proračun masa

Embed Size (px)

Citation preview

9. RAUN I RASPORED ZEMLJANIH MASA 9.1. Proraun masa (linija povrina, reducirana linija povrina) Proraun koliine zemljanih masa moe se vriti na naine: - pomou kotiranih osnova - pomou poprenih profila - koritenjem izohipsa - neposredno iz uzdunog profila Raunanje pomou kotiranih osnova koristi se za pravilne dimenzije iskopa (graevne jame, iskopi za temelje,...).

Proraun povrine nasipa i usjeka Proraun pomou poprenih profila se vri na nain da se prvo odrede povrine poprenih profila. Povrine poprenih profila se odreuju: - planimetrom - diobom poprenog profila na pravilne geometrijske likove - diobom poprenog profila na odsjeke istih irina - pomou grafikona - (raunalni programi)

vi

a

a

Proraun povrine presjeka podjelom povrine na odsjeke istih irina Kada su povrine poznate koliine zemljanih masa se odreuju:P1 + P2 d s d Simpsonova formula: V = (P1 + 4PS + P2 ) 6

Winklerova formula: V =

Primjer tablice za proraun povrina: staciona broj povrina srednja povrina razmak profila a profila nasipa iskopa nasipa iskopa 0+000.0 0 6.1 10 0+010.0 1 12.2 8.8 2.4 20 0+030.0 2 5.4 4.8

volumen nasipa 61.0 176.0 iskopa 48.0

Proraun neposredno iz uzdunog profila vri se "integratorom" (niz paralelnih linija koje uvijek zatvaraju konstantnu povrinu).V = c li1 n

Proraun pomou izohipsa se primjenjuje za objekte koji su na velikoj povrini (aerodromi, trgovi i sl.). Zasniva se na primjeni obrasca sa srednjim profilom.F +F F +F F +F V = 1 2 e + 2 3 e + ... + n 1 n e 2 2 2

Iz izraunatih povrina na profilima moe se izraditi linija povrina uzdu linijskog objekta, odnosno reducirana linija povrina.

m2 linija povrina USJEK P3U P3N

P1U

P2U

P4N

NASIP

m2 reducirana linija povrina

USJEK

NASIP m2

9.2. Linija masa Linija masa predstavlja grafiki prikaz koliina masa na jednoj dionici. Nakon dobivanja koliina iz rauna masa, zbroje se koliine usjeka i mnoe sa koeficijentom stalne rastresitosti, te usporede sa koliinama nasipa. Prvo se iskljui popreni transport:

Zatim se izraunavaju koliine masa od profila do profila:P +0 d1 U1 = VU1 2 P + PU1 d 2 U2 = VU1 2

Primjer prorauna koliine masa izmeu profila linijskog objekta (cesta):stacionaa broj prof. povrina (m2) nasipa iskopa 0+000.0 0+010.0 0+030.0 srednja povrina (m2) nasipa iskopa razmak prof. (m) volumen (m3) nasipa iskopa ordinate poveanje linije masa iskopa (m3) 5%

0 1 2

12.2 5.4

6.1 4.8 8.8 2.4 10 20 61.0176.0

48.0 50.4

0.0 -61.0 -186.6

Primjer grafikog prikaza linije povrina i linije masa

9.2.1. Karakteristike linije masa dio linije masa koji se penje s lijeva na desno predstavlja koliine usjeka dio linije masa koji pada sa lijeva na desno predstavlja koliine nasipa najvie toke na liniji masa su mjesta gdje usjeci prelaze u nasipe najnie toe na liniji masa su mjesta gdje nasipi prelaze u usjeke veliina nagiba linije masa oznaava koliinu masa u tom presjeku infleksijska toka linije masa usjeka je mjesto gdje je u tom usjeku najvei profil usjeka, tj. iskop usjeka, a na liniji nasipa mjesto gdje je najvei popreni profil, tj. najvei nasip - ako su razmaci izmeu profila manji, linija masa se od poligonalnog oblika pribliava zakrivljenoj liniji - na mjestima gdje nema prirasta masa, linija masa je horizontalna

- vertikalni razmak izmeu dvije toke linije masa predstavlja volumen masa izmeu profila u tim tokama - visinska razlika izmeu najvie i najnie toke predstavlja ukupnu koliinu tog nasipa ili usjeka - svaki usjek u liniji masa predstavljen je polovicom dijela vala koja se uzdie, a nasip polovicom koja pada - presjene toke horizontalne linije s linijom masa ograniavaju odsjek na kojem se mase izjednauju

9.3. Linija izjednaenja Cilj izjednaenja masa je da se sa to manjim iskopom i uz najkrau transportnu duinu izvre radovi na usjecima i nasipima. Ni uz najvee napore nije mogue organizirati transport masa bez gotovih objekata (tunela, vijadukata). ekanje na zavretak tih objekata, pa tek onda izrada zemljanih radova znatno bi produila rok izrade cjelokupnog objekta. To dovodi do stvaranja dionica gdje se mase logino izjednauju (npr. izmeu vijadukta i tunela, itd.) Mase po mogunosti treba transportirati u smjeru pada nivelete.

linije izjednaenja

9.4. Deponije i pozajmita Kada linija masa ne zavrava na osnovnoj liniji, mase na dionici nisu izjednaene. Viak materijala iz usjeka treba deponirati. Manjak za nasip treba dovesti sa pozajmita.

Primjer pojave potrebe za deponijom u proraunu izjednaenja masa

Fotografija deponije (odlagalita) zemljanog materijala uz autocestu Split-Zagreb

Primjer pojave potrebe za pozajmitem u proraunu izjednaenja masa

9.5. Transport masa RAZVOZNOM DUINOM materijala nazivamo udaljenost teita usjeka od teita nasipa.

Definiranje razvozne duine Razvoz dijelova masa: u usjeku V1x1 V2x2 ...... u nasipu V1z1 V2z2 .....

ukupni razvoz:

Vi x i1

n

Vi z i1

n

za x + z = d (d - srednja transportna duina):

Vi x i + Viz i = V(x + z ) = V d1n 1 d = Vi x i + Vi z i V1 1

n

n

1 n

Transporti se klasificiraju prema prijevoznim duinama: 10 - 60 m 60 - 100 m 100 - 300 m 600 - 1500 m > 1500 m

300 - 600 m

Praktino se transportna duina za pojedine valove proraunava grafiki (liniju masa treba pretvoriti u pravilan lik, trokut):

Aproksimacija linije masa sa trokutom kod odreivanja razvozne duine

Primjeri odreivanja razvozne duine