Javna Ustanova Dom zdravlja K t S jKantona Sarajevo

PROMJENE U SESTRINSKOJSESTRINSKOJ

PRAKSI, STANDARDI I PROCEDURE

Avdić Mediha

Sadržaj

Uvod Uvod Trenutni nedostaci u

sestrinskoj praksi Primjena dobre prakse

sestrinske njegeEl ti k ji d i Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi

Zaključak Zaključak Literatura

U dUvod

Biti medicinska sestra je jedinstven poziv Sestrinstvo zanimanje, naučna disciplina

, profesija Na zapadu, kao i u većini zemalja

EU, sestrinstvo je odvojeno kao samostalna f i l di i li i i d d ihprofesionalna disciplina i nezavisno od drugih

profesija u okviru zdravstvene zaštite.

U dUvod

Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara p p(visoko obrazovanje i postdiplomsko obrazovanje)

Sestre rade samostalno u timu na unapređenju zdravlja, liječenju i rehabilitaciji.

Pružaju i provode zdravstvenu njegu, organizuju profesionalnu njegu i kontinuiranu edukacijuprofesionalnu njegu i kontinuiranu edukaciju.

U dUvod Zdravstvo kao i budućnost sestrinstva najviše Zdravstvo kao i budućnost sestrinstva, najviše

zavise od dobro edukovanih i školovanih medicinskih sestara koje će se pridružiti sestrinstvu j pEurope kroz edukaciju kadrova, kreiranju samostalne zdravstvene politike i istraživanju u oblasti sestrinstvaoblasti sestrinstva.

Program visokog obrazovanja medicinskih sestara trebao bi se kontinuirano razvijati u skladu satrebao bi se kontinuirano razvijati u skladu sa međunarodnim standardima.

Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi Kompentencije sestara u praksi su neadekvatne Kompentencije sestara u praksi su neadekvatne Menadžment i organizacija zdravstvene njege, često

je pod uticajem drugih kadrovskih struktura Stručno-metodološka uputstva i procedure nisu još

uvijek obaveza za sve ustanove Vodiči dobre prakse za sestrinske aktivnosti su rijetki Vodiči dobre prakse za sestrinske aktivnosti su rijetki

( u KS 4 i u toku izrada još 5 vodiča) Sestrinska istraživanja nisu sastavni dio sestrinske

prakse, čiji bi rezultati bili primjenjivani radi poboljšanja prakse, već se uglavnom prikazuju na stručnimskupovimaskupovima.

Trenutni nedostaci u sestrinskoj k ipraksi

Sestrinska praksa nije podržana sestrinskim Sestrinska praksa nije podržana sestrinskim informacionim sistemom

O sestrinskoj terminologiji se uglavnom malo zna, a još manje se razvija i primjenjuje u smislujoš manje se razvija i primjenjuje u smislu prepoznavanja i ostvarivanja profesionalne komunikacije

Zastupljenost medicinskih sestara u institucijama kao Zastupljenost medicinskih sestara u institucijama kao što je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo obrazovanja, Centrima za istraživanje i dr. je minimalna ili ne postojiminimalna ili ne postoji

Uticaji struktura van profesije sestara na profesionalni razvoj i sestrinsku praksu još uvijek su veliki

Teško prihvatanje promjena u razvoju sestrinstva Teško prihvatanje promjena u razvoju sestrinstva

Primjena dobre prakse sestrinske jnjege

P d l ć j k lit t d t j j i Preduslov za povećanje kvaliteta u zdravstvenoj njezi

Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi su:obrazovanje, organizacija rada, metod rada, sestrinska terminologija i klasifikacije sestrinske prakse dokumentacija stručno-metodološka uputstvaprakse, dokumentacija, stručno-metodološka uputstva i procedure, kao i istraživanja i uvođenje informatike u oblast zdravstvene njegeP d t j t b d d lj Proces zdravstvene njege treba da zadovoljava osnovne standarde i procedure koje se odnose na kvalitet i sigurnost usluga.

1. Sestrinska terminologija

Obuhvata formalan, strukturisan jezik, koji definiše sve dijelove zdravstvene njege (procjena, planiranje, implementacija i evaluacija)

Unaprijeđuje komunikaciju između medicinskih sestra i drugim članovima tima

Pomaže u unapređivanju i provođenju zdravstvene njegep j p j j g Omogućava poređenje rezultata zdravstvene njege Olakšava dokumentovanje zdravstvene njege Podstiče sestrinska istraživanja Podstiče sestrinska istraživanja The American Nurses Association – ANA)-izradili

sestrinski riječnik sa ciljem standardizacije sestrinske terminologijeterminologije.

2. Sestrinske dijagnoze njege

Dijagnoze njege predstavljaju aktuelni ili potecijalni Dijagnoze njege predstavljaju aktuelni ili potecijalni zdravstveni problem koji su medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene da tretiraju [M. Gordon, 1982.].

Odnosi se na probleme u vezi sa osnovnim ljudskim potrebama ili reakcijama na zdravstvene problemepotrebama ili reakcijama na zdravstvene probleme

Prva klasifikacija sestrinskih dijagnoza NANDA 1960.god. 21 problem

2005/2006 god. klasifikacija sa 172 dijagnoze njege.

3. Međunarodna klasifikacija sestrinske prakse (The international classification for p (nursing practice (ICNP).

Ovo je klasifikacija fenomena, postupaka,vrednovanja rezultata koji opisuju sestrinsku praksuopisuju sestrinsku praksu

Prva verzija je objavljena 1996. ICNP opisuje zdravstvenu njegu

pojedinaca porodice ili zajednice omogućujepojedinaca, porodice ili zajednice, omogućuje poređenje podataka u različitim kliničkim populacijama, okruženjima, geografskim područjima vremenima podstiče sestrinskapodručjima, vremenima, podstiče sestrinska istraživanja, daje podatke o sestrinskoj praksi

4 Kl ifik ij t i t4. Klasifikacije u sestrinstvu

Uz ove klasifikacije sestrinske prakse koje opisuju pojedine dijelove (NANDA, NIC, NOC) ili sve (ICNP) dijelove sestrinske prakse razvijene su i specifičneklasifikacije, koje se odnose na pojedine sestrinske djelatnosti poput zdravstvene nege u kući (npr.djelatnosti poput zdravstvene nege u kući (npr. Georgetown Home Health Care Classification –HHCC).

Klasifikacija ishoda zdravstvene njege (NOC) Klasifikacija sestrinskih intervencija (NIC)

5. Standardi i kriterijumi u sestrinskoj praksi

Sestrinska profesija u svijetu, usvojila je standarde Sestrinska profesija u svijetu, usvojila je standarde prakse, koji opisuju dužnosti za koje su stručnjaci u profesiji odgovorni.

Sestre u svijetu, bez obzira na edukaciju koriste ANASestre u svijetu, bez obzira na edukaciju koriste ANA Standars of Clinical Praktice, kao vodiče svoje prakse.

Ovaj široki set standarda ima dvije komponente: standarde za njegu i standarde za profesionalnaj g pdostignuća.

Proces zdravstvene njege i nivo kompentencija u sestrinskoj njezi su osnova standarda u njezi. Standardisestrinskoj njezi su osnova standarda u njezi. Standardi profesionalnih dostignuća odnose se na: očekivani kvalitet u pruženoj njezi; dostignuća u procjenjivanju; obrazovanje, saradnju, istraživanje i upotrebu resursa.

6. Proces zdravstvene njege

Metod rada koji omogućava Metod rada koji omogućava jedinstvenu ulogu sestara u njezi bolesnih pojedinaca

Sastoji se u procjeni njihove Sastoji se u procjeni njihove reakcije na sopstveno stanje i pružanje pomoći i aktivnosti koje doprinose j pzdravlju, oporavku ili dostojanstvenoj smrti.

Sestra utiče na taj način što jbolesnim pojedincima omogućava sticanje pune ili djelimične samostalnosti u što kraćem vremenu.

7. Kompetencije i edukacija medicinskih sestara "Sestra je autonomni, edukovani profesionalac koji može Sestra je autonomni, edukovani profesionalac koji može

raditi sam ili u saradnji sa drugim profesionalcima da bi pružio zdravstvenu njegu u bilo kom okruženju”.

Sestra, kao profesionalac ne treba da služi drugojSestra, kao profesionalac ne treba da služi drugoj profesiji, već da informiše, podrži i brine se za pacijenta i zajednicu" [Beč, 1988.].

Kompentencije u sestrinstvu -preuzimanje profesionalne p j p j podgovornosti i ovlaštenja za svoj stručni rad, sposobnost uočavanja i rješavanja problema, kao i donošenje samostalnih i potpunih odluka u vezi sa tim.

Samo dobro edukovana sestra može da bude inovativna i da primjenjuje i unaprjeđuje dobru praksu zdravstvene njege.

8. Stručno-metodološka uputstva

N j d j t i t d di d Na jednom mjestu opisane su sve standardizovane procedure (metode), koje izvršioci u zdravstvenoj njezi provode u svakodnevnoj praksi i obavezno treba da ih poznaju i primjenjujuprimjenjuju.

Pisana uputstva moraju biti pregledna i jasno napisana Svako stručno metodološko uputstvo opisuje standardizovane

t k d t j i d đ j jih ilj jpostupke u zdravstvenoj nezi, određuje njihov: cilj, mjere bezbjednosti i zdravlja na radu, potrebnu opremu, način postupanja (prije, za vrijeme i poslije postupka), potrebno znanje vremenski i kadrovski normativznanje, vremenski i kadrovski normativ.

9 P d9. Procedure

Procedura je način rada,način postupanja, postupak Procedura mora postojati u pisanoj formi – u Knjizi

procedura i/ili u elektronskom obliku – u računaruprocedura i/ili u elektronskom obliku – u računaru Mora se raditi u skladu sa napisanim procedurama Svi moraju da prođu obuku za rad po procedurama Primjena procedura je put ka uvođenju i primjeni sistema

menadžmenta kvalitetom u skladu sa zahtjevima međunarodnog standarda ISO 9001:2000g

10. Vodiči za sestrinsku praksu Vodiči za njegu pacijenata su Vodiči za njegu pacijenata su

najbolji standardi koji usmeravaju rad svih članova tima za zdravstvenu j ti j i tihnjegu, prema postizanju istih

ishoda zdravstvene njege Vodič razjašnjava generalni

plan i ulogu svakog članaplan i ulogu svakog člana interdiscipinarnog tima za zdravstvenu njegu

Svrha je osigurati da tim koristi j gsavremeno znanje, vještine i istraživanja u njezi pacijenata.

11. Informacioni sistem u sestrinstvu

Sestrinska informatika se bazira na Sestrinska informatika se bazira na kombinaciji računarske nauke i naučnih obavještenja, koja se odnose na sestrinsku praksu.

To je specijalna oblast u sestrinstvu ali ima uticaja na To je specijalna oblast u sestrinstvu, ali ima uticaja na sve sestre i na cjelokupnu organizaciju sestrinske službe.

Prema definiciji ANA iz 1994 godine Sestrinski Prema definiciji ANA iz 1994. godine, Sestrinski informacioni sistem bavi se ”Identifikovanjem, skupljanjem, pretraživanjem, obradom, upravljanjem podacima i informacijama (prikaz i p j j p j (psaopšavanje pravovremenih informacija), sa ciljem da podrže sestrinsku praksu, dokumentaciju, obrazovanje, edukaciju, istraživanja i širenje sestrinskih saznanja“nja i širenje sestrinskih saznanja .

12. Sestrinski menadžment Medicinske sestre kao Medicinske sestre kao

menadžeri treba da imaju značajnu ulogu u definisanju organizacione strukture d t tzdravstvene ustanove

Sestre menadžeri treba da odlučuju o sestrinskom dijelu organizacione strukture i daorganizacione strukture i da imaju najvišu kompetentnost u timu sestara.

Kompetentnost treba da je p jpodržana objektivnim kriterijumima.

13. Sestrinska istraživanja (evidence based nursing) Rad sestara treba da bude

http://ebn.bmj.com Rad sestara treba da bude

baziran na istraživačkim rezultatima

Sestra treba da drži korak sa najnovijim literaturnim podacima iz oblasti istraživanja

Sestra treba da prihvati procjene i inovacije do kojih seprocjene i inovacije do kojih se došlo sistematskim istraživanjima i podjeli svoja klinička iskustva i istraživačke rezultate sa svojim kolegama.

Mora biti sklona istraživačkom radu i pružanju podrške svojim kolegamakolegama.

Zaključak Navedeni elementi sestrinskih funkcija su j

osnov za uvođenje sistema kvaliteta, akreditovanje zdravstvene ustanove, dobijanja licence za rad i certifikata

Svaka od ovih funkcija u svijetu predstavlja pravo i obavezu sestara i autonomiju profesije ali i podršku društvene zajednice.

Društveni sistem u razvijenim zemljama dao j jje podjednaku šansu svim profesijama, što je razlog da i sestrinska profesija veoma visoko kotira

Ako su zastupljeni svi ovi elementi u o su astup je s o e e e t usestrinskoj praksi, može se govoriti o primjeni dobre prakse zdravstvene njege, koja je preduslov za pružanje kvalitetne zdravstvene njege našim pacijentima/korisnicima.

Literatura Ackley, Betti J., Ladwig, Gail B., Nursing Diagnosis handbook, AAckley, Betti J., Ladwig, Gail B., Nursing Diagnosis handbook, A

Guide to Planning Care, Fifth edition. Mosby, Inc., 2002. Casey, A., Introduction to nursing professional language-

purposes and evaluation, ACENDO, Vergal Hans Hubere, Bern 20012001.

Boskovic,Milovanovic Primjena dobre prakse zdravstvene nege, Beograd, 2008.

Kahlina Sestrinske dijagnoze i intervencije Zagreb 2007 Kahlina, Sestrinske dijagnoze i intervencije, Zagreb, 2007. http://medicor.wordpress.com/sestrinstvo/ http//nursingworld.org

JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJAKANTONA SARAJEVO

j d k bwww.judzks.ba

HVALA NA PAŽNJI!