PROSTORNI PLAN UREĐ - PGZ...Prednosti Grada Kastva, u odnosu na druge dijelove Županije, su blizina Grada Rijeke kao županijskog centra, s jedne strane, te izrazita očuvanost prostora

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KASTVA OBRAZLOŽENJE

STUDIO REMIK, d.o.o. RIJEKA, srpanj 2003. . 2

Naručitelj : PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KASTAV Naziv Plana : PROSTORNI PLAN UREĐENJA G R A D A KASTVA Za Grad Kastav : Gradonačelnik : Sonja Brozović-Cuculić, dipl.oec. Stručni suradnik : Dean Jurčić, ing.građ. Lenko Srdoč, ing.građ. Izvršitelj : “STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka El. broj: 14/2000 Koordinator plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi Plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh. Ines Cimaš, dipl.ing.arh. Jadranka Mikuličić, dipl.ing.građ. Lili Bračun, dipl.ing.arh. Daniel Dragović, građ.teh. Dunja Serdinšek, dipl. oecc. Prof. dr. sc. Čedomir Benac, dipl.ing.geol. Mr. Boris Pleše, dipl.ing.šum. : Prof.dr.sc. Matko Bogunović, dipl.ing.agr. Dragutin Gecan, el.teh. Milan Mataija, el.teh. Maja Žuvela, dipl.ing.el. Damir Požgaj, dipl.ing.str. Mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ.



SADRŽAJ PLANA A. TEKSTUALNI DIO I OBRAZLOŽENJE .................................................................................................................................................. 6 1. POLAZIŠTA ......................................................................................................................................................... 7

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Kastva u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske.............................................................................................................................. 7

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru........................................................................................................ 9 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ............................................................................................... 44 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja ........................................................ 44 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja ................................................................................. 46

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ........................................................................................... 48 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja........................................................................................... 48

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .................................................. 49 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora.................................................................................................. 50 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša..................................................................... 51

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ............................................................................................... 51 2.2.1. Demografski razvoj .............................................................................................................................. 52 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture..................................................................................................... 52 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ......................................................... 54 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina............................. 55

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada............................................................................... 56 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora................................................................................................ 56 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina........................................................................................... 57 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ................................................................... 58

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA .................................................................................................................. 60 3.1. Prikaz prostornog razvoja Grada Kastva u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ........... 60 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina................................................................... 60

3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja .......................................................................... 61 3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja................................................................. 63 3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina............................................................................... 65

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti................................................................................................ 66 3.3.1. Koncepcija razvoja gospodarstva......................................................................................................... 66 3.3.2. Koncepcija razvoja društvenih djelatnosti............................................................................................. 72 3.3.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru .............................................................................. 76

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora................................................................................................ 77 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline ......................................... 86

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ................................................................................................................... 87 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav............................................................................................................. 87 3.5.2. Energetski sustav................................................................................................................................. 90 3.5.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................................................... 92

3.6. Postupanje s otpadom ................................................................................................................................ 93 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš................................................................................................. 93

3.7.1. Zaštita tla ............................................................................................................................................. 93 3.7.2. Zaštita zraka ........................................................................................................................................ 94 3.7.3. Zaštita voda ......................................................................................................................................... 94 3.7.4. Zaštita od buke..................................................................................................................................... 95 3.7.5. Mjere posebne zaštite .......................................................................................................................... 95

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE........................................................................................................................... 98 0. OPĆE ODREDBE .............................................................................................................................................. 99 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KASTVA................................ 102 2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ................................................................................................................... 103

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju............................................................................................. 104 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku................................................................................... 104 2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju.................................................................... 104

2.2. Građevinska područja naselja ................................................................................................................... 105 2.2.1. STAMBENE GRAĐEVINE ................................................................................................................. 107 2.2.2. STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE............................................................................................ 109 2.2.3. POSLOVNE GRAĐEVINE ................................................................................................................. 110 2.2.4. SPORTSKO-REKREATIVNE GRAĐEVINE....................................................................................... 110 2.2.5. POLJOPRIVREDNE GRAĐEVINE .................................................................................................... 111



2.2.6. POMOĆNE GRAĐEVINE .................................................................................................................. 112 2.2.7. INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE.................................................................................................. 112 2.2.8. GRAĐEVINE ZA GARAŽE I PARKIRALIŠTA.................................................................................... 113 2.2.9. OSTALE GRAĐEVINE (KIOSCI, NADSTREŠNICE, REKLAMNI PANOI) ......................................... 114

2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja......................................................................... 115 2.3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE ................................... 115 2.3.2. GRADNJA GRAĐEVINA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA........................................................ 117

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI................................................................................ 119 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ..................................................................................... 119 5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA....................................................................................................................... 120

5.1. Sustav prometa......................................................................................................................................... 121 5.1.1. CESTOVNI PROMET ........................................................................................................................ 121

5.2. Sustav veza .............................................................................................................................................. 123 5.2.1. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA ........................................................................................................ 123

5.3. Sustav energetike ..................................................................................................................................... 124 5.3.1. ELEKTROENERGETIKA ................................................................................................................... 124 5.3.2. PLINOOPSKRBA............................................................................................................................... 125

5.4. Sustav vodopskrbe i odvodnje .................................................................................................................. 126 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA127

6.1. Zaštita krajobraza ..................................................................................................................................... 127 6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti ....................................................................................................................... 127 6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina ............................................................................................................. 127

7. POSTUPANJE S OTPADOM .......................................................................................................................... 129 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................................. 129

8.1. Zaštita tla .................................................................................................................................................. 130 8.2. Zaštita zraka ............................................................................................................................................. 130 8.3. Zaštita voda .............................................................................................................................................. 130 8.4. Zaštita od buke ......................................................................................................................................... 131 8.5. Mjere posebne zaštite ............................................................................................................................... 131

8.5.1. SKLANJANJE LJUDI ......................................................................................................................... 131 8.5.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA .................................................................................................................... 131 8.5.3. ZAŠTITA OD POTRESA.................................................................................................................... 132 8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA ...................................................................................................................... 132

9. MJERE PROVEDBE PLANA ........................................................................................................................... 133 9.1. Obveza izrade prostornih planova............................................................................................................. 133 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera............................................................................................... 134 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni...................................................... 134

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 136 B. GRAFIČKI DIO 137 1a KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Površine za razvoj i uređenje 1:25 000 1b KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Pošta i telekomunikacije 1:25 000 2a INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Energetski sustav 1:25 000 2b INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Vodnogospodarski sustav 1:25 000 3a UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 3b UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja posebnih ograničenja u korištenju i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25 000

3c UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA Područja posebnih ograničenja u korištenju – tlo, razgraničenje

osjetljivosti prostora 1:25 000 3d UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25 000 4-1 do 4-4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5 000



A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE



I OBRAZLOŽENJE



1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Kastva u odnosu na

prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

Područje Grada Kastva nalazi se u sjeverozapadnom dijelu priobalnog prostora Primorsko-goranske županije. Do donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) i Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92, 58/93) područje Grada Kastva bilo je u sastavu Općine Rijeka.

Geografski gledano, Grad Kastav se nalazi na razmeđi sjeveroistočnog dijela istarskog poluotoka i kopna, u obalnom zaleđu najsjevernijeg dijela Riječkog zaljeva (Preluka). Južna granica Grada Kastva je udaljena cca. 800-1000m od morske linije.

Osobito je istaknut geografski položaj povijesne jezgre centralnog naselja, grada Kastva, koji je smješten na brdu 377m nadmorske visine, te je zahvaljujući svom položaju koji dominira Kvarnerskim zaljevom i čitavim područjem kastavštine imao posebno značenje u povjesti. Naime, ovakav položaj omogućavao je nadzor nad kopnenim putevima od mora prema unutrašnjosti, te obalni put sjeverozapad-jugoistok.

Ovaj posljednji prometni pravac aktualan je i danas, odnosno kroz područje Grada Kastva prolazi jedan od dva primarna međunarodna vezna pravca na prostoru Županije koji su presudni za integriranje Republike Hrvatske u europski gospodarsko-prometni sustav: Jadranski obalni pravac povezuje alpsko područje preko Postojnskih vrata s Jadranom i Bliskim istokom. Na nacionalnoj razini ovaj pravac povezuje sjevernojadransku i južnu Hrvatsku.

Grad Kastav graniči s Općinom Klana na sjeveru, Općinom Matulji na zapadu, Gradom Rijeka na jugu, te Općinom Viškovo na istoku (svi u sastavu mikroregije Priobalje).

Prema podjeli Županije na funkcionalne cjeline koja je dana u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, Grad Kastav nalazi se u sastavu mikroregije priobalje i prostorne cjeline P1b Rijeka-prsten. Mikroregija Priobalje obuhvaća područje uz more od istočne do zapadne granice Županije i sjeverni dio otoka Krka. Ovo područje danas, kao i u perspektivi, predstavlja težište razvitka Županije. U veznom smislu priobalje ima funkciju integriranja Podunavlja s Jadranom i srednjoeuropskog područja s jugoistočnom Europom (dva primarna vezna pravca). Istovremeno se ovo područje susreće s nizom problema: oskudnost prostora obzirom na postojeći i očekivani dinamičan razvitak naselja (u ovom području živi 70% stanovništva Županije), te opasnosti za okolinu koje su rezultat spomenute kolizije prostora i razvitka. Dakle, od velikog značaja za Državu i Županiju je razvitak ovog područja koji treba prvenstveno promatrati kroz razvoj infrastrukture, usmjeravanje investicija prema drugim područjima kako bi se smanjio pritisak na Priobalje, te zaštitu okoliša, posebno zraka i mora.

U užem obalnom pojasu između Kraljevice i Opatije formirana je kontinuirana urbana zona koja čini gospodarsku i funkcionalnu cjelinu, a koja uključuje i južni dio područja Grada Kastva. Ta struktura formira metropolitansko područje prevelike koncentracije ljudi i kapitala u odnosu na ostatak Županije.

Demografska struktura Priobalja je neujednačena, pokazatelji starenja govore o razvoju regresivnog modela stanovništva. Vrlo je malo područja, među kojima je i Grad Kastav koji imaju kvalitete progresivnog pučanstva: uravnoteženu dobnu strukturu, pozitivni migracijski saldo i pozitivni prirodni prirast.

Područje Grada Kastva zauzima površinu od 11.40km2 ili 1140.00ha (0.32% kopnene površine i 0.14% ukupne površine Županije). Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Grada Kastva je živjelo 5 995 stanovnika, odnosno 1.86% stanovništva Županije. Iz navedenog slijedi da je gustoća naseljenosti, početkom devedesetih godina, iznosila 525.88 st/ km2 , dok je prosjek Županije u isto vrijeme bio 90 st/km2.



Obzirom na pojačano kretanje stanovništva nakon 1991. godine, kao posljedice ratnih zbivanja, te na pripojenje nekih naselja gradu, relevantna je evidencija broja stanovnika lokalne uprave iz 1998. godine. Prema njoj u Gradu Kastvu je 1998. godine bilo 8641 stanovnika.

Prednosti Grada Kastva, u odnosu na druge dijelove Županije, su blizina Grada Rijeke kao županijskog centra, s jedne strane, te izrazita očuvanost prostora kako u smislu devastirajuće izgradnje, tako i u ekološkom smislu. Naime, zahvaljujući politici u prošlosti koja je koncentrirala izgradnju i industriju na istočnom dijelu bivše Općine Rijeka, te tradiciji izgradnje obiteljskih kuća s primjerenim okućnicama na području kastavštine, prostor Grada Kastva, iako dobrim dijelom izgrađen, posve je primjeren mjerilu čovjeka. Kada dodamo činjenicu da je okoliš izvrsno očuvan (npr. zrak prve kategorije), nije teško zaključiti zašto je područje Grada Kastva sve atraktivnije za stanovanje.

Povijest grada Kastva Osebujan geografski položaj priskrbio je Gradu Kastvu posebno značenje u povijesti. Arheološki podaci pokazuju da je na prostoru Kastavštine čovjek obitavao od paleolita. Prethistorijska gradina na mjestu grada Kastva datira (prema nekim izvorima) iz XI st. pr.n.e. U vrtači Mišinac, podno istočnih bedema Kastva, otkrivena je kasnolatenska nekropola koja datira iz 3.st.pr.n.e. Također postoje arheološka nalazišta (dva zdenca s natpisima) za koje J.W.Valvasor u knjizi “Slava vojvodine Kranjske” tvrdi da su iz grčkog razdoblja. Zanimljivo je da se u rimskim itinererima nigdje ne spominje ime Kastva, iako je naselje sigurno bilo nastanjeno, a u blizini je prolazila cesta. Od 400. do 900.godine n.e, u vrijeme seobe naroda Kastav su doticali pohodi Vizigota, Huna i Ostrogota koji su se usmjeravali preko Učke u Istru. Pretpostavlja se da je Kastav imao značajnu ulogu i u periodu od 7. da 11.stoljeća u doba hrvatske države, te je moguće da je reinfortifikacija kastavskih utvrda upravo iz tog razdoblja. Prvi sigurni podaci o postojanju Kastva potječu iz ranog srednjeg vijeka kada je Kastav pripadao puljskim biskupima (od 875.godine). U 12.st. grofovi devinski postaju najjači vazali akvilejskog patrijaha, te vladaju Kastvom od 1139.godine. Kastav postaje gospoštija (Signoria di Castua) - zajednička administrativno-politička cjelina koja obuhvaća Kastav, Veprinac i Mošćenice. 1399.godine obitelj Walsee oporučno preuzima posjed devinskih grofova. Iz 1400.godine datira “urbar”, glagoljični popis zatečenih obveza stanovništva prema vlasteli. Početkom 15.st.počinje period jačanja kastavske komune, kada Kastav dobiva pravni status grada, a građani statutom dobivaju privilegije biranja sudaca, općinskog vijeća i sl. U ovom periodu Kastav je oblikovan kao zasebna urbana srednjovjekovna cjelina. 1466.godine posljednji Walsee ostavlja oporučno Kastavštinu Habsburgovcima koji je priključuju vojvodini Kranjskoj. Od tog vremena Kastavština neprekidno mijenja vlasnike koji rijetko prebivaju u Kastvu, već umjesto njih, posjedom upravljaju kapetani. 1625.godine Ferdinand Habsburški potvrđuje donaciju Kastavske gospoštije kolegiju isusovačkog reda iz Judenburga. Isusovci sa sjedištem u Rijeci vladaju ovim područjem do ukinuća reda 1773.godine. 1773.godine Kastavština postaje vlasništvo države, tj. carske komore, koja je prodaje francuskom vitezu Thierryu za 100 000 forinti. Za vrijeme njegove vladavine spaljen je cijeli kastavski arhiv. 1843.godine kupio je za 112 000 forinti gospoštiju Kastavsku barun Juraj Vranyczany - Dobrinović. U vrijeme bana Jelačića hrvatski sabor 1848.godine donosi zakon o ukinuću kmetstva, pa je konačno 1883. općina Kastav kupila od Vranyczanya sve posjede nekadašnje gospoštije Kastavske i sva prava u svezi s tim. Ideje narodnog preporoda naišle su na jak odjek među kastavskom inteligencijom i mladeži. 1871.godine upriličuje Kastav prvi veliki “tabor u Istri”, pučku skupštinu na otvorenom. U 19. st.Kastav nije poput drugih općina u Istri imao većih unutarnjih sukoba, niti je bio u tuđinskim rukama, pa je mogao ulagati u razvoj svoje ekonomije, prosvjete i kulture (imao je Narodni dom, Hrvatsku čitaonicu, obilje škola, vješte zanatlije itd.) O porijeklu imena grada Kastva postoji više teorija: po Valvasoru potječe od lat.kastanea - kesten (u okolici rastu kestenova stabla). U literaturi se najčešće spominje porijeklo od lat. riječi Castrum - utvrda.



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Prirodni sustavi Geologija a) Geološka građa i geotehničke značajke Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog, pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje.

Pogodnost terena za građenje, odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:

• fizičko-mehaničke značajke naslaga; • stabilnost u prirodnim uvjetima; • deformabilnost; • nosivost. Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese

kao što su erozija i pojave nestabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list Ilirska Bistrica, koji obuhvaća teritorij Grada Kastva. Tu su sistematizirana sva dosadašnja istraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na teritoriju Grada Kastva bile su studije: “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. Također su korišteni rezultati iz: - Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora” Knjiga 1. - “Seizmička mikrorajonizacija Rijeke”. Knjiga II, geološki i inženjerskogeološki radovi iz 1974. Korišteni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartama krupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima.

Geološka građa Na teritoriju Grada Kastva ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru. U naslagama donje krede (K1) prevladavaju brečoliki vapnenci, zatim vapnenci s lećama breča i dolomita. Stijenska masa je tamnosive boje i ima izraženu slojevitost. Naslage donje krede vidljive su na površini na većem dijelu teritorija Grada. Prijelazne kredne naslage (K1,2) obilježavaju granicu između donje i gornje krede. Zastupljene su kalcitno-dolomitnim brečama i šupljikavim vapnencima. Breče sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo. Ove naslage ustanovljene su u pojasevima različite širine. Prema novijim tumačenjima breče se ubrajaju u eocensko-oligocensko razdoblje paleogena, odnosno pripadaju Jelar-formaciji (E3 Ol1). Naslage gornje krede cenomana do turona (K21,2) sastoje se od dolomita i vapnenaca u izmjeni. Vapnenci su smeđesive, a dolomiti izrazito sive boje. Najčešće se susreću leće dolomitiziranog vapnenca unutar vapenačke stijenske mase izražene slojevitosti. Na području Grada Kastva naslage kvartarne starosti zatupljene su samo jednim litogenetskim tipom. To je crvenica (ts) ili crveno mediteransko tlo. Po sastavu je pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Crvenica ispunjava depresije (ponikve i doline) na krškoj zaravni, a mjestimično se nalazi i na uzvišenjima. Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod



Dinaride u izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Oblikovanje današnjih struktrunih formi zbivalo se u dvije faze. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, u drugoj tektonskoj fazi mijenja se globani stres od smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je Kvarnersko područje prema jugu i jugozapadu, a na lokalnom planu poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je stvaranje Riječkog zaljeva te značajno izdizanje predgorja i planina Gorskog kotara.

Teritorij Grada Kastva nalazi se u sklopu navlačne jedinice Rijeka-Krk koja je dio geodinamske jedinice Adrijatik. Područje Adrijatika obuhvaćaju navlačna jedinica Obruč na sjeveroistoku i Klana-Bakar-Vinodol na jugozapadu. U navlačnoj jedinici strukture imaju naglašeno linearno protezanje pravcem SSZ-JJI. Njihovo linearno pružanje mjestimično je jače poremećeno rasjedima smještenim poprečno i dijagonalno u odnosu na osnovno pružanje struktura. Geotehnička prikladnost terena S obzirom na potrebe izrade Plana prostornog uređenja Grada Kastva kao i zadano mjerilo karte 1:25.000, izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama da su prikazani kao posebne cjeline. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) izvršeno je geotehničko zoniranje cjelokupne kopnene površine pa su izdvojeni slijedeći tipovi terena. To su:

- kredni i paleogenski kompleks karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija); - crvenica na karbonatnim stijenama (Ia geotehnička kategorija);

U karbonatnim stijenama krede i paleogena oblikovana je Kastavska zaravan, odnosno morfološka cjelina na kojoj se nalazi cjelokupni teritorij Grada Kastva. Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa izgrađuju, tri osnovna litološka tipa:vapnenci, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče kredne i paleogenske starosti. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi očvrslih do dobro očvrslih sedimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Međutim, postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača, pa imaju tipičan krški izgled. To je I geoetehnička kategorija ili područje krša. Crvenica je raširena u obliku pokrivača na osnovnoj karbonatnoj stijenskoj masi. Deblje nakupine crvenice nalaze se u depresijama (ponikvama i dolinama). To je područje pokrivenog krša ili Ia geotehnička kategorija. Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-kavernozni tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja općenito mali. Cjelokupno područje se odlikuje gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato se erozija terena može smatrati općenito malom. Tereni oblikovani u naslagama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartarnih tvorevina. Padine oblikovovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost. U cjelini uzevši, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u naslagama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnom kompleksu je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.



Lokacije gdje se nalazi pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geotehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom geotehničkih zahvata. b) Seizmičnost

Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Istraživanje seizmičnosti se stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je: “Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1., gdje su seizmološki i seizmotektonski podaci prikazani u mjerilu 1.500.000. U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa:

- Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974. (1 : 500.000); - Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1 : 1.000.000); - Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina iz

1987. (1 : 1.000.000). Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima između navedenih podloga i zadanog mjerila Prostornog plana uređenja Grada Kastva, kao i kartografske korektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnjem tekstu. Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15km, čiji nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Samo se krajnji sjeveroistočni dio teritorija Grada nalazi unutar opisane seizmotektonski aktivne zone.

Osnovna značajka seizmičnosti u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema seizmičkom mikrozoniranju Rijeke, u sklopu koje je detaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 70 MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru povećava se na 80. Dosad najjači instrumentalno registrirani potres na području Kvarnera dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu Io = 7-80 MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Na temelju dosadašnjih podataka niži južni naseljeni dio teritorija Grada Kastva ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

- Io = 70 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); - Io = 70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); - Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); - Io = 7-80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); - Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); - Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Danas je temelj modernog aseizmičkog projektiranja uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije



neke građevine. Nadalje, projektini seizmički paramatri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za prcjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti.

Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju. Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti. Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30% i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10%. Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.

S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Mjere provedbe. Knjiga 2., predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija Županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja. c) Mineralne sirovine

U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije.

U prethodnom tekstu je opisano da su karbonatne stijene u većem dijelu teritorija Grada vidljive na površini terena (vapnenci, dolomitični vapnenci, dolomiti i karbonatne breče). Stoga su i lako dostupne za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.

U skladu sa zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena, postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl. Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom građevno-tehničkog kamena čije su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100.000m3, potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. Šira potencijalno zanimljiva područja za eksploataciju, mogu se odrediti na temelju studije isplativosti u kojoj moraju biti analizirani tehnički i ekonomski pokazatelji, kao i ograničenja određena Prostornim planom uređenja Grada Kastva.



d) Hidrološke značajke

Na području Grada Kastva upojnost terena je velika, a koeficijent otjecanja prirodnog terena je općenito mali. Najbolji dokaz je razvoj krške hidrografije praćene gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih vodotoka.

U zonama krša (mezozojski kompleks karbonatnih stijena) upojnost terena i vodopropusnost je u cijelosti dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Unutar karbonatnih stijena dinamika vode je vrlo složena i događa se u dubokom krškom podzemlju.

U zonama pokrivenog krša upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, a mogućnost erozije mala. Klima Klima na području Grada Kastva je uvjetovana brojnim čimbenicima: geografskim položajem, blizinom mora, izloženošću, itd. U prostornom planiranju elementi klime uvjetuju rješenja u pitanjima najrazličitijih djelatnosti, npr. urbanizmu, prometu, zaštiti okoliša i td. Po Kopenovoj klasifikaciji, koja se najčešće koristi za osnovni prikaz klime, klima ovog područja pripada klasi “Cfsax". Glavno obilježje Cfsax" klime su vruća ljeta s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22o C, a zimsko kišno razdoblje je široko rascijepano u proljetni i jesensko-zimski maksimum. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba (na ovom području ljetne suše nisu rijetkost). Za potrebe izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije izrađena je studija “Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja”. U toj studiji su analizirane relevantne meteorološke veličine bazirane na podacima 30-godišnjih mjerenja za period 1960.-1994. Najbliža meteorološka postaja u navedenoj studiji s dugogodišnjim nizom podataka je postaja Rijeka-grad na nadmorskoj visini 120m. Područje Grada Kastva se nalazi na nešto većoj nadmorskoj visini, i to po naseljima: Kastav 377m, Brnčići 270m, Ćikovići 200m, Rubeši 230m, Spinčići i Trinajstići 290m. Druga relevantna studija je “Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja općine Rijeka”, Zagreb, studeni 1992, koju je izradio Državni hidrometeorološki zavod. Studija je bazirana na podacima 30-godišnjeg mjerenja za razdoblje 1961.-1990. s postaja Rijeka-grad (na Kozali), Klana, Marčelji i Opatija. Postaja Rijeka-grad radi s prekidima od 1871. godine u kategoriji glavne meteorološke postaje. U istoj studiji date su i meteorološke karte za ovo područje s krivuljama srednjeg godišnjeg trajanja insolacije, s izotermama, te izohijetama koje mogu okvirno poslužiti za prikaz klimatskih prilika na području Grada Kastva, te pružaju dobru osnovu za odlučivanje o racionalnom korištenju prostora. a) Temperatura zraka Temperatura zraka jedan je od najvažnijih pokazatelja klime nekog područja, a u ovoj su analizi prikazani podaci 30-godišnjeg mjerenja za srednju sezonsku i godišnju temperaturu zraka, srednje sezonske i godišnje apsolutne ekstremne temperature, te srednji broj dana s nekim karakterističnim vrijednostima temperature za mjernu postaju Rijeka-grad. Tablica: Srednja sezonska i godišnja temperatura zraka za period 1960.-1994.

Srednja temperatura zraka u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje

Rijeka-grad 12.6 22.1 14.5 6.2 13.8 Godišnji hod temperature zraka je maritimnog tipa. Zbog utjecaja mora jesen je za 2 °C toplija od proljeća. Tablica: Srednja sezonska i godišnja maksimalna i minimalna temperatura zraka za period 1960.-1994.

Srednja maksimalna temperatura zraka u °C Srednja minimalna temperatura zraka u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš. Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš.

Rijeka-grad 16.5 26.6 18.6 9.4 17.8 9.1 17.8 11.2 3.3 10.3

Napomena: proljeće - ožujak, travanj, svibanj ljeto - lipanj, srpanj, kolovoz



jesen - rujan, listopad, studeni zima - prosinac, siječanj, veljača Vrijednosti meteoroloških elemenata dobivene su mjerenjem i motrenjem tri puta dnevno, u 07, 14 i 21 sat po lokalnom vremenu.

Za prostorno planiranje je od posebne važnosti ekstremna temperatura zraka-apsolutna maksimalna (TMAX) i minimalna (TMIN). Stoga su u studiji “Meteorološke podloge za potrebe prostornog planiranja općine Rijeka” osim 30-godišnjeg niza podataka 1961-1990. za lokaciju Rijeka-grad uzeti i najduži raspoloživi vremenski nizovi podataka apsolutnih maksimuma i minimuma temperature zraka izmjerenih na lokaciji Rijeka-grad. Tako je apsolutni maksimum temperature zabilježen u kolovozu 1947.godine i iznosio je 36.9°C. Apsolutna minimalna temperatura zraka izmjerena je 10. veljače 1956. godine i iznosila je -12.8°C. Rezultati procjene maksimalnih i minimalnih temperatura zraka pokazuju da se u prosječnim temperaturnim prilikama promatranog područja temperature iznad 35°C mogu očekivati sa srednjim povratnim periodom od 20 godina, a minimalne temperature zraka niže od izmjerene 1956.godine mogu se ponovo očekivati s vjerojatnošću manjom od 2% s prosječnim povratnim periodom većim od 50 godina. b) Dani s različitim temperaturnim karakteristikama Dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka nam zornije prikazuju temperaturni režim područja. U meteorološkom nazivlju ti su dani označeni ovako: hladni dani tmin < 0 °C ledeni dani tmin ≤ -10 °C studeni dani tmax < 0 °C vrući dani tmax ≥ 30 °C dani s toplim noćima tmin ≥ 20 °C Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s različitim temperaturnim karakteristikama u °C, za Postaju Rijeka-grad, 1960.-1994. Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Hladni dani 2.1 0.0 0.8 16.3 19.2 Ledeni dani 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Studeni dani 0.1 0.0 0.0 1.4 1.5 Vrući dani 0.0 18.1 0.8 0.0 18.9 Dani s toplim noćima 0.1 22.3 1.4 0.0 23.8

Iz tablice se vidi da ledenih dana gotovo da nema, studenih dana ima malo zimi, a u proljeće se javljaju jednom na nekoliko godina. Hladnih dana ima najviše zimi (prosječno pet dana u mjesecu), malo u proljeće, a iznimno malo u jesen. Vrućih dana ima ljeti, otprilike šest mjesečno, te iznimno u jesen. Dana s toplim noćima ima dosta ljeti, otprilike sedam dana mjesečno, nešto u jesen i iznimno u proljeće. c) Oborine U širem okruženju Rijeke, pa tako i na području Grada Kastva, oborinski režim je maritimnog karaktera. Na ukupnu količinu oborina jako utječu reljef, smjer prevladavajućih vjetrova, blizina mora i td, za dobru procjenu količine oborina nekog područja trebalo bi imati gustu mrežu postaja. Navodimo podatke za postaju Rijeka-grad, period 1960.-1994. Treba napomenuti da podaci pokazuju sve tipove oborina (kiša, slične tekuće oborine i oborina od otopljenog napadalog snijega). Tablica: Ukupne sezonske i godišnje količine oborina u mm Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 316.1 293.1 521.1 392.4 1522.7

Uočava se da više oborina ima u hladnom nego u toplom dijelu godine (najviše ujesen). Najmanje količine oborina očekuju se ljeti. Oborine padaju u oko 30% dana godišnje, a dnevne količine oborina veće od 50 mm su rijetke (oko 4 dana godišnje). Po definiciji, dani u kojima padne bar 0.1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. U slučaju da je



oborina bila kiša nazivaju se kišni dani, a ako je oborina snijeg i količina oborine od otopljenog snijega iznosi barem 0.1 mm nazivaju se dani sa snijegom. Pri tome treba istaknuti da dan s kišom može biti i dan sa snijegom. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s kišom (količina oborine ≥ 0.1 mm) u mm Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 34.2 29.9 32.7 30.6 127.4

Snijeg se javlja rijetko i neredovito (oko 50% zima). Najduže se može očuvati tijekom siječnja. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana sa snijegom (količina oborine ≥ 0.1 mm) u mm Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 0.7 0.0 0.2 3.3 4.2

Tablica: Sezonski i godišnji broj dana s visinom snijega ≥1 cm Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 0.3 0.0 0.0 2.1 2.4

d) Relativna vlaga Iznos relativne vlage ovisi o količini vodene pare u zraku i temperaturi zraka. Vlažnost zraka ima neposredan utjecaj na čovjekov osjet ugodnosti boravka na nekom području. Tablica: Srednja sezonska i godišnja relativna vlaga u % Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 63 60 67 65 64

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s relativnom vlagom ≥ 80% Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 12.4 4.5 14.9 22.0 53.8

Prosječne godišnje vrijednosti relativne vlage kreću se oko 64 %. Relativna vlaga najveća je u hladnom dijelu godine kao posljedica prodora vlažnog zraka sjevernih smjerova. e) Naoblaka Naoblaka je veličina koja izravno utječe na radijacionu bilancu tla i atmosfere, a time i na temperaturne prilike određenog područja.Naoblaka je ukupna pokrivenost neba svim vrstama oblaka zajedno, a izražava se u desetinama pokrivenosti neba oblacima. Pri tome vrijednost 0 označava da je nebo potpuno vedro, količina naoblake 10 znači da je potpuno pokriveno oblacima. Za riječko područje karakteristično je da ima najveću naoblaku zimi i u proljeće, čemu su uzrok česti ciklonalni poremećaji, a također i pojava magle. Najmanja naoblaka je ljeti kada su i ciklonalne aktivnosti najmanje. Tablica: Srednja sezonska i godišnja naoblaka, u desetinama pokrivenosti neba Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 6.1 4.5 5.5 6.1 5.6

Osim ukupne naoblake, kao dodatni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na promatrača, koriste se pojmovi vedar dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 20% pokrivenosti neba oblacima i oblačan dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka veća od 80% pokrivenosti neba oblacima.



Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj vedrih dana Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 13.5 25.0 22.1 18.5 79.1

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj oblačnih dana Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 33.1 15.3 30.8 38.2 117.4

Primjećuje se da vedrih dana ima više od oblačnih samo ljeti. f) Trajanje sijanja sunca Pojam trajanja sijanja sunca podrazumijeva vrijeme za koje je površina Zemlje izložena izravnom zračenju sunca i izražava se u satima. Maksimalni broj sati sijanja sunca, koji bi bio ostvaren u slučaju idealno lijepog vremena, ovisi o duljini svijetlog dijela dana i mijenja se tijekom godine, odnosno povećava se od početka zime do početka ljeta, a zatim se smanjuje. Sa srednjim godišnjim brojem sati insolacije od 2134.4 sata, područje Rijeke spada u srednje osunčane krajeve Hrvatske. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj sati sijanja sunca Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 537.7 805.0 470.7 321.0 2134.4

g) Strujanje zraka Vjetar je meteorološki element koji ovisi o orografskim i lokalnim efektima jer pojedini oblici reljefa prilagođavaju zračnu struju. Potrebno je istaknuti da što se tiče podataka o ruži vjetrova, studija 2 raspolaže samo s podacima s nekoliko lokacija u Gradu Rijeci, te iz Kraljevice i Bakra. Te lokacije pokazuju znatne međusobne razlike, pa se može također pretpostaviti da ponašanje vjetrova u zapadnom dijelu riječkog područja, pa tako i na području Grada Kastva podliježe nekim specifičnostima. Vjetrovi pušu iz različitih smjerova, a po svojim se osobinama razlikuju kopneni i maritimni. Vjetrovitih dana ima najviše zimi kada dominiraju hladna zračna strujanja sa sjevera i sjeveroistoka (tzv. kranjska i senjska bura). Čitavo područje Ex.Općine Rijeke se nalazi na jakom udaru bure (za razliku od Opatije). Brzine vjetrova N - NE smjera uglavnom su veće od m/s, a ponekad dostižu olujnu brzinu i snagu. Vjerojatnost učestalosti jakog i olujnog vjetra je mala i znosi 0.3% za Rijeku. Tramontana je vjetar sjevernih smjerova, praćen često oborinama (tučom i mrazom). Jugo je vjetar koji dolazi s pučine, s jugoistoka, vezan je za strujanje u cikloni, te ima karakteristike toplog, vlažnog vjetra što donosi kišu i pojačava relativnu vlažnost. Njegova učestalost, intenzitet i trajanje na Sjevernom Jadranu znatno zaostaju za burom. Brzine vjetrova S - SE smjera (jugo) su uglavnom između 2 i 2.5m/s. Jako i olujno jugo javlja se vrlo rijetko. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s jakim vjetrom Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 11.0 6.3 11.0 12.1 40.4

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s olujnim vjetrom Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 2.5 1.6 3.2 3.8 11.1

(Jak vjetar je je vjetar jačine 6 i 7 Beauforta, i brzine između 10.8 i 17.1m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17.2m/s ili veće.) h) Meteorološke pojave Osim gore obrađenih, uobičajenih meteoroloških elemenata, klimu nekog područja obilježavaju i meteorološke pojave, od kojih su najznačajnije grmljavina i magla.



Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s grmljavinom Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 6.9 16.2 10.0 2.1 35.2

Uočava se da najviše grmljavine ima ljeti.To je za očekivati jer ljeti ima najviše konvektivne naoblake, tj. one koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s maglom Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Rijeka-grad 1.0 0.0 0.5 2.1 3.6

Pojava magle na području Rijeke je rijetka, pa godišnje ima prosječno 3.6 dana s maglom. Najmanje je ima u ljetnim mjesecima, a najviše zimi. Potrebno je naglasiti kako gore izneseni podaci (temperatura zraka, naoblaka, oborine itd.) ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju poslijednjih nekoliko godina. Razlog tome su klimatske promjene uzrokovane “efektom staklenika” koji je posljedica zagrijavanja Zemlje, odnosno globalnog zagađenja i stanjivanja ozonskog omotača. Međutim, nije moguće opisati navedene klimatske promjene, obzirom da se meteorološki podaci mogu valorizirati samo u vidu dovoljno dugačkog niza podataka (30-godišnji period). Vegetacija, flora i fauna a) Vegetacija Područje Grada Kastva pripada zoni submediteranskih listopadnih šuma (Ostryo-carpinion adriaticum). Ova submediteranska zona dalje se rasčljanjuje na dva visinska pojasa, a vegetacijska granica prolazi ovim područjem. Ta granica nije tako oštro izražena u prostoru jer u velikoj mjeri ovisi o reljefu, ali ima znatnog udjela u vegetacijskoj slici ovog područja. To je granica između nižeg i toplijeg pojasa, do 350m nadmorske visine, prevladavajuće vegetacije listopadnih (submediteranskih) šuma i šikara bijelograba, hrasta medunca i drače, te višeg i hladnijeg mediteransko-montanskog pojasa s prevladavajućom vegetacijom šuma i šumaraka crnog graba i hrastova. Spomenuta vegetacijska granica prolazi padinom brijega povijesne jezgre Kastva, te se nastavlja padinom iznad sela Žegoti i Jelovičani, prateći otprilike izohipsu od 350m nadmorske visine. Za submediteransku zonu karakteristična je ljetna suša (vegetacija ima izraziti kserofitski značaj). Bujnije submediteranske šume nalaze se na području Grada Kastva u šumi Lužina.To je prostrano, više ili manje zaravnjeno šumsko područje s brojnim ponikvama i vrlo bogatim šumskim svijetom mediteransko-montanskog pojasa. To su, ipak, samo ostaci nekad mnogo rasprostranjenijih mezofilnih šuma submediterana koje su se odlikovale izvanrednim florističkim bogatstvom. Velik broj komponenata ove zajednice sveden je na razne degradacijske stadije, prvenstveno šikare, koje se zbog smanjenog antropogenog pritiska u zadnje vrijeme postupno obnavljaju i ponovo šire svoje površine. Ponikve su, sa svojim specifičnim ekološkim uvjetima, najznačajnije šumsko stanište ovog područja. U njima, osim bogatih submediteranskih termofilnih i mezofilnih šuma s neobičnim obiljem drvenastih i zeljastih vrsta biljaka te bogatom faunom, nalazimo čak i manje enklave bukovih šuma na manjoj nadmorskoj visini. Tako bukvu nalazimo u dubokoj ponikvi Kneždol u predjelu Loza. Ponikve su nekad imale znatnu ulogu u gospodarstvu ovog kraja, jer su u njima bile smještene najvažnije poljoprivredne površine. Danas su dublja obradiva tla na dnima mnogih ponikava u udaljenim i teže dostupnim dijelovima Grada zapuštena, ali u blizini naselja još se mogu naći ponikve s vrtovima i poneke s vinogradima. Obrađene ponikve sa svojim podzidima i terasama daju specifičnu strukturu krajoliku. Zbog toga ponikve možemo smatrati najvećom prirodnom vrijednošću na području Grada Kastva jer, s jedne strane, čuvaju bogate šumske zajednice velike biološke raznolikosti, a s druge, sa svojim terasama i podzidima poljoprivrednog tla, najznačajniji su element krajolika. Oko povijesne jezgre grada Kastva nalaze se manje, dijelom znatno degradirane submediteranske šumice i šikare s raznim termofilnim vrstama drveća i grmlja, kao što su bijeli grab, razni submediteranski hrastovi, crni grab, javor šestil, drijen, svib i brojne druge. Područje ispod 350 m nadmorske visine pripada spomenutoj užoj, toplijoj zoni submediterana u kojoj preteže



bjelograb i koja je znatno izmjenjena antropogenim djelatnostima. Zanimljivo je da se čak i na prisojnoj strani gradskog brijega nalaze neke rijetke vrste biljaka, kao što je npr. vrsta mezofilnog grma klokočike koja ukazuje na utjecaj i blizinu mezofilnijih šuma u ponikvastom šumskom predjelu Lužine gdje takve vrste mnogo češće susrećemo. Uža gradska jezgra unutar gradskih zidina oskudijeva zelenilom, što je i najčešće pravilo u primorskim gradićima sličnog tipa. U starim gradićima akropolskog tipa s arhitektonskim i klimatskim prilikama sličnim gradu Kastvu najčešće susrećemo na trgovima pojedinačna markantna stabla domaće flore kao što su koprivići (ladonje) ili stabla lipe uz crkve. Uz groblja su se većinom sadili piramidalni čempresi. U samom Kastvu od takvih stabala uže gradske jezgre značajan je drvored divljih kestenova na području “Crekvine”. Ne manje značenje za estetski ugođaj i oživljavanje starih gradskih jezgri ima urbano zelenilo okućnica. Potrebno je naglasiti da je zbog jakog antropogenog utjecaja (gušće naseljenosti ovog prostora) većina priobalnih staništa izgubila svoju prirodnost koja se i dalje potiskuje, zbog čega je priobalje u cjelini, bez sumnje, jedno od biološki najugroženijih područja Županije. Kamenjarski pašnjaci i vrstama nekad bogati suhi submediteranski travnjaci zbog napuštanja paše i košnje danas su gotovo u potpunosti prepušteni zarastanju submediteranskim šikarama, što je sa stajališta zaštite i očuvanja bioraznolikosti vrlo nepovoljno. b) Flora Ugroženost biljnih svojti i staništa određena je prema “crvenom popisu” za područje Primorsko-goranske županije. Potrebno je napomenuti da je navedeni “crveni popis” za područje Županije određen isključivo prema “Crvenoj knjizi Republike Hrvatske”, tj. staus ugroženosti za svaki pojedini takson naveden je prema stupnju njegove ugroženosti na području čitave Republike Hrvatske. Dijelovi šume Lužina na području Grada Kastva su područja s većom koncentracijom nekih vrsta zaštićenih biljaka: lovorastog likovca, te vjerojatno, običnog likovca i božikovine. • Daphne laureola L.- lovorasti likovac, lovorčica Iz porodice Thymeleaceae, status: rijetka vrsta (R). Stanište: mezofilne gorske bukove šume, ali zalazi i u termofilno područje crnog i bijelog graba, te u termofilne listopadne šume. Ugroženost: vrsta je ugrožena branjem grančica za cvjećarske potrebe, a staništa se uništavaju i sječom šume i gradnjom šumskih cesta. Zaštita: temeljem Zakona o zaštiti prirode vrsta je zaštićena od 1952.godine na svim prirodnim nalazištima. Prostorni plan Primorsko-goranske županije predlaže zaštitu pojedinih nalazišta kao botaničkih rezervata. • Daphne mezereum L.- obični likovac, vučje liko Iz porodice Thymeleaceae, status: osjetljiva vrsta (V). Stanište: šume, od pojasa hrasta i graba preko bukovih šuma do pojasa klekovine. Ugroženost: vrsta za sada nije ugrožena, ali je oštećuju izletnici berući cvatuće grančice. Zaštita: Prostorni plan Primorsko-goranske županije predlaže zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94). • Ilex aquifolium L.- božikovina Iz porodice Aquifoliaceae, status: ugrožena vrsta (E). Stanište: raste u bukovim i bukovo-jelovim šumama gorskih područja, a dijelom i u submediteranskim šumama i šikarama. Ugroženost: biljka je ugrožena zbog sječe grančica za potrebe cvjećarstva. Zaštita: vrsta je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode od 1961.godine. c) Fauna Na području Grada Kastva staništa životinjskih vrsta nisu dovoljno istražena, ali se može pretpostaviti bogata fauna, posebno u ponikvama. d) Reljef i krajolik Reljefne forme čine izuzetnu, ako ne i najizraženiju odrednicu krajolika ovog područja. Slika blago nagnute padine s nizom manjih ponikvi, malih vrtnih parcela uz kuće i raznovrsnom vegetacijom pojačava dojam pitomog i pitoresknog ambijenta. Svojom veličinom i ljepotom posebno se ističu dvije ponikve: Kneždol i Gospodski dol,



Međutim, i napuštene poljoprivredne kulture ostavile su traga na današnjem krajoliku. To su poznate primorske terase ograđene suhozidima koje su nekoć služile za uzgoj vinograda. Dakle, gore navedeni elementi u smislu sinteze prirodnih i izgrađenih elemenata definiraju antropogeni ili kulturni krajolik na području Grada Kastva.

Ovdje se, u cjelini, nije pojavio degradirajući utjecaj čovjeka na sliku krajolika, kao na nekim drugim prostorima bivše Općine Rijeka. Urbane strukture nastajale u kontinuitetu povijesti, čiji su tokovi gradnje osmišljavani mogućnostima okruženja, zadržali su kvalitetu izvornog ambijenta. Građeni na stoljetnoj tradiciji života uz more pružaju i danas primjer umijeća korištenja prednosti krajolika.

Na području Grada Kastva nalazi se niz speleoloških objekata, a neki od njih su tek nedavno otkriveni zahvaljujući radu Društva speleologa: Jama Help, Loza; 4 bunkera u Brninima; špilja iznad sela Jelovičani; jama u rovu kod karaule, Brnini; jama pul obadoveh umejki, Brnini; jama blizu stražarnice na Brninima; Babićeva jama, Jurjenići; jama pul sela Bani, Bani; Žbadova jama, Škrlji; Prkačinska jama, Lazi na Brnini. 1.1.1.2. Stanovništvo i stanovanje Demografska struktura Površina Grada Kastva iznosi 11,40km2 što je svega 0,32% kopnenog prostora Primorsko-goranske županije i po tom kriteriju je najmanja jedinica lokalne samouprave u Županiji. Na tom je prostoru prema popisu stanovništva od 31. 03. 1991. godine bilo 5.995 stanovnika, procjena za 1996. godinu iznosi 8.1311 a podaci Uprave Grada Kastva iz rujna 1998. godine govore 8.641 stanovniku, od toga su 4254 muškog spola i 4387 ženskog spola, dok prema službenom popisu iz 2001 godine Grad Kastav broji 8891 stanovnika. Tablica: Stanovništvo Grada Kastva po naseljima Naselja 1991. 1996. 1998. index 98/91 2001 Brnčići 504 540 583 115,67 677 Ćikovići 1.790 2.964 3.132 174,97 3089 Kastav 930 1.719 1.912 205,59 2037 Rubeši 1.627 1.672 1.735 106,64 1722 Spinčići 687 770 803 116,89 876 Trinajstići 457 466 476 104,16 490 UKUPNO 5.995 8.131 8.641 144,14 8891

Izvor:- Ured za statistiku PGŽ - Interni podaci Grada Kastva

Prosječna gustoća naseljenosti je stalno rasla, pa je 1991.g. iznosila 525,88 stanovnika na km2, dok je jedino Rijeka imala bitno veću gustoću. Prosjek Županije bio je 90,4 st/km2. Godine 1996. gustoća je bila 713,25 st/km2, 1998.g. - 757,98 st/km2, a 2001.g. - 779,9. st/km2.

U razdoblju 1991-1998 godina ukupan broj stanovnika se povećao za 44%. odnosno 2.646 ljudi. Prema procjeni za 1995.2 godinu, kada je ukupan broj stanovnika iznosio 8.131, to je povećanje iznosilo u odnosu na 1991. godinu 36%, pa je vidljivo da je do najvećeg porasta stanovništva došlo u doba rata, ali da se trend porasta nastavlja, pa tako za period između službenih popisnih godina 1991 – 2001 ukupan porast stanovnika iznosi 48%. To povećanje dijelom je rezultat pripojenja naselja Tuhtani, Frlani, Rešetari, Put Rešetaron, i Kurirski put u Grad Kastav, ali je većim dijelom rezultat značajnog mehaničkog priljeva stanovništva. Prirodno kretanje stanovništva na području cijele Županije je trajno negativno, pa je tako samo u 1998. godini negativan saldo iznosio 988 stanovnika3 (ukupno rođeno 2.579 djeca a umrlo 3.567 ljudi).

1 Prof.dr.D. Jagodić “Opći pravci strategijskog razvoja Grada Kastva”, 1997. 2 Prof.dr.D. Jagodić “Opći pravci strategijskog razvoja Grada Kastva”, 1997. 3 Statistički ljetopis 1999 – Republički zavod za statistiku



Porast broja stanovnika bilježe sva naselja (administrativna podjela), pa Grad Kastav spada

među rijetke jedinice lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji koja nema depopulirajućih naselja. Najveće naselje su Ćikovići koje zahvaljujući novoj stambenoj izgradnji i mehaničkom priljevu bilježe porast stanovništva od 73%. Slijede naselja Kastav, čije se stanovništvo više nego udvostručilo, zahvaljujući promjeni granica naselja (samo naselje Rešetari ima preko 1000 stanovnika) i Rubeši koji imaju između 1700-2000 stanovnika.

Naselja Spinčići, Brnčići i Trinajstići imaju 500 do 1000 stanovnika. Iz demografskih istraživanja izrađenih za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske

županije4, u priobalju Županije5 (Rijeka i Riječki prsten) registrirani su slijedeći udjeli u dobnoj strukturi stanovništva:

Starost 1981.g. 1991.g. 0-14g. 18,9% 18,0% 15-49g. 50,3% 48,8% 50- 31,7% 33,2% U priobalju Županije kao i u visokorazvijenim zemljama, prisutan je posttranzicijski

indikator, odnosno sve veće učešće poodmakle populacije u strukturi stanovništva. To potvrđuju i podaci o udjelu djece u strukturi stanovništva priobalja. Djece predškolske dobi 1981. godine je bilo 8% a 1991. 7,2%, dok je djece školske dobi 1981.godine bilo 10,9%, a 1991. 10,8%6. Međutim, Grad Kastav je jedno od rijetkih područja Županije i priobalja koje ima uravnoteženu dobnu strukturu stanovništva.

Struktura i oblici stanovanja

Prema popisu stanovnika iz 1991. godine7 na području Grada Kastva, bez kasnije pridodanih područja8, evidentirano je 1916 domaćinstava, i to po naseljima: Brnčići 159, Ćikovići 564, Kastav 319, Rubeši 500, Spinčići 229 i Trinajstići 145 domaćinstava, pa je prosječno domaćinstvo brojilo 3,13 člana. Županijski prosjek bio je 2,81 člana, što znači da su domaćinstva na području Kastva veća za 14,4%. U odnosu na popisnu 1991., popisna 2001 bilježi porast 4 Dr.Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 5 Bivše općine Rijeka, Opatija i Crikvenica 6 Dr.Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 7 Izvor: Statistički ljetopis hrvatskih županija, 1993. 8 Tuhtani, Frlani, Rešetari, Put Rešetaron i Kurirski put

KRETANJE STANOVNIŠTVA 1991-1998

0500

100015002000250030003500

Brnč

ići

Ćiko

vići

Kasta

v

Rube

ši

Spinč

ići

Trina

jstići

broj

sta

novn

ika

1991.1998.



domaćinstava za 53%. Najizraženiji je za naselje Kastav koji bilježi 110% porasta, te naselje Čikovići sa 81% porasta domaćinstava.

Prema statističkom izvoru iz 1991.g. evidentiran je 2.151 stan, i to po naseljima: Brnčići 186, Ćikovići 604, Kastav 335, Rubeši 559, Spinčići 244 i Trinajstići 177 stanova. Ukupna površina stanova iznosila je 182.749m2. Od toga je 2.096 stanova korišteno je za stanovanje, 39 stanova korišteno je za odmor a 16 ih je bilo napušteno. Prosječna veličina nastanjenog stana iznosila je 85,54m2, što je za 24% više od prosjeka Županije koji je iznosio 68,87m2. Ovi podaci govore u prilog kvalitete stanovanja na području Kastvštine. Za popisnu 2001.g. utvrđeno je 3.407 stanova odnosno porast stanogradnje za 58%.

Stanovanje je najvećim dijelom ostvareno u vidu samostojećih obiteljskih kuća s okućnicama. U južnom, najgušće naseljenom dijelu Grada (u naseljima Ćikovići i Kastav) pojavljuju se i druge tipologije stambene izgradnje: niski stambeni nizovi i višestambene zgrade, uglavnom manjih visina (P+4). Navedena izgradnja, ostvarena na temelju provedbenih planova stambenih naselja uglavnom je dobro uklopljena u okoliš: poštivano je mjerilo čovjeka, vrtače su uglavnom sačuvane, a izgradnja je grupirana po njihovim rubovima.

Tabelarni prikaz osnovnih podataka o stanju u prostoru Tablica 1: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU – Grad Kastav

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA POVRŠINA (kopneni

dio) Popis 1991. 1998* Popis 2001 Popis 1991. Popis 2001 Popis 1991. Popis 2001

GUST. NAS. Popis 2001

NAZIV GRADA/NASELJA

km2 % broj % broj % broj % broj % broj % broj broj Broj st/ km2

Brnčići 3,61 31,7 504 8.4 583 6,8 677 7.6 186 8,8 159 217 187,5 Ćikovići 1,13 9,9 1.790 29.9 3132 36,2 3089 34.7 604 28,7 564 1000 2733,6Kastav 4,18 36,7 930 15.5 1912 22,1 2037 22.9 335 15,9 319 672 487,3 Rubeši 1,02 8,9 1.627 27.1 1735 20,1 1722 19.4 559 26,6 500 571 1688,2Spinčići 1,12 9,8 687 11.5 803 9,3 876 9.9 244 11,6 229 296 782,1 Trinajstići 0,34 3,0 457 7.6 476 5,5 490 5.5 177 8,4 145 177 1441,2UKUPNO 11,4 100 5.995 100 8641 100 8891 100 2105 100 3.407 100 1916 2934 779,9

*Podaci lokalne samouprave

Tablica 2: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU – Primorsko-goranska županija

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI Km2 UDIO U POVRŠINI ŽUPANIJE % POPIS 1991. POPIS 2001.

POPIS 1991.

POPIS 2001.

PODRUČJE ŽUPANIJE

KOPNO KOPNO+MORE KOPNO KOPNO+ MORE broj % broj % st/km2 st/km2 GRAD KASTAV 11,40 11,40 0,32 / 1,81** 0,14 / 1,19** 5995

1,86 / 2,78** 8891

2,91 / 3,65** 525,88 779,91

PRIOBALJE 628,68 960,98 17,49 12,02 215.502 66,69 243.696 79,77 342,79 387,63 OTOCI 1046,96 5113,05 29,12 63,96 37.403 11,58 35.689 11,68 35,73 34,09 GORANSKO PODRUČJE 1919,72 - 53,39 24,02 70.225 21,73 26.120 8,55 36,58 13,61 UKUPNO ŽUPANIJA 3595,35 7993,75 100 100 323130 100 305.505 100 89,87 84,97

**Odnos statističkih podataka Grada Kastva i pripadajuće makroregije – Priobalje. 1.1.1.3. Naselja Veličina i vrsta naselja

Na području Grada Kastva smješteno je šest administrativnih naselja: Brnčići, Ćikovići,

Kastav, Rubeši, Spinčići i Trinajstići. Analiza naselja prema broju stanovnika s popisa 2001.godine pokazuje slijedeći odnos: - naselje Trinajstići površine 0.34km2, s 490 stanovnika spada u kategoriju naselja od

201-500 stanovnika, - naselja Brnčići (površine 3.61km2) s 677 stanovnika, i Spinčići (površine 1.12km2) s

876 stanovnika spadaju u kategoriju naselja od 501-1000 stanovnika, - naselje Rubeši (površine 1.02km2) s 1722 stanovnika spada u kategoriju naselja od

1001-2000 stanovnika. - naselje Kastav (površine 4.18km2) s 2037 stanovnika i naselje Ćikovići (površine

1.13km2) s 3089 stanovnika spadaju u kategoriju naselja od 2001-5000 stanovnika



Izgrađenost i građevinska područja Izgrađenost građevinskih područja osim površina stambenih čestica za stambene građevine uključuje i šire prateće funkcije: ulice (osim županijskih i državnih cesta), zelene površine (uključivo manje voćnjake i vinograde), manje poslovne građevine unutar naselja, osnovnu školu i groblje. Posebno su iskazane građevinske površine poslovne (radna zona R-36 Žegoti-Kastav) i sportsko-rekreacijske namjene (sportsko-rekreacijski centar). Sportsko-rekreacijski centar je neizgrađen, a radna zona R-36 je minimalno izgrađena s 2.16ha, od čega je 0.23ha izgrađeno izvan postojećih granica zone. Izgrađenost građevinskog područja na području Grada Kastva se razlikuje po naseljima: U Brnčićima izgrađenost iznosi svega 38,70ha odnosno 20,72% dok je npr. U naselju Rubeši izgrađenost 66,62ha odnosno 65,31% ukupne površine naselja. Ukupna izgrađenost na području Grada Kastva iznosi 281,92ha što iznosi 24,73% ukupne površine Grada. Stupanj iskorištenosti građevinskog područja nije proporcionalna gustoći stanovništva jer omjer građevnih čestica za stambene građevine i prateće stambene funkcije, te tipologija stanovanja nisu isti za sva naselja. Npr. U Trinajstićima je izgrađenost 56,06%, a gustoća stanovništva je 1441,2st/km2, dok je u Ćikovićima izgrađenost približna Trinajstićima (58,36%), a gustoća stanovništva je znatno veća 2733,6st/km2. Dakle, u ovom primjeru, u Trinajstićima je više pratećih funkcija stanovanja, konkretno zelenih površina, a tipologija stanovanja je obiteljska kuća na relativno velikoj parceli, dok je u Ćikovićima manje zelenih površina, a građevine su osim obiteljskih kuća i višestambene zgrade. Tabela: Izgrađene površine naselja i površine građevinskih područja – postojeće stanje:

Naselje Br. stanovnika popis/2001. Br. stanovnika

lok. uprava /98.

Izgrađenost naselja / ha (%)

Građ. područje gosp. namjena, poslovna /

ha

Građ. područje sportsko-rekreac.

namjena /ha

Građ. Podr. groblja / ha

Brnčići 677 583 38,70 (10,72%) 0 0 0 Ćikovići 3089 3132 66,06 (58,36%) 0 0 0 Kastav 2037 1912 60,90(14,57%) 21,92 4,05 1,3 Rubeši 1722 1735 66,62 (65,31%) 0 0 0 Spinčići 876 803 30,58 (27,30%) 0 0 0 Trinajstići 490 476 19,06 (56,06%) 0 0 0 UKUPNO 8891 8641 281,92 (24,73%) 21,92 4,05 1,3

Treba dodati da je evidentirana i gradnja izvan građevinskih područja naselja i to: 0.17ha u Brnčićima, 0.85ha u Ćikovićima, 0.81ha u Kastvu, 0.2ha u Spinčićima, te 0.6 ha u Trinajstićima, a moguće i više. Sustav naselja

Sustav središnjih naselja obuhvaća sva ona naselja koja pružaju određene usluge stanovništvu, a ima značajnu ulogu jer osigurava opskrbu stanovništva regija, što neposredno utječe na stabilnost naseljenosti, te na privredni razvoj.

Administrativno i upravno središte Grada Kastva je naselje Kastav koje je kategorizirano u VII kategoriju - središte u riječkom prstenu. Ovo naselje ima dugu tradiciju lokalnog centra, pa iako u prošlosti nije imalo upravnu funkciju, njegova kulturna i društvena funkcija nije izgubila kontinuitet. Obzirom da je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj povećan broj općinskih, odnosno gradskih centara regije s 9 na 35, grad Kastav je od lokalnog središta u sastavu Općine Rijeka postao središte Grada. Na taj način se promjenila upravna funkcija naselja, pa treba očekivati da će ojačati postojeće i razviti se neke nove funkcije, a sve ovisno o strategiji razvoja na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Brnčići, Ćikovići, Rubeši, Spinčići i Trinajstići, naselja nastala od nekadašnjih sela istog imena, kategorizirani su u skupinu “ostala naselja” i gravitiraju gradu Kastvu.



1.1.1.4. Sadržaji javnih funkcija

Na području Grada Kastva djeluju javne institucije i to: gradska uprava, osnovna škola, dječji vrtići, primarna zdravstvena zaštita, knjižnica, javni bilježnik, udruge, klubovi i društva. Uprava

Gradska uprava djeluje u skladu s Zakonom o samoupravi. U Gradu Kastvu još djeluje ispostava županijskog matičnog ureda, dok druge djelatnosti za potrebe građana obavljaju službe u Rijeci, kao napr. katastar, zemljišno-knjižni odjel općinskog suda (gruntovnica) i drugo. Predškolsko i školsko obrazovanje

Osnovno obrazovanje organizirano je u Osnovnoj školi "Milan Brozović" u Kastvu. U školskoj godini 2000/2001. upisano je 590 učenika u 24 razredna odjela. U prvi razred je upisano 60 đaka u 3 razreda. Površina zgrade škole iznosi 2600m2, školsko dvorište 1480m2, zelene površine 2889m2 i školsko igralište 1450m2. Škola nema sportsku dvoranu već koristi gradsku dvoranu, koja zbog dimenzija i opreme nije odgovarajuća.

Škola održava niz izvan nastavnih aktivnosti, i o; novinarsko-literarna, likovna, lutkarska, scenska, knjižničarska, čakavska, zavičajna grupa, zbor, vokalno-instrumentala grupa, društvo "Naša djeca", mladi tehničari, mali čuvari okoliša, GLOBE-Program (suradnja preko Interneta s SAD), prometna, vatrogasna, ritmička i stolni tenis. Škola surađuje s izvanškolskim društvima, na pr. sa školom stranih jezika Kastav-Euroway (engleski, talijanski), a suradnjom sportskog društva "Cros" i školskog učeničkog kluba "Zvirić" djeca su uključena u odbojku, košarku, karate, tenis i šah.

Predškolska djeca zbrinuta su putem predškolskih ustanova - dječjih vrtića "Vladimir Nazor" u Kastvu s 44 djece i površinom od oko 10m2, "Poneštrica" u Čikovićima i "Kockica" u Brestovicama, svaki s 47 djece.

Po broju zaposlenih veće organizacije su Osnovna škola "Milan Brozović" Kastav i dječji vrtić "Poneštrica" u Ćikovićima. Zdravstvena zaštita

Zdravstvenu zaštitu stanovništvu Kastva pruža centar primarne zdravstvene zaštite s 3 opće ordinacije, jednom pedijatrijskom i jednom stomatološkom ordinacijom. No ovom području djeluju još dvije privatne stomatološke ordinacije. Kultura, sport i rekreacija

U razvoju kulture visoko mjesto pripada tradicionalnoj manifestaciji "Kastafsko kulturno leto", koja svojim sadržajem i kvalitetom višestruko prelazi lokalne okvire. I ostale društvene aktivnosti na području Grada Kastva su vrlo razvijene, pa tu djeluje niz udruga i sportskih društava9, i to:

• KPD "Istarska vila" Kastav - drama i zbor • KPD "Istarska vila" Kastav - klape Kastav • Galerija "Vincent" • Matica hrvatska Kastav, • Organizacija "Kastafsko kulturno leto", • Glazbeno društvo "Spinčići" • Klub umirovljenika • Dobrovoljno vatrogasno društvo • Društvo speleologa • Planinarsko društvo "Kastav" • Lovačko društvo "Lisjak" • Odbojkaški klub "Kastav" • Šahovski klub "Kastav" • A.M.K. "Kastavac" • Sportsko društvo "Cros" • Karate klub • Školski učenički klub "Zvirić" • Boćarski klub

9 Izvor: Proračun Grada Kastva, Sl.n.25/2000



• Klub inovatora • Mali nogomet • Tenis klub • SAB Kastav, • Pusni odbor Trinajstići • Pusni odbor Jurčići • Pusni odbor Rubeši • Pusni odbor Spinčići

Navedene udruge i klubovi koriste prostore u društvenim domovima; "Braće Matešić" (Šporova jama) Kastav, "Braće Milih" u Rubešima, Spinčići i Brnčići. KPD "Istarska vila" i "Kastafsko kulturno leto" imaju svoje prostorije u centru Kastva, a tijekom trajanja manifestacije koristi se gradski trg na Lokvini i crkva Sv. Jelene u Kastvu.

Raspoloživi prostori za sportske aktivnosti, pored navedene dvorane i igrališta rukometnih dimenzija u sklopu škole, još su: sportska dvorana veličine odbojkaškog igrališta u Kastvu i asfaltirano košarkaško igralište (s dječjim igralištem) u Ćikovićima. Tenis tereni se nalaze na 3 lokaliteta, i to:

• 2 tenis igrališta u Ćikovićima, • 2 tenis igrališta u predjelu Rudno u Brnčićima, • 1 tenis igralište u Donjim Spinčićima.

Tradicionalna boćališta uglavnom ne zadovoljavaju stvarne potrebe, jer nemaju odgovarajuće dimenzije i nisu primjereno uređena. Evidentirana su boćališta:

• "Vidikovac" Kastav, - 1 jog • Spinčići - 2 joga • Rubeši - 2 joga • Turki - 1 jog • Jurčići - 1 jog.

Ukupna ocjena postojećih sportskih terena nije zadovoljavajuća zbog nedovoljnih kapaciteta, zastarjelosti objekata, neodgovarajućih dimenzija i nedovoljne prateće opreme.

Lokalna samouprava sredstvima proračuna sufinancira dijelom: izvan nastavne aktivnosti i sportske programe osnovne škole, programe sportskih klubova i udruge građana. Iz istog izvora daju se potpore učenicima i studentima. 1.1.1.5. Gospodarstvo Uvod

Područje Grada Kastva graniči s današnjim gradom Rijekom, a u ranijem teritorijalnom ustroju bilo je sastavni dio Općine Rijeka. Rijeka kao jako prometno i industrijsko središte, je kroz prošlost imala velik utjecaj na razvitak gospodarstva susjednih područja odnosno bivše Općine Rijeka (pa i Grada Kastva) ali i znatno šire. Utjecaj drugih bliskih gradova (npr. Opatije) i općina je daleko manji. Ta činjenica bitno je odredila gospodarsku strukturu današnjeg Grada Kastva, pa se za njegovo gospodarstvo može reći da je ono spoj pratećih djelatnosti koje se oslanjaju na riječko gospodarstvo i tradicionalnih gospodarskih grana njegovanih kroz desetljeća.

Kastav i ostala naselja; Brnčići, Ćikovići, Rubeši, Spinčići i Trinajstići su danas atraktivna za stanovanje. Istovremeno u razvoju gospodarstva na tom području, nisu dovoljno iskorištene sve prednosti ovog područja, pa je realno očekivati da pravi razvitak pojedinih gospodarskih grana tek slijedi.

U ovom dijelu je na temelju dostupnih podataka dan pregled pokazatelja gospodarskog i društvenog razvoja. Metodološke napomene

Osnovu za izradu poglavlja 1.2.5. Gospodarstvo u okviru izrade Prostornog plana Grada Kastva daju dokumenti:

- na razini Županije; Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Izvješće o stanju dokumentacije o prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

- na razini jedinice lokalne samouprave: Izvješće o stanju u prostoru, Program mjera i posebno Program izrade Prostornog plana uređenja Grada Kastva.



Programom izrade Prostornog plana uređenja Grada Kastva izrađenim u prosincu 1999. g. date su osnovne karakteristike gospodarstva kako slijedi iz ranijih istraživanja te iz prostorne dokumentacije prikupljene u prvim fazama izrade ovog plana. Za cjelovito sagledavanje sadašnjeg stanja i kretanja gospodarskih i društvenih djelatnosti na području Grada Kastva i prognoziranje njihovog kretanja u budućnosti, potrebni su pouzdani

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐ - PGZ...Prednosti Grada Kastva, u odnosu na druge dijelove Županije, su blizina Grada Rijeke kao županijskog centra, s jedne strane, te izrazita očuvanost prostora