Click here to load reader

Promjene u Sestrinskoj Praksi - Standardi

  • View
    216

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija

Text of Promjene u Sestrinskoj Praksi - Standardi

Javna Ustanova Dom zdravlja Kantona S K t Sarajevo j

PROMJENE U SESTRINSKOJ PRAKSI, STANDARDI I PROCEDUREAvdi Mediha

Sadraj

Uvod Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi Primjena dobre prakse sestrinske njege Elementi k ji d i El ti koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi Zakljuak Literatura

Uvod U d

Biti medicinska sestra je jedinstven poziv Sestrinstvo zanimanje, nauna disciplina , profesija Na zapadu, kao i u veini zemalja EU, sestrinstvo je odvojeno kao samostalna profesionalna di i li i nezavisno od d ih f i l disciplina i d drugih profesija u okviru zdravstvene zatite.

Uvod U d

Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao p prioritet u p profesionalnom ivotu medicinskih sestara (visoko obrazovanje i postdiplomsko obrazovanje) Sestre rade samostalno u timu na unapreenju zdravlja, lijeenju i rehabilitaciji. Pruaju i provode zdravstvenu njegu, organizuju profesionalnu njegu i kontinuiranu edukaciju edukaciju.

Uvod U d

Zdravstvo kao i budunost sestrinstva najvie sestrinstva, zavise od dobro edukovanih i kolovanih medicinskih sestara koje e se p j pridruiti sestrinstvu Europe kroz edukaciju kadrova, kreiranju samostalne zdravstvene politike i istraivanju u oblasti sestrinstva sestrinstva. Program visokog obrazovanja medicinskih sestara trebao bi se kontinuirano razvijati u skladu sa meunarodnim standardima.

Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi

Kompentencije sestara u praksi su neadekvatne Menadment i organizacija zdravstvene njege, esto je pod uticajem drugih kadrovskih struktura Struno-metodoloka uputstva i procedure nisu jo uvijek obaveza za sve ustanove Vodii dobre prakse za sestrinske aktivnosti su rijetki ( u KS 4 i u toku izrada jo 5 vodia) Sestrinska istraivanja nisu sastavni dio sestrinske prakse, iji bi rezultati bili primjenjivani radi poboljanja prakse, ve se uglavnom prikazuju na strunim skupovima. skupovima

Trenutni nedostaci u sestrinskoj praksi k i

Sestrinska praksa nije podrana sestrinskim informacionim sistemom O sestrinskoj terminologiji se uglavnom malo zna, a jo manje se razvija i primjenjuje u smislu prepoznavanja i ostvarivanja profesionalne komunikacije Zastupljenost medicinskih sestara u institucijama kao to je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo obrazovanja, Centrima za istraivanje i dr. je minimalna ili ne postoji Uticaji struktura van profesije sestara na profesionalni razvoj i sestrinsku praksu jo uvijek su veliki Teko prihvatanje promjena u razvoju sestrinstva

Primjena dobre prakse sestrinske njege j

Preduslov P d l za poveanje k lit t u zdravstvenoj njezi j kvaliteta d t j j i Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi su:obrazovanje, organizacija rada, metod rada, sestrinska terminologija i klasifikacije sestrinske prakse, dokumentacija, prakse dokumentacija struno-metodoloka uputstva i procedure, kao i istraivanja i uvoenje informatike u oblast zdravstvene njege Proces zdravstvene njege t b d zadovoljava P d t j treba da d lj osnovne standarde i procedure koje se odnose na kvalitet i sigurnost usluga.

1. Sestrinska terminologija

Obuhvata formalan, strukturisan jezik, koji definie sve dijelove zdravstvene njege (procjena, planiranje, implementacija i evaluacija) Unaprijeuje komunikaciju izmeu medicinskih sestra i drugim lanovima tima Pomae u unapreivanju i p p j provoenju zdravstvene njege j j g Omoguava poreenje rezultata zdravstvene njege Olakava dokumentovanje zdravstvene njege Podstie sestrinska istraivanja The American Nurses Association ANA)-izradili sestrinski rijenik sa ciljem standardizacije sestrinske terminologije. terminologije

2. Sestrinske dijagnoze njege

Dijagnoze njege predstavljaju aktuelni ili potecijalni zdravstveni problem koji su medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlatene da tretiraju [M. Gordon, 1982.]. Odnosi se na probleme u vezi sa osnovnim ljudskim potrebama ili reakcijama na zdravstvene probleme Prva klasifikacija sestrinskih dijagnoza NANDA 1960.god. 21 problem 2005/2006 god. klasifikacija sa 172 dijagnoze njege.

3. Meunarodna klasifikacija sestrinske p prakse (The international classification for ( nursing practice (ICNP).

Ovo je klasifikacija fenomena, postupaka,vrednovanja rezultata koji opisuju sestrinsku praksu Prva verzija je objavljena 1996. ICNP opisuje zdravstvenu njegu pojedinaca, pojedinaca porodice ili zajednice omoguuje zajednice, poreenje podataka u razliitim klinikim populacijama, okruenjima, geografskim podrujima, vremenima podrujima vremenima, podstie sestrinska istraivanja, daje podatke o sestrinskoj praksi

4. Klasifikacije 4 Kl ifik ij u sestrinstvu ti t

Uz ove klasifikacije sestrinske prakse koje opisuju pojedine dijelove (NANDA, NIC, NOC) ili sve (ICNP) dijelove sestrinske prakse razvijene su i specifine klasifikacije, koje se odnose na pojedine sestrinske djelatnosti poput zdravstvene nege u kui (npr. Georgetown Home Health Care Classification HHCC). Klasifikacija ishoda zdravstvene njege (NOC) Klasifikacija sestrinskih intervencija (NIC)

5. Standardi i kriterijumi u sestrinskoj praksi

Sestrinska profesija u svijetu, usvojila je standarde prakse, koji opisuju dunosti za koje su strunjaci u profesiji odgovorni. Sestre u svijetu, bez obzira na edukaciju koriste ANA Standars of Clinical Praktice, kao vodie svoje prakse. Ovaj iroki set standarda ima dvije komponente: standarde za njegu i standarde za p j g profesionalna dostignua. Proces zdravstvene njege i nivo kompentencija u sestrinskoj njezi su osnova standarda u njezi. Standardi profesionalnih dostignua odnose se na: oekivani kvalitet u pruenoj njezi; dostignua u procjenjivanju; obrazovanje, saradnju, istraivanje i upotrebu resursa.

6. Proces zdravstvene njege

Metod rada koji omoguava jedinstvenu ulogu sestara u njezi bolesnih pojedinaca Sastoji se u procjeni njihove reakcije na sopstveno stanje i pruanje pomoi i aktivnosti koje doprinose j p zdravlju, oporavku ili dostojanstvenoj smrti. Sestra utie na taj nain to j bolesnim pojedincima omoguava sticanje pune ili djelimine samostalnosti u to kraem vremenu.

7. Kompetencije i edukacija medicinskih sestara

"Sestra je autonomni, edukovani profesionalac koji moe Sestra raditi sam ili u saradnji sa drugim profesionalcima da bi pruio zdravstvenu njegu u bilo kom okruenju. Sestra, kao profesionalac ne treba da slui drugoj profesiji, ve da informie, podri i brine se za pacijenta i zajednicu" [Be, 1988.]. Kompentencije u sestrinstvu -preuzimanje p p j p j profesionalne odgovornosti i ovlatenja za svoj struni rad, sposobnost uoavanja i rjeavanja problema, kao i donoenje samostalnih i potpunih odluka u vezi sa tim. Samo dobro edukovana sestra moe da bude inovativna i da primjenjuje i unaprjeuje dobru praksu zdravstvene njege.

8. Struno-metodoloka uputstva

Na jednom mjestu opisane su sve standardizovane procedure N j d j t i t d di d (metode), koje izvrioci u zdravstvenoj njezi provode u svakodnevnoj praksi i obavezno treba da ih poznaju i primjenjuju. primjenjuju Pisana uputstva moraju biti pregledna i jasno napisana Svako struno metodoloko uputstvo opisuje standardizovane postupke u zdravstvenoj nezi, odreuje njihov: cilj, mjere t k d t j i d j jih ilj j bezbjednosti i zdravlja na radu, potrebnu opremu, nain postupanja (prije, za vrijeme i poslije postupka), potrebno znanje, znanje vremenski i kadrovski normativ normativ.

9. Procedure 9 P d

Procedura je nain rada,nain postupanja, postupak Procedura mora postojati u pisanoj formi u Knjizi procedura i/ili u elektronskom obliku u raunaru Mora se raditi u skladu sa napisanim procedurama Svi moraju da prou obuku za rad po procedurama Primjena procedura je put ka uvoenju i primjeni sistema menadmenta kvalitetom u skladu sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 9001:2000 g

10. Vodii za sestrinsku praksu

Vodii za njegu pacijenata su najbolji standardi koji usmeravaju rad svih lanova tima za zdravstvenu njegu, prema postizanju i tih j ti j istih ishoda zdravstvene njege Vodi razjanjava generalni plan i ulogu svakog lana interdiscipinarnog tima za zdravstvenu njegu Svrha je osigurati da tim koristi j g savremeno znanje, vjetine i istraivanja u njezi pacijenata.

11. Informacioni sistem u sestrinstvu

Sestrinska informatika se bazira na kombinaciji raunarske nauke i naunih obavjetenja, koja se odnose na sestrinsku praksu. To je specijalna oblast u sestrinstvu ali ima uticaja na sestrinstvu, sve sestre i na cjelokupnu organizaciju sestrinske slube. Prema definiciji ANA iz 1994 godine Sestrinski 1994. godine, informacioni sistem bavi se Identifikovanjem, skupljanjem, pretraivanjem, obradom , upravljanjem p p j j podacima i informacijama (p j (prikaz i saopavanje pravovremenih informacija), sa ciljem da podre sestrinsku praksu, dokumentaciju, obrazovanje, edukaciju, istraiva nja i irenje sestrinskih saznanja. saznanja

12. Sestrinski menadment

Medicinske sestre kao menaderi treba da imaju znaajnu ulogu u definisanju organizacione strukture zdravstvene ustanove d t t Sestre menaderi treba da odluuju o sestrinskom dijelu organizacione strukture i da imaju najviu kompetentnost u timu sestara. Kompetentnost treba da j p je podrana objektivnim kriterijumima.

13. Sestrinska istraivanja (evidence based nursing)http://ebn.bmj.com

Rad sestara treba da bude baziran na istraivakim rezultatima Sestra treba da dri korak sa najnovijim literaturnim podacima iz oblasti istraivanja Sestra treba da prihvati procjene i inovacije do kojih se dolo sistematskim istraivanjima i podjeli svoja klinika iskustva i istraivake rezultate sa svojim kolegama. Mora biti sklona istraivakom radu i pruanju podrke svojim kolegama. kolegama

Zakljuak

Navedeni elementi sestrinskih funkcija su j osnov za uvoenje sistema kvaliteta, akreditovanje