Propisi Zakletve i

  • View
    259

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Propisi Zakletve i

  • 1

    PROPISI

    ZAKLETVE I KEFARETA

    ) OTKUPA(

    Obrada: Safet SuljiFakultet erijatski Nauka

    Islamski Univerzitet u Riyadu

  • 1U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

    Hvala i zahvala Uzvienom Allahu, delle enuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mumine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu pripremi. Neka su salavat i selam na Njegovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji vjerno dostavi Allahovu poslanicu i emanet predade i ummet posavjetova i na Allahovom putu se bori sve do preseljenja na ahiret. Neka ga Uzvieni Allah, subhanehu ve te'ala, obaspe svojom milou i podari mu najljepe to e ikome dati. Neka su mir i spas na njegovu porodicu, ashabe i na iskrene sljedbenike do Sudnjeg dana.

    Rekao je Allah Uzvieni:

    :

  • 1Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekrenu zakletvu je: da deset siromaha obinom hranom kojom hranite eljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao - neka tri dana posti. Tako se za zakletve vae otkupljujete kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Allah objanjava propise Svoje da biste bili zahvalni.

    MUDROST U PROPISIVANJU ZAKLETVE

    1. Potvrda: a to iz razloga to se eli da da doznanje ili ulije povjerenje u sagovornika (onome kome se obraamo) te da ne laemo tokom svoga govora ukoliko je rije o nekoj vijesti ili pak da neemo pronevjeriti obeanje ili dogovor i slino tomu.

  • 12. Jaanje potvrde onoga koji se zaklinje da e uiniti neko djelo za koje se boji da ga proe odnosno strah od injenja djela koje ne eli da uini.

    3. Dodatno ubjeenje koje se eli da da sagovorniku te podsticaj na neko djelo ili pak odvraanje od istoga.

    DEFINICIJA ZAKLETVE

    Jeziko znaenje zakletve je uzeto i razumije se iz vie rijei od koje su najbitnije: Prisega, Zakletva, Zavet te je uzevi u obzir i spojivi znaenje ovih rijei lahko dokuiti znaenje koje se cilja kada neko kae ili upotrebi jedan od vidova ZAKLETVE.

    erijatsko znaenje ove rijei je POTVRDA PROPISA (Zakona) SPOMINJUI NETO SVETO (Velianstveno, Krupno, Vano) NA ODREENI, SPECIFINI NAIN.

    ISLAMSKI STAV O ZAKLETVI: Zakletva je propisana i dozvoljena u erijatu i to Allahovom Knjigom, Sunnetom Allahova

  • 1Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kao i Konsenzusom islamski uenjaka.

    Dokazi iz Kur'ana:

    :

    Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e vas kazniti ako se zakunete namjerno.

    :I ne krite zakletve kad ste ih tvrdo dali.Dokazi iz Sunneta Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem:

  • 1 :

    . Od Ebu Musa El-Earija radijjallahu anhu se prenosi da je rekao, doao sam Allahovom Poslaniku Sallallahu alejhi ve sellem te sam ga uo kako je rekao:

    Ja, dosita tako mi Allaha InAllah, neu se zakleti zakletvom nekom a da pri tome vidim da je neto drugu bolje od nje osim da se iskupim (otkupim) za zakletvu i doem sa onim to je bolje od nje (boljim dijelom).

    A sloio se ummet Muhammeda Sallallahu alejhi ve sellem da je zakletva dozvoljena ted a ima uporite u erijatu.

  • 1OD KOGA JE ISPRAVNA ZAKLETVA?Zakletva je ispravna od svakog odgovornog, zdravog ovjeka koji sam izabere i nijjeti da se zakune a ne od drugoga.

    - ZAKLETVA PIJANOGA:

    Ukoliko razlog njegove opijenosti bude sam njegov izbor da se namjerno, ciljano napije (opije) onda je obavezan da dadne KEFARET (Otkupa), no ukoliko bi se desilo da se opije ne elei to (ne birajui to) nego naprotiv on bude na to gledao kao na neto ogavno i prezire to ili pak bude prisiljen na to, u tom sluaju spada sa njega obaveza Kefareta (Otkupa).

    - ZAKLETVA KJAFIRA:

    Od kjafira se prima zakletva i ispravna je, te je obavezan da ukoliko prekri svoju zakletvu da uini kefaret (otkup) ne vezano da li ta zakletva bila u KUFRU ili poslije prelaska na ISLAM.

    - ZAKLETVA STRANCA:

    Pod strancem se misli na ovjeka koji ne poznaje arapski jezik i od njega se prima zakletva (ispravna je) na njegovom jeziku.

    PROPIS PONAVLJANJA ZAKLETVE

  • 1Ponavljanje zakletve nije pohvaljeno, a pokueno je pretjerivanje u tome po rijeima Allaha Uzvienog:

    :I ne sluaj nijednog krivokletnika, prezrena.

    Pa ako ne doe do granice da nije to pretjerivanje onda nije ni sam taj postupak pokuen.

    Primjeri ove vrste zakletve:

    1. Kada se ovjek zakune za jednu stvar vie puta, kao da kae: Tako mi Allaha neu otii tom i tom ovjeku, tako mi Allaha neu otici tom i tom ovjeku propis za ovakvu zakletvu je onaj na kome je dumhur uleme (veina uleme) da je poinioc ovakvog vida zakletve duan da uini samo JEDAN KEFARET.

    2. Da se zakune za vie stvari, pa recimo da kae: Tako mi Allaha neu da jedem, tako mi Allaha neu da pijem, tako mi Allaha neu da spavam propis ove zakletve je da je obavezan za svaku zakletvu da uradi kefaret i ovo je stav veine uleme (dumhur).

  • 1TA JE PREE DA SE ZAKLETVA ISPOTUJE ILI DA SE PREKRI?Kada preciznije prouavamo ZAKLETVE lahko emo uoiti da sve zakletve nisu na istom stepenu, neke su od njih na stepenu da je obavezan poinilac iste da ispotuje tj. da dadne kefaret ukoliko ih prekri, dok su pak druge takve prirode da je ovjek obavezan da ih prekri (ne ispotuje) ili trei sluaj da su podjednako bitne ili da neto od dva sluaja prevagne (da recimo krenje zakletve bude ispravnije) a za svaki ovaj sluaj navest emo po primjer.

    a) Zakletva koja obvezuje ovjeka da je ispotuje: Da se zakune da e se kloniti grijeha ili da se zakune da e uvati Farzove (vadibe) kao da e postiti Ramazan ili da e klanjati pet dnevni namaza, ili da e prestati da pui duhan sve ove zakletve i sve to je iz ovoga domena obvezuje ovjeka da ih ispotuje dakle to je Farz (Vadib) i nije dozvoljeno da se prekre pa ukoliko prekri neto od ovoga biva GRENIKOM pa i kada dadne kefaret (otkup) te zakletve.

    b) Zakletva koju je ovjek obavezan da prekri (ne ispuni): a to je ona zakletva iz koje proizlazi teta za ovjeka ili njegovu porodicu ili pak nekoga drugog ili na drugu stranu da iz nje proizlazi injenje nekoga

  • 1harama ili da se ostavi Farz (Vadib) te za ovakav vid zakletve ovjek biva obavezan da je prekri tj. ne ispuni. Pa svako onaj ko bude se zakleo da e uznemiravati komije ili da nee opskrbljivati porodicu ili da se zakune da e piti alkohol i sve to je iz ove grupe ovjek biva obvezan da prekri i da ne ispuni svoju zakletvu jer bi to bilo iz domena vee tete po istog ovjeka ili njegove blie.

    c) Zakletva kod koje je pree da se ne ispuni (prekri) od da ovjek ustraje na njoj: kao da se ovjek zakune da nee udjeljivati siromanima ili da se zakune da nee klanjati nafile (dobrovoljne) namaze i sve to slino ovome te ovakve zakletve bivaju pokuene i pree je da ovjek ih ne ispotuje tj. da ih prekri te da dadne kefaret za svoju zakletvu jer je injenje te zakletve pree i bolje od da se ostavi.

    d) Zakletve kod koje je isto da li ovjek to ispotovao ili prekrio: a to je sve to spada pod domen MUBAH (lijepo, dozvoljeno) kao to je da ovjek kae: Tako mi Allaha neu da jedem ovo voe ili neu da pijem ovu vodu te kod ovakvih zakletvi ispunjene ili pak krenje iste biva podjednako ili neodreeno te ovjek ne biva zaduen niim vie ukoliko bih prekrio zakletvu osim da dadne kefaret (otkup).

  • 1ARTOVI OBAVEZNOSTI KEFARETA (OTKUPA)

    Da bi ovjek bio obavezan da dadne kefaret (otkup) mora da budu ispunjeni odreeni artovi:

    1. Namjerno, ciljano zaklinjanje i to po rijeima Allaha delle e'nuhu:

    :

    Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e vas kazniti ako se zakunete namjerno.Te se ne uzima u obzir zakletva koja nije namjerna (kada se ovjek nenamjerno zakune) niti zakletva od onoga koji spava, niti od osobe koja nema punoljetnost (od djeteta malog) a niti od osobe koja nije zdrava razumom (lude osobe).

  • 12. Da zakletva bude takve prirode da se odnosi na budue vrijeme te da bude za stvar koja je mogua da se desi (stvarna): te da se ne odnosi na stvar koja se desila u prolosti a ovjek zna zasigurno da se ona zbila, a takoer se ne odnosi na vrijeme budue za koje ovjek sumnja u ispravnost odnosno vjerojatnou da e se desiti. Ovaj vid zakletve dakle nije isti kao onaj ko se zakune neim drugim da e to ispuniti, zadovoljiti pa to ne uradi te ovakav nije primoran da daje kefaret za neoekivanu stvar ili dogaaj i to po Idmau (konsenzusu) uleme. Te nae rijei ZA STVAR KOJA JE MOGUA DA SE DESI U BUDUNOSTI: ovim se eli da kae da zakletva ne bude prihvaena niti ispravna ukoliko je ona zasnovana na stvari koja je nemogua da se desi ili postoji kao to je ubistvo mrtvaca ili njegovo oivljavanje i sve drugo slino te za ovakav vid zakletve nema kefareta.

    3. Da zakletva bude reena namjerno, svjesno bez prisile i ona se ne prima od onoga koji je primoran na nju (na zakletvu) po rijeima Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem:

  • 1 : : :

    . )oaerp( oitsorpo ej hallA ej ot ev