PROČIŠĆENI TEKST ODREDBI ZA PROVOĐENJE ......2. Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim površinama za gradnju. 3. U površinama

Na temelju članka 113., stavak 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br.153/13 ),članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01,60/01, 129/ 05, 109/07, 129/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 18/13 - pročišćeni tekst), članka 38. StatutaGrada Delnica (»Službene novine PGŽ« broj 28/09, 41/09, 11/13 i 20/13 - pročišćeni tekst, 6/15)Gradsko vijeće Grada Delnica na sjednici održanoj 29. rujna 2016. godine donosi

PROČIŠĆENI TEKST ODREDBI ZA PROVOĐENJE PROSTORNOGPLANA UREĐENJA GRADA DELNICA

Članak 1.Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Delnica – pročišćeni tekst odredbi za provođenje.

Članak 2. Pročišćeni tekst odredbi za provođenje izradio je Arhitektonsko-građevinski atelje d.o.o. iz Rijeke, ukoordinaciji s Gradom Delnice kao nositeljem izrade.

Članak 3.Pročišćeni tekst odredbi za provođenje iz članka 1. ove odluke sadržano je u elaboratu “Prostorni planuređenja Grada Delnice” koji sadrži tekstualne dijelove kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIOI. ODREDBE ZA PROVOĐENJE...................................................................................................111. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

NA PODRUČJU GRADA DELNICE ...........................................................................................161.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA ....................................161.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA.....................................................................................161.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA...............................................................................171.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene........................................................171.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene............................................................................172. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA.........................................................................................192.0. OPĆI UVJETI GRADNJE...........................................................................................................192.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU.............................................................192.1.1. Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku..................................................................192.1.2. Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju...................................................202.1.3. Popis građevina od važnosti za Grad Delnice............................................................................202.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA.....................................................................................212.2.1. Neposredna provedba................................................................................................................222.2.2. Posredna provedba.................................................................................................................... 402.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA...............................................................................442.3.1. Neposredna provedba................................................................................................................442.3.2. Posredna provedba.................................................................................................................... 493. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...........................................................554. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI.................................................................565. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH

I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA.............................................................................575.1. SUSTAV PROMETA I VEZA.......................................................................................................575.1.1. Cestovni promet......................................................................................................................... 585.1.2. Željeznički promet....................................................................................................................... 615.1.3. Žičara......................................................................................................................................... 615.1.4. Zračni promet............................................................................................................................. 615.1.5. Telekomunikacije........................................................................................................................ 615.2. SUSTAV ENERGETIKE..............................................................................................................625.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE..................................................................................645.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE...............................................................................................66

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA........................................................................................67

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI.........................................................676.1.1. Zaštićene i ugrožene vrste i staništa na području Grada Delnica...............................................686.1.2. Zaštićena i evidentirana područja...............................................................................................696.1.3. Područja ekološke mreže RH.....................................................................................................706.2. ZAŠTITA KULTURNO POVIJESNIH CJELINA...........................................................................717. POSTUPANJE S OTPADOM......................................................................................................738. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ.............................................748.1. ZAŠTITA ZRAKA ........................................................................................................................ 748.2. ZAŠTITA VODA ......................................................................................................................... 758.3. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

- OBRANA OD POPLAVA I BUJIČNIH VODA.............................................................................788.3.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda -

mjere zaštite od erozije, obrada erodiranih područja..................................................................798.4. ZAŠTITA OD BUKE.................................................................................................................... 798.5. ZAŠTITA TLA ............................................................................................................................. 798.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE.....................................................................................................808.6.1. Zaštita od poplave...................................................................................................................... 808.6.2. Zaštita od požara........................................................................................................................ 808.6.3. Zaštita od potresa....................................................................................................................... 818.6.4. Zaštita od rušenja....................................................................................................................... 828.6.5. Zaštita od opasnosti prirodnih uzroka.........................................................................................828.6.6. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velikih nesreća izazvane

nesrećom u gospodarstvenim objektima i prometu....................................................................838.6.7. Sklanjanje ljudi............................................................................................................................ 839. MJERE PROVEDBE PLANA......................................................................................................859.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA.............................................................................859.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA...........................................................869.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA

PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI.........................................................................................86

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA DELNICE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 4.Ovim Planom je cjelokupno područje Grada Delnice, obzirom na namjenu, podijeljeno na:

površine naselja površine izvan naselja za izdvojene namjene poljoprivredne površine šumske površine vodne površine

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvangrađevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

Građevinska područja naselja Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

gospodarska namjena - proizvodna namjena gospodarska namjena – poslovna namjena gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena sportsko rekreacijska namjena posebna namjena – obrana površine groblja

Površine i građevine izvan građevinskog područja: površine za iskorištavanje mineralnih sirovina površine uzgajališta (akvakulture) sportsko-rekreacijsko-zdravstvene površine stambene i gospodarske građevine infrastruktura

Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1a.Građevinsko područje se kartografskim prikazima 4.1. - 4.34. ovog Plana, dijeli na: 1. izgrađeni dio građevinskog područja2. neizgrađeni i uređeni dio građevinskog područja3. neizgrađeni i neuređeni dio građevinskog područja.

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.1. Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić, grad i sl.) u zatečenom

(izgrađenom) ili planiranom obujmu. 2. Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim površinama

za gradnju.3. U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i

značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, uprava, trgovina, ugostiteljstvo, turizam,servisi manje poslovno-proizvodne zone, infrastruktura i sl .)

4. Građevinska područja naselja određena su u kartografskim prikazima 4-1 do 4-34.

Članak 6.Sustav naselja Grada Delnice čine:

naselje sa centralnim i pratećim funkcijama, manje regionalno središte: naselje Delnice manja lokalna središta, koja potiču razvoj gravitacijskih područja: naselja Brod na Kupi i Crni

Lug ostala naselja

Članak 7.1. Manje regionalno središte je naselje koje osim stambenih sadržaja ima centralne i prateće funkcije

sukladne rangu ili značenju naselja: prosvjeta, zdravstvo, kultura, sport, uprava, manje poslovne

zone uz uvjet da ne zagađuju okoliš, trgovine, servisi i dr.2. Manja lokalna središta imaju, ili se u njima planiraju, osim stambenih i pratećih funkcija i neke javne

funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.)3. U ostalim naseljima postoje ili se planiraju stambene i prateće funkcije, ali se mogu graditi i neke

javne funkcije.

1.3. IZGRADENE STRUKTURE VAN NASELJA

1.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 8.Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje seveličinom i strukturom razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinimnamjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se iizgrađuju prema posebnim kriterijima.Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena:1. Gospodarska namjenaPovršine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju proizvodne,poslovne (male proizvodne) djelatnosti i ugostiteljsko-turističke djelatnosti.Razgraničuju se tri kategorije:

Površine za proizvodnu namjenu Površine za poslovnu namjenu Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu

2. Sportsko-rekreacijska namjena. Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za odvijanje sportskih i rekreacijskihaktivnosti

3. Površine posebne namjene. U površine posebne namjene određuju se površine u svrhu obrane R. Hrvatske

4. Površine za infrastrukturu. Površine za infrastrukturu razgraničuju se na: Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i

ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase) Površine predviđene za infrastrukturne građevine, su za smještaj uređaja, građevina,

instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava5. Površine groblja.

Površine groblja su površine određene Planom za rekonstrukciju prema potrebama i programuuređenja groblja. Izvan građevinskih područja naselja nalaze se groblja u Hrvatskom, Kuželju,Mariji Trošt, Crnom Lugu, Zamostu Brodskom, Turkima i Delnicama. Ne planira se njihovoproširenje, osim za groblje u Delnicama.

1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 9.Površine izvan naselja za izdvojene namjene su:

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina. Planom je određena površina zaiskorištavanje mineralnih sirovina: kamenolom kraj naselja Delnice.

Površine uzgajališta (akvakulture). Planom je određena površina uzgajališta kraj naseljaMala Lešnica na Kupici.

Površine rekreacijske i zdravstvene namjene su veća područja za odvijanje rekreacijskih izdravstvenih aktivnosti. Njihove lokacije su uvjetovane konfiguracijom terena, ljepotomkrajobraza, blizinom i kategorijom rijeka, blizinom i postojanjem infrastrukture, kakvoćomzraka, razinom buke i dr.

Izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskogturizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Infrastruktura. Područja i građevine za infrastrukturu razgraničavaju se na površinepredviđene za infrastrukturne koridore uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalihlinearnih trasa (određuju se širinom koridora u metrima) i površine predviđene zainfrastrukturne građevine koje su za smještaj uređaja, građevina, instalacija, a razgraničavajuse ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.0. OPCI UVJETI GRADNJE

Članak 10.Prostor građevina od važnosti za Državu, Primorsko- goransku županiju i Grad Delnice te načinnjihova korištenja, određuju se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana. Površine građevina odinteresa za Državu, Županiju i Grad određuju se građevinskim područjem, trasom ili lokacijom, aprema kriterijima iz Plana.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1.1. Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 11.Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

Prometne građevine Željezničke građevine

magistralna pruga Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb (I. reda) Cestovne građevine

autocesta Goričan-Zagreb-Rijeka Poštanske i telekomunikacijske građevine

međunarodni TK kabel I. razine Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

regionalni vodoopskrbni sustav - podsustav “Lokve” Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređejima i instalacijama

Elektroenergetske građevineEVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice

Građevine za proizvodnju i transport nafte i plinaMagistralni naftovod Omišalj-Sisak (JANAF)Magistralni plinovod Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac Magistralni plinovod-alternativna trasa Omišalj-Delnice-R.SlovenijaMagistralni plinovod Pula-KarlovacPlanirani magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo

Građevine i kompleksi za potrebe obrane vojno skladište V-3 vojarna “Drgomalj” (V-4) strelište “Stari Drgomalj” (V-4)

2.1.2. Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju

Članak 12.Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju su:

Građevine društvenih djelatnosti Srednje škole

Delnice Osnovne škole

DelniceBrod na Kupi

Građevine sekundarne zdravstvene zaštite Delnice

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama – važnost za državu Ostale državne ceste

Rijeka-Zagreb “Lujziana” (Orehovica - Gornje Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko-Karlovac)

Granica R.Slovenije-Brod na Kupi-Delnice-čvor Lučice-Mrkopalj-Begovo Razdolje

Granica R.Slovenije - Prezid -Delnice - čvor Lučice Osnovne županijske ceste

(državna cesta) -Čabar-Brod na Kupi-Brod Moravice Čvor Oštrovica-Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug

Granični cestovni prijelaz II kategorijeBrod na Kupi-Petrina

Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Telekomunikacijske građevine

magistralni TK kabeli II. razine Rijeka-Delnice-Ogulin te prsten Delnice-Čabar-Lokve-Delnice

mjesna pristupna centrala Delnice Poštanske građevine

poštanski ured u Delnicama koji pripada Središtu pošta Rijeka Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava

– podsustav “Lokve” – regionalni vodovod Gorski kotar Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Transformacijske staniceDelnice 110/35 kV

Distribucijski dalekovod 110 kV HE Vinodol-Delnice Delnice - EVP Moravice

Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Glavna mjerno redukcijska stanica Delnice Županijska plinska mreža

Građevina za postupanje s otpadom– Reciklažno dvorište s transfer stanicom Sović Laz

2.1.3. Popis građevina od važnosti za Grad Delnice

Članak 13.Građevine od važnosti za Grad Delnice su:

Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređejima i instalacijama Elektroenergetske građevine

20 kV veze Podstene-Golik (planirani) 20 kV i 35 kV veze od Hrvatskog prema Zamostu (planirani) 20 kV veza Gašparci-Hrvatsko ( planirano prelaganje)

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama cesta – Poslovna zona K1-1 Delnice - Kovačeva voda s izlazom na državnu cestu

Prezid-Delnice Granični cestovni prijelazi za pogranični promet:

Hrvatsko - Osilnica Gašparci - R Slovenija

Građevine za obradu i odvodnju otpadnih voda Uređaj Delnice Uređaj Crni Lug Uređaj Brod na Kupi Hrvatsko Lučice

Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama– Redukcijska stanica Crni Lug

Članak 14.Za planiranu i izvedenu infrastrukturu državnog, županijskog i gradskog interesa iz poglavlja 2.1.1.,2.1.2. i 2.1.3. koja prolazi kroz građevinska područja, osigurani su planirani i zaštitni koridori, što jeprikazano u kartografskim prikazima 4.1.- 4.34.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 15.1. Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji naselja. U tom prostoru ne mogu

se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno kojebi svojom upotrebom ugrožavale vrijednosti čovjekove okoline.

2. U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovinaselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

3. Građevinsko područje naselja se kartografskim prikazima 4.1. - 4.34. ovog Plana, dijeli na: 1. izgrađeni dio građevinskog područja2. neizgrađeni i uređeni dio građevinskog područja naselja3. neizgrađeni i neuređeni dio građevinskog područja naselja.

Članak 15a.Zahvati unutar neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja se provode u skladu spoglavljem 9.1. Obveza izrade prostornih planova ovog Plana.

Članak 16.1. Razvoj i uređenje naselja u Gradu Delnice dozvoljen je unutar građevinskih područja naselja

utvrđenih ovim Planom (kartografski prikazi 4.1. do 4.34.).2. Granice građevinskih područja utvrđene su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5000, u pravilu

granicama katastarskih čestica.3. Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za naselja; Bela Vodica, Brod na Kupi, Crni Lug,

Čedanj, Dedin, Delnice, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Turni, Gašparci, Gornje Tihovo, GornjiLožac, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac,Kuželj, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski,Raskrižje Tihovo, Sedalce, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, ZakrajcTurkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški.

4. Biljevina je bivše naselje za koje nije formirano građevinsko područje.5. Za naselja koja se nalaze u području obuhvata Prostornog plana nacionalnog parka Risnjak (Donja

Krašićevica, Donji Okrug, Gornja Krašićevica, Gornji Okrug, Leska, Plajzi, Razloge, Razloški Okrugi Srednja Krašićevica) mjere provedbe definirane su spomenutim Prostornim planom. Za naseljeRazloge istim Planom definirano je građevinsko područje naselja.

6. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za park prirode Kupa, za građevinskapodručja naselja ovog Plana, a koja su u sastavu predloženog zaštićenog područja (dio togpodručja) vrijede mjere provedbe ovog Plana.

7. Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani spomenik kulture potrebno jezatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - konzervatorski odjel uRijeci regulirano člancima poglavlja 6.2. ovih Odredbi.

Članak 17.1. Unutar granica građevinskih područja naselja izuzimaju se iz građenja, do utvrđivanja građevnih

čestica infrastrukture, infrastrukturni koridori (koridori prometnica, telekomunikacija, vodoopskrbe iodvodnje i energetike).

2. Površine koridora planiranih infrastrukturnih građevina označene su u kartografskim prikazimagrađevinskih područja naselja 4.1. do 4.34.

Članak 18.Veličina i oblik građevne čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno korištenje i izgradnju u skladu sprovedbenim odredbama ovog Plana.

Članak 19.1. Za određivanje građevne čestice koja služi za upotrebu postojećih građevina primjenjuju se isti

uvjeti kao i za gradnju građevina određene tipologije.2. Kada oblik i veličinu izgrađene građevne čestice nije moguće definirati prema stavci (1) tada se to

može učiniti prema posebnim zakonima i propisima, odnosno vodeći računa o zatečenom stanju,pravilima struke i o minimalnom zahtijevu opremanja zemljišta. Obavezno osigurati pristup najavno- prometnu površinu.

Članak 20.1. Gradnja unutar građevinskog područja razvija se uz postojeće ceste ili planirane javne i

nerazvrstane ceste.2. Širina zaštitnog pojasa cesta određena je Zakonom o javnim cestama.3. Širina zaštitnog pojasa uz postojeće nerazvrstane ceste je najmanje 6 m od ruba građevne čestice

ceste. 4. Iznimno se u formiranim jezgrama naselja dozvoljava gradnja građevina na građevinskoj liniji

postojećih susjednih građevina.5. Ako je širina nerazvrstane ceste manja od 5,5 m za jednosmjerni, odnosno 6,5 m za dvosmjerni

promet, udaljnost građevina od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za širenjenerazvrstane jednosmjerne ceste na 5,5 m ili dvosmjerne ceste na 6,5 m, povećane za udaljenostiiz stavka (3).

Članak 22.Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

stambene i stambeno-poslovne građevine poslovne građevine ugostiteljsko-turističke građevine građevine društvene namjene pomoćne građevine garaže i parkirališta poljoprivredne građevine infrastrukturne građevine ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.)

2.2.1. Neposredna provedba

2.2.1.1. Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene

Članak 23.1. Građevine stambene namjene su građevine namjenjene isključivo stanovanju.2. Građevine stambeno-poslovne namjene su građevine koje osim stambenih prostora sadrže

poslovne (zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične) djelatnosti koje bukom,vibracijama i ostalim vidovima zagađenja ne djeluju štetno na okolinu. Površina poslovnog prostorane smije prelaziti 50% ukupne površine prostora.

3. Uz građevinu osnovne namjene na građevinskoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili višepomoćnih građevina.

4. Pod pomoćnim građevinama podrazumijevaju se garaže, drvarnice i manja spremišta.

Članak 24.Prema broju stambenih jedinica, građevine stambene i stambeno-poslovne namjene podjeljene su na:

obiteljska kuća – građevina koja sadrži najviše dvije (2) stambene jedinice na zasebnoj građevinskoj čestici,

višestambena građevina – građevina s više od dvije (2) stambene jedinice na zasebnoj građevinskoj čestici.

Članak 25.Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene mogu se graditi kao:

slobodnostojeće građevine dvojne građevine građevine u nizu.

2.2.1.1.1. Obiteljske kuće

Članak 26.1. Uvjeti izgradnje za slobodnostojeće obiteljske kuće:

za prizemne građevine: minimalna površina građevne čestice - 280 m2 uz uvjet da širina građevne čestice na crti

građevinske linije građevine ne može biti manja od 14 m, odnosno minimalna širinagrađevine ne može biti manja od 8 m (2 x 3 m + 8 m)

udaljenost građevine od ruba građevne čestice – minimalno 3 m kig max. = 0,30

za katne građevine: minimalna površina građevne čestice - 320 m2 uz uvjet da širina građevne čestice na crti

građevinske linije građevine ne može biti manja od 16 m, odnosno minimalna širinagrađevine ne može biti manja od 8 m (2 x 4 m + 8 m)

udaljenost građevine od ruba građevne čestice – minimalno 4 m kig max. = 0,30

2. Minimalna dubina građevne čestice – 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenihgrađevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebepoljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m

3. Iznimno u gusto izgrađenom urbanom središtu grada Delnica kod interpolacija gradskih nizovadozvoljava se postojeći kig i kis susjednih građevina odn. max kis i max kig određene zone, a štoće se odrediti UPU-om.

4. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročeljegrađevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata,odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Članak 27.1. Uvjeti izgradnje za dvojne obiteljske kuće (dvojna ili završna kuća u nizu):

za prizemne građevine: minimalna površina građevne čestice - 200 m2 uz uvjet da širina građevne čestice na crti

građevinske linije građevine ne može biti manja od 10 m (3 m + 7 m) udaljenost građevine od ruba građevne čestice – minimalno 3 m kig max. = 0,40

za katne građevine: minimalna površina građevne čestice - 220 m2 uz uvjet da širina građevne čestice na crti

građevinske linije građevine ne može biti manja od 11 m (4 m + 7 m) udaljenost građevine od ruba građevne čestice – minimalno 4 m kig max. = 0,40

2. Minimalna dubina građevne čestice – 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenihgrađevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebepoljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m.



Članak 28.1. Uvjeti izgradnje za obiteljske kuće u nizu:

za prizemne građevine: minimalna površina građevne čestice - 150 m2 uz uvjet da je širina građevne čestice

(jednaka širini objekta) na crti građevinske linije minimalno 5 m udaljenost građevine od ruba građevne čestice – minimalno 3 m kig max. = 0,50

za katne građevine: minimalna površina građevne čestice - 150 m2 uz uvjet da je širina građevne čestice

(jednaka širini objekta) na crti građevinske linije minimalno 5 m kig max. = 0,50

2. Minimalna dubina građevne čestice – 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenihgrađevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebepoljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m



2.2.1.1.1.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 29.1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna

građevina, poljoprivredna (bez izvora zagađenja) ili manja poslovna građevina.2. Kod kompleksne izgradnje prateće turističke, društvene i gospodarske namjene osnovnoj

stambenoj namjeni, dozvoljena je gradnja jedne ili više građevina osnovne namjene te građevinapomoćne i servisne namjene u funkciji osnovne namjene.

3. Sve građevine iz stavke (1) moraju biti funkcionalno i oblikovno povezane.4. Dvojne građevine ili završne jedinice niza moraju se jednom stranom prislanjati na granice

građevnih čestica, a građevine u nizu objema.5. Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u

funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti udaljene minimalno 3 m od granice građevnečestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

6. Iznimno, pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovnegrađevine u funkciji građevine osnovne namjene, mogu biti udaljene i manje, odnosno udaljene 1m od ruba građevne čestice ili izvedene na poluugrađeni način. U tom slučaju, na njima se nesmiju izvoditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

7. Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (5), primjenjuju se i naseptičke taložnice.

8. Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelugrađevne čestice, maksimalne veličine 6 m2 koja je oslonjena na rub građevne čestice. U tomslučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

9. Ako djelatnost stambeno-poslovne građevine zahtjeva izgradnju pomoćnog objekta-garaže na istojgrađevnoj čestici, visina garaže zadovoljava potrebnu visinu za smještaj vozila korisnika.

Članak 30.1. Udaljenost građevina od ruba kolnika postojeće državne, županijske ceste utvrdit će se sukladno

Zakonu o javnim cestama i propisima o zaštiti okoliša.2. Građevinski pravac, za građevine uz nerazvrstane ceste, minimalno je udaljen 6m od ruba

građevne čestice ceste.3. Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice,

građevinski pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.4. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske

linije.5. Iznimno se dozvoljava i manja udaljenost građevinske linije od regulacijskog pravca za interpolacije

u gradskom tkivu naselja ili za gradnju na izrazito strmim terenima, gdje je u ekstremnimslučajevima nagiba terena >25% građevinski pravac i regulacijska linija mogu se poklapati.

2.2.1.1.1.2. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 31.1. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao

cjelini i karakteristikama krajolika.2. Sve pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne

građevine u funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti u sklopu građevine osnovne namjeneili činiti s njom jedinstveno arhitektonsko oblikovanje.

3. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijalimoraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom.

4. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevimaarhitektonskog oblikovanja. Obavezna je ugradnja snjegobrana ukoliko je nagib krova paralelan sjavnom površinom.

5. Podzidi okućnice su dozvoljene maksimalne visine 1,50 m.6. Prilazne stepenice i terase u nivou terena (do maksimalno 60 cm iznad nivoa terena), podzidi i

slično, mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine.

Članak 32.1. Krovišta mogu biti ravna, kosa, bačvasta ili kombinirana te rasčlanjena i jedinstvena, na jednu,

dvije ili više voda. Nagib krova mora biti min. 30°. Mogu biti izvedena od crijepa, lima ili drugihmaterijala podobnih karakteristika lokalnim klimatskim uvjetima.

2. Izvedena ravna krovišta, koja zbog loše izvedbe ne zadovoljavaju svrsi, mogu se u skladu sodredbama preurediti u kosa s tim da se dobiveni tavanski prostori mogu koristiti kao stambeni iliposlovno-stambeni.

2.2.1.1.1.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 33.1. Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj

liniji, uz posebne uvjete iz nadležnosti Grada Delnica. 2. Podnožje ulične ograde, do max. visine 0,8 m, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde

mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde može biti najviše2,0 m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda, od drva,žice ili drugog materijala karakterističnog za ovo podneblje.

3. Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaćeživotinje, mora se ograditi ogradom koja onemogaćava izlaz stoke i peradi.

4. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasomjavne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način kojionemogućava izlaz ljudi.

5. Ukoliko se ograda postavlja na raskrižjima i drugim lokacijama gdje je promet nepregledan – vrstu,visinu i udaljenost ograde potrebno je prilagoditi uvjetima preglednosti prometa.

Članak 34.1. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %.2. Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava

izgled naselja.3. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele

ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.4. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.5. Površine za parkiranje je potrebno osigurati na parceli ili na javnoj površini u neposrednoj blizini

građevinske čestice. Potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto po stambenoj jedinici.

2.2.1.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 35.1. Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati

pješački i kolni pristup čestici i građevini. 2. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli građevine obiteljske kuće

može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m iduži od 30 m.

2.2.1.1.1.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 36.1. Priključak na postojeće građevine infrastrukture: elektriku, TK-mrežu, vodu i kanalizaciju, utvrđuje

se temeljem posebnih uvjeta i ovih odredbi za provođenje.2. Na područjima gdje nema javnog vodovoda niti odvodnje otpadnih voda uvjetuje se gradnja cisterni

i nepropusnih septičkih taložnica.3. Kruti otpad može se odlagati samo na za to određenim mjestima, prema Gradskoj odluci.

2.2.1.1.1.6. Mjere zaštite okoliša

Članak 37.Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

2.2.1.1.1.7. Rekonstrukcije

Članak 38.1. Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi

uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitnezahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

2. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi kojisu posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitnasvojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Članak 39.1. Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju

novih građevina2. Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na

način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.4. Postojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je

određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenjaspomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okvirupostojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranjeosnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća jedogradnja, ali ne više od 20 m2.

5. Iznimno kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnjazamjenskog objekta u skladu sa Odredbama ovog Plana.

2.2.1.1.1.8. Interpolacije

Članak 40.1. Interpolacija je građenje na “praznim” parcelama odnosno izgradnja građevina uz već postojeću

regulaciju, u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. 2. Interpolacija unutar građevinskih područja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih

građevina ako u Odredbama nije drugačije definirano.3. Interpolacije u gusto izgrađenim zonama (naročito unuta naselja Grada Delnica) podrazumjevaju

max. kig i kis, visinske gabarite, broj etaža i oblikovanje sukladno objektima u neposrednom iposrednom kontaktu kako bi se ostvarila oblikovna cjelina pojedinih zona.

Članak 41.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje: Građevina se mora, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabaritu prilagoditi i podrediti cjelini Oblikovanjem i materijalima mora zadržati ritam koji je ostvarila postojeća arhitektura Dozvoljava se i suvremen arhitektonski “izražaj” Zadržati cjelovitost ambijenta Ako se radi o zaštićenom području, treba zatražiti i konzervatorske uvjete

2.2.1.1.2. Višestambene građevine

Članak 42.Uvjeti izgradnje za višestambene građevine:

minimalna površina građevne čestice – 800 m2 iznimno, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se građevina interpolira, ali ne

manja od 600 m2

maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,50 maksimalni broj etaža – Po + P + 2 + Pk maksimalni broj etaža u naselju Delnice su Po + P + 3 + Pk maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz

pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjegkata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

kod interpolacija, višestambene građevine mogu imati visinu prilagođenu okolnimgrađevinama.

2.2.1.1.2.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 43.1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna

građevina, poljoprivredna (bez izvora zagađenja) ili manja poslovna građevina.2. Kod kompleksne izgradnje turističke, društvene i gospodarske izgradnje dozvoljena je gradnja

jedne ili više građevina osnovne namjene te građevina pomoćne i servisne namjene u funkcijiosnovne namjene.

3. Sve građevine iz stavke (1) moraju biti funkcionalno i oblikovno povezane.4. Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u

funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti udaljene minimalno 3 m od granice građevnečestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

5. Iznimno, pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovnegrađevine u funkciji građevine osnovne namjene, mogu biti udaljene i manje, odnosno udaljene 1m od ruba građevne čestice ili izvedene na poluugrađeni način.. U tom slučaju, na njima se nesmiju izvoditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

6. Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (4), primjenjuju se i naseptičke taložnice.

7. Ako djelatnost stambeno-poslovne građevine zahtjeva izgradnju pomoćnog objekta-garaže na istojgrađevnoj čestici, visina garaže zadovoljava potrebnu visinu za smještaj vozila korisnika.

Članak 44.1. Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi minimalno 4 m, mjereno od

najistaknutijih dijelova.2. Ako je visina građevine, mjerena od okolnog terena do vijenca, veća od 8m, višestambena

građevina mora biti udaljena od ruba građevne čestice pola visine građevine.3. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske

linije.4. Udaljenost građevina od ruba kolnika postojeće državne, županijske ceste utvrdit će se sukladno

Zakonu o javnim cestama i propisima o zaštiti okoliša.5. Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice,

građevinski pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.6. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske

linije.7. Iznimno se dozvoljava i manja udaljenost građevinske linije od regulacijskog pravca za interpolacije

u gradskom tkivu naselja ili za gradnju na izrazito strmim terenima, gdje je u ekstremnimslučajevima nagiba terena >25% građevinski pravac i regulacijska linija mogu se poklapati.

2.2.1.1.2.2. Uvjeti za oblikovanje građevine


cjelini i karakteristikama krajolika.2. Svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju ili biti u sklopu osnovne višestambene

građevine ili činiti jednu arhitektonsko oblikovnu cjelinu.3. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao

i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima inačinom obrade.

Članak 46.1. Krovišta mogu biti ravna, kosa, bačvasta ili kombinirana te rasčlanjena i jedinstvena, na jednu,

dvije ili više voda. Nagib krova mora biti min. 30°. Mogu biti izvedena od crijepa, lima ili drugihmaterijala podobnih karakteristika lokalnim klimatskim uvjetima.

2. Izvedena ravna krovišta, koja zbog loše izvedbe ne zadovoljavaju svrsi, mogu se u skladu s odredbama preurediti u kosa s tim da se dobiveni tavanski prostori mogu koristiti kao stambeni ili poslovno-stambeni.

2.2.1.1.2.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 47.1. Slobodni dio građevne čestice mora se urediti kao okoliš građevine s prilazima (kolni i pješački),

parkiralištima i ostalim površinama (dječje igralište i sl.).2. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 20 %.3. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.4. Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava


ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.6. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom

javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način kojionemogućava izlaz ljudi.

Članak 48.Svaka stambena jedinica mora imati osigurano 1,0 parkirno mjesto po stanu u sklopu građevnečestice, osim u izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava osiguranje parkirališnih mjesta najavnoj površini u neposrednoj blizini višestambene građevine.

2.2.1.1.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 49.1. Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati

pješački i kolni pristup čestici i građevini. 2. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli višestambene građevine

može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m iduži od 30 m.

2.2.1.1.2.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 50.1. Priključak na postojeće građevine infrastrukture: elektriku, TK-mrežu, vodu i kanalizaciju, utvrđuje

se temeljem posebnih uvjeta i ovih odredbi za provođenje.2. Na područjima gdje nema javnog vodovoda niti odvodnje otpadnih voda uvjetuje se gradnja cisterni

i nepropusnih septičkih taložnica.3. Kruti otpad može se odlagati samo na za to određenim mjestima, prema Gradskoj odluci.

2.2.1.1.2.6. Mjere zaštite okoliša

Članak 51.Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

2.2.1.1.2.7. Rekonstrukcije






način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.

4. Postojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji jeodređena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenjaspomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okvirupostojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranjeosnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća jedogradnja, ali ne više od 20 m2.


2.2.1.1.2.8. Interpolacije

Članak 54.1. Interpolacija je građenje na “praznim” parcelama odnosno izgradnja građevina uz već postojeću

regulaciju, u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. 2. Interpolacija unutar građevinskih područja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih

građevina ako u Odredbama nije drugačije definirano.3. Interpolacije u gusto izgrađenim zonama (naročito unuta naselja Grada Delnica) podrazumjevaju

max. kig i kis, visinske gabarite, broj etaža i oblikovanje sukladno objektima u neposrednom iposrednom kontaktu kako bi se ostvarila oblikovna cjelina pojedinih zona.

Članak 55.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:

Građevina se mora, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabaritu prilagoditi i podrediti cjelini Oblikovanjem i materijalima mora zadržati ritam koji je ostvarila postojeća arhitektura Dozvoljava se i suvremen arhitektonski “izražaj” Zadržati cjelovitost ambijenta Ako se radi o zaštićenom području, treba zatražiti i konzervatorske uvjete.

2.2.1.2. Građevine poslovne namjene

Članak 56.Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namjenjene poslovnoj djelatnosti, zazanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i sl. djelatnosti, kojima se ne narušavaju uvjetiživota i stanovanja unutar građevinskog područja.

Članak 57.Uvjeti izgradnje za poslovne građevine:

minimalna površina građevne čestice – 400 m2 iznimno, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se građevina interpolira, ali ne

manja od 200 m2

maksimalna izgrađenost – za građevine trgovačke, uredske i sl. djelatnosti - kig max. = 0,40 maksimalna izgrađenost - za građevine proizvodne, uslužne, skladišne i sl. djelatnosti - kig

max. = 0,30 iznimno, maksimalna izgrađenost za građevine proizvodne, uslužne, skladišne i sl. djelatnosti

u naseljima Delnice, Brod na Kupi, Lučice i Crni Lug- kig max. = 0,50. maksimalni broj etaža – Po + P + 2 + Pk maksimalni broj etaža u naselju Delnice su Po + P + 3 + Pk maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz

pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjegkata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih građevina je P maksimalna visina proizvodno-skladišnih građevina određena je tehnološkim procesom i ne

može iznositi više od 6m, mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine prateći sadržaji proizvodno-skladišnih građevina (garderobe,sanitarije,uredi i sl) mogu se

djelomično interpolirati unutar definirane visine (6 m), te formirati dvije etaže.

2.2.1.2.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 58.1. Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna ili više građevina vezanih uz tehnološki proces.2. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi minimalno 5 m3. Minimalna udaljenost od građevne čestice prometnice je 6 m ili više, ukoliko to zahtijeva kategorija

ceste prema Zakonu o javnim cestama.

2.2.1.2.2. Uvjeti za oblikovanje građevine


cjelini i karakteristikama krajolika.2. Svi pomoćni sadržaji uz građevinu osnovne namjene moraju ili biti u sklopu osnovne građevine ili

činiti jednu arhitektonsko oblikovnu cjelinu.3. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao

i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima inačinom obrade.

4. Arhitektonsko oblikovanje za proizvodno - skladišne građevina mora biti u skladu s funkcijom itehnološkim procesom.

5. Krovišta kod proizvodno-skladišnih građevina odabiru se prema tipologiji gradnje.

2.2.1.2.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 60.1. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 20 %.2. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.3. Građevinska čestica građevine poslovne namjene mora biti uređena na način da ne narušava




Članak 61.1. Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice ili iznimno na javnoj prometoj

površini u neposrednoj blizini građevinske čestice.2. Parkirališne površine je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta).3. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne

čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice.

2.2.1.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 62.1. Građevinska čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom

maksimalne dužine 50 m.2. Građevinska čestica mora biti izravno priključena na javnu prometnu površinu ili zasebnim kolnim

pristupom min. širine 3,5 m i maksimalne dužine 50 m.

2.2.1.2.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 63.Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju seposebnim uvjetima.

2.2.1.2.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 64.

Mjere zaštite okoliša, ovisno o vrsti tehnološkog procesa, sadrže mjere zaštite zraka, vode i tla, zaštituod prekomjerne buke i odstranjivanje krutog i tekućeg otpada prema posebnim zakonima.

2.2.1.2.1. Rekonstrukcije






način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.4. Postojeće građevine poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada

prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije)u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. Uiznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standardastanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od20 m2.


2.2.1.3. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 67.1. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namjenjene ugostiteljsko-

turističkoj djelatnosti: turistička naselja, smještajni kapaciteti – pojedinačne građevine (hoteli, izletišta,domovi i sl.) kampovi.

2. Ugostiteljsko-turističke građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama ili su sastavni dio stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina.

2.2.1.3.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 68.1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna ili više građevina koje moraju biti

funkcionalno povezane.2. Udaljenost glavne građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m, a pomoćnih

građevina 4m, osim u slučaju prenamjene postojećih objekata u ugostiteljsko turističku namjenukada je potrebno osigurati uvjete zaštite od zagađenja i buke prema okolnim objektima.

3. Građevinski pravac za građevine koje se grade uz javne ceste minimalno je određen širinomzaštitnog pojasa prema Zakonu o cestama.

4. Građevinski pravac za građevine koje se grade uz nerazvrstane ceste udaljen je najmanje 6m odgranice građevne čestice.

2.2.1.3.2. Uvjeti za oblikovanje građevine


cjelini i karakteristikama krajolika.2. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao

i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima i

načinom obrade.2.2.1.3.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 70.1. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni koji od

najniže kote terena nije dignut više od 1,0 m, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenostgrađevne čestice.

3. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.4. Građevinska čestica građevine poslovne namjene mora biti uređena na način da ne narušava




Članak 71.1. Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice ili iznimno na javnoj površini u

neposrednoj blizini građevinske čestice.2. Za smještajne kapacitete potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto po smještanoj jedinici, a za

uslužne kategorije 1 parkirališno mjesto na dva sjedeća mjesta.3. Parkirališne površine je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta).4. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne

čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice.

2.2.1.3.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 72.1. Građevinska čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom

maksimalne dužine 50 m.2. Građevinska čestica mora biti izravno priključena na javnu prometnu površinu ili zasebnim kolnim

pristupom min. širine 3,5 m i maksimalne dužine 50 m.

2.2.1.3.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 73.Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju seposebnim uvjetima.

2.2.1.3.5. Mjere zaštite okoliša

Članak 74.Mjere zaštite okoliša, ovisno o vrsti tehnološkog procesa, sadrže mjere zaštite zraka, vode i tla, zaštituod prekomjerne buke i odstranjivanje krutog i tekućeg otpada prema posebnim zakonima.

2.2.1.3.6. Rekonstrukcije






način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.4. Postojeće građevine poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada

prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije)u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. Uiznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standardastanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od20 m2.


2.2.1.3.7. Pojedinačne građevine smještajnih kapaciteta

Članak 77.Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene – pojedinačne građevine smještajnihkapaciteta:

minimalna površina građevne čestice - 400 m2

iznimno, površina građevne čestice može biti do minimalno 200 m2 ukoliko se građevinainterpolira kao građevina u nizu

maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,4 maksimalni broj etaža – Po + P + 2 + Pk, maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz

pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjegkata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

minimalno 30 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodnozelenilo.

2.2.1.3.8. Turistička naselja

Članak 78.1. Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja – slobodnostojeće

građevine do 2 stambene jedinice: za prizemne građevine:

minimalna površina parcele – P min. = 280 m2

minimalna širina parcele – 14 m maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,30 minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 3 m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

za katne građevine: minimalna površina parcele – P min. = 320 m2

minimalna širina parcele – 14 m maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,30 minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 4 m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročeljegrađevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata,odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 79.1. Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja – dvojne

građevine do 2 stambene jedinice: za prizemne građevine:


minimalna širina parcele – 10 m maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,40 minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 3 m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

za katne građevine: minimalna površina parcele – P min. = 220 m2

minimalna širina parcele – 10 m

maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,40 minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 4 m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročeljegrađevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata,odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 80.1. Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja – građevine u

nizu do 2 stambene jedinice: minimalna površina parcele – P min. = 150 m2

minimalna širina parcele – 5 m maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,50 minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – prizemna građevina – 3 m minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – katna građevina – 4 m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uzpročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata,odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 81.Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja – građevine s više od2 stambene jedinice:

- minimalna površina parcele – P min. = 400 m2

- iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manjaod 200 m2

- maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,50- broj etaža – Po + P + 2 + Pk- maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena

uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcijezadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 4 m

2.2.1.3.9. Kampovi

Članak 82.Uvjeti za izgradnju građevina kampova:

područja smještajnih kapaciteti tipa kamp koji se mogu graditi unutar građevinskih područjanaselja moraju biti odjeljeni zaštitnim zelenilom min. širine 20 m od područja stambene,poslovne, društvene, ili mješovite namjene

unutar područja kampa moraju se osigurati ugostiteljski, turistički i servisni (upravni i sanitarniprostori) sadržaji čvrste gradnje, čija maksimalna izgrađenost ni iskoristivost iznose:

- kig max. = 0,10,- kis max. = 0,15,

maksimalna površina pojedine građevine – 500 m2, maksimalan broj etaža – P + Pk, maksimalna visina do vijenca – Vmax. = 4,5 m minimalno 50 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo.

2.2.1.4. Građevine društvene namjene

Članak 83.1. Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije,

kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti i ostalih djelatnosti. (kartografski prikaz 1a)2. Ovim Planom određuju se površine i zone za smještaj građevina i sadržaja društvenih djelatnosti

unutar građevinskih područja naselja, kao što su starački dom, vrtići, jaslice, škole, igraonice,knjižnice, višenamjenske dvorane, muzeji, galerije, društveni dom, zdravstvene stanice, ambulante,

višenamjenske dvorane, policijske i vatrogasne stanice, uredi upravnih i javnih službi jedinicalokalne samouprave i uprave, udruga građana, igraonice i dr.

3. Na području obuhvata Plana definirane su postojeće društvene djelatnosti u zonama isključivedruštvene namjene D.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti odnose se na postojeće ili planirane (moguće)građevine: vjerski sadržaji -crkva ambulanta obrazovne ustanove škole dječji vrtić starački dom zavičajna kuća muzeji, galerije, višenamjenske dvorane čitaonica kulturno-umjetničko društvo udruge građana vatrogasni dom klupski prostori i sl.

5. Ovim Planom određeni su broj, struktura i veličina društvenih djelatnosti, kao minimalne vrijednostiza područje Grada Delnice koje se mogu nadopunjavati.

6. Izgradnju i rekonstrukciju (dogradnja i nadogradnja) građevina društvenih djelatnosti odredit će seprostornim planovima užeg područja za naselje Delnice, a za ostala građevinska područja u skladus prethodnim odredbama ovog Plana.

7. Rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti dozvoljava se neposredno kada se odnosi nazahvate unutar postojećeg gabarita građevine.

8. U svim građevinama društvene namjene mora biti osigurana pristupačnost osobama s invaliditetomi smanjene pokretljivosti, sukladno odredbama važećih Zakona i Pravilnika.

9. Moguća je fazna izgradnja pojedinih cjelina za građevine društvene namjene.

2.2.1.4.1. Građevine edukativnih djelatnosti

Članak 84.1. Planom se određuju osnovne škole u Brodu na Kupi i u Delnicama sa područnom školom u Crnom

Lugu.2. Škole svojim kapacitetom, a vezano uz demografsku projekciju do 2015. godine, zadovoljavaju.3. Uvjeti smještaja novih potrebnih kapaciteta definirat će se planovima užeg područja.4. Uvjeti za izgradnju građevina i sadržaja edukativnih djelatnosti:

Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m2

Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog

terena do vijenca Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je

objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krovaiznosi 12,0 m

Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda neprelazi 0,6 m od visine najviše kote zaravnatog terena

Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnikamin. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet umirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi6,0 m

Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi

10,0 m Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima

zagađenja iznosi 15,0 m

Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtonibiljni fond

Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lakozapaljive i eksplozivne tvari

U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornomplaniranju i uređivanju prostora.

Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je mogućaizveda ravnog krova.

Članak 85.1. Planom su određene dvije škole srednjeg obrazovanja smještene u naselju Delnice.2. Srednje škole svojim kapacitetom, a vezano uz demografsku projekciju do 2015. godine,

zadovoljavaju.

2.2.1.4.2. Građevine zdravstvene djelatnosti

Članak 86.1. U sklopu ustanove opće medicine u naselju Delnice planira se organizirati sekundarna zdravstvena

zaštita, što će detaljno obraditi urbanistički plan uređenja naselja Delnice.2. Uvjeti za izgradnju građevina zdravstvene djelatnosti:


Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost – kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max. 9,5 m od najniže kote izravnatog

terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka isl. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je








zagađenja iznosi 15,0 m Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni

biljni fond Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako

zapaljive i eksplozivne tvari U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom

43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornomplaniranju i uređivanju prostora.

Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je mogućaizvedba ravnog krova.

2.2.1.4.3. Građevine kulturnih, socijalnih i upravnih djelatnosti

Članak 87.Uvjeti za izgradnju građevina kulturnih, socijalnih i upravnih djelatnosti:


Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatogterena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka isl.

Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 +P k, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili jeobjekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krovaiznosi 12,0 m












2.2.1.4.4. Građevine vjerskih sadržaja

Članak 88.Uvjeti za smještaj vjerskih građevina i sadržaja:


Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti za građevine pratećih sadržaja vjerskih građevina iznose P + 1 +

Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca pri čemu se izuzimajuvidikovci, objekti dimnjaka isl.

Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk za građevine pratećih sadržaja vjerskihgrađevina, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure s tristrane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m









zapaljive i eksplozivne tvari

U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornomplaniranju i uređivanju prostora.


Isključivo crkve se mogu graditi prema uvjetima definiranim funkcionalnim zahtjevima ispecifičnom arhitektonskom i tehničkom rješenju.

2.2.1.4.5. Građevine sportskih i rekreativnih sadržaja

Članak 89. 1. Unutar granica građevinskih područja postoje otvoreni i zatvoreni sportski sadržaji. 2. Posebnim planovima će se na pojedinim područjima definirati specifične mogućnosti.3. Uvjeti za smještaj građevina sportsko-rekreacijskih sadržaja :

Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1000 m2, iznimno 800 m2 na postojećim,katastarski definiranim građevnim česticama, pri interpolaciji građevina

Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 +P k, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog

terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka i sl. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je



Visina građevine može biti i viša, ovisno o funkcionalnim zahtjevima i arhitektonskom rješenju Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika

min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u

mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi

6,0 m Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi







Iznimno građevine stadiona i sportskih dvorana se mogu graditi prema uvjetima definiranimfunkcionalnim zahtjevima i specifičnom arhitektonskom i tehničkom rješenju.

2.2.1.5. Poljoprivredne građevine

Članak 90.1. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj

djelatnosti.2. Poljoprivredne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama ili su sastavni dio

stambenih građevina.3. Izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja ne dozvoljava se unutar građevinskog

područja naselja Delnice (prva zona određena UPU-om naselja Delnice, područja poslovnenamjene K-1 i K-2) i unutar područja posebnog režima zaštite voda.

Članak 91.1. Poljoprivredne građevine su:

bez izvora zagađenja: šupe, spremišta ljetine, građevina za spremanje alata, sjenici i ljetnekuhinje, staklenici, plastenici i sl.

s izvorima zagađenja: obori, staje, svinjci, kunićnjaci, peradarnici, uzgoj krznaša, pčelinjaci,male klaonice, gnojišta i sl.

2. Dopušteni broj stoke i peradi definiran je uvjetnim grlom. Uvjetnim grlom smatra se grlo težine 500kg i obilježava koeficijentom 1. Slijedno vrsta stoke i peradi svodi se na uvjetna grla prema tabeli :

VRSTA STOKE KOEFICIJENT BROJ GRLA

Krava, steona junica 1,00 10Bik 1,50 7Vol 1,20 8

Junad 1 - 2godine 0,70 14Junad 6 - 12 mjeseci 0,50 20

Telad 0,25 40Krmača + prasad 0,055 182

Tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40Mlade svinje 2 - 6 mjeseci 0,13 77

Teški konji 1,20 8Srednje teški konji 1,00 10

Laki konji 0,80 13Ždrebad 0,75 13

0vce, ovnovi, koze, jarci 0,10 100Janjad i jarad 0,05 200Tovna perad 0,00055 18 000

Konzumne nesilice 0,002 5 000Rasplodne nesilice 0,0033 3 000

3. Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići isl.) minimalni broj životinjskih vrsta utvrđuje seProgramom o namjeravanim ulaganjima, a sukladno osnovnoj definiciji uvjetnog grla prema težini.

4. Poljoprivredne građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi za uobičajeni uzgoj i tov stoke iperadi, pod uvjetom da se planira uzgoj maksimalno: tovnih teladi i junadi – 1 uvjetno grlo ostalih goveda – 1 uvjetno grlo konja - 1 uvjetno grlo svinja – 1 uvjetno grlo peradi – 20 uvjetnih grla sitnih glodavaca – do 75 jedinki

5. Poljoprivredne građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjetestanovanja u susjednim građevinama.

Članak 92.1. Gnojišta se izvode na udaljenosti 15 m od stambenih građevina, 15 m od ulične ograde i 15 m od

cisterne pitke vode.2. Dno i stijenke gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog

materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za odcjedku ine smije se razljevati po okolnom terenu. Jame i silosi za odcjedku moraju imati siguran inepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i ventilaciju. U pogledu udaljenosti od ostalih građevinavrijede isti zahtijevi kao i za gnojišta.

3. Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz uređaj zapročišćavanje otpadnih voda.

Članak 93.1. Najmanja i najveća dopuštena veličina građevne čestice se ne propisuju. 2. Maksimalna izgrađenost građevne čestice je:

kig max. = 0,6 za staklenike, plastenike i sl. kig max. = 0,4 za farme

3. Maksimalni broj etaža građevine je jedna [1] etaža sa potkrovljem.4. Maksimalna visina poljoprivredne građevine je 5 m mjereno od kote zaravnatog dijela terena do

vijenca građevine.

Članak 94.1. Poljoprivredne građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje:

kunićnjaci, preradarnici i sl. 12 m gnojnice 15 m

2. Minimalna udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi za: staklenike, plastenike i sl. 3 m farme 6 m

Članak 95.1. Parcela se priključuje izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom do javne površine

minimalne širine 3,0 m, a maksimalne dužine 50 m.2. Priključci na infrastrukturu određuju se posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i

kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice.

2.2.1.6. Ostale građevine (kiosci, reklamni panoi i nadstrešnice)

Članak 96.1. Kiosci su tipski elementi, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, kao i za

druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge.2. Grad može odlukom odrediti tip kioska radi jednoobraznog rješenja. Grad može pokrenuti postupak

oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa.3. Kiosci do 12 m2 (bruto) površine se postavljaju temeljem idejnog projekta okoliša, Odluke iz stavke

(2) ovog članka i suglasnosti stručne službe Grada Delnice.4. Kiosci se postavljaju na uređeno građevinsko zemljište.

Članak 97.1. Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, potporne i obložne

zidove ili slično.2. Oblik i veličina panoa utvrđuju se grafičkim prikazom i oznakom na katastarskoj podlozi.3. Lokacijska dozvola za reklamni pano se utvrđuje slijedećim odrednicama:

udaljenost panoa od ruba građevne čestice, ako se postavlja na zelenu površinu, je minimalno 3 m. kod postave panoa na pročelja, potporne i obložne zidove oblikovanje je određeno osobinama

krajolika zelena površina na koju se polaže pano mora biti hortikulturno uređena i održavana ukoliko je pano priključen na struju, način priključenja odredit će se posebnim uvjetima.

4. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.5. Za nadstrešnice do 15 m2 predviđena je direktna provedba u skladu s odredbama ovog Plana koje

se odnose na pomoćne građevine.Za nadstrešnice preko 15 m2 potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu (nadstrešnice velikih površinagospodarske i poslovne osnovne namjene za trgovačko-ugostiteljsku namjenu, parkiralište i sl.), asve u skladu s odredbama ovog Plana ili Plana niže razine.

2.2.2. Posredna provedba

2.2.2.1. UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2

Članak 98.1. Uvjeti uređenja za građevinsko područje naselja Delnice definirane su Urbanističkim planomuređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (Službene novine PGŽ 7/05). 2. Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

2.2.2.2. UPU neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Brod na Kupi

Članak 99.1. Unutar obuhvata Plana moguće je graditi osnovne vrste građevina:

stambene i stambeno-poslone građevine poslovne građevine građevine ugostiteljsko-turističke namjene građevine društvene namjene pomoćne građevine garaže i parkirališta infrastrukturne građevine ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i sl.)

2. Uvjeti izgradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine – građevine do 2 stambene jedinice: slobodnostojeće građevine

- minimalna površina parcele – za prizemnu građevinu – P min. = 280 m2

- minimalna površina parcele – za katnu građevinu – P min. = 320 m2

- minimalna širina parcele – 14 m- maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,30

dvojne građevine- minimalna površina parcele – za prizemnu građevinu – P min. = 200 m2

- minimalna površina parcele – za katnu građevinu – P min. = 220 m2

- minimalna širina parcele – 10 m- maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,40

građevine u nizu- minimalna površina parcele – P min. = 150 m2

- minimalna širina parcele – 5 m- maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,50- maksimalni broj etaža – Po + P + 1

minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – prizemna građevina - 3m minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice –građevina P+1 - 4m ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

3. Uvjeti izgradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine – višestambene građevine –građevine s više od 3 stambene jedinice: minimalna površina parcele – P min. = 800 m2

iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manja od600 m2

maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,50 broj etaža – Po + P + 2 + Pk maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz


minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 4 m4. Uvjeti izgradnje za poslovne građevine – zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske djelatnosti:



maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,50 broj etaža – Po + P + 2 + Pk maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz


minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 5 m5. Uvjeti izgradnje za pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli, izletišta, domovi

i sl.: minimalna površina parcele – P min. = 400 m2


maksimalna izgrađenost – kig. max. = 0,50 broj etaža – Po + P + 2 + Pk

maksimalna visina građevine mjereći od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terenauz pročelje građevine gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozidapotkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m – V max. = 12 m

minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice – 5 m6. Uvjeti za smještaj građevina društvenih djelatnosti:


Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost –kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog

terena do vijenca, osim za vjerske građevine Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je


Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtonibiljni fond

7. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %8. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice – neposredan pristup na javnu

prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda i odvodnjeoborinskih i fekalnih voda, koje se vežu na postojeći sustav naselja Brod na Kupi.

9. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana.10.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao

cjelini i karakteristikama krajolika.

2.2.2.3. UPU etnološke zone Velika Lešnica

Članak 100.1. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije i Zakonskim odredbama propisana jeizrada urbanističkog plana uređenja za naselje Velika Lešnica, etnološke zone proglašena kaozaštićeno ruralno područje.2. Rekonstrukcije postojećih građevina mogu se vršiti unutar postojećih gabarita i namjeneneposrednom provedbom, uz posebne uvjete Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela u Rijeci.Dogradnja i izgradnja novih građevina može se vršiti tek nakon donošenja UPU-a, prema uvjetimaMinistarstva kulture – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

2.2.2.4. Detaljni planovi uređenja na snazi

2.2.2.4.1. DPU dijela centra Delnica

Članak 101.Uvjeti uređenja za područje mješovite namjene dijela centra Delnica, definirani su Detaljnim planomuređenja dijela centra Delnica (Službene novine PGŽ 12/03).

2.2.2.4.2. DPU “Centar II. Delnice” u Delnicama

Članak 103.Uvjeti uređenja za područje mješovite pretežito poslovne (M2) i poslovne namjene (K1) “Centar II.Delnice”, definirani su Detaljnim planom uređenja “Centar II. Delnice” u Delnicama (Službene novinePGŽ 36/07).

Članak 103a.Na području obuhvata detaljnih planovima uređenja na snazi iz čl. 101. i 102., primjenjuju se uvjetipropisani tim planovima, sve do stavljanja planova van snage, nakon čega se primjenjuju uvjeti izplana višeg reda, tj. Urbanističkog plana uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 iK-2.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

2.3.1. Neposredna provedba

Članak 110a.Neposredna provedba Plana dozvoljena je u izgrađenom dijelu građevinskog područja teneizgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja.Zahvati unutar neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja se provode u skladu spoglavljem 9.1. Obveza izrade prostornih planova.

2.3.1.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja

2.3.1.1.1. Groblja

Članak 111.1. Ovim planom određuju se zone groblja:

Groblje Hrvatsko – G-1 Groblje Kuželj – G-2 Groblje Marija Trošt – G-3 Groblje Crni Lug – G-4 Groblje Zamost Brodski – G-5 Groblje Turke – G-6 Groblje Delnice – G-7

2. Navedeni lokaliteti mogu se neposrednom provedbom rekonstruirati i sanirati unutar postojećepovršine. Omogućava se izgradnja kapela i pomoćnih objekata i sadržaja potrebnih za kvalitetnofunkcioniranje zone. Oblikovanje uskladiti s već postojećom izgradnjom.

3. Površine groblja prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

2.3.1.1.2. Građevine posebne namjene - obrana

Članak 112.1. Površine posebne namjene su prikazane (označene slovom N) u kartografskom prikazu 1a.2. Građevine posebne namjene nalaze se unutar:

građevno područje posebne namjene N-3 “Vojno skladište”, Delnice građevno područje posebne namjene N-4 “vojarna Drgomalj i strelište Stari Drgomalj”, Delnice

3. Površina posebne namjene N-1 se prenamjenjuje u površinu izdvojene društvene i ugostiteljsko-turističke namjene D i T1-4.

4. Površina posebne namjene N-2 prenamjenjuje se u proizvodnu namjenu – zonu I2-7.

Članak 113.1. Za vojno skladište, područje posebne namjene N-3, utvrđene su zaštitne i sigurnosne zone

sukladne Zakonu o obrani (NN 33/02, 58/02) i odredbama tablice 4.2. Pravilnika o zaštitnim isigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03) : Zona posebne namjene – Zona zabranjene gradnje

Definicija zaštitne zone: - Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za potrebe obrane.

Zona ograničene gradnje – IDefinicija zaštitne zone:

- Zabrana izgradnje vojarni, industrijskih objekata, stambenih zgrada, bolnica, škola,dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objektat (s većim skupovima ljudi),magistralnih prometnica i dalekovoda.

- Dozvoljena je izgradnja ostalih prometnica i dalekovoda te skladišta (ovisno o vrstiobjekata i MS).

Zona ograničene gradnje – IIDefinicija zaštitne zone:

- Zabrana izgradnje novih urbaniziranih naselja, bolnica, škola, dječjih vrtića,odmarališta i drugih javnih objekata (s većim skupovima ljudi).

- Dozvoljena je izgradnja magistralnih prometnica i dalekovoda. Postojeća naseljamogu se proširivati u suprotnom smjeru od skladišnog kompleksa, tako da se takvanaselja ne približavaju skladišnom kompleksu.

2. Za vojarnu Drgomalj definirana je zona ograničene gradnje sukladno tablici 2.1. Pravilnika ozaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata, a za postojeće objekte potrebno je primijeniti

članak 9. stavak 2. Pravilnika.3. Za strelište Stari Drgomalj je utvrđena zona zabranjene gradnje prema kriterijima za izračun

zaštitnih i sigurnosnih zona sukladno odredbama tablece 5.2. Pravilnika.4. U slučaju napuštanja objekata, moguće je prenamjeniti zonu posebne namjene u drugu namjenu,

uz suglasnost MORH-a.

2.3.1.1.3. Građevine poslovne – komunalno servisne namjene – deponij Sović Laz

Članak 114.1. Površina poslovne – komunalno servisne namjene označena je na kartografskom prikazu 1a.2. Uvjeti za igradnju građevina poslovne – komunalno servisne namjene – deponij Sović Laz,

definirani su u poglavlju 7.

2.3.1.2. Građenje i korištenje prostora izvan građevinskog područja

Članak 115.1. Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, lociraju se, projektiraju,

izvode i koriste ovisno o kategoriji zaštite prostora (osjetljivosti prostora), na način da ne uništavajuvrijedno tlo i šume, da ne ometaju korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja i da neugrožavaju vrijednost čovjekove okoline, naročito krajolika.

2. Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani spomenik kulture potrebno jezatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel uRijeci.

3. Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati. Pojedinačnegrađevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom.

4. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u prostoru su: građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska,lovačka, vodna,

šumarska, odmorišta, vidikovci i dr.) građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih

vrijednosti i autohtonog graditeljstva građevina mora biti samostalna u prostoru građevina se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i dr.) zahvat u prostoru ima isti tretman kao i građenje

5. Izvan građevinskih područja može se graditi, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju izahtjevima Plana, slijedeće: Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Planom je određeno područje: E3 - kamenolom kraj naselja Delnice Građevine uzgajališta-akvakulture Planom je određeno područje: H - uzgajalište u naselju Mala Lešnica na Kupici Zdravstvene i rekreacijske građevine Stambene i gospodarske građevine Građevine infrastrukture

Članak 116.Za građevine koje su izgrađene na parcelama izvan građevinskog područja prije 15.02.1968. može seodobriti rekonstrukcija prema uvjetima za rekonstrukciju definiranima odredbama ovog Plana, zapojedinu tipologiju građevine.

2.3.1.2.1. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 117.1. Planom je određena lokacija područja za gradnju građevina za iskorištavanje mineralnih sirovina:

E3- kamenolom kraj naselja Delnice.2. Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za

eksploataciju.

3. Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnojudaljenosti od naselja (min. 1000 m) i infrastrukturnih koridora (min. 500 m), a u skladu s pozitivnimpropisima i stručnim elaboratom na razini Grada.

2.3.1.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 118.1. Zdravstvene i rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti. Rekreacijska i

zdravstvena područja su veće prostorne i pejzažne cjeline, ili niz takvih cjelina, koje su namjenjeneu prvom redu za aktivnu i pasivnu rekreaciju građana, za izletnički i zdravstveni turizam. U timpodručjima se nastoji zadržati prirodni izgled prostora, postojeći šumski pokrov te omogućitikorištenje poljoprivrednog zemljišta. Na tim prostorima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalnovezane na prirodne specifičnosti područja: na konfiguraciju terena, prirodne resurse, ljepotu i vizurukrajobraza i dr.

2.3.1.2.3. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma

Članak 119.1. Izvan građevinskog područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite

potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Stambenu igospodarsku građevinu za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma gradi poljoprivrednik, vlasnikpoljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 2000 m2 u skladu s Odredbama zaobiteljsku kuću, definiranim u poglavlju 2.2.1.1.1.

2. Građevina se gradi kao slobodnostojeća.3. Visina građevine je maksimalno (P+1) odnosno 6,0m do donje kote podrožnjače.4. Maksimalna izgrađenost građevne parcele iznosi kig max. = 0,10.5. Uz stambenu i gospodarsku građevinu može se, ukoliko se gazdinstvo bavi dopunskom

djelatnošću-turizmom ,graditi pomoćna građevina za smještaj turista u tlocrtnoj površini od 70m2,maksimalne visine P+1. Građevina sa stambenom građevinom čini arhitektonsku cjelinu.

6. Ukupna maksimalna brutto tlocrtna površina svih građevina iznosi 220m2.7. Pristup do građevine mora biti neposredno na javnu površinu ili se može formirati zasebni pristupni

put koji se veže na mrežu javnih prometnica – minimalna širina puta je 3 m.8. Ukoliko zatečeni uvjeti za pojedinu građevinu nisu u skladu odredbama ovog članka, rekonstrukcija

građevina se može vršiti u postojećim gabaritima.9. Odredbe iz ovog članka ne odnose se na područja definirana u poglavlju 9.1. za koje je potrebna

izrada planova nižeg reda.

Članak 120.Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan građevinskog područja naselja mogu se neposrednograditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremištadrva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima te male farme za uzgoj krupne isitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači i dr.

Članak 121.1. Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu

minimalne površine od 2000m2, a pod uvjetom da zauzeta površina spremišta nije veća od 30m2

(P) odnosno 60m2 (Po+P) ukoliko spremište ima podrum. 2. Razvijena površina iz stavke (1) ovog članka može se povećati po 20m2 za svakih daljnjih 2000m2

zemljišta.

Članak 122.1. Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevnoj čestici neograničene

veličine do njene maksimalne izgrađenosti kig max. =0,82. Minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3m.3. Ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne.4. Ukoliko se koristi tlo ispod staklenika u poljoprivredne svrhe potrebna je vodopravna suglasnost.5. Prilaz na javni put je cestom minimalne širine 3m.Članak 123.

Spremišta za drva mogu se podizati u šumama na zemljištu minimalne površine 2000m2 u vidunadstrešnica, a pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30m2. Ova se razvijena površinamože povećavati za 20m2 za svakih daljnjih 2000m2 zemljišta.

Članak 124.Stočarska skloništa na ostalom poljoprivrednom tlu mogu se graditi na zemljištu minimalne površineod 10.000m2 (1ha), a pod uvjetom da tlocrtna površina skloništa nije veća od 30m2.

Članak 125.Spremišta voća može se graditi samo u već podignutim voćnjacima ili zemljištu koje je pripremljeno zauzgoj voća. Uvjeti za gradnju definirani su člankom 121.

Članak 126.1. Zemljište koje je služilo kao osnova za dozvolu za gradnju građevina iz članaka 121., 123., 124. i

125. ne može se parcelirati na manje djelove.2. Zemljište na kojem postoji gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva, da to zemljište u

smislu odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih građevina ne može separcelirati u manje djelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 127.Građevine definirane člancima 121 - 125. mogu se graditi neposrednom provedbom:1. Na svakoj poljoprivrednoj ili šumskoj površini koja zadovoljava uvjete smještaja gospodarskih

građevina moguća je izgradnja samo jedne građevine određene namjene.2. Kota prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30cm

od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu3. Svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6m.4. Krov mora biti dvostrešan5. Ukoliko se iznad prizemlja izvodi stropna konstrukcija krovište se mora postavljati direktno na nju

bez nadozida.6. Oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijom gradnje.7. Gospodarske građevine moraju se locirati na način da svojom visinom ne prelaze vrh brežuljka na

kojem se grade.8. Na terenima s nagibom, građevine moraju biti dužom stranom paralelne sa slojnicama.

Članak 128.1. Farme za uzgoj stoke, peradi i slično moraju biti udaljene od koridora državnih prometnica

minimalno 50 m.2. Udaljenost od prometnica nižeg ranga određuje se ovisno o kategoriji prometnice na koju se

priključuje građevina, a minimalna udaljenost je 10m.3. Uvjet za gradnju takve građevine je vodopravna suglasnost i zemljište neopterećeno zaštitnim

infrastrukturnim koridorima. 4. Untar lokacijske dozvole potrebno je utvrditi način zaštite okoliša, način pročišćavanja i eliminiranja

otpadnih voda, način eliminiranja krutog i tekućeg tehnološkog otpada, definiran prostor za boravakljudi i način sadnje zaštitnog zelenila.

2.3.1.2.3.1. Šumske, lugarske, lovačke kuće i planinarski domovi

Članak 129.1. Šumske površine zaštićuju se od svake stambene i gospodarske izgradnje osim izgradnje

najnužnijih građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase;šumske, lovačke, lugarske i slične građevine.

2. Građevina se gradi minimalne tlocrtne površine od 70 m2, a maksimalne do 300 m2, maksimalnevisine P+1

3. Obavezan je pristupni put, minimalno pješački.4. Oblikovanje građevine u skladu s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta.5. Za izgradnju nužnih građevina potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih ustanova (vodopravni

uvjeti, sanitarni uvjeti, elektroenergetska suglasnost, protupožarna suglasnost).6. Sukladno članku 37 Zakona o šumama u šumi ili na šumskom zemljištu može se planirati izgradnja

građevina za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta, rekreacije lova i obrane RH,vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi povijesnih

događaja i osoba, ali samo ako to zbog tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvanšume, odnosno šumskog zemljišta.

7. Za lovačku kuću uz naselje Turke propisani su posebni uvjeti: Građevina se gradi kao samostojeća te obuhvaća građevne čestice kč. br. 962/1, 963/1,

963/2, 965, 966, 967, 968 k.o. Turke Namjena građevine mora biti u svrhu lova, lovnog i planinarskog turizma. Maksimalna visina – Po + P + Pk Maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice – kig max. = 0,30 Maksimalna tlocrtna površinagrađevine - 100 m2

Građevina ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu ili se može formirati pristupniput preko drugog zemljišta koji mora biti min. širine 5,0 m. Pristupni put mora se vezati namrežu javnih cesta i puteva.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine prilagođava se postojećem ambijentu,karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima namjene

Potrebno je koristiti materijale koji su karakteristični za podneblje – drvo, kamen, cigla i sl. Krovište i krovna konstrukcija mora biti dvostrešno ili četverostrešno s nagibom krova

minimalno 30°.

2.3.1.2.5. Građevine infrastrukture

Članak 130.1. Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u

funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustavaenergetike, a smješteni su u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što suodlagališta otpada i groblja..

2. Trase infrastruktura nalaze se u kartografkim prikazima 1b i 2.3. Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se u točki 5. Odredbi za provođenje ovog

Plana.

2.3.1.2.6. Građevine uzgajališta – akvakulture

Članak 131.1. Površina akvakulture – uzgajališta prikazana je na kartografskom prikazu 1a. 2. Postojeće uzgajalište se nalazi uz naselje Mala Lešnica, na k.č.br. 1588/1 i 1587, k.o. Brod na

Kupi.3. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta

rada, uz ishođenje vodopravnih uvjeta kojima se određuju mjere uređenja navedenog prostora, odstrane mjerodavnih tijela.

4. Izgradnja novih i širenje postojećih površina ribogojilišta do 50 % postojećih kapaciteta, dozvoljenoje uz ishođenje vodopravnih uvjeta kojima se određuju mjere uređenja navedenog prostora, odstrane mjerodavnih tijela.

5. Za pomoćne građevine u funkciji uzgajališta, primjenjuju se uvjeti iz poglavlja 2.3.1.2.3. zastambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma.

2.3.2. Posredna provedba

2.3.2.1. Građevinska područja gospodarske namjene

Članak 132.1. Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za

gospodarsku namjenu (kartografski prikazi 4.6., 4.21., 4.23., 4.33., 4.34. i kartografski prikaz 1a.).2. Površine iz stavke (1) čine površine proizvodne namjene.

2.3.2.1.1. Građevinska područja gospodarske – proizvodne namjene

Članak 133.1. Površine proizvodne namjene (industrijske i zanatske) su:

I1-3 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Lučice (Lučice) I1-4 - površina u naselju Lučice (Javornik)

I2-5 - površina uz naselje Malo Selo (Pilana) I2-6 - površina uz naselje Dedin (Dedin) I2-7 – površina uz građevinsko područje naselja Delnice (Javornik) I1-8 – površina uz naselje Lučice (Kendar)

2. Građenje, odnosno rekonstrukcija građevina gospodarske - industrijske namjene provodi se putemurbanističkog plana uređenja kojim se definira organizacija prostora, unutarnja prometna iinfrastrukturna mreža s priključcima na vanjske prometnice i komunalnu infrastrukturu, uvjeti, načinkorištenja i uređenja prostora s mjerama zaštite.

Članak 134.1. Uvjeti izgradnje u građevinskom području proizvodne namjene I1-4 Javornik:

oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju setemeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (svegrađevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom minimalneširine 5,5 m

građevinska linija se određuje u ovisnosti o kategoriji prometnice na koju se parcelapriključuje, a minimalna udaljenost građevinske linije od građevne čestice prometnice iznosi 6m

smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje seuvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog plana

ukupna izgrađenost građevne čestice je kig max. = 0,60 visina građevina određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije

terena, za radne i proizvodne građevine iznosi jednu etažu, za prateće i ostale građevine do trietaže

udaljenost od susjedne građevine iznosi min. H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje su H1 i H2 visinegrađevina

arhitektonsko oblikovanje građevina, obrada pročelja i krovnih ploha moraju odražavatinamjenu objekta, te korespondirati s tipologijom krajolika i arhitektonskim izrazom obližnjihnaselja

unutar građevne čestice predvidjeti interne prometnice i organizirano parkiralište za zaposlenoosoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces. Parkiralište je potrebno ozelenitisadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta)

neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je oplemeniti sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, aparcela se može ograditi ogradom primjerenom za radne i proizvodne pogone

zaštitu okoliša provesti prema propisima i odrednicama Plana2. Uvjeti uređenja za područje proizvodne namjene I1-3 Lučice definirani su Urbanističkim planom

uređenja područja poslovne zone K-3 (Službene novine PGŽ 23/07). Obzirom da je ovim Planom promjenjena namjen i proširen obuhvat UPU područja poslovne zone K-3,

potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.3. Uvjeti izgradnje u građevinskim područjima proizvodne namjene I2-5 Pilana, I2-6 Dedin, I2-7

Javornik i I1-8 Kendar: oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se

temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu, oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve

građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom minimalneširine 5,5 m

građevinska linija se određuje u ovisnosti o kategoriji prometnice na koju se parcelapriključuje, a minimalna udaljenost građevinske linije od građevne čestice prometnice iznosi 6m

smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje seuvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog plana

ukupna izgrađenost građevne čestice je kig max. = 0,60 visina građevina određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije

terena, za radne i proizvodne građevine iznosi jednu etažu, za prateće i ostale građevine do tri

etaže udaljenost od susjedne građevine iznosi min. H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje su H1 i H2 visine

građevina arhitektonsko oblikovanje građevina, obrada pročelja i krovnih ploha moraju odražavati

namjenu objekta, te korespondirati s tipologijom krajolika i arhitektonskim izrazom obližnjihnaselja

unutar građevne čestice predvidjeti interne prometnice i organizirano parkiralište za zaposlenoosoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces. Parkiralište je potrebno ozelenitisadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta)

neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je oplemeniti sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, aparcela se može ograditi ogradom primjerenom za radne i proizvodne pogone

zaštitu okoliša provesti prema propisima i odrednicama Plana4. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice – neposredan pristup na javnu

prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda i odvodnjeoborinskih i fekalnih voda, koje se vežu na postojeći infrastrukturni sustav.

5. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana6. Urbanističkim planovima uređenja za područja gospodarske - proizvodne namjene odrediti će se

detaljni uvjeti gradnje.

2.3.2.1.2. Građevinska područja gospodarske – poslovne namjene

Članak 135.1. Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za

gospodarsku namjenu (kartografski prikazi 4.7. i1a.).2. Površine iz stavke (1) čine površine poslovne namjene.

Članak 136.1. Površine poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i sl. djelatnosti) su:

K1-1 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Delnice (Pod Rebar) K2-2 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Delnice (Kolodvor)

2. Građenje, odnosno rekonstrukcija građevina gospodarsko-poslovne namjene provodi se putemurbanističkog plana uređenja kojim se definira organizacija prostora, unutarnja prometna iinfrastrukturna mreža s priključcima na vanjske prometnice i komunalnu infrastrukturu, uvjeti, načinkorištenja i uređenja prostora s mjerama zaštite.

3. Površine poslovne namjene K1-1 i K2-2 obrađuju se u UPU-u naselja Delnice.4. Površine gospodarske - poslovne namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.5. Uvjeti uređenja za područja poslovne namjene K1-1 Pod Rebar i K2-2 Kolodvor definirane su

Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (Službenenovine PGŽ 7/05).

6. Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

2.3.2.1.3. Građevinska područja gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 137.1. Površine ugostiteljsko turističke - namjene (hotelske građevine, turističko-ugostiteljske građevine,

trgovačko-uslužne, kulturno-zabavne, sportsko-rekreacijske, vikend naselja kao i sve građevinepratećih sadržaja) su: T3-1 – površina uz naselje Vela Voda (Vela Voda) T2-2 - površina na lokaciji Petehovca (Velike Polane) T2-3 - površina na lokaciji Petehovca (Male Polane) T1-4 – površina uz naselje Delnice (Ploškovo)

2. Građenje građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkogplana uređenja.

3. Površine društvene namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.4. Uvjeti u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T3-1 Vela Voda:

najveći dopušteni kapacitet kampa: 300 posjetitelja, unutar područja kampa moraju se osigurati ugostiteljski, turistički i servisni (upravni i sanitarni

prostori) sadržaji čvrste gradnje, čija maksimalna izgrađenost iznosi - kig max. = 0,10, maksimalna površina pojedine građevine – 500 m2, maksimalan broj etaža – P + Pk, maksimalna visina do vijenca – Vmax = 4,5 m, minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je 6 m, minimalno 70 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo.5. Uvjeti uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene T2-2 Velike Polane definirano je

Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-2 VelikePolane (Službene novine PGŽ 33/08). Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPUgrađevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-2 Velike Polane, potrebno je napravitiIzmjene i dopune navedenog UPU-a.

6. Uvjeti uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene T2-3 Male Polane definirano jeUrbanističkim planom uređenja građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-3 MalePolane (Službene novine PGŽ 33/08). Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPUgrađevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-3 Male Polane, potrebno je napravitiIzmjene i dopune navedenog UPU-a.

7. Programski zahtjevi za Izmjene i dopune UPU građevinskog područja ugostiteljsko-turističkenamjene T-2 Velike Polane i T-3 Male Polane: sačuvati “rahlu” izgradnju, odnosno mali kig i kis i velike građevinske parcele površina građevne čestice je min. 1500 m 2

koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti – kig max. = 0,1, kis max. = 0,3 maksimalni broj etaža je podrum (suteren), prizemlje i potkrovlje minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 6m minimalna udaljenost građevinske linije od regulacione linije je 10m

8. Uvjeti izgradnje u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T1-4 Ploškovo: oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se

temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu, smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje se

uvjetima plana nižeg reda, koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog Plana najveći dopušteni kapacitet hotela: 250 posjetitelja maksimalna izgrađenost –kig max. = 0,40 u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni koji

od najniše kote terena nisu izdignuti za više od 1,0 m i sl., čija površina ne ulazi u izgrađenostgrađevne čestice


9. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice – neposredan pristup na javnuprometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda.

10. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana11.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu,

karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima za pojedinu namjenu građevine.12.Urbanističkim planovima uređenja za područja ugostiteljsko-turističke namjene odrediti će se


2.3.2.2. Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

Članak 138.1. Površine sportsko-rekreacijske namjene obuhvaća građevinska područja:

građevinsko područje R3-1 (kupališna zona uz Delnički potok) građevinsko područje R3-2 (zona uz ugostiteljsko-turističko područje Vela Voda – T3-1) građevinsko područje R3-3 (Petehovac) građevinsko područje R3-4 (Drgomalj)

2. Građenje građevina sportsko-rekreacijske namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkogplana uređenja.

3. Površine sportsko-rekreacijske namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.4. Uvjeti izgradnje u građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene R3-1 kupališna zona uz

Delnički potok:

planira se izgradnja kupališnog kompleksa zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskihgrađevina i površina namjenjenih različitim vidovima rekreacije uz i na vodi s pratećimugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima (prometne i parkirališne površine i sl.)

maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,20 minimalno 60 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo.5. Uvjeti izgradnje u građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene R3-2 Vela Voda:

u građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene R3-2 uz ugostiteljsko-turističkopodručje “Vela Voda”, odnosno u prostoru koji je namjenjen dodatnim sportsko rekreacijskimsadržajima NP “Risnjak”, mogu se graditi sve zatvorene i otvorene sportsko rekreacijskegrađevine te površine namjenjene različitim vidovima rekreacije

prostor se namjenjuje izgradnji svih pratećih zdravstvenih, ugostiteljskih, trgovačko-uslužnih iostalih sadržaja te prometnih i parkirališnih površina

maksimalna izgrađenost – kig max. = 0,10 minimalno 60 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo.6. Uvjeti izgradnje u građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R3-3 Petehovac i R3-4

Drgomalj: planira se izgradnja skijališta, šetnica, sportskih terena, s pratećim ugostiteljskim, uslužnim i

ostalim sadržajima (prometne i parkirališne površine i sl.) te građevine turističko-ugostiteljskenamjene

maksimalna sveukupna površina za građevine turističko-ugostiteljske namjene i pomoćnegrađevine u funkciji osnovne namjene – max. 5000 m2

prateći sadržaji (ugostiteljski i uslužni sadržaji, smještajni kapaciteti) mogu se graditi teknakon izgradnje osnovne namjene sporta i rekreacije (šetnice, skijališta, sportski tereni i dr.)


7. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice – neposredan pristup na javnuprometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda.

8. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana9. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu,

karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima za pojedinu namjenu građevine.10.Odlukom Grada može se odrediti manja cjelina izrade UPU-a (etapne izgradnje UPU-a) od granica

obuhvata koje su određene ovim Planom. 11.Urbanističkim planovima uređenja za područja sportsko-rekreacijske namjene odrediti će se


2.3.2.3. Građevinska područja društvene namjene

Članak 139.1. Površina društvene namjene obuhvaća građevinsko područje D (Ploškovo).2. Građenje građevina društvene namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkog plana

uređenja.3. Površine društvene namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.4. Uvjeti izgradnje u građevinskom području D Ploškovo:

Predviđa se smještaj sljedećih građevina društvenih djelatnosti:- starački dom- zavičajna kuća- višenamjenska dvorana- prostori udruga građana- sportski i rekreacijski sadržaji

Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m2 Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25 Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80 Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog

terena do vijenca, pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka i sl.

Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili jeobjekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krovaiznosi 12,0 m






10,0 m Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje sa minimalnim izvorima





Sljeme krova treba biti paralelno sa slojnicama, pokrov mora biti lim, crijep ili drugi autohtonimaterijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

6. Detaljni uvjeti gradnje odrediti će se Urbanističkim planom uređenja građevinskog područjaugostiteljsko-turističke i društvene namjene T1-4 i D Ploškovo.

7. Urbanističkim planom uređenja za područja društvene namjene odrediti će se detaljni uvjetigradnje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 140.Vrste gospodarskih djelatnosti koje se nalaze unutar područja Grada Delnice:

poljoprivreda i šumarstvo ugostiteljstvo i turizam ostale gospodarske djelatnosti:

- proizvodne- poslovne

Članak 141.1. Gospodarske djelatnosti smještaju se u građevinskim područjima naselja, u izdvojenim

građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene i izvan građevinskih područja.2. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja

naselja definirani su u poglavljima 2.2.1.2. i 2.2.1.3.3. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja

izvan naselja za izdvojene namjene, definirani su u poglavlju 2.3.2.1.4. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade izvan građevinskog područja

definirani su u poglavlju 2.3.1.2.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 142. 1. Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije,

kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti i ostalih djelatnosti. (kartografski prikaz 1a)2. Građevine društvene djelatnosti prema značaju:

građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju- Osnovne škole - Srednje škole - Građevine sekundarne zdravstvene zaštite

ostale građevine društvene djelatnosti3. Smještaj građevina društvene djelatnosti:

predškolske ustanove- Delnice

osnovne škole- Delnice- Brod na Kupi- Crni Lug

srednje škole- Delnice

zdravstvene ustanove- Delnice- Brod na Kupi- Crni Lug

socijalne ustanove- Delnice- Radočaj Brodski

kulturne ustanove- Delnice- Brod na Kupi- vjerske građevine

4. Društvene djelatnosti smještaju se u građevna područja naselja i izdvojeno u građevinsko područjeizvan naselja za izdvojene namjene.

5. Uvjeti za izgradnju građevina društvenih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područjanaselja definirani su u poglavljima 2.2.1.4.

6. Uvjeti za izgradnju građevina društvenih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područjaizvan naselja za izdvojene namjene, definirani su u poglavlju 2.3.2.3.

Članak 143.1. Planom se predviđa prenamjena na području nekadašnje zone posebne namjene N-1u područje

društvene i ugostiteljsko-turističke namjene (D, T).2. Izgradnju građevina odredit će plan užeg područja.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 144.1. Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne

građevine, uređaji i sl.2. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu

pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u timkoridorima vršiti građenje.

5.1. SUSTAV PROMETA I VEZA

Članak 145.1. Planom su utvrđene trase za cestovni, željeznički promet, poštu i telekomunikacije (na

kartografskom prikazu 1b i 2).2. Trase infrastrukturnih koridora prolaze kroz građevinska područja naselja i površine za izdvojene

namjene (kartografski prikazi 4), te kroz ostala područja šumskih i poljoprivrednih površina(kartografski prikaz 1b i 2).

3. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

( u metrima)

SUSTAVPODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINEVrsta kategorij

avrsta postoje

ćaplanirana

PROMETNI

željeznica državna brzatranseuropska

6/13 400 jedno/dvokolosječna

magistralna 6/11 200I. reda 6/11 200

Ceste državna autocesete 105 200brze ceste 85 150ostale 70 100

županijska

županijske 40 70

Gradske sabirne ceste 15pristupni kolniprilazi

10

TELEKOMUNIKACIJE

kablovskakanalizacija

državni međunarodni 1 1 uz javnepovršine igrađevine

županijski

magistralni 1 1

VODOOPSKRBAI ODVODNJA

vodovodi državni magistralni 6 10županijski

ostali 6 10

Gradski vodovi 10kolektori županijsk

ikolektor 6 10

Gradski kolektor 10

ENERGETIKA

dalekovodi državni dalekovod 380 V 38 200 (60) projektiranidalekovodi 220 V 23 100 (50) projektirani

županijski

dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani

naftovod državni međunarodnimagistralni

40 100

magistralni 20 60

plinovod državni međunarodnimagistralni

40 100

županijski

magistralni 20 60

lokalni 20

5.1.1. Cestovni promet

Članak 146.1. Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju i Grad Delnice.2. Državna cesta (autocesta)

Sa svake strane autoceste potrebno je osigurati zaštitni pojas minimalno 40 m mjereno odvanjskog ruba zemljišnog pojasa, a prema odredbama članka 55. Zakona o cestama (NN84/11), unutar kojeg nije dozvoljeno planiranje poslovnih, stambenih i drugih građevinavisokogradnje.

Za potrebe ostalih zahvata u prostoru unutar zaštitnog pojasa autoceste, sukladnoodredbama važećih Zakona, potrebno je Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. podnijeti zahtjev zaizdavanjem posebnih uvjeta građenja. Unutar zaštitnog pojasa mogu se planirati zaštitnezelene površine , locirati i izgraditi objekti niskogradnje (rometnice, pješačke i biciklističkestaze, prilazi i parkirališta) te komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije,

elektroenergetskamreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnihvoda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definirase ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje- infrastrukture.

Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fizičkih osoba, a koji su planirani unutarzaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polaganje TK kabela, priključak na TS,plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni priključci)potrebno je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i90/11) odnosno Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09,128/10) podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnjerješavanje tvrtkama Autocesta Rijeka- Zagreb d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o., Sektoru zaodržavanje, Sesvete

Sukladno članku 59. Zakona o cestama (NN 84/11) zabranjeno je planiranje objekata ivizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklame, panoi, reklame naobjektima visokogradnje i sl.) unutar zaštitnog pojasa autoceste te ugrožavati sigurnostprometa na autocesti (zasljepljivanje vozača na autocesti sa drugih prometnica, javnarasvjeta itd.). Objekti niskogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaštitnogpojasa moraju se projektirati na način da ne odvraćaju pažnju vozača i ne ugrožavajusigurnost prometa na autocesti.

Granice gospodarskih zona moraju se definirati na način da ne obuhvaćaju zemljište koje jeu naravi javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH, a kojim upravljaju Hrvatske autoceste,odnosno sukladno Ugovoru o koncesiji tvrtka Autocesta Rijeka –Zagreb d.d.

Nije dozvoljeno na postojeći sustav odvodnje autoceste, u nadležnosti Hrvatskih autocesta,odnosno sukladno Ugovoru o koncesiji, tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., vršitipriključenja za planirane građevine.

U slučaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde(zeleni pojas) protiv zasljepljivanja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecajvozila(svjetla) na odvijanje prometa na autocesti.

Zaštitna ograda autocestene smije se koristiti kao ograda budućih zahvata u prostoru te seista mora predvidjeti na k.č. u vlasništvu investitora udaljena min. 3,0 m od zaštitne žičaneograde zbog redovitog održavanja zemljišnog pojasa autoceste.

Za sve buduće objekte (stambene, poslovne i sl.) u blizini autoceste obveza budućihinvestitora je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke ukoliko se pokaže potreba zaizvođenjem istih, sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09)

Imajući u vidu zdravstvene i ekološke zahtjeve, buduće stambene, turističke i poslovne zoneplanirati van zaštitnog pojasa autoceste.

3. Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste(NN 17/10) područjem Grada Delnica prolaze slijedeće državne ceste:

DC3 : G.P. Goričan (granica Republike Mađarske) – Čakovec – Varaždin – BrežničkiHum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)

DC32 : G.P. Prezid (granica Republike Slovenije ) – Delnice (D3) DC203 : G.P. Brod na Kupi (granica Republike Slovenije ) – Delnice (D3).

4. Ukoliko se planiraju novi priključci na državne ceste ili rekonstrukcija postojećih potrebno je ishoditisuglasnost Hrvatskih cesta d.o.o. te temeljem posebnih uvjeta građenja izraditi projektnudokumentaciju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima zaprojektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).

5. U cilju zaštite državnih cesta potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu s člankom 55.Zakona o cestama.

6. Županijske ceste (ostale državne ceste i osnovne županijske ceste)1. R.Slovenija-Brod na Kupi-Delnice (obilaznica)-Lučice-Mrkopalj2. Spoj državne (ostale) ceste Rijeka-Delnice-Zagreb (stara cesta) i centra naselja Delnice 3. Hrvatsko-Brod na Kupi-Brod Moravice4. ŽC 5031 – Čabar (D305) – Plešce – Zamost – Hrvatsko5. ŽC 5032 – Crni Lug (D32) – Gornje Jelenje (D3)6. ŽC 5033 – Gašparci (gr R. Slovenije) – Brod na Kupi – Brod Moravice – D37. ŽC 5184 – D3 – Lučice8. spojna cesta od ŽC 5031 Hrvatsko do ŽC 5033 Gašparci

7. Lokalne ceste: Prema klasifikacijama za gradske sabirne ceste moraju se čuvati koridori širine 15m, a

za stambene ulice i pristupne kolne prilaze 10m. Ti koridori se čuvaju do utvrđivanjagrađevnih čestica prometnica.

1. LC 58022 – D203 – Radočja2. LC 58031 – Zalesina (D3) – Stari Laz- Ž 50693. LC 58102 - L58022 – Zakrajc Brodski – Gorica – Ž50354. LC 58112 – Nacionalni park Risnjak – Crni Lug – Ž50325. LC 58113 – Delnice (D203) – Petehovac6. Cesta D32 – Razloge 7. Cesta DC 3 – Željeznička stanica Delnice – DC3 8. DC 203 – Velika Lešnica (etno zona)

8. Cestovno-prometno carinski terminal: Za terminal će se prema definiranom programu odrediti površina unutar zone

poslovne namjene K2-2 urbanističkim planom uređenja. Površina K2-2 je prikazana ukartografskom prikazu 4-7.

9. Kada se za pojedinu prometnicu lokacijskom dozvolom odredi njena parcela, unutar planskogkoridora, može se dozvoliti izgradnja građevina uz suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave zaceste (ako se radi o državnoj cesti, uvjete Županijske uprave za ceste (ako se radi o županijskoj ilokalnoj cesti), odnosno uz uvjete Poglavarstva Grada Delnice (ako se radi o nerazvrstanojprometnici).

10.Postojeća građevine koja se nalazi u zaštitnom koridoru prometnice mogu se rekonstruirati uopsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života, na način da se ne smanjuje postojećaudaljenost građevine od ceste i uz suglasnost nadležnih institucija.

Članak 147.Planom je predviđena izgradnja ili rekonstrukcija slijedećih infrastrukturnih građevina koje prolazegrađevinskim područjima naselja:

Državna cesta Delnice – čvor Lučice (zaobilaznica) – Mrkopalj – Begovo Razdolje – (Bjelolasica – Jasenak)

– planirani koridor od 100 m u području naselja Lučice Državna cesta Prezid – Parg- Gerovo – Crni Lug – Delnice

- potrebna rekonstrukcija i rezerviran koridor od 70 m, a kroz naselja 7 m Spoj županijske ceste Crni Lug – Mrzle Vodice – G. Jelenje na državnu cestu Rijeka- G.

Jelenje – Zdihovo – Karlovac – Zagreb – G.P.Goričan. – rekonstrukcija – rezervirani koridor od 70 m, a kroz naselja 7 m

Županijska cesta Parg – Čabar – Hrvatsko – Turke – Gašparci – Brod na Kupi do državne ceste Rijeka- G. Jelenje – Zdihovo – Karlovac – Zagreb – G.P.Goričan - gradnja poddionice od Hrvatskog do Gašparci – koridor 70 m- rekonstrukcija od Gašparci do državne ceste Rijeka- G. Jelenje – Zdihovo – Karlovac –

Zagreb – G.P.Goričan – koridor 70 m, u naseljima 7 m s mogućnošću izmicanja iste izvan naselja kod sela Kuželj

Spoj državne ceste Delnice – čvor Lučice (zaobilaznica) – Mrkopalj – Begovo Razdolje – (Bjelolasica – Jasenak)na državnu cestu Rijeka- G. Jelenje – Zdihovo – Karlovac – Zagreb – G.P.Goričan

– koridor od 40 m.

5.1.1.1. Prometni uvjeti unutar građevinskih područja

Članak 148.1. Gradnja unutar građevnog područja razvija se uz postojeće ili planirane ceste.2. Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno-pješački prilaz, iznimno isključivo pješačkiprilaz na javnu prometnu površinu. Minimalne širine prilaza građevinskoj parceli i iznimke, propisanesu za pojedinu tipologiju građevine, definirane u poglavljima točke 2.3. Udaljenost građevine od regulacijske linije prometnice, propisana je za pojedinu tipologijugrađevine, definirane u poglavljima točke 2.4. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim odpropisanih odredbama ovog Plana, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojećaudaljenost građevina od regulacijske linije.5. Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednihgrađevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih odredbama ovog Plana, udaljenostmože biti i manja od propisane, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi s postojećim susjednimgrađevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.6. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

Članak 149.1. Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati minimalnuširinu 2,0 m.2. Pristup javnim građevinama i površinama potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkimuvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.3. Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavajuosnovne uvjete iz Zakona o požaru.

5.1.1.2. Garaže i parkirališta

Članak 150.1. Garaža se može graditi i kao samostalna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici, a sastoji se od

više garažnih jedinica (skupna garaža).2. Parkiralište je prostor s označenim mjestima za smještaj više vozila na izdvojenoj građevnoj čestici.3. Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže,

parking-garaže ili parkirališta, odnosno mogu imati minimalno pet (5) garažna (parkirna) mjesta, amogu biti podzemne, suterenske ili nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno tri etaže nadzemljom, uz uvjet da imaju 1 zajednički ulaz i izlaz na javnu prometnu površinu.

Članak 151.1. Maksimalna visina garaže je 7,5 m mjereći od najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta do vijenca

građevine, odnosno donje kote podrožnjače, s time da je garažna jedinica minimalne visine 2,2 m.2. Udaljenost građevine od ruba kolnika postojeće državne, županijske i lokalne ceste, te ostali uvjeti

vezani na organizaciju prometa utvrdit će se sukladno Zakonu o javnim cestama i drugimpropisima.

3. Prizemna garaža je udaljena od susjednih građevnih čestica 3 m, a višeetažna polovicom visine.

Članak 152.1. Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.2. Parkirališta na terenu se moraju ozeleniti minimalno jednim stablom na dva parkirna mjesta.3. Kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskih područja

gospodarske namjene i na zemljištu van granica građevinskog područja koje se nalazi uzprometnicu.

5.1.2. Željeznički promet

Članak 153.1. Sastavni dio prometne infrastrukture, uz magistralnu prugu Rijeka-Delnice-Zagreb čini i planirani

željezničko-prometno-tehnologijski terminal.2. Željezničko-prometno-tehnologijski terminal planiran je u građevinskom području gospodarske

namjene-poslovna namjena K2-2.3. Detaljni uvjeti gradnje određeni su Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja

poslovne namjene K-1 i K-2.4. Građevinsko područje K2-2 prikazano je u kartografskom prikazu 4.7.

5.1.3. Žičara

Članak 154.1. PPUG Delnice i PPUO Skrad određen je smještaj žičare - gondole (turističke) na relaciji naselja

Skrad i zone ugostiteljsko-turističke namjene Zeleni Vir (Općina Skrad). 2. Točna lokacija i način uređenja površina odrediti će se daljnom razradom projektne dokumentacije

a na temelju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, propisanog važećom Uredbom.3. Širina planiranog koridora za žičaru – gondolu iznosi 25 m.

5.1.4. Zračni promet

Članak 155.1. Postojeći helidrom - lokacija Delničko polje, prikazan je u kartografskom prikazu 1a i 1b.2. Detaljnija obrada lokacije i uvjeti gradnje određena je Urbanističkim planom uređenja naselja

Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2.5.1.5. Telekomunikacije

Članak 156.Uvjeti smještaja telekomunikacijske infrastrukture su :1. Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti izgradnju DTK za magistralne

telekomunikacijske vodove. Uz autocestu Zagreb – Rijeka, uz već položene cijevi zatelekomunikacijske kabele položiti će se nova trasa magistralnih i međunarodnihtelekomunikacijskih vodova.

2. Obavezna je izgradnja DTK kod gradnje novih županijskih, državnih i lokalnih cesta uz uvjeteHrvatskih telekomunikacija.

3. Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskimpodručjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se trebaizvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti cijevi premazahtjevu nadležnih institucija.

4. Elektronička komunikacijska struktura (EKI) i povezna oprema prema načinu postavljanja dijeli sena elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremuna postojećim građevinama(antenski prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećimstupovima.

5. Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se “Zajednički plan razvoja pokretnekomunikacijske infrastrukture” izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen odHrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije

6. U grafičkom prikazu određena su područja planiranih zona elektroničke komunikacijskeinfrastrukture za smještaj samostojećih antenskih stupova u radijusu od 500 do 2000 m kao položajaktivnih lokacija koje predstavljaju EKI zone radijusa 100 m.

7. Novu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodovatreba odrediti planiranjem koridora primjenjujući slijedeća načela:

Za gradove i naselja gradskog obilježja : podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenihpovršna

Za ostala naselja : podzemo i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina Za međunarodno , magistralno i međumjesno povezivanje : podzemno slijedeći koridore

prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to moguće , samo radi bitnog skraćivanjatrasa , koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodećiračuna o pravu vlasništva

Za izgrađenu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkihkomunikacijskih vodova planirati/predvidjeti dogradnju , odnosno rekonstrukciju teeventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potrebanovih operatora , vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

Novu EKI za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova bezkorištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskuh sustavana antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnimstupovima u gradovima , naseljima i izvan njih , bez detaljnog definiranja (točkastogoznačavanja) lokacija različito za : Gradove i gusto naseljena područja ili njihove dijelove i to posebno za brdovita I

posebno za ravničarska područja Ostala naselja I to posebno za brdovita i posebno za ravničarska područja

Vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će seemitirati radijskim sustavima smještenim n ate antenske private (zgrade /ili stupove) uznačelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora – koncesionara, gdje je tomoguće.

8. Prostorni planove ne smiju sadržavati nazive tvrtki (operatora) , uređaja i nazivlja kojima bi semoglo narušiti pravo na ravnopravno tržišno natjecanje.

5.2. SUSTAV ENERGETIKE

Članak 157.Ovim Planom utvrđene su trase naftovoda, plinovoda i elektroenergetike (na kartografskom prikazu 2).

Članak 158.

1. Magistralni plinovod vodi se uz naftovod u koridoru od 100 m.2. Magistralni plinovod prolazi Gradom Delnice (uz naftovod), a glavna mjerno redukcijska stanica

(MRS Delnice) locirana je uz naselje Delnice, van građevinskog područja.3. Za dio plinovoda koji se odvaja u smjeru Crni Lug (a ne ide po postojećoj cesti) osigurava se

planirani koridor širine 20m.4. Mjerno redukcijska stanica (MRS-Delnice) locirana je uz naselje Delnice, van građevinskog

područja. Potrebna površina za izgradnju ove stanice je 15 x 20m, a tražena minimalna sigurnosnaudaljenost od najbliže građevine je 15m. Kod izgradnje MRS kapaciteta do 30.000m3/h minimalneudaljenosti su: od magistralne ceste 20m od regionalne i lokalne ceste 10m od ostalog 6m, a za šetališta i parkove 10m.

5. Redukcijska stanica Crni Lug planirana je van građevinskog područja naselja Crni Lug. Za njenugradnju treba osigurati površinu 10 x 10m i minimalnu sigurnosnu udaljenost od najbliže građevine15m.

6. Ovim Planom predviđena je i alternativna trasa magistralnog plinovoda koja predstavlja vezumagistralnog plinovoda s Republikom Slovenijom.

7. Planirana trasa plinske distributivne mreže prikazana je na kartografskom prikazu 2.8. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica

obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg reda.9. Tehnička rješenja u planovima nižeg reda (UPU i DPU) moraju sadržavati trase i određena

primopredajna mjesta.10.Priključke do građevina treba graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na

instalaciju prirodnog plina.11.U skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih

i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport,plinovod je potrebno locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60m (30m sa svake straneplinovoda). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namjenjene stanovanju ili boravkuljudi.

12.Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30m sa svake strane ako je gradnja bilapredviđena planom prije projektiranja plinovoda.

13.Ukoliko se primjenjuje stavak (8) minimalni koridori trasa su: za promjer plinovoda do 125mm - koridor od 10m sa svake strane, za promjer plinovoda od 125 - 300mm - koridor od 15m sa svake strane, za promjer plinovoda od 300 - 500mm - koridor od 20m sa svake strane, za promjer plinovoda veći od 500mm - koridor od 30 m sa svake strane.

14.Kada trasa međunarodnog plinovoda prati prometnice minimalne udaljenosti iznose: za magistralne ceste 15m od ruba cestovnog pojasa, za regionalne ceste 5m od vanjskog cestovnog pojasa, za željezničke pruge 20m od granice pružnog pojasa.

15.Ako se plinovod (razvodna plinska mreža) postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno gaje zaštitnim pojasom zaštititi od vanjskih utjecaja. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugizahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određujeinvestitor odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanjaplinovoda. Na javnim prometnim površinama (cestama, trotoarima) gdje nije moguće postići širinuzaštitnog pojasa, treba u suglasnosti s distributerom osigurati minimalnu potrebnu širinu zaštitnogpojasa.

Clanak 159.1. Za Jadranski naftovod u postojećem koridoru jugoistočno od postojeće trase osigurava se prostor

za : Planirani magistralni naftovod Omišalj-Sisak ( u svrhu povećanja kapaciteta) Međunarodni naftovod (PEOP) Višenamjenske međunarodne produktovode za naftne derivate

2. U sklopu izgradnje produktovoda planira se i izgradnja pretakališta / prihvatnih stanica čija će setočna lokacija definirati kroz projektnu dokumentaciju.

3. Ograničenja prostornih intervencija : Zaštitna zona naftovoda je 100 m obostrano od osi cjevovoda Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda

iznosi 30 m obostrano od osi cjevovoda U pojasu 5,0 m obostrano od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije

korjenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m(Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transsport tekućih i plinovitihugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima zameđunarodni transport, SL 26/85, preuzeto NN 53/91).

Članak 159.1. Planirani 20 kV vodovi će se unutar građevinskih područja izvoditi podzemnim kabelskim

vodovima, a postojeći nadzemni će se pri rekonstrukciji prometnica ili izvođenju drugeinfrastrukture kroz trup prometnice položiti u trup ceste.

2. Neposrednom provedbom dozvoljava se izgradnja trafostanica unutar postojeće mreže na način dagrađevina bude udaljena od granice parcele 3 – 5 m odnosno 1 - 3m ako građevina nema otvora.

3. Lokacije zaštitnih koridora i njihova veličina definirani su kako slijedi: Planirani koridor; dalekovod 20kV- Golik-Kupa Podstene; dalekovod prolazi van

građevinskog područja naselja. Koridor je 50 m. Zaštitni koridori; 110 kV dalekovod kroz naselje Delnice – koridor je 19 m. 35kV i 20kV

dalekovodi, koridor je 19 m izuzet iz građevinskih područja naselja Bela Vodica, Crni Lug, Dedin, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Iševnica, Mala Lešnica, Malo Selo, Sedalce, Turke, Zagolik i Zalesina.

4. U građevinskim područjima poslovne namjene (K) koridori postojećih dalekovoda nisu izuzimani izgrađevinskih područja već je pri gradnji potrebno dalekovode kablirati, što će se definirati UPU-a.

Članak 160.1. Na području Grada Delnice predviđena je izgradnja trafostanice 110/25 kV EVP Delnice, van

građevinskog područja naselja Delnice.2. Trafostanica će se izgraditi za potrebe napajanja kontaktne mreže željezničke pruge kada dođe do

njene rekonstrukcije, odnosno zamjene u napajanju sa sadašnjeg 35 kV istosmjernog na 25 kVizmjenično. Pri tome će doći do proširenja postojeće trafostanice na istoj građevnoj čestici bezpotrebe gradnje novih dalekovoda.

3. Planira se dovršenje elektroenergetskog razgraničenja Hrvatske i Slovenije u trupu planirane cesteHrvatsko-Zamost.

4. Planira se izgradnja 20 kV veze Malo Selo-Krašićevica.5. Planira se prelaganje dijela 20 kV veze radi izgradnje ceste Gašparci-Hrvatsko.6. Ukoliko dođe do povećane potrošnje elektroenergije na dijelu mreže gdje je ona već

izvedena,neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu.7. Treba izgraditi novu mrežu na područjima koja nisu elektrificirana. 8. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja izvodit će se obavezno podzemnim kabelskim

vodovima. Postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti nadzemni vodovi koji danas prolazekroz građevinska područja. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu trebarazvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

9. Planirane trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana unutarcijelog obuhvata ovog Plana.

10. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća građevina u vlasništvu distribucije najmanja dopuštenaudaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema kolnikunajmanje 2,0 m.

11.Ako se trafostanica gradi kao ugradbena u građevini, a ista će biti u vlasništvu distribucije,potrebno je za nju osigurati prostor koji će biti u vlasništvu distribucije.

12.Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredni pristup do javne površine.13.Vodovi 20kV naponskog nivoa mogu se graditi nadzemno i podzemno. Trase 20 kV vodova vode

se javnim , a iznimno i ostalim površinama.14.Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao nadzemna

samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na drvenim, betonskim ili željeznobetonskimstupovima.

15. U blizini i ispod 35 i 20 kV nadzemnih vodova zabranjena je gradnja i to : Za 35 kV nadzemne vodove zaštićeni koridor je najmanje 15 m

(7,5 m lijevo i 7,5 m desno od osi voda – stupa) Za 20 kV nadzemne vodove zaštićeni koridor je najmanje 10 m

(5,0 m lijevo i 5,0 m desno od osi voda – stupa).

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 161.1. Vodoopskrbni sustav Grada Delnice dio je regionalnog sustava vodoopskrbe Županije povezan na

njega preko podsustava “Lokve” – regionalni vodoopskrbni sustav Gorski Kotar.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu 2.3. Opskrba vodom predviđena je na postojeću vodovodnu mrežu. Širenjem naselja paralelno se

izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe. Planira se proširenje vodovodne mreže na neizgrađenagrađevinska područja.

4. Građevine za vodoopskrbu od značenja za Primorsko-goransku županiju su:akumulacija Križpotok, vodozahvat na Kupici te uređaji za pripremu i tlačenje vode, vodospreme, cjevovodi iinstalacije za kontrolu i upravljanje sustavom.

5. Postojeće vodospreme: Skakaonica (1000 m3) Petehovac (1000 m3).

6. Na području naselja – Grada Delnica potrebno je izvršiti sanaciju vodovodnih cijevovoda u sklopusanacija ulica (cesta).

7. U naseljima kupske doline čiji vodoopskrbni sustavi nijsu integrirani u sutav kojim upravljaovlašteno komunalno poduzeće potrbno je izvršiti sanaciju postojećih cjevovoda, vodozahvata,vodosprema I druge opreme, dograditi sustav koji će u konačnoj fazi činiti jednu cjelinu. Postepenos realizacijom pojedine faze sustava potrebno je vršiti integraciju istog u vodoopskrbni sustavGrada Delnica.

8. Za naselje Crni Lug mora se iznaći trajno i pouzdano rješenje alternativne vodoopskrbe uekstremno sušnim periodima. Izgradnja ogranka regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorski Kotardugoročno je najkvalitetnijje rješenje, a paralelno bi se osigurala i opskrba vodom naselja VelaVoda.

9. Zbog zastarjelosti i neekonomičnosti postojećeg sustava predviđa se izgradnja novog opskrbnogcjevovoda naselja Dedin iz smjera Kupjaka.

10.Potrebno je izraditi odgovarajuću stručnu podlogu kompletnog sustava vodoopskrbe Grada Delnicekojim će se odrediti potrebne zamjene cjevovoda radi osiguranja kapaciteta i odrediti razvojdijelova Grada koji još nisu spojeni na postojeći sustav.

Članak 162.1. Prilikom ispuštanja tehnoloških i drugih otpadnih voda pri obavljanju gospodarskih i poslovnih

djelatnosti odgovorne pravne ili fizičke osobe su dužne onečišćene I opasne vode prije odlaganja iispuštanja u drugi recipijent pročistiti u skladus vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenimuvjetima zaštite okoliša.

2. Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih vodačiji se dijelovi prije donošenja morau donesti po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda. Odlukom oodvodnji otpadnih voda određuje se i rokovi bavezne kontrole ispravnosti. Tehničke elemente zagrađevine odvodnje otpadnih voda kao i rokove obavezne kontrole ispravnosti propisuje ministar,uz suglasnost ministra za graditeljstvo.

3. Pravne i fizičke osobe koje imaju vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje oobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša obavezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanjesastava voda i o tome voditi očevidnik, a sve u skladu s propisima koji reguliraju ovu tematiku.

4. Kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih ulica mora se izvršiti gradnja ili rekonstrukcijapostojeće fekalne kanalizacije. Gradnja se vrši u pravilu u javnoj površini ili cesti (ulici), a ako to nijezbog konfiguracije terena moguće ili ako tehnički uvjeti zahtjevaju može se vršiti i izvan tihpovršina. Ukoliko se gradi izvan javnih površina i cesta potrebno je voditi računa da se omogućinesmetano korištenje zemljišta u osnovnoj namjeni (privatne građevinske parcele, poljoprivrednozemljište, šumsko zemljište I sl.)

5. Građevine oborinske odvodnje, cestovnih i željezničkih prometnica, manipulativnih površinagospodarskih, industrijskih i poslovnih zona te benzinskih crpki projektiraju se i grade tako daopasne i druge onečišćujuće tvari ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane za otpadnevode člankom 60. Stavkom 2. Točke 1. i 2. Zakona o vodama, ovisno o lokaciji ispusta. Izravnaispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopušena, izuzev kada je to Zakonomdopušteno.

6. U skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 2.i 3.) te Zakonom o vodama (NN153/09 , članak 125.) za odvodnju s javnih površina I nerazvrstanih prometnica nadležan je

upravitelj sustava za odvodnju oborinskih voda odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalnodruštvo.

Članak 163.1. Odvodnja otpadnih voda naselja Delnice, Brod na Kupi, Krivac, Lučice i Crni Lug predviđena je

priključivanjem na kanalizacijsku mrežu sa uređajem za pročišćavanje, a do njihove izgradnje vršise izgradnja nepropusnih sabirnih jama.

2. Na području naselja Delnice potrebno je nastaviti planirane radove na izgradnji kanalizacijskihkolektora u ulicama Vučnik, Ploškovo i Grabanj.

3. U naselju Brod na Kupi planirana je izgradnja kanalizacijskog kolektora prema postojećem glavnomprojektu (SUSTAV JAVNE ODVODNJE U NASELJU BROD NA KUPI – GLAVNI PROJEKT, Mapa1.,Br. Projekta 4/08, OPATIJA PROJEKT-HIDRO), a paralelno bi se izvodila i parcijalna sanacijavodovodnog cjevovoda i kućnih priključaka.

4. Za naselje Crni Lug mora se izraditi projektna dokumentacija za sustav javne odvodnje i izgraditikolektore s priključcima.

5. Odvodnja otpadnih voda, ostalih naselja i izgradnje van građevinskih područja, predviđena jeizgradnjom septičkih jama (nepropusnih ili trostepenih sa upojem) ili na drugi način sukladnoposebnim sanitarno-tehničkim uvjetima

6. Za naselja Brod na Kupi i Krivac gradi se odvodni sustav prema jednom središnjem uređaju.7. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskih područja poslovne namjene K1-1 i K2-2

moraju se preko planiranih crpnih stanica prepumpavati na uređaj za pročišćavanje Delnice.8. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskih područja proizvodne namjene I1-3, I1-4 i I1-8

potrebno je sprovesti u uređaje za pročišćavanje unutar zona čija lokacija i vrsta će biti određenaplanovima nižeg reda ili se mogu putem crpnih stanica prepumpavati u zajednički uređaj unutarnaselja Lučice.

9. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskog područja proizvodne namjene I2-5 i I2-6moraju se preko uređaja za pročišćavanje upuštati u teren vodeći računa o vodozaštitnoj zoni.

10.Sanitarne otpadne vode građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene T2-2 i T2-3skupljaju se u nepropusne sabirne jame koje komunalno društvo odvozi na prihvatnu stanicuuređaja za pročišćavanje.

11.Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T3-1 se prekonepropusnog sustava kanalizacije dovode na lokalni uređaj za pročišćavanje čiju će lokacijuodrediti UPU.

12.Sanitarne otpadne vode zone društvenih djelatnosti D i zone ugostiteljsko-turističke namjene T1-4(Ploškovo - bivša zona N-1) i proizvodne zone I2-7 (Javornik - bivša zona N-2) putem sustavakanalizacije sprovest će se u uređaj za pročišćavanje koji će biti definiran planom nižeg reda (UPU-om).

Članak 164.1. Postojeći biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Delnice (5000 ES) opremiti i

pustiti u pogon. 2. Postojeći uređaj (BIO DISK) u Crnom Lugu rekonstruirati i osposobiti za rad.3. U ranije navedena dva naselja treba projektirati razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda i težiti

isključenju ranije spojene oborinske vode.4. Potrebna je izrada odgovarajuću stručnu podlogu sustava odvodnje otpadnih voda Brod na Kupi i

Krivac (planirati izgradnju uređaja i kolektora) i Lučice.5. Do izgradnje sustava odvodnje u Brodu na Kupi i Krivcu svi septički taložnici moraju se izvoditi

nepropusni ili se otpadna voda mora dovesti putem manjih lokalnih uređaja na kategoriju vodotokau koji se upušta.

5.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Članak 165.1. Unutar granica građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja objekata I uređaja za

korištenje obnovljivih izvora energije unutar zona proizvodne i poslovne namjene K, te naparcelama na kojima se nalaze građevine proizvodne i poslovne namjene. Uvjeti gradnje za takvuvrstu građevina isti su kao i za gradnju poslovnih građevina u tim zonama.

2. Izvan granica građevinskog područja također se mogu graditi objekti i uređaji na obnovljive izvoreenergije (voda, sunce, vjetar, bio masa i sl.) uz prethodno izrađenu stručnu studiju uz slijedeće

uvjete: Građevinska parcela mora imati pristu na javnu prometnu površinu Veličina i oblik građevine mora biti takva da udovoljava minimalne udaljenosti od ruba

parcele propisane za izgradnju poslovnih građevina, a maksimalna izgrađenost parcele nesmije biti veća od kig = 0,30

Gradnjom se ne smije poremetiti korištenje okolnog zemljišta u svom izvornom obliku(šuma, voda poljoprivredno zemljište i sl.)

Priključak na komunalnu infrastrukturu i struju, vodu, odvodnju i telefon rješava se lokalnimizvorima ukoliko ne postoje javne instalacije.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 166.1. Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote a prikazani su na

kartografskom prikazu 3a.2. Dokumentom prostornog uređenja maksimalno štititi obraslo šumsko zemljište te zahvate planirati

na neobraslom šumskom zemljištu i zemljištu obralom početnim i degradacijskim razvojnimstadijima šumskih sastojina (garizi, šibljaci).

3. Na području kraša, gdje je drvna masa i vrijednost drva niska , glavni ciljevi gospodarenja šumskimzemljištem su zaštita tla i voda ( korištenje općekorisnih funkcija) stoga je nužno korištenje nanačin i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego osigurava njihovu stabilnost i održavapotencijal (Nacionalna šumarska politika i strategija, NN 120/03).

4. Prilikom planiranja zahvata izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1000 m2u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.

5. Pri razradi dokumenata prostornog uređenja, sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06,129/08, 80/10,124/10) valorizirati površine vezane uz gospodarske, zaštitne i šume posebnenamjene (šumski sjemenski objekti, šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednostizaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode i šume namjenjene znanstvenim istraživanjima ,nastavi, potrebama obrane, RH te potrebama utvrđenim posebnim propisima).

6. U sastojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i drugeimovine, dokumentom prostornog uređenja izbjegavati planiranje onih zahvata koji bi ugrozilinjihovu zaštitnu ulogu.

7. Dokumentom prostornog uređenja izbjegavati promjenu namjene šuma i šumskog zemljišta, ako jeono predviđeno za sadnju višegodišnjih nasada na kojima je odobreno pravo služnosti ili se planiraosnivanje služnosti.

8. Pri prostornom planiranju izvršiti valorizaciju staništa divljih životinja kroz formirana lovišta na tompodručju na način da se infrastrukturnim i vodnogospodarskim sustavima ne ugrozi slobodnamigracija divljači karakteristične za to područje , ne umanji bonitet lovišta smanjivanjem površinalovišta ispod 1000 ha na kontinuitetu i 500 ha na otocima, ili više od 20% površine lovišta ili lovnoproduktivne površine.

Članak 167.Zaštićeni krajobraz:

Petehovac je područje na kojem se izmjenjuju šumske i livadne površine, odnosno skupinešumskog drveća sa travnjacima koji krajoliku daju posebnu pitomost. Sa njegovog vrha otvarase vizura na naselje Delnice. Potrebno je izraditi Program mjera za realizaciju očuvanjaodnosa i njegovanja tih dvaju vegetacijskih oblika.

Površina zaštićenog krajobraza definirana je na karti 3a.Za svaku aktivnost vezanu uz izgradnju ovog područja potrebna je izrada Detaljnog plana uređenja(DPU2) izuzev gradnje infrastrukturnih građevina.

Članak 168.Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:1. Nacionalni park “Risnjak”je jedini NP Primorsko-goranske županije. Zauzima dio prostora Grada

Delnice. Za prostor NP “Risnjak” usvojen je Prostorni plan kojim su definirane mjere zaštite. (odlukao proglašenju šume Risnjak Nacionalnim parkom: NN.43/53, 54/76 i 13/97)

2. Park prirode- Kupa. Prostor unutar granica prikazanih u kartografskom prikazu 3a predlaže se zazaštitu kao dio Parka prirode. Za predloženi pojas štićenog područja, izraditi prostorni planpodručja posebnih obilježja. Do donošenja spomenutog Plana, mjere provedbe za građevinskapodručja naselja i za građenje izvan građevinskih područja propisane su ovim Planom.

3. Posebni rezervat Debela Lipa-Velika Rebar: U prostoru posebnog rezervata zabranjuje seuništavanje i uznemiravanje živog svijeta te svi oblici gospodarskog i ostalog korištenja.

4. Značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir dijelom spada u Grad Delnice, a dijelom u OpćinuSkrad. Ne dozvoljavaju se oni oblici gospodarskog i ostalog korištenja koji mogu narušiti obilježjazbog kojih se područje štiti.

5. Posebni rezervat Kupica s Zelenim Virom predlaže se zaštititi kao geomorfološko-ihtiološkirezervat. Ne dozvoljavaju se oni oblici gospodarskog i ostalog korištenja koji mogu narušiti obilježjazbog kojih se područje štiti.

6. Posebni rezervat - potoci Velika i Mala Belica podno Drgomlja: Predlaže se kategorija zaštite kaobotaničko-zoološki rezervat. Ne dozvoljavaju se svi oblici gospodarskog i ostalog korištenja.

7. Park šuma Japlenški vrh je prirodna šuma koja služi za odmor i rekreaciju. Dopušta se samoodržavanje i uređenje šume.

Za svaku aktivnost u prostoru vezano za osobito vrijedne i ugrožene dijelove prirode obavezno jepribaviti prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

6.1.1. Zaštićene i ugrožene vrste i staništa na području Grada Delnica

Članak 169.U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) Državni zavod za zaštitu prirodeelaboratom „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjimaEkološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog planauređenja Grada Delnica“ određuje:1. Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Grada Delnica je stvarno ili

potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uztablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za onenajugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci, asve prema stručnoj podlozi „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima ipodručjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopunaProstornog plana uređenja Grada Delnica“ što je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. ,sukladno članku 157. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08, 57/11),

2. U cilju zaštite šumskih vrsta detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštiteprirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Grada Delnica.

3. Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom područjuopisana su na slijedeći način:A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre (Sveza Moehringion muscosae Ht. et H-ić.1962) B.1.3.3. Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene (Sveza Micromerion croaticae Ht. 1931) B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila (Sveza Silenion marginatae Lakušić 1968) C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute trešnice (As. Carici-Blysmetum compressi Eggler1933) C.1.1.1.6. Cret uskolisne suhoperke i bijele šiljkice (As. Eriophoro-Rhynchosporetum albaeTrinajstić 1973) C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike (As. Drosero-Caricetum stellulatae Ht. (1950) 1962) C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisičjeg šaša (As. Caricetum tricostato-vulpinae H-ić. 1930) C.2.3.2.6. Livade crvene vlasulje i obične rosulje (As. Festuco-Agrostidetum ("Agrostetum") Ht.1951 C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima (Red BROMETALIAERECTI Br.-Bl. 1936) C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni (Razred BETULO-ADENOSTYLETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943) D.2.1. Pretplaninska klekovina (Sveza Pinion mugi Pawlowski 1928) E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi exMarinček et al. 1993)

E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume (As. Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al.1993) E.7.2. Acidofilne jelove šume (Sveza Abieti-Piceion (Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939) Soó 1964) E.7.2.2. Močvarne šume jele s blijedožućkastim šašem (As. Carici brizoidi-Abietetum Trinajstić1974) E.7.3. Smrekove šume (Sveza Piceion Pawl. in Pawlowski et al. 1928).

6.1.2. Zaštićena i evidentirana područja

Članak 170.U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) Državni zavod za zaštitu prirodeelaboratom „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjimaEkološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog planauređenja Grada Delnica“ određuje:1. Na području Grada Delnica nalaze se slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti

prirode: Nacionalni park Risnjak (1953.g.) Posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Velika Rabar (1964.g.) Spomenik prirode – hidrološki Kupa izvor (1963.g.) Značajni krajobraz Vražiji prolaz i Zeleni vir (1962.g.) Značajni krajobraz Petehovac (1971.g.) Park šuma Japlenški vrh (1953.g.)

Evidentirana područja, odnosno područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirodepotrebno je uskladiti s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.2. Mjere zaštite:

Na području i u neposrednoj okolici posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopuštenizahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanjestabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sječe u okolnom prostoru,izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja nacionalnog parka Risnjak najvažnije jedonošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i planaupravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjimatreba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi istanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetimalokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kaoposljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju istočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena navrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednostiunutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planiratina način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskihzahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno jezaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobraznaraznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje igraditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) ipoštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifičnenamjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te jeu tom cilju potrebno:- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti uskladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobraznaslika,- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje bočnog pojasa vodotokova,- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, iuzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita iizbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačneelemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodnereljefne morfologije.

Značajke spomenika prirode (hidrološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti(eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi moglinegativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (iostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju izatrpavanju (travnjaci, cretovi, bare, lokve, špilje i dr.) – kroz osiguranje poticaja iliorganiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebinavedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi zapojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

Zaštićenu park-šumu treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicamausklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnimzahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta.

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima(izuzev posebnih rezervata i spomenika prirode), s naglaskom na definiranje prihvatnogkapaciteta područja ("carrying capacity").

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutarprostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područjanamijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planovaupravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite togpodručja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

6.1.3. Područja ekološke mreže RH

Članak 171.U skladu s Uredbom o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07) Državni zavod za zaštitu prirodeelaboratom „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjimaEkološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog planauređenja Grada Delnica“ određuje: 1. U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o

proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostornobliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženombiogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološkeraznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) propisane su i smjernice zamjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanjasvakog područja ekološke mreže. Smjernice za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, aopisi pojedinih područja Ekološke mreže nalaze se u prilogu ove stručne podloge. Funkcionalnostekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mrežesukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte istanišne tipove (potencijalna "SAC" područja – Special Areas of Conservation) te međunarodnovažna područja za ptice naziva i šifre HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika(potencijalna "SPA" područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovipovezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvihsastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog.Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i svameđunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

2. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijeloviekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja,kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućegzahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnoginteresa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnostsklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranjepoticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

3. Ekološka mreža na području Grada Delnica obuhvaća slijedeće:Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove: Pustinja špilja Turke Nacionalni park Risnjak

Brod na Kupi – Sedalce Gusti laz Zalesina – Kupjački vrh Brod na Kupi – Golik Rezloški dolci Zelin Zalesina – Belevine Praprot Turke – Straža Brod na Kupi – Hajdova hiža Kupa Vražji prolaz, Zeleni vir i Kupica Šuma Debela lipa – Veliki Rebar Bijela Vodica – Crni lug Križ potok Risnjak – poučna staza Crni lug Kupska dolina kod Ložca Gorski kotar – između Kuželja i Gašparca Hajdova hiža Zelin Crnotuški Mala Belica – cret Velika i Mala Belica Gorsko kotar, Primorje i sjeverna Lika

Međunarodno važna područja za ptice: Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

4. Mjere zaštite: Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o

proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljemočuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti izaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja icjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) i članku 3. Pravilnika oocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09). Od zahvatakoji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojitiplanirane hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, centre za gospodarenje otpadom,radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne koridore/projekte i razvoj turističkihzona.

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskihvrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

6.2. ZAŠTITA KULTURNO POVIJESNIH CJELINA

Članak 172.1. Registrirani spomenici kulture su:

Povijesna cjelina:Etnološka zona:

Velika Lešnica (proglašena 1976.) Pojedinačne građevine:

Etnološki objekt: Kuća Rački - stambena zgrada u Delnicama, Supilova 96 (proglašena 1968.)

Profani objekti: Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi (proglašen 1978.)

Memorijalni objekti: Rodna kuća Zdenka Petranovića u Delnicama (proglašena 1977.)

Rodna kuća narodnog heroja Ivana Lenca u Delnicama (proglašena 1977.) Zgrada Agitpropa OK KPH u Zalesini (proglašena 1971.) Zgrada tehnike Pobjeda i Sloboda u Zalesini

2. Građevine se mogu rekonstruirati ili opremati, za privremenu ili kontinuiranu namjenu, neposrednoprimjenom odredbi ovog Plana (za određenu namjenu objekta) uz prethodno mišljenje Državneuprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

3. Svaka nova gradnja u etnološkoj zoni Velika Lešnica zahtijeva izradu Detaljnog plana uređenja.

Članak 173.Na području Grada Delnice zabilježeni su slijedeća spomen obilježja NOB-e i spomenici:

Spomen obilježja:– Brod na Kupi - 12 lokacija– Crni Lug - 10 lokacija– Delnice - 25 lokacija

Spomenici:– Brod na Kupi:

na groblju ispred zgrade nove škole

– Crni Lug– centar

– Delnice: na trgu iza groblja u parku u Dražicama-Grabanj

Spomen kosturnice Turke Crni Lug Delnice

Obveza lokalne samouprave je održavati navedene građevine uz prethodno mišljenje Državne upraveza zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel Rijeka.

Članak 174.Evidentirani su slijedeći sakralni objekti:

Brod na Kupi - crkva Sv. M.Magdalene Crni Lug - crkva Sv.Petra i Pavla Dedin - kapela Sv.Anta Padovanskog Delnice - župna crkva Sv.Ivana Krstitelja Gornje Tihovo - kapelica Majke Božje Kuželj - župna crkva Sv.Ivana Krstitelja Donj Ložac - kapelica Majke Božje Mala Lešnica - crkva Majke Božje Marija Trošt - crkva Majke Božje Razloge - crkva Bezgrešnog Začeća Turki - crkva Sv.Križa Velika Lešnica - crkva Marije Božje od Krnice Zakrajc Turkovski - kapela Sv.Roka Zamost - kapela na groblju Lučice - Crkva sv. Josipa Delnice - Kalvarija i crkva Čedanj - područna crkva, kapela Presvetog trojstva

Svi građevinski zahvati na održavanju i rekonstrukciji građevina moraju biti planirani uz suradnju isuglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel Rijeka.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 175.1. Sustav gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona za gospodarenjem otpadom (na nivou

Županije), reciklažna dvorišta i transfer stanice.2. Na području Grada Delnice je Planom određena lokacija Sović Laz kao lokacija reciklažnog

dvorišta s transfer stanicom. 3. Katastarske čestice koje ulaze u zonu zahvata: 10886/1, 10896, 10894, 10897, 10899, 10900,

10902, 10901/1, 10901/2, 10903/1, 10903/2, 10899/2, 10905, 10907 i 10906 k.o. Delnice.4. Svi zahvati na lokaciji Sović Laz predviđenoj za reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu mogu se

provoditi neposrednom provedbom ovog plana.5. U sklopu sanacije postojećeg deponija komunalnog otpada na lokaciji Sović Laz predviđa se

izgradnja kazete za azbestni otpad kapaciteta 900 m3 za potrebe zbrinjavanja građevinskogotpada koji sadrži azbest i to za teritorij 7 jedinica lokalne samouprave i to Grad Delnice, OpćineBrod Moravice, Ravna Gora, Skrad, Mrkopalj, Fužine i Lokve.

6. Ovim planom predviđa se u sklopu reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice na lokaciji Sović Laz iprostor za odlagalište građevinskog otpada i slično (kazeta za građevinski otpad koji sadrži azbest)te prostor za bio otpad s kompostanom.

7. Moguća je fazna izgradnja svake od predviđenih namjena pojedinačno ili skupno više faza prijerealizacije kompletne namjene. Uvjet za realizaciju u fazama je izgradnja osnovne infrastrukture(pristupna cesta i rješenje priključka na struju i vodu) za čitavu zonu.

8. Svaka faza izgradnje mora biti funkcionalna cjelina koja može funkcionirati samostalno i neovisno odrugim fazama realizacije.

9. Gradnja u fazama mora se provoditi na način da se ne remete uvjeti gradnje i korištenja naokolnom zemljištu.

10.Prilikom ishođenja potrebnih dozvola za gradnju potrebno je ishoditi i dozvole za gradnju potrebnihinfrastrukturnih građevina (rekonstrukcija pristupne ceste, izgradnja priključka za struju ivodovodnog cjevovoda) koje su potrebne za stavljanje u funkciju pretovarne stanice odnosnoreciklažnog dvorišta.

11.Građevine koje se grade moraju biti prizemne, max. visine 3,0 m za upravne zgrade odnosno 5 mza hale ili skladišta, mjereno od najniže kote izravnatog terena do vijenca.

Uz građevine mogu se graditi prometne, parkirališne i manipulativne površine kao i druge građevine univou terena (vaga, zelene površine, ulazne rampe i sl.).

12.Maksimalna izgrađenost parcele – kig max. = 0,30.13.Minimalna udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 3,0 m.14.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 176.1. Plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša, te zaštite od

prirodnih i tehničkih nepogoda, utvrđuje obveze, zadatke i smjernice za zaštitu zraka, vode iprekomjerne buke.

2. Na području Grada Delnice ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod iliiznad površine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavatiživot, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovnaobilježja krajobraza.

3. Svi objekti koji su u kartografskim prikazima označeni kao vodoopskrbni, proizvodni, energetski,zdravstveni, prometni, telekomunikacijski, objekti znanosti, značajni spomenici kulture, svi objektikrupne infrastrukture, definirani su u kartografskim prikazima 1A, 1B, 2, 3A i 3B. Isti trebaju bitioznačeni u elaboratu Procena ugroženosti ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobarai okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grada Delnice.

8.1. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 177.Potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti kako bi se preventivnim mjerama zadržala I kategorija

kakvoće zraka.: promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisti upotrebu nisko-sumpornog lož ulja sa

sadržajem sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Članak 178.1. Vršiti mjerenje onečišćenja zraka uz uspoređivanje rezultata “nultog stanja onečišćenja zraka” i

novog stanja radi poduzimanja potrebnih mjera za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija usmislu važećih propisa.

2. Analizirati utjecaj zagađenja zraka na zdravlje ljudi, vegetaciju i akumulacije pitke vode.3. Za utvrđena zagađenja štetnim emisijama iz susjednih područja moraju se uspostavljati kontakti na

nivou Gradova, Općina i Županija kako bi se prekomjerna i štetna zagađenja zraka svela uzakonom dozvoljene granice.

4. Potencijalnim zagađivačima zraka smatraju se uređaji za pročišćavanje voda, odlagalište otpada,stočne farme, promet autocestom Rijeka-Karlovac za koju je potrebno uspostaviti monitoringonečišćenja zraka na području Grada Delnice.

Članak 179.U cilju smanjenja zagađenosti zraka prometom, pristupiti rekonstrukciji i izgradnji zaobilaznica i bržihmagistralnih cesta uz ugrožena naselja.

8.2. ZAŠTITA VODA

Članak 180.1. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prikazane su u kartografskom prikazu 3b.2. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode

za piće, Planom se određuju zone zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama.3. Planom su određene zone sanitarne zaštite izvorišta (izvor Kupice, Zeleni Vir, Grčac, Mala i Velika

Belica i akumulacija Križ) vode za piće (I, II, III , IV zona i dio nedovoljno istraženog sliva)4. Na području Grada Delnice je, zbog specifičnosti krškog terena, potrebno nastaviti sa

hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza iprateće Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće

5. Do donošenja Odluke, za izgradnju i rekonstrukciju primjenjuju se odredbe ovog Plana uzsuglasnost nadležne institucije.

6. Prema “Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara” (SN23/04) Grad Delnice se nalazi unutar I,II,II,IV zone, što je uneseno u grafički dio Plana

7. Slivna područja izvorišta (podzemni vodonosnici) podijeljena su prema stupnju opasnosti odzagađivanja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite: četvrta zona zaštite - zona ograničene zaštite treća zona zaštite - zona ograničenja i kontrole druga zona zaštite - zona strogog ograničenja prva zona zaštite - zona strogog režima

8. Četvrta zona zaštite (u nastavku četvrta zona) obuhvaća sliv izvorišta s mogućim tečenjem krozkrško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno,područje s kojega su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupnopriljevno područje neovisno o dijelu nakupljanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnogizvorišta.

9. U četvrtoj zoni zabranjuje se: ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, nekontrolirano odlaganje otpada, građenje građevina za obrađivanje i odlaganje otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer

stanica predviđenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj14/00) uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

građenje industrijskih objekata i postrojenja bazne kemijske i metalurške industrije kao iindustrije koja koristi radioaktivne tvari,

građenje industrijskih objekata i postrojenja koja ispuštaju za vodu opasne tvari,

građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu, uskladištenje radioaktivnih i drugih za vodu opasnih tvari, uskladištenje nafte i naftnih derivata osim uskladištenja lož ulja za grijanje objekata i

pogonskih goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere zagrađenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i druge za voduopasne tvari,

izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao iizrada podzemnih spremišta,

nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata, građenje državnih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina.

10. Na području četvrte zone mjere zaštite provode se na sljedeći način: odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom sustava

javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomskeopravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje otpadne vode pročišćavati na vlastitomuređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putemupojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za tehnološku vodu ili zapotrebe navodnjavanja,

oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina prihvatitinepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanjaispustiti disperzno u podzemlje,

u industrijskim objektima i postrojenjima koja koriste opasne tvari moraju se provoditi sljedećemjere zaštite:

manipulaciju opasnim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisanisustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),

periodično obavljati kontrole radi identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja)opasnih tvari,

transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom oprijevozu opasnih tvari (»Narodne novine« broj 97/93),

sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.11.Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica

druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između1 i 10 dana u uvjetima visokih vodnih valova, odnosno područja u kojemu su utvrđene prividnebrzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s.

12. Na području treće zone, uz zabrane iz članka 7. ove Odluke, zabranjuje se: građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode

opasne tvari, upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama

(»Narodne novine« broj 78/98), građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda, upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega, čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

13. Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. navedene Odluke, i ove mjerezaštite: individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog

seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustavajavne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja sispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišnavremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivorano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebamazasađene kulture,

uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilnepesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnihvremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanalamora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izvedenpropisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanjapropisanih mjera zaštite,

pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planiratipreborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenješumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjerazaštite voda.

14. Druga zona zaštite (u nastavku druga zona) obuhvaća glavne podzemne i površinskedrenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojeg subrzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/s.Druga zona obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području.Druga zona izvorišta čije je slivno područje podijeljeno u dvije zone obuhvaća cjelokupno preostaloslivno područje izvan prve zone zaštite.Granice područja druge zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Karta 2.), a natopografskim kartama MJ 1: 5 000 za izvorišta Donji Žagari, Mandli (Karta 3.), izvorišta Požarnica,Podstene (Karta 4.), izvorišta Kamenje, Hrib I i Hrib II (Karta 5.), izvor Klanc (Karta 6.), te ponornuzonu izvorišta Kupice na području Ravne Gore (Karta 7.).

15. U drugoj zoni, uz zabrane iz članka 10. ove Odluke, zabranjuje se: poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane, stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva, ispaša stoke u ograđenim prostorima, građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari, svako skladištenje nafte i naftnih derivata, gradnja groblja i proširenje postojećih, građenje svih industrijskih pogona, građenje državnih i županijskih cesta, građenje željezničkih pruga, građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode, prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama.

16. Na području druge zone mjere zaštite provode se na sljedeći način: izgraditi ili rekonstruirati sustav nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarnih i tehnoloških

otpadnih voda i izvesti ih izvan zone, svi objekti moraju biti priključeni na javni sustav odvodnje s odvođenjem i ispuštanjem

otpadnih voda izvan zone, individualni stambeni objekti, objekti za držanje stoke ili drugi objekti koje nije moguće

priključiti na sustav javne odvodnje zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, moraju imati tipskiuređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem otpadnih voda izvanzone ili izuzetno sakupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa,

postojeće državne i županijske ceste moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike, transport opasnih tvari moguće je obavljati samo uz propisane mjere zaštite u skladu sa

Zakonom o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 97/93), postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden

propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanjapropisanih mjera zaštite,

kod rekonstrukcije cesta provoditi sve propisane mjere zaštite, objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala

mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja, sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti, pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati

isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uzočuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije izamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakimtraktorima i konjima,

granice druge zone označiti natpisima, područje ponora i ponornih zona ograditi.

17. Prva zona zaštite (u nastavku: prva zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja zazahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, tedrugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

Prva zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor, kaptažu, crpne stanice,postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku: korisnikizvorišta) mora biti nositelj stvarno pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar prve zone.

18. U prvoj zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, pripremu i transportvode prema sustavu vodoopskrbe.

19. Područje prve zone mora biti ograđeno.Pristup na područje prve zone zaštite izvorišta dopušten je samo uz odobrenje i pratnju ovlaštenihosoba korisnika izvorišta.

20. Područje prve zone mora biti uređeno na sljedeći način: sanitarne otpadne vode moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno

sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu, oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju se provesti izvan zone, oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone odvesti izvan zone, objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i

održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

Članak 181.1. U naseljima Delnice, Lučice i Crni Lug potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz

domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati uvodotok ili teren.

2. U naselju Brod na Kupi sagraditi kanalizaciju naselja sa uređajem za pročišćavanje. Do izvedbeistog svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe ili se otpadna voda mora dovesti (lokalnimanji uređaji) na kategoriju vode vodotoka u koji se upuštaju.

3. Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja ukanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo”, sanitarnih otpadnih voda izdomaćinstava.

Članak 182.1. Prilikom ispuštanja tehnoloških i drugih otpadnih voda pri obavljanju gospodarskih i poslovnih

djelatnosti odgovorne pravne ili fizičke osobe su dužne onečišćene I opasne vode prije odlaganja iispuštanja u drugi recipijent pročistiti u skladus vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenimuvjetima zaštite okoliša.

2. Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih vodačiji se dijelovi prije donošenja moraju donesti po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda. Odlukom oodvodnji otpadnih voda određuje se i rokovi bavezne kontrole ispravnosti. Tehničke elemente zagrađevine odvodnje otpadnih voda kao i rokove obavezne kontrole ispravnosti propisuje ministar,uz suglasnost ministra za graditeljstvo.

3. Pravne i fizičke osobe koje imaju vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje oobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša obavezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanjesastava voda i o tome voditi očevidnik, a sve u skladu s propisima koji reguliraju ovu tematiku.

4. Građevine oborinske odvodnje, cestovnih i željezničkih prometnica, manipulativnih površinagospodarskih, industrijskih i poslovnih zona te benzinskih crpki projektiraju se i grade tako daopasne i druge onečišćujuće tvari ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane za otpadnevode člankom 60. Stavkom 2. Točke 1. i 2. Zakona o vodama, ovisno o lokaciji ispusta. Izravnaispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopušena, izuzev kada je to Zakonomdopušteno.

5. U skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 2.i 3.) te Zakonom o vodama (NN153/09 , članak 125.) za odvodnju s javnih površina I nerazvrstanih prometnica nadležan jeupravitelj sustava za odvodnju oborinskih voda odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalnodruštvo.

8.3. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA – OBRANA OD POPLAVA I BUJIČNIH VODA

Članak 183.1. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja

vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva “Gorski kotar”. Koridor sustavalinijski obuhvaća sve vodotoke prikazane u kartografskom prikazu “Vodnogospodarski sustav”.

2. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planirase za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje te javno vodno dobro i vodno dobro.

3. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridoravodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10 m mjerenood gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

4. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava,njegova mjestimična rekonstrukcija , sanacija i redovito održavanje korita i vodnih građevina.

5. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim s Strategijomupravljanja vodama.

6. Korištenje koridora i svi zavati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samosukladno Zakonu o vodama.

7. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra , kao mjerodavni kartografski podaci uzimajuse oni iz kartografskih prikza ovog Plana.

8. Operativna obrana od poplava za rijeku Kupu, koja pripada vodama I. reda provodi se temeljemDržavnog plana obrane od poplava i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava – Sektor E –Sjeverni Jadran, branjeno područje 24 – mali sliv “Gorski kotar”, a za vodotoke : Krašićevica,Turke, Velika Belica, Mala Belica, Kupica, Curak, Delnički potok, Velika Sušica, Mala Sušica, Velikijarak, Pećinski potok, Veliki potok (Golik), Potok Belo, Čedanj, Vela voda i Bela voda, temeljem“Plana obrane od poplava na vodama II. Reda Primorsko-goranske županije- Sektor E – SjeverniJadran – branjeno područje 24 – područje malog sliva “Gorski kotar”

8.3.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda – mjere zaštite od erozije, obrada erodiranih područja

Članak 184.Potrebno je osigurati uređenje devastiranih i erozijom zahvaćenih područja. Svim površinama ,naročito šumskim i poljoprivrednim gospodariti na način da se smanji , odnosno ne poveća vodnaerozija. Sve građevinske i druge zahvate u prostoru izvoditi na način da se ne poveća erozija,odnosno da se oštećene površine odmah saniraju. Uređenjem vdotoka i drugim antierozijskimmjerama smanjiti eroziju korita vodotoka.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 185.1. Unutar područja naselja, turističih zona, kampova i zona odgojno obrazovnih institucija najveća

dopuštena 15 minutna razina buke u dB-ima je : za dan 55 , a za noć 452. Unutar poslovno-stambenih zona s objektima javne namjene te u zonama duž autoputa najviša

dopuštena 15 minutna razina buke u dB-ima je : za dan 65 , a za noć 50(Zakon o zaštiti od buke, Pravilnik o najnižim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi radei borave)

Članak 186.1. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donjeti Odluku o zaštiti od buke kojom se

regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.2. Naselje Delnice sjecište je prometnih tokova državnog, županijskog i lokalnog ranga. Buku,

uzrokovanu tom činjenicom, potrebno je smanjiti izgradnjom obilaznice. Ugroženi dijelovi –Zalesina od utjecaja buke s autoceste, Delnice – Lujzinska zbog buke od prometa. Novi moment jepruga u blizini Delnica – lokomotive na dizel gorivo proizvode veliku buku.

3. Zaštita od buke treba se odvijati u skladu s mjerama zaštite: pri izradi prostornih planova niže razine, te projekata pojedinih građevina treba zadržati nivo

buke u dopustivim granicama (45 - 65 dB) pozicionirati pojedine bučnije sadržaje što dalje od stambenih i turističko smještajnih građevina u zonama pretežito stambene izgradnje treba podizati zelenilo penjačica i živica kako bi se

amortizirala tranzitna buka uz županijske i državne prometnice uz granicu zone proizvodnih sadržaja treba formirati zeleni pojas srednjeg i visokog zelenila ,

naročito uz bučnije radionice

Članak 187.

1. Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke koristiti nasad kao pojas zelenila ili paravane odprirodnog materijala (drvo).

2. Do donošenja propisa iz čl.6 Zakona o zaštiti od buke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika onajvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

8.5. ZAŠTITA TLA

Članak 188.1. Na prostorima šumskih i poljoprivrednih površina nije dopuštena gradnja stambenih i poslovno-

proizvodnih građevina, osim kada je to dozvoljeno prema odredbama ovog plana koje propisujugradnju van granica građevinskih područja.

2. Iznimno se mogu graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.3. Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje

Grada Delnice. Uvjeti zaštite tla od zagađenja sadržani su u Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Zaštita od poplave

Članak 189.1. Opasnost od poplava i pojava preljevanja rijeka van korita prisutna je u dolini rijeke Kupe gdje

postoje naselja uz samo korito. Posebno se izdvaja naselje Brod na Kupi koje je ugroženo odmogućih poplava rijeke Kupe kao i plavljenja okolnih bujičnih potoka.

2. Obrana od poplava se provodi u skladu s Planom obrane od poplava koji se donosi u skladu saZakonom o vodama.

3. Građenje i rekonstrukcija u području preljevanja rijeka iz Plana obrane od poplava provode seprema Odredbama ovog Plana uz suglasnost Hrvatskih voda.

4. Za sve vodotoke (potoke, bujice, odvodne kanale i dr.) na području gdada Delnice, a u svrhutehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijskipojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita (Zakon o vodama NN 107/95, 150/05).

5. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenostizgradnje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno čestice javnog vodnog dobra može bitimanja, ali ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno(temeljem članka 12. stavka 3. Zakona o vodama NN 107/95, 150/05 donosi se Plan upravljanjalokalnim vodama i Županijski plan za zaštitu voda). U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizatizgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

6. Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se onemogućava izgradnja i održavanje vodnihgrađevina ili na bilo koji način umanjuje protočnost korita i pogoršava vodni režim.

7. Zabranjeno je odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima semože utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežavati održavanjevodnog sustava, te povećavati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

8. U kartografskom prikazu 3b prikazane su površine mogućeg plavljenja.

8.6.2. Zaštita od požara

Članak 190.1. Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i

tehnoloških eksplozija Grada Delnice.2. Na bazi procjene iz stavke (1) odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti

određene mjere zaštite od požara.3. Projektiranje građevina i infrastrukture s aspekta zaštite od požara provodi se prema pozitivnim

hrvatskim zakonima i propisima iz područja zaštite od požara.4. Rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne

povećava ukupno požarno opterećenje.5. Požarno rizične namjene treba dislocirati iz pretežito stambene izgradnje.6. Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje

hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. U naseljima i dijelovima naselja obuhvaćenihPlanom u kojim nije izgrađena ili je nedovoljna pokrivenost hidrantskom mrežom prilikom proširenja

ili rekonstrukcije vodovodnih mreža izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu (Pravilnik o hidrantskojmreži za gašenje požara NN 08/06).

7. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se: organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških

eksplozija) osmatračko-dojavne službe osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u

svemu prema važećoj regulativi.8. Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne

dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatumetodu.

9. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata,intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihovameđusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta , odnosno minimalno 6,0 m.Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemenakrovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektimapotrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

10.Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju sepoštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) ipropisa donesenih na temelju njega.

11.Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite odpožara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara zaPrimorsko-goransku županiju.

12.Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno jeplaniranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu , nagibe, okretišta, nosivosti i radijusezaokretanja , a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i142/03).

13.Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantskemreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

14.Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa primjeniti austrijskesmjernice TVRB N 106.

15.Temeljem članka 28. Stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaboratzaštite od požara za složenije građevine (građevine skupne 2).

16.Elektroenergetska postrojenja locirati na način propisan Pravilnikom o temeljnim zahtjevima zazaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

8.6.3. Zaštita od potresa

Članak 191.1. Podatak iz seizmološke karte iz 1987. godine za period od 500 godina, za područje Grada Delnice

utvrđuje I° = 7°2. Radi zaštite od potresa, protiv potresno projektiranje građevina sukladno postojećoj regulativi i

tehničkim normativima, temelji se na seizološkom podatku iz stavke (1).3. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u

skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizuotpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovatiojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

4. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine buduotporne na potres. Potrebno je za svaku određenu lokaciju, uz korištenje karata seizmičkogzoniranja, obaviti detaljna seizmička , geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine suveće stambene građevine i građevine društvene i gospodarske namjene, energetske građevine i sl.

5. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske puteve, omogućiti nesmetan pristupsvih vrsta pomoći u skladu s propisima na snazi o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti.

6. Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine kojekoristi veći broj različitih korisnika , javne prometne površine i sl. moraju biti građene ili uređene nanačin da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.

7. Najugroženije područje grada Delnica od potresa je najnaseljeniji dio, centar grada Delnica.

8. U slučajevima velikih topografskih razlika za građevinska područja planirane izgradnje obavezno jegeološko ispitivanje tla.

9. U zoni naselja / grada Delnica (centar) potrebno je kroz UPU definirati obavezu zoniranja po tipukonstrukcije.

10.U planovima nižeg reda (UPU) mora se definirati zoniranje planirane postojeće gradnje po tipukonstrukcije i starosti građevina.

11.Sukladno ugroženosti od potresa u planove nižeg reda mora se definirati maksimalna visina (v),gustoća izgrađenosti (Gig), javno zelenilo, prirodno zelenilo i sl.

12. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju ipozitivnim tehničkim propisima.

13.Područje Grada Delnice nalazi se u zoni VII stupnja intenziteta potresa MSK ljestvice. Za tu je zonupotrebno osigurati zaštitu od potresa VII stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvatilakše do srednje teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada u zonujake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti odpotresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, tevrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun rušenja definira dometurušavanja objekata/ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjekuobjekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresadefinira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere.

14.Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu iizgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide otporne za novegrađevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u novegrađevine građene prije 1964. godine. Zgrade građene nakon 1964. godine u načelu su otporne napotres jačine VIII stupnja MSK ljestvice. Planirani objekti moraju biti projektirani za stupanj više odnajvećeg povratnog potresa tj. za potres IX stupnja po MSK ljestvici.

15.Za Grad Delnice primjenjuju se mjere zaštite od katastrofa i velikih nesreća, prvenstveno potresaprema važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12),sukladno važećem Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), Zakonu o zaštiti odelementarnih nepogoda (NN 73/97), te Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda iratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) i Pravilnikuo tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list31/81, 49/82, 29/83, 20/88, 52/90).

8.6.4. Zaštita od rušenja

Članak 192.1. Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da eventualno rušenje

građevina ne blokira prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnih vozila.2. Kod projektiranja prometnih čvorova u dvije razine, mora se osigurati isti režim prometa na jednoj

razini.3. Zaštita od rušenja podrazumjeva prvenstveno preventivne mjere kojih se treba pridržavati kod

izrade planova niže razine i projektiranja prometnica, građevina i ostalih sadržaja. U zonamapotencijalnih klizišta potrebno je izraditi prethodna ispitivanja stabilnosti tla i izbjegavati naznačenezone za veće građevinske zahvate. Prilikom izrade detaljnih planova uređenja za stare, gušćeizgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene prema protupotresnim propisima, treba analiziratiotpornost tih jezgri na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite.

4. Unutar građevinskog područja naselja, minimalna udaljenost stambenih i poslovnih građevina odruba građevne čestice mora biti pola visine građevine mjereno od najniže kote terena do vijenca.

5. Nove građevine treba projektirati u skladu s utvrđenim stupnjem MSC ljestvice koristeći tzv.projektnu seizmičnost.

6. Rekonstrukcije građevina treba podvrgnuti analizi statičkim proračunom i dokazati otpornost narušenje odn. predvidjeti odgovarajuću sanaciju i mjere zaštite od rušenja.

8.6.5. Zaštita od opasnosti prirodnih uzroka

8.6.5.1. Tuča i olujno i orkansko nevrijeme

Članak 193.1. Na području Grada Delnice u največem broju slučajeva prevladava slab vjetar. U određenim

vremenskim situacijama javlja se tuča s jakim ili olujnim vjetrom. S obzirom na svoje rušilačko

djelovanje posebno su ugrožene građevine2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o

prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Zakonu o zaštiti odelementarnij nepogoda (NN 73/97), Pravilniko o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 2983, 36/85, 42/86).

8.6.5.2. Zaštita od snježnih oborina

Članak 194.1. Područje Gorskog kotara spada u najsnježnije područje Hrvatske po trajanju i intenzitetu snježnih

oborina.2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o


8.6.5.3. Klizišta

Članak 195.1. S obzirom na reljef i geološke pokazatelje pojava klizišta na području grada je moguća. Klizište

ppostoji u dijelu naselja Zalesina.2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o


8.6.6. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu

Članak 196.1. Sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) na području

grada Delnice nema postrojenja čije količine opasnih tvari mogu uzrokovati velike nesreće premaodredbama Seveso II Direktive.

2. Na području Grada od značajnih objekata gdje se skladišti određena količina opasnih tvari, apredstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnimposljedicama po stanovništvo i okoliš su benzinske postaje.

3. Promet opasnim tvarima (naftovod, plinovod) odvija se uz koridor autoceste Rijeka – Zagreb. Ostalipromet opasnim i eksplozivnim tvarima odvija se prometnicama (autocestom, državnim cestama) imagistralnom željezničkom prugom, a u skladu s važećom regulativom.

4. U planovima nižeg reda moraju se definirati zone dometa istjecanja opasnih tvari u okoliš (zrak, tlo,površinske i podzemne vode).

5. Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je graditiisključivo u gospodarskim ili industrijskim zonama. Takve objekte potrebno je graditi što dalje odstambenih objekata.

6. Nove prometnice kojima se prevoze opasne tvari potrebno je planirati izvan stambenih naselja.7. Svi objekti koji imaju opasne tvari treba predvidjeti obavezu imanja vlastitog internog sustava za

uzbunjivanje i prenošenje obavijesti.

8.6.7. Sklanjanje ljudi

Članak 197.1. Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i

velikih nesreća za Grada Delnice u Gradu Delnice ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovnezaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebniuvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Mjera sklanjana provodi na način da sekorište već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima.Mjera sklanjanja može se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredneopasnosti po ljude ili na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih područja. U Gradu većinastambenih građevina ima izgrađen podrum, koji se može prilagoditi za sklanjanje.

2. Način provođenja mjere sklanjana definiran je u Planu zaštite i spašavanja grada Delnice i

potrebno je mjere provoditi sukladno navedenom dokumentu, a kako slijedi: „Na području Gradanema skloništa osnovne namjene te će se u slučaju potrebe koristiti skloništa dopunske namjene(podrumi i što niže etaže zgrada gdje je potrebno izvršiti brtvljenje prostora za sklanjanje).Podrumske zaklone u zajedničkim stambenim građevinama treba očistiti, pripremiti i prilagoditi zasklanjanje. Po potrebi izvršiti će se potpora stropne konstrukcije s daskama (fosnama) iodgovarajućim podupiračima. Isto tako izvršiti će se pojačanje ili zaštita ulaza, te zaštita svih otvora(prozora) na odgovarajući način. Za provođenje navedenih zadaća zaduženo je stanovništvoGrada Delnice, upute daju povjerenici civilne zaštite (predsjednici mjesnih odbora).“

3. Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih,podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što seutvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Delnice.

4. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku,projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnomosnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

5. U skladu s Planom civilne zaštite smjernice za organizaciju sklanjanja i organizacije u skloništu jekako slijedi: zaposjedanje skloništa treba izvršiti prije nastupanja opasnosti smještanje ljudi u skloniste mora započeti od najudaljenijih prostorija u skloništu nije dozvoljena galama, uznemiravanje drugih, paljenje svijetla zabranjeno je unošenje domaćih životinja, velikih predmeta, lako zapaljivih materijala, nadražujućih i jako mirisnih materijala napuštanje skloništa vrši se po prestanku opasnosti.

6. U skladu s Planom civilne zaštite mjere evakuacije su kako slijedi: Evakuacija će se provoditi u slučaju potrebe iz Grada Delnice Evakuacija stanovništva izvršit će se s područja ugroženih potresima. Iz ostalih naselja evakuacija se neće provoditi niti planirati, osim u slučaju opasnosti od

opasnih tvari uzrokovanih prometnim nesrećama. Evakuacija će se vršiti prema navedenom elaboratu: poglavlja 2.1., 2.2., 2.3.

7. Sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, vrtići, zdravstveni objekti, prometni terminali,sportske dvorane, trgovački centri, turistički objekti, gospodarske zone) moraju imati definiranuobvezu sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN47/06)

8. Pri projektiranju građevina javne namjene u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjetislobodan neizgrađeni prostor namjenjen za njihovo okupljanje i evakuaciju.

9. U planovima nižeg reda (UPU) potrebno je locirati pogodne lokacije za instaliranje sirena zauzbunjivanje stanovništva na kartografskom prikazu te na istome naznačiti glavne puteveevakuacije u izvanrednim uvjetima (evakuacije ljudi - cestovni).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 198.1. Planom se usvaja obveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja i propisuje obvezaizrade urbanističkih planova uređenja na području Grada Delnice.2. Na kartografskim prikazima 3C. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja i dijeloviprimjene planiranih mjera zaštite te 4.1.-4.34. "Građevinska područja naselja", utvrđeni su obuhvatiobavezne izrade urbanističkih planova uređenja za neuređene dijelove građevinskih područja, uskladu s posebnim propisom o prostornom uređenju. 3. Zahvati unutar obuhvata iz stavka (2) ovog članka se provode u skladu s urbanističkim planomuređenja, osim ako posebni propis o prostornom uređenju ne omogući drugačije.4. Iznimno od stavka (3) ovoga članka, akt za građenje može se izdati za rekonstrukciju postojećegrađevine i za građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjenepostojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina iutjecaj na okoliš dotadašnje građevine. 5. Urbanistički plan uređenja mora biti usklađen s uvjetima i mjerama određenim ovim Planom. 6. Iznimno od navedenog u stavku (5) ovog članka, za neuređeni dio građevinskog područja naseljakoji čini prostornu cjelinu s izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja građenim na

tradicionalni način, urbanistički plan uređenja smije propisati uvjete za javne površine i uvjetesmještaja građevine na građevnoj čestici, koji su drugačiji od onih propisanih uvjetima prethodnihpoglavlja ovoga Plana, ako je takav način prisutan u toj prostornoj cjelini i ključan je za njen prostorniidentitet. Pri tome, takve građevine moraju biti planirane na način sukladan postojećim tradicionalnimgrađevinama unutar te prostorne cjeline, i ne smiju odskakati veličinom.

Članak 199.1. Temeljem mjera provedbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije traži se izrada:

Prostorni plan područja posebnih obilježjaProstorni plan područja posebnih obilježja za zaštićeno područje prirodne baštine i kulturno-

povijesnog naslijeđa za dolinu Kupe (pripadajući dio Gradu Delnice površine 1609,5 ha) Urbanistički planovi uređenja

UPU 1 naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (204,8 ha)

2. Temeljem mjera provedbe ovog Plana potrebno je izraditi: Urbanistički planovi uređenja1. UPU 2 građevinskog područja proizvodne namjene I2-5 Malo Selo (2,59 ha) 2. UPU 3a neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Brod na Kupi (13,54 ha) 3. UPU 4 građevinskog područja proizvodne namjene I3-1 Lučice (23,3 ha)4. UPU 5 građevinskog područja proizvodne namjene I1-4 Javornik (44,03 ha)5. UPU 6 građevinskog područja proizvodne namjene I2-6 Dedin (5,60 ha)6. UPU 7 građevinskog područja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene R3-2 I

T3-1 Vela voda (62,80 ha)7. UPU 8 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-1 Delnički potok (2,34 ha)8. UPU 9 građevinskog područja turističko ugostiteljske namjene T-2 Velike Polane (10,46 ha)9. UPU 10 građevinskog područja turističko ugostiteljske namjene T-3 Male Polane (17,22 ha)10. UPU 11 građevinsko područje ugostiteljsko-turističke i društvene namjene namjene T1-4 i D

Ploškovo (5,94 ha)11. UPU 12 građevinskog područja proizvodne namjene I2-7 Javornik (2,88 ha)12. UPU 13 građevinskog područja proizvodne namjene I1-8 Kendar (8,80 ha)13. UPU 14 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-3 Petehovac (393,35 ha)14. UPU 15 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-4 Drgomalj (293,29 ha)15. UPU 16 etnološke zone Velika Lešnica (2,67 ha)

4. Granice zahvata svih planova prikazane su u kartografskom prikazu 3c.5. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za zaštićeno područje prirodnebaštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za dolinu Kupe, za građevinska područja naselja primjenjuju seOdredbe ovog Plana (članak 16., stavci 6. i 7.).6. Do donošenja pojedinih prostorno-planskih dokumenata na izgrađenim dijelovima te uređenimneizgrađenim dijelovima građevinskog područja primjenjuje se Odredba poglavlja 2.2.1. ovog Plana.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 200.U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Delnice definiranih ovim Planomdonosi se izvješće o stanju u prostoru za četverogodišnje plansko razdoblje temeljem kojeg Gradskovijeće Grada Delnica donosi godišnji plan rada gradskih tijela i službi.

Članak 201.1. Sukladno Državnim, Županijskim i Gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Gradsko vijeće

utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Grada. 2. Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u

prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, naročito nakakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 202.Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovimPlanom moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada. Rekonstrukcijom u svrhupoboljšanja nužnih uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatraju se:

funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja, bez povećanja stambenog prostora prenamjene građevine ili dijela građevine izgradnja manjih pomoćnih ili poljoprivrednih građevina ukupne površine do 20m2

priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

Članak 203.Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama infrastrukturnih građevina jemoguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

Klasa: 350-02/16-01/01

Ur. broj: 2112-01-30-10-15-14

Delnice 29. rujna 2016.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA

Predsjednica

Nada Glad, v.

Documents

PROČIŠĆENI TEKST ODREDBI ZA PROVOĐENJE ......2. Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim površinama za gradnju. 3. U površinama