Promocija zdravlja

  • Upload
    jeanvux

  • View
    469

  • Download
    21

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Promocija zdravlja na radnom mestu

Citation preview

Promocija zdravlja na raDNom mestu

Promocija zdravlja na raDNom mestu

Profesor: Prof.Dr. Mirjana ArandjelovicStudent: Jelena Stojanovic 106SEI

Uvod Zdravstvena zatita u svim svojim podrujima stalno se razvija i menja u skladu sa brzinom promenama u svetu. Promocija zdravlja i zdravstveno obrazovanje takoe prolaze kroz promene pokuavajui da se prilagode aktuelnim potrebama. Jedno od podruja promene je radno mesto sa svim svojim zdravstvenim aspektima. Ono je vaan segment promocije zdravlja opteg blagostanja. Zdravlje na radnom mestu podrazumeva efekte uslova rada na somatsko i mentalno zdravlje i radnu sposobnost radnika. U Evropskoj uniji je 1996. godine formirana Evropska mrea promocije zdravlja na radnom mestu (European Network Work Health Promotion-ENWHP) u cilju nacionalnih partnerstava i istih ciljeva u promociji zdravlja. ENWHP je 1997. godine definisala promociju zdravlja na radu. Definicija je ugraena u Luksenburku deklaraciju, koja inae predstavlja kamen temeljac Mree. Promocija zdravlja na radnom mestu (WHP) je kombinacija uloenih napora poslodavca, zaposlenih i drugih udruenja u cilju poboljanja zdravlja i blagostanja ljudi na radu. Ovo se postie unapreenjem organizacije rada i radne sredine, promovisanjem aktivnog uea zaposlenih u zdravstvenim aktivnostima i ohrabrivanjem njihovog linog razvoja.

Za zdravstvenu zatitu radnika zaduene su slube medicine rada. Aktivnosti medicine rada nisu fokusirane samo na nadzor zdravstvenog stanja, ve podrazumevaju poboljanje socijalnih prilika, higijene rada, organizacije rada, kao I suzbijanje faktora stresa na radu. Iz tograzloga, mesto specijaliste medicine rada u buduem vremenu podrazumeva vie provedenogvremena na radnom mestu svojih bolesnika. To je preventivna grana i od nje se oekuje da bude inicijator i akter promocije zdravlja na random mestu, da pravovremeno reaguje na sve promene u svetu rada i o tome informie relevantne strukture drutva. U naoj zemlji, o ovoj temi vrlo se malo govori i ne postoji organizovan rad na uvoenju i sprovoenju ve postojeihdirektiva ENWHP.Iz razloga da je oiglednost uvek najprihvatljivija za svest oveka, i sami svesni da ivimo u vreme sve starijih generacija I malog prirataja stanovnitva, i ako nismo propratili prethodne inicijative ENWHP, zadrali smo se na onoj koja ukazuje na posledice ove pojave a upuuje na mogua reenja.

Zato promocija zdravlja na radnom mestu?

Veze izmeu rada i zdravlja su jasne. Zdravlje zaposlenih je na veem stepenu nego kod nezaposlenih. Pa ipak svet rada jo uvek izlae opasnosti zdravlje i blagostanje zaposlenih. Rizine radne navike, visoki nivoi stresa i nefleksibilni radni dogovori predstavljaju primere faktora koji imaju tetan efekat na zdravlje uposlenih. Visoki nivo odsustva sa posla zbog bolesti nije jedini indikator siromanog stanja zdravlja unutar radnog mesta, on je takoe znak niske produktivnosti I uspenosti pitanja koja imaju direktan uticaj na blagostanje organizacije. Svet rada pretrpeo je velike promene proces koji se nastavlja. Neka od kljunih pitanja sa kojima se treba uoiti su: Globalizacija Nezaposlenost Poveana upotreba informacione tehnologije Promene u praksi zapoljavanja (npr. Kratko radno vreme i nepotpuno radno vreme, rad na daljinu) Vremenost uposlenih Povean znaaj uslunog sektora Produkcija u malom Povean broj ljudi koji rade u malim i srednje velikim preduzeima Orijentacija prema potroaima i kvalitetno upravljanje.

Nije se samo radni vek promenio, nego I stavovi prema radu. Rad za najvei broj ljudi znai vie od samog izvora prihoda. On omoguuje ljudima zgodnu priliku za socijalni kontakt i moe imati bitni uticaj za samopotovanje I identifikaciju. Radno mesto je povrh svega mesto gde najvei broj ljudi provodi veliki deo njihovog budnog vremena. Budui uspeh radne organizacije zavisi od toga da li ona ima dobro kvalifikovane, motivisane i zdrave uposlene. WHP ima znaajnu ulogu u pripremanju i opremanju ljudi i organizacije da se suoe sa ovim izazovima.Postoje mnoge prednosti za preduzee koje mogu proistei iz uspene promocije zdravlja na radnom mestu. Ovo ukljuuje: poveanu produktivnost smanjeno odsustvo sa posla smanjenje broja graanskih parnica zbog nesrea i naruenog zdravlja izazvanog grekom/propustom/ u prepoznavanju i/ili kontroli rizikaradnog mesta bolji odabir kadra i manje kadrovske promene poboljani meuljudski odnosi meu zaposlenima nii nivo profesionalnog stresa unapreenje radne sredine poboljanje imida preduzea.

Kako promovisati zdravlje na radnom mestu?

1. Pobuditi svest o zdravstvenim problemima i njihov ekonomski znaaj na nadreenom nivou uprave. Ovo moe biti odgovornost rukovodioca kompanije, drugog eksperta ili radnog saveta.2. Pribaviti saglasnost rukovodeeg kadra kako bi se promocija zdravlja prihvatila kao specifini cilj preduzea i implementirala u sve aktivnosti preduzea. To bi trebalo da se izvede u saradnji sa ljudima koji zastupaju interese zaposlenih to bi se moglo regulisati internim dogovorima na nivou preduzuea.

3. Zasnovati radnu grupu za unapreenje zdravlja u preduzeu za planiranje i upravljanje odgovarajuim aktivnostima U nju ukljuiti sva odgovorna lica, predstavnici zainteresovanih grupa i eksperte.

4. Analiza postojeeg stanja (status quo) preko radne grupe sakupljaju se podaci koristei kombinovanjem sledeeg: pravljenje zdravstvenog izvetaja preduzea pomou statistike apsentizma, zdravstvenog osiguranja preduzea, recepata i podataka preduzea o bolestima sprovoenje upravnog nadzora sastanci sa kljunim ljudima u preduzeu posete radnim mestima, posmatranje I uestvovanje u radnim procesima5. Ustanoviti prioritete analizom rezultata postojeeg stanja u izvetaju o kome se diskutuje na radnoj grupi. Vano je odrediti na koji od zdravstvenih problema treba prvo obratiti panju i prvo reavati.6. Napraviti srednje i dugorone programe za promociju zdravlja na random mestu. Radna grupa postavlja specifine ciljeve I odreuje vremenski rok.7. Osnivanje i implementacija timova za unapreenje zdravlja. Radna grupa odluuje o tome koji sektori preduzea imaju prioritet kada su u pitanju aktivnosti timova za unapreenje zdravlja i koordinira rad projektne grupe.Uesnici tima za unapreenje zdravlja (rukovodioci, predstavnici zaposlenih i drugi personal preduzea) diskutuju o svojim predlozima za eliminaciju, ili maker smanjenje zdravstvenih problema u pojedinanim radnim sektorima8. Finalni sastanak tima listing I odmeravanje navedenih preporuka. Korienjem ranije dogovorenog sistema, ideje za poboljanje koje su predloile grupe za unapreenje zdravlja, procenjuju lanovi usaglaavajui urgentnost problema i ukljuenu cenu. Neke od ideja mogu se primeniti u razliitim radnim sektorima I procesima, na primer, u menjanju fizikih, hemijskih i tehnikih radnih uslova, procesa organizacije rada, psihosocijalnih radnih uslova I ak stila rukovoenja i radne atmosfere. Takoe mogu da se podre mere koje se koriste za promenu tetnih navika (po zdravlje) zaposlenih. Lista ideja se predstavlja radnoj grupi na odobrenje.9. Ocena izvedenih aktivnosti. Razmatrajui postavljene ciljeve, projekt grupa daje ocenu koje aktivnosti WHP treba da se proire ili adaptiraju ili eventualno primene i u drugim sektorima preduzea. Te aktivnosti se utanae za odluke koje e se doneti na odgovornom nivou bez odlaganja.10. Koordinacija implementacije poboljanja usklaenih ranije. Radna grupa posmatra napredak, ocenjuje rezultate u domenu njihovog uticaja na budue aktivnosti (konstantni proces usavravanja).Od radne grupe se takoe oekuje da kreira dobro balansiranu politiku informasanja preduzea u svim aspektima promocije zdravlja na radnom mestu.

KRITERIJUMI KVALITETA PROMOCIJE ZDRAVLJA NA RADNOM MESTU

Kada su prihvaene mere za promociju zdravlja na radnom mestu, poslodavci su bili skloni da imaju visoka oekivanja o uspehu ovih mera. Oekivali su ekonomske prednosti kroz manje odsustvovanje sa posla i manju stopu povreda na radu, poveanu produktivnost i motivaciju, povean kvalitet proizvoda i usluga, bolji imid kompanije i zadovoljnije potroae. Zaposleni su oekivali bolji kvalitet ivota kroz poveanu satisfakciju na poslu, redukciju stresa, i poboljanu radnu atmosferu I manje zdravstvenih problema provociranih poslom.Promocija zdravlja je i po jednima i po drugima trebalo da donese korist preduzeima. Odnos uloenog i dobitka na ovom polju trebalo bi da bude u skladu sa drugim investicijama u okvirU preduzea. Jedino kada su efikasnot i uspenost mera promocija zdravlja na radnom mestu osigurane, postoji stvarna ansa da e se promocija zdravlja na radnom mestu postati integralni deo politike preduzea.

Sa Luksemburkom Deklaracijom lanovi mree su se sloili sa zajednikom definicijom promocije zdravlja na radnom mestu i razvili smernice za efikasne aktivnosti promocije zdravlja na radnom mestu. Ovo je bila osnova predloenih kriterijuma kvaliteta, reena u okviru projekta za 2 godine. Namera je bila da se obezbedi podrka u planiranju i imolementaciji uspenih, visokok okvalitetnih mera za promociju zdravlja za sve one koji su odgovorni za zdravlje na random mestu.Kada su pravljeni kriterijumi, polo se od toga da je ustavnom odredbom ve obuhvaeno zdravlje i bezbednost na radu. Prirodno, kriterijumi opisuju idealnu organizaciju u kojoj su primenjeni standardi promocije zdravlja, to se u praksi ne nalazi. Ipak, kriterijumi daju smernice o tome kako napraviti zdravu organizaciju sa zdravim radnicima, nude obimne smernice za kreiranje modern zdravstvene politike i olakaju organizacijama da odrede svoje trenutne pozicije po tom pitanju i koje bi promene trebalo jo da izvre da bi dostigle planirani nivo. Kako od organizacije do organizacije variraju zahtevi i resursi, kriterijumi ne mogu i ne bi trebalo da se uzimaju kao apsolutni standard. Umesto toga, cilj je odrediti koliko je dobro izvoenje istih u odnosu na individualne kriterijume.Radne organizacije bi trebalo da zadre postojee mere za promociju zdravlja kao dobru praksu, iako postojei standardi ne zadovoljavaju u potpunosti sve kriterijume; ovi standardi predstavljaju korak u pravom smeru. Ovde formulisani kriterijumi kvaliteta baziraju se na modelu Evropske fondacije za kvalitetan menadment i rezultat su intezivnog konsultativnog i koordinisanog procesa izmeu eksperata predstavljenih u Evropskoj Mrei.

Planiranje promocije zdravlja na radnom mestu

Mere promocije zdravlja na radnom mestu obuhvataju celokupnu organizaciju i odnose se nasve sektore. Mere promocije zdravlja baziraju se na briiljivim i svakodnevnim analizama koje se pak baziraju na informacijama vezanim za zdravlje: stres uzrokovan poslom, indikatori zdravlja,subjektivne primedbe, faktori rizika, stopa nesree, profesionalna oboljenja, odsustvovanja zbog bolesti, oekivanja svih kljunih ljudi u organizaciji, naroito meu uposlenima. Celokupni kadar se informie o svim projektima koji se sprovode u skladu sa standardima promocije zdravlja.

28. APRIL, SVETSKI DAN BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU

*Meunarodna organizacija rada ,,Na ovaj svetski dan, hajde da mobiliemo nacionalne i meunarodne kapacitete, kako bismo obezbedili bezbedno i zdravo radno okruenje za sve, dajui najvii prioritet principu prevencije. Huan Somavia, Generalni direktor Meunarodne organizacije rada.Svetski dan bezbednosti i zdravlja na radu, 28. april, predstavlja meunarodnu kampanju koja promovie bezbedan i zdrav rad. Obeleavanje ovog dana je sastavni deo Globalne strategije za bezbednost i zdravlje na radu, koja je proistekla iz zakljuaka Meunarodne konferencije rada, odrane 2003. godine. Jedan od glavnih stubova Globalne strategije je promovisanje, a Svetski dan bezbednosti i zdravlja na radu je znaajan instrument za podizanje nivoa svesti o tome kako raditi bezbedno i zdravo. Takoe, 28. april je dan koji Svetska trgovinska unija obeleava kao dan seanja na rtve nesrea na radu i profesionalnih oboljenja.

*Svetska zdravstvena organizacijaBezbedna radna mesta: globalni model za delovanje prilikom obeleavanja Svetskog dana bezbednosti i zdravlja na raduModel bezbednog radnog mesta sveobuhvatni nain razmiljanja i delovanja koji obuhvata:Fizike i psiho-socijalne rizike u vezi sa radnim mestom Promociju i podrku bezbednom ponaanju ire socijalne pokazatelje i pokazatelje okruenja. Model kombinuje pristup zasnovan na dokazima i principe zatite i promocije zdravlja. Ideje nisu nove, ali model je inovativan jer kombinuje razliita polja uticaja poslodavca, uz uee zaposlenih.Poznato je da danas zdrava radna snaga na bezbednom i zdravom radnom mestu znai zdrav posao. Procenjuje se da gubici zbog smanjenja produktivnosti u vezi sa zdravljem na radu ine oko 4 5% BDP-a.U maju 2007. Svetska zdravstvena skuptina usvojila je Globalni plan aktivnosti za zdravlje na radu, za period 2008 2017 godine. Globalni plan je jednoglasno usvojen od strane 193 drave lanice Svetske zdravstvene organizacije. Na globalnom planu drave i meunarodni akteri izrazili su potrebu za globalnim koherentnim okvirom za planiranje, realizaciju i evaluaciju osnovnih aktivnosti za zatitu i promociju zdravlja na radnom mestu.

Zakljucak

Promocija zdravlja, prevencija bolesti I pridrueni faktori koji se odnose na zdravlje imaju glavnu ulogu u novoj zajednikoj akciji programa ENWHP koji je trajao do 2008. godine sa porukom koja istie znaaj investiranja u promociju zdravlja na radnom mestu. Ohrabrujue i stimulativno deluje injenica da su kompanije, javne administracije, bolnice, kole i univerziteti poeli da ulau u dobru praksu WHP. Oni su reili da se ukljue u ovu akciju iz tri kljuna razloga: veruju u vrednosti koje nose zdrav nain ivota i rada, prihvataju obavezu da odgovore mnogobrojnim izazovima koji se javljaju usled socijalnih, ekonomskih I demografskih promena u svim zemljama Evrope i, na kraju, ubeeni su da njihovo angaovanje predstavlja investiciju koja je u skladu sa njihovim osnovnim ciljevima, bilo da se odnose na ekonomske performanse, efikasnu zdravstvenu zatitu, visok nivo obrazovanja ili visok standard javnih slubi.

Promocija zdravlja na radnom mestu je kombinacija uloenih napora poslodavca, zaposlenih i drugih udruenja u cilju poboljanja zdravlja i blagostanja ljudi na radu. Ovo se postie unapreenjem organizacije rada i radne sredine, promovisanjem aktivnog uea zaposlenih u zdravstvenim aktivnostima i ohrabrivanjem njihovog linog razvoja. Unaoj zemlji o ovoj temi se vrlo malo govori i ne postoji organizovan rad na uvoenju i sprovoenju ve postojeih direktiva ENWHP.Nema Evrope bez zdravlja, i nema zdravlja bez zdravlja na radnom mestu. Hajde da zajedno izgradimo zdravu Evropu! (Essen, Jun 2004 Dr. Gregor Breucker, Nacionalna kontakt kancelarija za ENWHP/Nemaka)