podizanje željezničke pruge kroz grad na vijadukt uz izgradnju 2 kolosijeka,

- HŽ – nova željeznička obilaznica grada Zagreba, Zaprešić – Horvati – Dugo Selo,

- Metro linija Črnomerec – Škorpikova

- Metro linija Dubrava - Dubec

- HAC – nova južna autocestovna obilaznica grada Zagreba, 2. faza Horvati – Ivanić Grad - Sv. Helena,

- Vatikanska ulica (s mostom na Savi) – istočni dio,

- Sjeverna obilaznica (I dio),

- Brza cesta Gubaševo – Zlatar Bistrica – Kašina,

- Prelaganje južna obilaznica Zaprešića,

- Spoj Ilica – Branimirova,

- Nova horizontala( čv. Novaki - Kovinska - Antuna Šoljana – Baštijanova - Ulica grada Vukovara - Dugo Selo),

- Jarunska ulica,

- Bliznec – Bukovac – Avenija Gojka Šuška,

- Vrapčanska ulica,

- Avenija Većeslava Holjevca,

- Heinzelova ulica – Radnička cesta,

- Bliznečka ulica,

- Ulica kneza Ljudevita Posavskog,

- Prelaganje D29,

- Proširenje pješačkih zona,

- Izgradnja biciklističkih staza i

- Izgradnja javnih garaža. Na kraju planskog razdoblja do 2030. godine, pored navedenih infrastrukturnih projekata u 2013. i 2018. godine planirana je još i izgradnja sljedećih značajnijih projekata: 2030. godina

- Podizanje željezničke pruge kroz grad na vijadukt uz dogradnju još 2 kolosijeka,

- Metro prsten,

- Metro linija Avenija Dubrovnik – Dolje

- Metro linija Dolje – Stubičke toplice

- Metro linija Buzin - Mlaka

- Izgradnja tramvajske pruge Sarajevska – Avenija Dubrovnik,

Page 23: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 22. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

- Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska - Vrapčanska - Jadranska,

- Izgradnja riječne luke Rugvica,

- Čvor komin – čvor Konjščina,

- Sjeverna obilaznica (II dio),

- Vatikanska –zapadni dio,

- Tunel kroz Medvednicu,

- Čvor Mirkovec – Čvor Komin,

- Prelaganje D29,

- Čvor Konjščina – Čvor Breznički Hum,

- Spoj D29 sa spojem tunela Medvednica i BC Gubaševo – D29,

- Spoj Radoslava Cimermana – Sajmišna cesta,

- Dolje – Gračani – Mihaljevac,

- Ulica Črnomerec,

- Sveučilišna aleja,

- Potez Dubrava – čvor Mlaka,

- Spoj čvor Popovec – Ulica grada Vukovara,

- Prelaganje D29,

- Proširenje pješačkih zona,

- Izgradnja biciklističkih staza i

- Izgradnja javnih garaža. Ukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture za javni i individualni promet šireg područja grada Zagreba iznose od:

• 2013. godine 4352 milijuna kuna, odnosno 596,2 milijuna eura, • 2018. godine 21674 milijuna kuna, odnosno 2969 milijuna eura, • 2030. godine 17912 milijuna kuna, odnosno 2454 milijuna eura.

Sveukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture do 2030. godine iznose oko 44 milijarde kuna, odnosno oko 6 milijardi eura. Navedena planirana ulaganja temelje se na kalkulacijama troškova infrastrukture za potrebe izrade prostorno – prometne studije. Detaljnije procjene troškova investicijskih ulaganja dobivamo temeljem idejnih projekata čiju izradu treba žurno ugovariti. Osnova vrednovanja infrastrukturnih projekata temelji se na detaljnim proračunima troškova korisnika na mrežama: s investicijom i mrežama bez investicije. Posebice su vrednovane mreže za javni promet, kao i za individualni. Ukupne neposredne koristi izgradnje infrastrukturnih projekata predstavljaju razliku troškova korisnika na infrastrukturnoj mreži bez investicije u odnosu na infrastrukturnu mrežu sa investicijom u dvadesetogodišnjem razdoblju. U narednoj tablici prikazane su mreže s i bez investicije, i to posebice za javni i individualni promet, za razdoblje od 2007. do 2049. godine, koje su prikazane u prometnom modelu.

T-7.1. Mreže s i bez investicije u razdoblju do 2049. godine.

Osnovna godina Plan 2013. Plan 2018. Plan 2030.

Godina Bez investicije

Bez investicije

S investicijom

Bez investicije

S investicijom

Bez investicije

S investicijom

2007. 2007M0 2013. 2013M0 2013M1 2018. 2018M1 2018M2 2030. 2030M2 2030M32032. 2032M0 2032M1 2037. 2037M1 2037M2 2049. 2049M2 2049M3

Transportni učinci za analizirane infrastrukturne projekte, posebice za javni (sati putnika) i individualni promet (sati vozila) dani su u tablici T-7.2.

T-7.2. Koristi na planiranim mrežama u javnom i individualnom prometu

Planirana mreža Naziv mreže

Javni promet (SP)

Individualni promet (SV)

Bazna 2007 2007M0 819.551,47 753.464,592013M0 913.229,97 1.126.662,632013M1 686.376,78 1.059.981,54Uštede: 226.853,19 66.681,092032M0 1.344.456,69 9.078.702,042032M1 1.023.411,35 8.728.617,75

Plan 2013

Uštede: 321.045,34 350.084,292018M1 757.200,86 1.634.297,362018M2 750.813,62 1.615.549,39 Uštede: 6.387,24 18.747,972037M1 1.150.962,05 18.363.846,362037M2 1.143.113,58 18.308.720,33

Plan 2018

Uštede: 7.848,47 55.126,032030M2 970.618,73 6.564.628,582030M3 937.060,08 6.062.901,85Uštede: 33.558,65 501.726,732049M2 1.550.232,46 128.953.251,432049M3 1.502.147,12 120.798.786,72

Plan 2030

Uštede: 48.085,34 8.154.464,71 SP – sati putnika SV – sati vozila

Page 24: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 23. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Iz tablice T-7.2. je razvidno da se izgradnjom planiranih infrastrukturnih projekata, kako u javnom, tako i u individualnom prometu, postižu značajni učinci koji opravdavaju izgradnju planiranih projekata. U daljnjoj izradi studijske dokumentacije za planirane infrastrukturne projekte, a čija vrijednost iznosi više od 30 milijuna eura, potrebito je žurno pristupiti izradi idejnih projekata i studija opravdanosti kako bi Republika Hrvatska i grad Zagreb mogli dobiti potrebna financijska sredstva od domaćih i međunarodnih financijskih institucija, te fondova EU.

10 ZAKLJUČAK Grad Zagreb izvorište je i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet auto-cestovnih pravaca. Svi oni završavaju ili započinju na obodnoj južnoj prometnici; postojećoj zagrebačkoj obilaznici, koja u velikom dijelu svog prometnog opterećenja služi i gradskom cestovnom prometu. Nadalje, u okviru željezničkog prometa u sastavu željezničkog čvora Zagreb nalazi se 15 postojećih željezničkih pruga uključujući spojne i vezne dionice ukupne duljine 192,6 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga od međunarodnog značaja jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima X., ogranku koridora X.a*, i V.b ili spojnim prugama na te koridore. Na području zagrebačkog željezničkog čvora najveći prometno-ekološki problem predstavlja teretni promet, koji danas prolazi centrom grada. Na razini grada, postojeća prometna slika je vrlo složena. Demografsku ekspanziju i povećanje broja vozila na gradskoj cestovnoj mreži u posljednjih petnaestak godina, ne prate investicije niti u cestovnu i željezničku infrastrukturu u gradu, niti u segmentu javnog prometa. Stoga je rješenje nagomilanih prometnih problema trebalo razmatrati sveobuhvatnom prometnom analizom šireg područja grada Zagreba, Zagrebačke županije, te susjednih županija, uz utvrđivanje okvirnih prometno-prostornih pretpostavki za postavljanje integralnog prometno-tehničkog sustava na kojem bi se temeljio njegov daljnji plan i razvoj. Studija koja se ovdje zaključno predstavlja, integralno je analizirala ponudu javnog i individualnog prometa; daljinskog, te gradskog i prigradskog. Na temelju prikupljenih statističkih podataka o stanovništvu i podataka o postojećem prometnom opterećenju, formiran je prometni model. Analiza dobivenih prometnih stanja mreže rezultirala je planiranjem pojedinih varijantnih rješenja integralne prometne mreže. Slijedila je uspostava prometnog modela, za varijante planirane mreže javnog i individualnog prometa, cestovnog i tračničkog, s povezivanjem zračne i riječne luke u taj sustav. Kao rezultat ove studije očekuje se poboljšanje prometne situacije na širem gravitacijskom području grada Zagreba uvođenjem novog autocestovnog koridora oko Zagreba, planiranim novim državnim, županijskim i lokalnim prometnicama u širem okruženju, prijelazom postojeće zagrebačke obilaznice u sustav gradskih prometnica, denivelacijom i proširenjem glavnih gradskih avenija, njihovom ekstenzijama prema istoku i zapadu, uvođenjem sjeverne tangente, te ostvarenjem novih gradskih cestovnih veza prema sjeveru i jugu s novim mostovima na Savi. U segmentu javnog prijevoza ostvaren je cilj povećanja udjela javnog gradskog i prigradskog prijevoza u ukupnom prometnom sustavu uvođenjem novog tračničkog transportnog podsustava. Uz današnje podsustave ZET-a (autobuse i tramvaje), prigradsko-gradsku željeznicu HŽ-a, pokazalo se opravdanim etapno uvođenje lakog metroa (sustav normalne širine kolosijeka s lakim voznim parkom) kao samostalno vođenog, deniveliranog koridora. Postupkom vrednovanja u studiji se utvrđuje prometna i ekonomska opravdanost izgradnje pojedinih segmenata prometne mreže, imajući u vidu integralni pristup prometnoj mreži šireg područja grada Zagreba, uz predloženu etapnost realizacije u razdobljima do 2013. god, do 2018. god i do 2030. godine. Tijekom analiza i istraživanja u ovoj studiji, ponuđena su slijedeća generalna prometno-tehnička rješenja u etapnoj realizaciji: A) Prometno-tehničko rješenje sadrži slijedeće akcije u etapnoj realizaciji:

1. Uvođenje južnog koridora autoceste i sjevernog koridora brze ceste za tranzitni cestovni promet 2. Zagrebačka obilaznica postaje gradska prometnica visokog učinka s uvođenjem novih čvorišta i

preseljenjem naplatnice Lučko 3. Izgradnja obilazne željezničke pruge za teretni promet, novog ranžirnog kolodvora i intermodalnog centra, te denivelacija željezničke pruge na pocručju grada

Page 25: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 24. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

4. Proširenje, denivelacija i ekstenzije (istok-zapad) postojećih gradskih avenija što uključuje i južni dio centralnog prstena

5. Izgradnja sjeverne tangente 6. Izgradnja gradskih prometnica sjever-jug s novim mostovima preko Save 7. Uvođenje lakog metroa u sustav javnog prijevoza uz modernizaciju prigradsko-gradske željeznice i sustava ZET-a(tramvaj, autobusi) 8. Planiranje parkirališnih, pješačkih i biciklističkih zona u sklopu sustava javnog prijevoza 9. Povezivanje zračne luke Pleso i planirane riječne luke Rugvica u sustav cestovnog i željezničkog prometa 10.Grad Zagreb mora uspostaviti i imati na optimalnoj razini razvijenu svoju lokalnu prometnu

infrastrukturu, razvijene sve oblike javnog gradskog prijevoza i razvijen sustav automatskog upravljanja prometom

Planirane faze etapne izgradnje: 2013. godina

• nova obilazna autocesta od budućeg čvora Luka, na A2, do budućeg čvora Horvati na A1 (HAC) • spoj postojećeg čvora Mlaka na D30, preko novog čvora Odra - Mlaka, na A11, sa budućim

aerodromskim kargom • spoj D30 sa budućim čvorom Mlaka, na zagrebačkoj obilaznici • spoj LC31153 i ŽC3109 • produžetak LC31157 kroz Veliku Goricu, te njen spoj sa D30 na jugoistoku, odnosno sa spojem

LC31153 i ŽC3109, na sjeverozapadu • Potez Stupnik - Velika Gorica (Čiče), preko Brezovice, Odranskog Obreža i Lukavca; predviđen

je i odvojak za Malu Mlaku, Odru i Hrašće • spoj budućeg čvora Čehi, na postojećoj zagrebačkoj obilaznici, sa prethodno navedenim

spojem Stupnik - Velika Gorica • spoj ŽC1046 i ŽC3112 • spoj ŽC1043 i LC10172 • spoj LC10172 i LC10167 • spoj čvor Zdenčina i ŽC3106 • spoj D1 i čvora Rakov Potok • spoj čvora Ježdovec i D1 uz obilazak Stupnika • prelaganje D1, te novi spoj između D225 i ŽC3062; zahvat obuhvaća i poboljšanje geometrije

na ŽC3062, te njezinu prekategorizaciju u državnu cestu, tj. D1 • brza cesta između budućeg čvora Novaki, na postojećoj zagrebačkoj obilaznici, i ŽC3063 • spoj Samobor - Brdovec • prelaganje ŽC3035 • prelaganje D225 (južna obilaznica Zaprešića) • spoj ŽC3007 i ŽC3030 preko budućeg čvora Bistra, na A2 (sjeverna obilaznica Zaprešića) • spoj novog čvora Pušća, na novoj obilaznoj autocesti, sa ŽC2195 • brza cesta od čvora Mokrice (Gubaševo) do čvora Hum Zabočki • prelaganje D1 od Zaboka do D205 • spoj D1 i čvora Oroslavje na novoj brzoj cesti Gubaševo - D29 • prelaganje D29 od Kašine do Zlatar Bistrice

• Izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana • Izgradnja novog tehničkog putničkog kolodvora na području Vukomerca uz TŽV Gredelj • Rekonstrukcija i modernizacija Zagreb Glavnog kolodvora (privremeno rješenje zbog ugradnje

novog sustava osiguranja)

• Izgradnja novih i modernizacija postojećih stajališta za gradski i prigradski promet uključujući i parkirališta za osobne automobile na rubnim područjima Grada Zagreba

• Izgradnja novih kapaciteta za održavanje prijevoznih sredstava na području Vukomerca (preseljenje Gredelja iz Trnja, TPK sa Borongaja)

• Izgradnja novog putničkog terminala u zračnoj luci Zagreb • Metro linija Črnomerec – Dubrava • Metro linija GK – Buzin • Izgradnja tramvajske pruge Rotor – Jadranska avenija – Blato, • Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska – Tratinska,

Gradski program: a) ceste visokog učinka:

• postojeća zagrebačka obilaznica o izgradnja novih čvorova (Novaki, Čehi, Klara, Jakuševec i Jelkovec) o ukidanje čvora Buzin

• Sjeverna tangenta o trasa od čvora Krvarić do čvora Bukovec o čvorovi sa spojnim cestama (vertikalama)

čvor Krvarić - Vrapče čvor Lukšići - Črnomerec čvor Okrugljak - Britanski trg čvor Bukovec - Remete - Avenija Gojka Šuška

• Ljubljanska - Zagrebačka - Slavonska avenija deniveliranje svih raskrižja i dogradnja na 3+3 traka cijelom dužinom

b) gradske avenije

• Nova horizontala na potezu čvor Novaki - Ulica grada Vukovara - čvor Jelkovec (dobivena spajanjem postojećih prometnica)

o Zagrebačka obilaznica (uključujući novi čvor Novaki) - Kovinska ulica o novi spoj Kovinske ulice sa Ulicom Antuna Šoljana o novi spoj A. Šoljana sa Zagrebačkom cestom o novi spoj Zagrebačke ceste sa Ulicom Matka Baštijana preko Vivodinske ulice o produžetak Ulice grada Vukovara preko Vukomerca, Trnave, Resničkog gaja i Jelkovca do autoceste A4

• Avenija Dubrovnik o produžetak na istok do Sajmišne ceste o denivelacija križanja sa avenijom Većeslava Holjevca o rekonstrukcija rotora u Remetincu

• Avenija Većeslava Holjevca o produžetak do novog čvora Klara na obilaznoj autocesti

• Ulica SR Njemačke o produžetak na sjever preko novog mosta Bundek do Ulice grada Vukovara

• Vatikanska ulica o novi spoj od Remetinca preko Podbrežja i Sloboštine sa postojećim dijelom Vatikanske ulice

• Potez Avenija Marina Držića - Sarajevska cesta o Sarajevska cesta: produžetak do novog čvora Jakuševec na zagrebačkoj obilaznici, kao i

rekonstrukcija postojećeg dijela, tj. dodatak još jednog kolnika c) glavne gradske ulice

• Produžetak Obalne ceste na sjever o denivelacija Obalne kroz Samoborsku cestu do Aleje grada Bologne

Page 26: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 25. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

• Potez čvor Borčec - Ulica Velimira Škorpika - Ljubljanska avenija • Potez čvor Krvarić - Vrapčanska ulica - čvor Čehi • Horvaćanska ulica - produžena Jarunska ulica - novi most na Savi • potez rotor Remetinec - čvor Čehi

o rekonstrukcija postojećeg stanja i produžetak Ulice dr. Luje Naletilića prema čvoru Čehi • Potez čvor Zaprešić - Aleja Bologne - Ilica - Vlaška ulica - Maksimirska ulica - Avenija Dubrava

- čvor Kraljevečki Novaki o Aleja Bologne:

-proširenje podvožnjaka na križanju sa Ulicom Velimira Škorpika -denivelacija križanja sa ulicom Medpotoki -rekonstrukcija deniveliranog raskrižja sa Vrapčanskom ulicom

o Avenija Dubrava -denivelacija križanja sa spojem Bistričke ulice i Ulice kneza Ljudevita Posavskog

• Ulica kneza Branimira o spoj između Držićeve ulice i Heinzelove ulice

• Ljudevita Posavskog o denivelacija križanja sa Slavonskom avenijom

d) nekategorizirane ulice

• Nova horizontala (dobivena spajanjem postojećih prometnica - MINI TGT) o novi spoj sa Vrančićevom ulicom preko Grmoščice, Kustošije, sjevernog dijela Črnomerca

• Vrapčanska putina o produžetak na istok novi spoj sa Tomislavovom ulicom o novi spoj sa Ulicom Silvija Strahimira Kranjčevića

• Ulica Ivane Brlić Mažuranić o popravljanje tlocrtnih elemenata od križanja sa ulicom Donje Vrapče do križanja sa ulicom

Oranice • Spoj ulice Blato sa Ulicom Radoslava Cimermana • Čulinečka cesta

o zahvati na proširenju i poboljšanju geometrije o denivelirano križanje sa Slavonskom avenijom

• Novi južni koridor autoceste o dionica između čvorova Luka - Šibice - Horvati

• Poboljšanja na postojećoj mreži (prednost na semaforima - automatizirano upravljanje

prometom (AUP)). U razdoblju do 2018. godine, pored navedenih projekata do 2013. godine, sadržani su i sljedeći značajniji projekti: 2018. godina

• nova južna autocestovna obilaznica grada Zagreba, dionica Horvati – Ivanić Grad (HAC), • Izgradnja novih čvorova na postojećoj zagrebačkoj obilaznici (Ježdovec, Mlaka i Šćitarjevo) • spoj D408 i ŽC3113 • spoj D408 i ŽC3041 • spoj ŽC3068 i ŽC3069 • spoj prethodno navedene prometnice (spoj ŽC3068 i ŽC3069) i D30 • spoj ŽC3113 i ŽC1036 • spoj prethodno navedene prometnice (spoj ŽC3113 i ŽC1036) i ŽC3069 • prelaganje ŽC3069 i spoj sa spojem ŽC3113 i ŽC1036 • prelaganje ŽC3041 i spoj sa spojem ŽC3113 i ŽC1036

• spoj prethodno navedene prometnice i ŽC3070 • prelaganje ŽC3119 • spoj ŽC3070 i ŽC3073 • spoj ŽC1046 sa novim čvorom Markuševec turopoljski, na budućoj obilaznoj autocesti • spoj budućeg čvora Sv. Klara, na postojećoj zagrebačkoj obilaznici, sa naseljem Donji Čehi • spoj novoplanirana prometnica koja spaja Stupnik i Veliku Goricu i D36 • spoj D36 i ŽC3056, preko Zdenčine • spoj ŽC2220 i naselja Borčec • spoj ŽC3036 sa novoplaniranim spojem ŽC3007 i ŽC3030 • spoj ŽC3007 i prethodno navedene prometnice • spoj ŽC2216 i čvora Oroslavje na BC Gubaševo - D29 • brza cesta Gubaševo - D29 od čvora Oroslavje do čvora Zlatar Bistrica • brza cesta čvor Mirkovec - čvor Komin • prelaganje D29 od čvora Zlatar Bistrica do naselja Radoboj • prelaganje D316 (obilazak Svetog Ivana Zeline) • brza cesta Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar do Bjelovara, te odvojak do Koprivnice • spoj luke Rugvica sa ŽC3070 • spoj ŽC3034 i ŽC3074 • spoj ŽC3074 i D43 (obilazak Kloštar Ivanića) • spoj ŽC3070 i čvora Rugvica

• Izgradnja nove dvokolosiječne pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac • Izgradnja intermodalnog logističkog centra na području južno od prijemne skupine Zagreb Ranžirnog

kolodvora • Izgradnja obilazne pruge Zaprešić-Horvati-Turopolje-Dugo Selo • Izgradnja Cargo centra uz zračnu luku • Dogradnja drugog kolosijeka uz postojeću prugu rasputnica Trešnjevka - Velika Gorica • Dogradnja drugog kolosijeka na dionici Sava rasp.-Velika Gorica • Dogradnja kolosijeka Glavni kolodvor - rasputnica Trešnjevka • Izgradnja nove obilazne pruge oko Velike Gorice (istočno) - Zračna luka Zagreb • Izgradnja pruge Glavni kolodvor-Autobusni kolodvor-Domovinski most-Zračna luka • Izdizanje pruge Heinzelova-Zapadni kolodvor i rasputnica Trešnjevka-Savski most • Dogradnja dva kolosijeka od rasputnice Trešnjevka do Savskog mosta • Dogradnja drugog kolosijeka rasputnica Delta-Horvati • Izgradnja nove dvokolosiječne pruge uz postojeću prugu Savski Marof-Zaprešić-Glavni kolodvor-Dugo

Selo (prva faza) • Rekonstrukcija Zagreb Glavnog i Zagreb Zapadnog kolodvora prema konačno usvojenoj varijanti • Izgradnja Savskog mosta (dvokolosiječni) • Izgradnja novog ranžirnog kolodvora uz južnu obilaznu prugu na području Turopolja • Metro linija Črnomerec – Škorpikova • Metro linija Dubrava - Dubec • Proširenje pješačkih zona, • Izgradnja biciklističkih staza i • Izgradnja javnih garaža.

Gradski program: a) ceste visokog učinka

• Sjeverna tangenta o trasa od čvora Borčec do čvora Krvarić i od čvora Bukovec do čvora Granešina

Page 27: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 26. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

o čvorovi sa spojnim cestama (vertikalama) • čvor Borčec - Gajnice • čvor Granešina - Dubrava

b) gradske avenije • Nova horizontala na potezu čvor Novaki - Ulica grada Vukovara - čvor Jelkovec (dobivena

spajanjem postojećih prometnica) o ulica Antuna Šoljana - rekonstrukcija (dodavanje drugog kolnika) i denivelacija sa ulicom

Medpotoki o novi spoj Baštijanove sa Brloškom ulicom, Kostelskom, Krapinskom do Ulice grada Vukovara o produžetak, na istok, do spojne ceste Dugo Selo - čvor Rugvica o denivelacija raskrižja Savska-Vukovarska, Vukovarska-ulica SR Njemačke, Vukovarska-Avenija

Marina Držića, Vukovarska-Heinzelova • Avenija Većeslava Holjevca

o rekonstrukcija postojeće trase južno od Islandske ulice (dodavanje drugog kolnika) o denivelacija sa Vatikanskom ulicom

• Vatikanska ulica o novi spoj od čvora Ježdovec do ulice Blato o spoj ulica Blato-dr. L. Naletilića o novi spoj od Sarajevske (novim mostom preko Save), Savice i Stare loze do Radničke ulice o denivelacije križanja sa Ulicom Medpotoki, Vrapčanskom ulicom, Jadranskom avenijom,

Sajmišnom cestom i Radničkom cestom • Potez Savska - Šarengradska

o spoj Jadranski most - Ulica Florijana Andrašeca - Brozova ulica - Ulica fra Andrije Kačića Miošića - Britanski trg

o denivelacija križanja sa Slavonskom avenijom c) glavne gradske ulice

• Ulica Medpotoki o novi spoj sa Jadranskom avenijom preko Savske Opatovine i novog mosta na Savi o izvedba deniveliranih križanja sa produženom Ulicom Antuna Šoljana, rekonstrukcija

postojećeg deniveliranog križanja sa Ljubljanskom avenijom, denivelacija sa produženom Jarunskom ulicom, produženom Vatikanskom ulicom, produženom Vrapčanskom ulicom i sa Jadranskom avenijom

• Potez čvor Krvarić - Vrapčanska ulica - čvor Čehi o Vrapčanska ulica - Ulica Oranice - Zagrebačka cesta - Zagrebačka avenija o novi spoj Vatikanska ulica - produžena ulica Medpotoki - Jadranska avenija - Botinec o predviđena je rekonstrukcija postojećeg deniveliranog raskrižja sa Alejom Bologne (Ilicom),

te nova denivelirana križanja sa Zagrebačkom avenijom, produženom Vatikanskom ulicom, produženom ulicom Medpotoki i Jadranskom avenijom

• Potez Zagrebačka cesta - Petrovaradinska ulica o rekonstrukcija Zagrebačke ceste o denivelacija križanja Zagrebačke ceste sa Zagrebačkom avenijom

• Potez čvor Lukšići - Ulica Črnomerec - Jadranska avenija o novi spoj od čvora Lukšići (sjeverna tangenta) preko Prevoja sa ulicom sv. Duh i dalje ulicom

sv. Duh do Ilice • Selska cesta

o spoj sa ulicom Šestinski dol • potez čvor Okrugljak - Draškovićeva ulica

o produžetak Draškovićeve do Slavonske avenije o predviđene su denivelacije ispod Glavnog kolodvora i sa Slavonskom avenijom

• Potez Heinzelova ulica - Radnička cesta - čvor Kosnica

o Heinzelova ulica: deniveliranje raskrižja sa Ulicom grada Vukovara o Radnička cesta: deniveliranje raskrižja sa Ulicom grada Vukovara o rekonstrukcija Radničke ceste (dogradnja još jednog kolnika)

• spoj čvor Markovo polje (sjeverna tangenta) - Ulica kneza Ljudevita Posavskog - čvor Šćitarjevo o produžetak spoja na jug preko Save (novi most) do novog čvora Šćitarjevo

• Nova vertikala (potez Varaždinska cesta - Avenija Dubrava - Slavonska avenija - Radnička cesta - čvor Mlaka)

o spoj Varaždinske ceste i avenije Dubrava (obilaznica Brestja) • potez Ilica - Jukićeva - Branimirova ulica:

o spoj Ilice i Branimirove - odvajanje iz Ilice kod Gmajnja - novi spoj sa Gradišćanskom ulicom preko Ježićeve ulice – Gradišćanska ulica - novi spoj sa Fonovom ulicom – Fonova ulica – Hanuševa ulica – Jagićeva ulica - Jukićeva ulica - novi podzemni spoj Jukićeve ulice i Branimirove ulice sa stražnje strane Botaničkog vrta i ispred Glavnog kolodvora

o pretvaranje postojećeg podvožnjaka na Zagrebačkoj cesti u denivelirano raskrižje o Ulica kneza Branimira: denivelacija ispod Glavnog kolodvora i spoj sa Savskom cestom

• Potez Selska - Prisavlje - Koledovčina - grada Gospića - Bliznečka ulica: o novi spoj ulica Knežija i Prisavlje - postojeće Prisavlje - Ulica Dane Duića - Ulica I. gardijske

brigade „Tigrovi“ - Koledovčina o Bliznečka ulica: nova ulica na pravcu Mandlova - Ulica grada Vukovara o denivelacija nove ulice sa Ulicom kneza Branimira o Ulica grada Gospića: zahvati na proširenju koridora o Ulica Koledovčina: zahvati na proširenju koridora i izmještanju trase, produženje do produženog

Prisavlja o denivelacija križanja Koledovčine sa Radničkom cestom o denivelacija Prisavlja sa avenijom Marina Držića o Jadranska avenija o izgradnja novih deniveliranih raskrižja sa ulicom Medpotoki, Vrapčanskom ulicom i produženom

Vatikanskom ulicom • Sajmišna cesta

o produžetak, uz Savu do Domovinskog mosta o denivelacija raskrižja sa produženom Vatikanskom ulicom

d) nekategorizirane ulice

• Nova horizontala (dobivena spajanjem postojećih prometnica - MINI tangenta) o rekonstrukcija dijela Karažnik – Bolnička ulica o spoj Črnomerec - Zelengaj i Tuškanac – Vrančićeva ulica o novi spoj Vranićeve sa Bijeničkom ulicom preko Zmajevca – Bijeničke o novi spoj Požarinje - Gornji Bukovac – Svetošimunska ulica - Avenija Gojka Šuška

• Oporovečka ulica o produžetak do Novog Brestja

• Vrapčanska putina o novi spoj Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića i Koturaške ulice

• Ulica Ivane Brlić Mažuranić o ekstenzija do produžene ulice Medpotoki

• Ulica Vilima Korajca- ekstenzija do produžene Gospodske ulice • Ulica Jankomir - ekstenzija do Obalne ceste • Ulica Ivana Matetića Ronjgova

o ekstenzija na zapad do produžene ulice Medpotoki • Jarunska ulica

o produžetak Jarunske do spoja sa ulicom Medpotoki o denivelacija križanja sa ulicom Medpotoki

• Spoj Ježdovec (obilazna autocesta) - Rakov Potok

Page 28: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 27. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

o spoj čvora Ježdovec i Gornjostupničke ulice o prelaganje D1 (obilazak Stupnika)

• Ulica Radoslava Cimermana o produžetak ulice preko novog mosta na Savi - Cvjetna cesta - priključak na Slavonsku aveniju

• Ulica Trnsko o izmiještanje trase i spoj na produženu Vatikansku ulicu

• Čulinečka cesta o produžetak na jug preko Struge do Radničke ceste o denivelacija križanja sa Branimirovom ulicom i Radničkom cestom

• spoj čvor Popovec (A3) - čvor Rugvica (A3) o izgradnja spoja Dugo Selo - čvor Rugvica

Na kraju planskog razdoblja do 2030. godine, pored navedenih infrastrukturnih projekata u 2013. i 2018. godini, planirana je još i izgradnja sljedećih značajnijih projekata: 2030. godina

• nova južna autocestovna obilaznica grada Zagreba, dionica Ivanić Grad - Sveta Helena (HAC), • spoj ŽC3074 sa budućim čvorom Prečec • spoj ŽC3076 i ŽC1022 • • Izgradnja nove dvolokosiječne pruge Zaprešić-Zagreb gl. kol. - Dugo Selo uz postojeću

dvokolosiječnu prugu (nastavak na prvu fazu) Gradski program: a) ceste visokog učinka

• Sjeverna tangenta o trasa od čvora Zaprešić do čvora Borčec i od čvora Granešina do čvora Popovec o čvorovi sa spojnim cestama (vertikalama)

• čvor Zaprešić • čvor Novoselec Granešinski • čvor Markovo polje - Sesvete • čvor Popovec

b) gradske avenije

• Vatikanska ulica o denivelirana križanja sa: produženom Petrovaradinskom ulicom, Ulicom SR Njemačke, i

novom vertikalom između Dubrave i novog čvora Mlaka na zagrebačkoj obilaznici • Ulica SR Njemačke

o produžetak od Ulice grada Vukovara do Ulice kneza Branimira o denivelacija križanja Ulice SR Njemačke sa Vatikanskom ulicom

c) glavne gradske ulice

• Potez Zagrebačka cesta - Petrovaradinska ulica o Rekonstrukcija postojećeg dijela trase Petrovaradinske i produžetak, preko novog mosta na

Savi, do produžene Vatikanske ulice • Potez čvor Lukšići - Ulica Črnomerec - Jadranska avenija

o novi spoj preko Kustošije i natkrivenog potoka Črnomerec, sa Fallerovim šetalištem o Fallerovo šetalište - novi spoj istočno od Jarunskog jezera, sa Jadranskom avenijom o predviđena su denivelirana raskrižja sa novim spojem Ilice i Branimirove ulice, Zagrebačkom

avenijom i Jadranskom avenijom • Potez Heinzelova ulica - Radnička cesta - čvor Kosnica

o denivelacija s novom vertikalom na pravcu Dubrava - novi čvor Mlaka na zagrebačkoj obilaznici • Nova vertikala (potez Varaždinska cesta - Avenija Dubrava - Slavonska avenija - Radnička cesta -

čvor Mlaka) o trasa na potezu Avenija Dubrava (Retkovec) - Resnički Gaj - Kozari Bok - Kozari Put - Stara Loza -

Petruševec - novi most na Savi - novi čvor Mlaka na zagrebačkoj obilaznici o denivelirana križanja sa Ulicom kneza Branimira, Slavonskom avenijom, Radničkom cestom,

produženom Vatikanskom ulicom i produženom Sajmišnom cestom • čvor Markovo polje - Ulica kneza Ljudevita Posavskog - čvor Šćitarjevo:

o spoj Markovo polje -Bistrička ulica - Ulica kneza Ljudevita Posavskog • Potez čvor Zaprešić - Aleja Bologne - Ilica - Vlaška ulica - Maksimirska ulica - Avenija Dubrava - čvor

Kraljevečki Novaki: o Aleja Bologne: denivelacija križanja sa Gospodskom ulicom, kao varijantom ulice Medpotoki

• potez Ilica - Jukićeva - Branimirova ulica: o spoj Ilice i Branimirove: predviđena je denivelacija križanja sa budućom ulicom Črnomerec o Ulica kneza Branimira: predviđena su denivelirana raskrižja sa Vinodolskom ulicom i novom

vertikalom na pravcu Dubrava - novi čvor Mlaka • Sajmišna cesta

o ekstenzija do produžene Ulice kneza Ljudevita Posavskog o denivelacija križanja s novom vertikalom između Dubrave i novog čvora Mlaka i s Radničkom

cestom • Jadranska avenija

o izgradnja novog deniveliranog raskrižja sa ulicom Črnomerec d) nekategorizirane ulice

• Produžetak ulice Struge I o spoj ulica Koledovčina - ulica Struge I - produžena Ulica kneza Ljudevita Posavskog (radovi na

proširenju ulice i poboljšanju geometrije) • Priobalna cesta

o produžetak od ul. R. Cimermana do Avenije Većeslava Holjevca (uz savski nasip) o nastavak iza jezera Bundek do spoja sa Sajmišnom cestom

• Spojne ceste tunela Medvednica o uređenje spoja Dolje - Gračani - Mihaljevac o spoj Bliznec - Bukovac

• Gospodska ulica o produžetak do Ulice hrvatskih branitelja o novi spoj sa deniveliranim raskrižjem na Ljubljanskoj aveniji (kod City Centera One) o denivelacija križanja sa Alejom Bologne i Samoborskom cestom

• Ulica Vilima Korajca- ekstenzija do produžene Gospodske ulice • Sveučilišna aleja

o produžetak preko novog mosta na Savi (uključivo most) do avenije Većeslava Holjevca (potrebno eventualno dislociranje Velesajma)

• Ulica Klin - produžetak na sjeveroistok do produžene Oporovečke ulice • Vinodolska ulica - produžetak do Ulice kneza Branimira • Metro prsten, • Metro linija Avenija Dubrovnik – Dolje • Metro linija Dolje – Stubičke toplice • Metro linija Buzin - Mlaka • Izgradnja tramvajske pruge Sarajevska – Avenija Dubrovnik, • Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska - Vrapčanska - Jadranska, • Izgradnja riječne luke Rugvica, • Proširenje pješačkih zona,

Page 29: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 28. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

• Izgradnja biciklističkih staza i • Izgradnja javnih garaža.

Ukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture za javni i individualni promet šireg područja grada Zagreba iznose 43938 milijuna kuna (6019 milijuna eura), odnosno po fazama:

• 2013. godine 4352 milijuna kuna, odnosno 596,2 milijuna eura, • 2018. godine 21674 milijuna kuna, odnosno 2969 milijuna eura, • 2030. godine 17912 milijuna kuna, odnosno 2454 milijuna eura.

B) U okviru prostorno-planske domene potrebno je težiti ostvarenju slijedećih preporuka:

Grad Zagreb treba razvijati kao metropolitansko područje, koje je, za potrebe ove studije, definirano teritorijem Grada Zagreba i dvije županije koje tvore prsten oko teritorija Grada Zagreba: Zagrebačkom i Krapinsko-Zagorskom županijom. S obzirom da će razvoj prometnih mreža (pogotovo željezničke) rezultirati daljnjom integracijom, tj. vremenskim sažimanjem hrvatskog prostora, za očekivati je da će gravitacijsko područje grada Zagreba narasti.

Javni gradski prostori su nosioci gradskog identiteta i obilježja urbanosti grada, te je u tom smislu izrada standarda za projektiranje javnih gradskih prostora temeljni materijal za osiguravanje kvalitetne oblikovno estetske vrijednosti grada. U planerskom procesu je potrebno postaviti jasan odnos i kontinuirano praćenje zona razvoja (kao generatora prometa tj. kretanja ljudi i roba), te infrastrukturnih mreža uključujući sve vrste prometnih mreža u razmatranom prostoru metropolitanskog područja grada Zagreba. Da bi se što bolje uklopio u europsku prometnu mrežu, na raskrižju čijih koridora leži, Grad Zagreb mora imati, na optimalnoj razini, razvijenu svoju lokalnu prometnu infrastrukturu, razvijene sve oblike javnog gradskog prijevoza i razvijen sustav automatskog upravljanja prometom. C) U okviru potrebnih temeljnih podataka svakom prometno-prostornom planiranju treba prihvatiti slijedeću metodologiju:

Statistički podaci trebaju biti temelj prostornog i urbanističkog planiranja. Razvojem informatičke tehnologije važnost kvalitetne pripreme statističkih podataka za prostorno-prometno i urbanističko planiranje postaje sve veća, budući da su statističke baze podataka osnova za valorizaciju raznih prostornih zahvata pomoću različitih GIS aplikacija. Statistički podaci koje prikuplja Državni zavod za statistiku, priređeni su na teritorijalne jedinice naselja (svaka administrativna općina/grad se sastoji od više naselja). Takva teritorijalizacija statističkih podataka zadovoljava potrebe prostornog (regionalnog) planiranja, no kod pokušaja primjene na urbanističko planiranje pojavljuju se problemi. Iskustvo rada na Prostorno-prometnoj studiji cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba, upućuje na zaključak da je potrebno ustanoviti sustav baza podataka kojima bi se kontinuirano dokumentiralo stanje u urbanom prostoru. Na primjeru obuhvata prometne studije cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba koji čine Grad Zagreb, Zagrebačka županija, te Krapinsko—zagorska županija, jasno su uočljivi problemi pri pokušaju primjene statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku na urbanističko planiranje, jer su statistički podaci priređeni na teritorijalne jedinice naselja (svaka administrativna općina/grad se sastoji od više naselja). Zaključno se može konstatirati da bi za potrebe prostorno-prometne analize šireg područja grada Zagreba odgovarajuća razlučivost podataka bila na razini popisnih ili barem statističkih krugova. To je razmjerno jednostavan posao, koji ne zahtijeva prevelika ulaganja.

D) Izrada i održavanje GIS registra izvora relevantnih baza podataka o karakteristikama prostora, postojećem stanju, planskom stanju i događajima u prostoru.

U tom smislu je potrebno razvijati norme za GIS podatke kojima bi se omogućilo brzo kombiniranje podataka iz različitih izvora. E) Stanje prometne mreže metropolitanskog područja grada Zagreba potrebno je kontinuirano i sustavno pratiti na bazi neophodnih prometnih istraživanja: brojenje prometa, katastra prometne mreže, i kvalitetnih statističkih podataka. Brojenje prometa treba obavljati na temelju uspostavljenog sustava stalnog brojenja prometa (pješaka, putnika i vozila) npr. po uzoru na brojenje prometa na državnim cestama RH. Ovakvi podaci su neophodni za bilo kakvu prometnu analizu, i ovo istraživanje je prioritetno. Katastar mreže (inventarizacija) ili baza cestovnih podataka treba sadržavati podatke o prometnicama i drugim prometnim površinama kao što su garaže i parkirališta. Podaci se odnose na duljinu, širinu, broj prometnih trakova, uzdužni i poprečni nagib, horizontalnu zakrivljenost, semafore i njihov rad, stanje kolnika, broj parkirališnih mjesta itd. Statistički podaci za prometno planiranje moraju biti dostupni za svaku prometnu zonu odnosno statistički ili popisni krug. To su podaci o broju stanovnika, broj zaposlenih i nezaposlenih osoba, broj studenata, đaka i umirovljenika, broj registriranih vozila. Nadalje potrebno je imati podatke o broju radnih mjesta, đačkih ili studentskih klupa, površini trgovačkog prostora, te podatke o kulturnim i rekreacijskim površinama i sl. Sve navedene podatke potrebno je ažurirati na godišnjoj razini. F) Svako buduće poboljšanje prometne mreže ili razrada mogućeg tehničkog rješenja treba se bazirati na prometnom modelu. G) Planirano poboljšanje prometne mreže treba poduprijeti ekonomskom ocjenom opravdanosti. H) Obzirom na značaj Grada Zagreba, poboljšanje prometa u samom gradu moguće je ostvariti nekim administrativnim mjerama: Moguće je npr. ograničiti kretanje teškim vozilima na razini gradskih prometnica visokog učinka, uz zabranu ulaska u grad, razmotriti mogućnost dislociranja nekih državnih i gradskih službi i institucija izvan samog središta grada budući da one generiraju brojna dnevna putovanja i sl. , planiranje rekreacijskih centara na više lokacija u gradu.

Page 30: Prostorno Prometna Studija Zagreba

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA

lipanj 2008. str. 29. IGH - GF - AF - FPZ - IPV - ŽPD SAŽETAK

Izvori: 1. Povećanje kapaciteta autocestovnog čvorišta Zagreb, prostorno-tehnička studija

područja, Institut građevinarstva Hrvatske, 2007 2. Povećanje kapaciteta autocestovnog čvorišta Zagreb, prometna studija područja,

Institut građevinarstva Hrvatske, 2007 3. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja

grada Zagreba - javni promet, Građevinski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2008 4. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja

grada Zagreba - urbanističko prostorna rješenja, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2008

5. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba - podzemno-nadzemni tračnički sustav, Fakultet prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu, 2008

6. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba - željeznički prometni sustav, Institut prometa i veza, 2008

7. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba - željeznički prometni sustav, Željezničko projektno društvo, 2008

8. Studija provedivosti investicijskog projekta pruge visoke učinkovitosti državna granica - Botovo- Zagreb-Rijeka, Institut građevinarstva Hrvatske, Željezničko projektno društvo, Institut prometa i veza, 2008

9. Urbanističko-prometna studija sjeverne tangente, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Institut građevinarstva Hrvatske, 2006

10. Studija izvodljivosti i opravdanosti cestovnog tunela kroz Medvednicu i pratećih objekata, Građevinski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2006

11. MVA, Prometna studija grada Zagreba, 1999 12. Program realizacije podzemno-nadzemnog tračničkog sustava u Gradu Zagrebu,

Fakultet prometnih znanosti i Neuron, Zagreb, 2006 13. Generalni urbanistički plan grada Zagreba, 2007 14. Prostorni planovi županija, općina i gradova u području obuhvata