PRORAČUN (KONSTRUKCIJA ALATA)

7/17/2019 PRORAČUN (KONSTRUKCIJA ALATA)

http://slidepdf.com/reader/full/proracun-konstrukcija-alata 1/6

PRORAČUN

- S obzirom da radni predmet ima valjkaste površine, onda je najpogodnije

da se timvaljkastim površinama oslanja na prizme.Prednost prizmi je u tome što se postiže tačnost centriranja rupa u pravcu

podužne ose.Radni predmet se sa obadvije strane oslanja u prizmama, pa se, zbog

ekonomičnosti ifunkcionalnosti, može jedna od prizmi učiniti pokretnom, čime bismo

ujedno dobili

element steznog ureaja. !eka se pomjeranje prizme vrši pomo"uzavrtnja. #ada se u pokretnoj prizmi na spoljnoj strani mora izraditi rupa sa navojem.$a%vat prizmi i radnog predmeta pokazan je na slici &.''

Slika (. $a%vat prizmi i radnog predmeta

-)lavni otpor rezanja je*

1=

d

2∙ s

2∙ K s=

10

2∙ 0.1

2∙2350=587 ,5 N -)dje su *

d + prečnik burgije u mm,

s

2 - dubina rezanja sječiva burgije u mm,



s + specični otpor rezanja u N

mm2

-Radni predmet može jedino da se pomjera u vertikalnom pravcu, u kojem

djeluju na komponente otpora prodiranja sječiva F 2 F 2 je normalan na

sječivo/ i otpor pomo"nog kretanja F 3 , koji djeluje u pravcu ose burgije,

kao što je prikazano na sljede"oj slici 0.

Slika 0. 1urgija u za%vatu sa materijalom, sa otporima

2i F

3

-2tpor prodiranja sječiva se obično uzima da je jednak glavnomporu rezanja, tj.

30 4 3( 4 567 !, a otpor pomo"nog kretanja se odreuje po obrascu

3=2∙ F

1∙sin

φ

2=2∙ F

1sin

118°

2=1006,97 N

-8kupna sila koja djeluje u vertikalnom pravcu je *

v=2∙ F 2cos

φ

2+ F

3=2∙587 ∙cos

118°

2+1006=1610,61 N



-Radni predmet se dodiruje sa prizmam na četiri mjesta sl. &.''./

na kojima se

javljaju četiri sile trenja koje moraju da spriječe pomjeranje radnog

predmeta,odnosno nji%ov zbir mora biti najmanje jednak zbiru sila u

vertikalnom pravcu,

odnosno* 4 ∙ F u=1610 N

- 2dakle dobivamo silu trenja na jednom mjestu *

F u=402 N

- Sile trenja imaju suprotan smjer od mogu"eg vertikalnog pomjeranja

radnog

predmeta. $avrtanj kao stezni alat mora da obezbijedi takvu silu

stezanja F S koja

dati takve normalne sile F N da sila trenja na svakom mjestu bude

F μ=402 N .

9z slike za%vata prizmi i radnog premeta sl. (/ se vidi da je*

F s=4 ∙ F N ∙cos (90−α

2 )=4 ∙2415 ∙0,86=8308 N ,

gdje su:

α =120 °−¿ ugao nagiba radnih površina prizme

F N = F u

μ =

402

0,2=2012 N - normalna sila.

- :ko smo za zatezanje izabrali zavrtanj sa ruko%vatom dužine L =

!" mm onda je srednji prečnik dm = #$%" jer je zavrtanj & '/ i



korak h = ($" mm,

tada je potrebna sila na kraju ruko%vata*

F p= F S ∙ dm

2 ∙ L

h+ μ dm π

dm π −h μ=

8308∙14,701

2∙150∙ 2 ,0+0,12 ∙14 ,701∙3,14

14 ,701 ∙3,14−2 ,0 ∙0,12

F p=63 N

- 8 pret%odnom obrascu je μ= μ

cos30=

0,1

cos30°=0,12 jer je zavrtanj sa

trouglastim prolom navoja.-!a kraju, sa sigurnoš"u možemo konstatovati da "e radni predmet

biti ukru"en.

8 slučaju da je sila 3p prilikom proračuna imala ve"u vrijednost onda

bismo morali voditi računa o tome da se zadovoljava ma)simalnasila ru)e od !" do ("" N

- Rupe koje treba da bušimo na radnom predmetu su denisane tako

da su simetrične u odnosu na osu radnog predmeta 9 za%tijeva se dacentri rupa budu udaljeni od spoljni% krajeva radnog predmeta za (;mm sa tolerancijom < 4 ;,;6 mm = ;,;>/. #ačnost centriranja upravcu ose radnog predmeta je postignuta, jerse za oslanjanje koriste prizme.?eutim, prizme nam obavezno daju grešku baziranja s obzirom dase u serijskoj proizvodnji radni% predmeta mijenja 9 prečnik valjkastogdijela @ 4 0; mm u granicama tolerancije <@ 4 ;,( mm = ;,;5/.

-)reška baziranja je *

b10=∆ h2=

1−sin α

2

sin α

2

∙ δ D2=

1−sin 60°

sin 60°

0,1

2=0,0078mm



0. S obzirom da je εb10 4 ;,;;76 < 4 ;,;6 dakle, greška baziranja

e oko (;puta manja od za%tijevane tolerancije dimenzije (;mm/, onda se

može tvrditida "e se izraivati rupe sa ovim steznim alatom u granicamaozvoljeni%

tolerancija, bez pojave škarta.

&. Posmatraju"i sklopni crtež steznog alata i uočavaju"i funkciju

ojednini%

elemenata i dijelova, možemo konstatovati da bi najkritičnije mjestoela bilo

nosač zavrtnja ureaja za stezanje, te "emo izvršiti provjeru tog

osača na

svijanje, jer na zavrtanj djeluje sila stezanja F S=8308 N . 2vaj nosač je

onzolno

zavaren na %orizontalni dio tijela alata, te "e se provjera na savijanje

šiti premaobrascu*

a

h+2¿¿

¿3−bh3

¿

2

10+2∙ ¿

¿

¿3−34 ∙103

(b+2a )¿W yvara=¿

¿834mm3−otporimom!at



" s= F S ∙ # =8308∙12=99700 N mm * momen+ savi,an,a

$ sdvara=

b ∙ b1 ∙ $ sd=0,65 ∙0,9 ∙500

=290

N

mm2

- dozvol,eni napon

zavara b je faktor smanjenja čvrsto"e u zavarenom dijelu, a bA je

ktor

kvaliteta zavara/

Pošto je " s

W yvara

=115<$ sd vara zavareni nosač zadovoljava datim

uslovima optere"enja.

Documents

PRORAČUN (KONSTRUKCIJA ALATA)