Promiljanja o predmetnom
kurikulumu geografije
Doc. dr. sc. Ruica Vuk
Sveuilite u Zagrebu
Prirodoslovno-matematiki fakultet
GEOGRAFSKI ODSJEK
Struktura izlaganja
Kontekst Cjelovite kurikularne reforme
Poloaj geografije u nacionalnim kurikulumima odabranih drava
Makrokoncepti / domene u geografiji
Cjelovitost i vanost geografskog obrazovanja
Uloga pouavatelja geografije
Kontekst Cjelovite kurikularne reforme
Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova
Provesti cjelovitu kurikularnu reformu
Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja
Podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja
Unaprijediti kvalitetu rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama
Razviti cjelovit sustav podrke uenicima
Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova
Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja
STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJERANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE
Kurikularni sustav
Zato se neto ui i pouava?
Kako se ui i pouava?
to se ui i pouava?
Kako uitelj potie
uenje i razvoj?
to se koristi za
uenje i pouavanje?
S kime se
ui/uz koga se
razvija?
Gdje se ui i
pouava?
Koliko i kada se ui i
pouava? Kako se uenje/razvoj vrednuje?
Sustav odgoja i obrazovanja poiva na temeljnim drutveno-kulturnim vrijednostima koje ujedno i promie
dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, ravnopravnost, pravednost, domoljublje, drutvena jednakost, dijalog i snoljivost, rad, potenje, mir, zdravlje, ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti
jednakost u pravu na obrazovanje jedna je od specifinih temeljnih vrijednosti sustava odgoja i obrazovanja (potreba da se svakom djetetu i mladoj osobi osigura okruenje i prui podrka koja u najveoj moguoj mjeri pridonosi razvoju njegovih potencijala)
osobita pozornost: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, potivanje i poduzetnost
TEMELJNE DRUTVENO-KULTURNE VRIJEDNOSTI
oblici miljenja i djelovanja: usvajanje i razvoj znanja, vjetine i spremnost rjeavanja problema i donoenja odluka, te kritiko miljenje,
metakognitivna znanja i vjetine, kreativnost i inovativnost
oblici rada i koritenje alata: komunikacija, suradnja, koritenjesimbolikih i semantikih jezika, ureaja, strojeva, informacijska i
digitalna pismenost (izvori, dokazi, pristranosti)
osobni i socijalni razvoj: osobna dobrobit, upravljanje osobnim i obrazovnim putem, osobna i drutvena odgovornost, graanstvo
(lokalno, nacionalno, globalno)
USMJERENOST NA RAZVOJ TEMELJENJIH
KOMPETENCIJA
Poveanje razine funkcionalne pismenosti uenika
Povezanost obrazovanja s interesima, potrebama i ivotnim iskustvima
uenika
Povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama drutva i gospodarstva
USMJERENOST NA:
POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA
UMARSTVO, PRERADA I OBRADA DRVA
GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA
TEKSTIL I KOA
GRAFIKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE
STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA
ELEKTROTEHNIKA I RAUNALSTVO
GRADITELJSTVO I GEODEZIJA
EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
PROMET I LOGISTIKA
ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB
OSOBNE, USLUGE ZATITE I DRUGE USLUGE
STRUKOVNI OBRAZOVNI SEKTORI
Jasno odreivanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranje oekivanja od uenika nakon odreene cjeline, razdoblja i cjelokupnog obrazovanja.
Odgojno-obrazovni ishodi nisu samo kognitivne prirode (znanja), ve ukljuuju i razvoj stavova, vjetina, kreativnosti, inovativnosti, kritikog miljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, financijske pismenosti, medijske pismenosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
USMJERENOST NA ODGOJNO-OBRAZOVNE
ISHODE
4-6
3-6
do 4 oekivanja po
domeni za svaki ciklus
4-6
3-5
do 4 oekivanja po
domeni za svaki ciklus
Predmetni kurikulum
Odgojno-obrazovni ishodi (ishodi uenja) na razini razreda
Pokazatelji razina ostvarenosti ishoda uenja
Konceptualnu programsku promjenu svih predmeta u osnovnokolskom odgoju i obrazovanju. Relevantnost sadraja i metoda
uenja i pouavanja za sadanji i budui ivot uenika te primjerenost
njihovoj razvojnoj dobi.
Uvoenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja e omoguiti usmjeravanje interesa uenika i jasnije profiliranje gimnazijskog
obrazovanja.
USMJERENOST NA:
Vea autonomija uitelja i nastavnika u izboru sadraja, metoda i oblika
rada, ali i poticanje primjena metoda pouavanja i uenja koje omoguuju
aktivnu ulogu uenika u razvoju znanja, vjetina i stavova uz podrku
uitelja i nastavnika te u interakciji s drugim uenicima.
VEA AUTONOMIJA UITELJA I NASTAVNIKA
odreeni kriteriji razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osnova za objektivnije i valjanije ocjenjivanje i vrednovanje uenikih postignua.
promjena ocjenjivanja, vrednovanja i izvjeivanja o postignuima uenika
vrednovanje kao dio uenja, vrednovanje za uenje, vrednovanje nauenog
NOVI MODEL VREDNOVANJA, OCJENJIVANJA I
IZVJEIVANJA
Makrokoncepti / kljuni koncepti / domene
u geografiji
pojave i fenomeni na mikro, makro i mega razini; uloga modela i njihova ogranienja u opisivanju takvih pojava;
izvori znanstvenih i tehnolokih informacija (pronai, koristiti i evaluirati)
problemi u okoliu (znanstveni pristup u prikupljanju informacija i istraivanju problema:prikupljati podatke/dokaze, analizirati i interpretirati rezultate i predstaviti zakljuke, donositi odluke; interdisciplinarni pristup)
znanstveni nain razmiljanja i razumijevanja fenomena (povijesni i suvremenikontekst)
ekoloke i drutvene posljedice tehnolokih dostignua (znanstveni, socijalni, ekonomski, politiki, etiki i moralni stavovi), odgovorno donoenje odluka (karijera, uenje, upravljanje prostorom)
lokalne i globalne pojave koje se dogaaju u okoliu i drutvu, kao i nova dostignuima u znanosti i tehnologiji
KONCEPTI U PRIRODOSLOVNOM PODRUJU KURIKULUMA
mjesto
prostor i prostorne razine
meusobna povezanost
fiziki i drutveni procesi
interakcije u okoliu i odrivi razvoj
razliitost i kultura razumijevanja
KLJUNI KONCEPTI U GEOGRAFIJI
mjesto
prostor (prostorna distribucija, organizacija i upravljanjeprostorom)
okoli
meuovisnost i povezanost (holistiki pristup u tumaenjugeografskih pojava)
odrivost
prostorne razine i udaljenosti
promjena
KLJUNI KONCEPTI ZA RAZVOJ GEOGRAFSKOG RAZUMIJEVANJA
prostor (okoli)
perspektive
procesi
obrasci
meudjelovanje
promjena
odrivost
KLJUNI KONCEPTI U GEOGRAFIJI
(1) svijet u prostornom smislu (lokacije);
(2) mjesta i regije;
(3) fiziki sustavi;
(4) drutveni sustavi;
(5) okoli i drutvo;
(6) primjena geografije.
KLJUNI KONCEPTI (ELEMENTI) U GEOGRAFIJI
Gdje je to?
Zato je tamo?
Kako je tamo?
U kakvoj je u interakciji s drugim pojavama?
Koje alternative postoje?
Primjenjena (aplikativna) dimenzija geografije - moe pomoi donositeljima odluka u planiranju i razvoju na svim razinama.
GEOGRAFSKA PITANJA
Prostorna
Ekoloka
Komplementarne:
Historijska (povijesna)
Ekonomska
PERSPEKTIVE
Postavljanje geografskih pitanja
Prikupljanje geografskih informacija
Organiziranje geografskih informacija
Analiziranje geografskih informacija
Odgovaranje na geografska pitanja
GEOGRAFSKE VJETINE
OBVEZNI SADRAJI IZBORNI SADRAJI
1. Plavi planet (GE1)
Geografsko razmiljanje
Planetarna priroda Zemlje
Atmosfera u pokretu
Hidrosfera u pokretu
Vrijeme i klima
Zemljine vegetacijske zone
Promjenjiva topografija Zemlje
Tumaenje prirodnih krajolika pomou
karte i slike
2. Zajedniki svijet (GE2)
Sutina i uloga kulturne geografije
Stanovnitvo i naselja
Prirodni resursi
Primarna proizvodnja i okolina
Industrija i energija
Mobilnost i interakcija
Regionalna struktura ljudske djelatnosti
Kontrolirani razvoj i odrivi razvoj
3. Svijet prijetnji (GE3) 4. Regionalne studije (GE4)
Cjelovitost i vanost geografskog obrazovanja
Predmetni kurikulum geografije obuhvaa sve vrste i razine obrazovanja
Redoslijed nastavnih sadraja u predmetnom kurikulumu geografije
CJELOVITOST GEOGRAFSKOG OBRAZOVANJA
Prostorna pismenost
Geografsko razmiljanje
Geografsko razumijevanje
VANOST GEOGRAFSKOG OBRAZOVANJA
KLJUNA!
U konzultacijskom procesu
U strunoj raspravi
U implementaciji kurikuluma
ULOGA UITELJA I NASTAVNIKA GEOGRAFIJE
HVALA!
Za strpljivo sluanje!
Za podrku!
Za ukljuivanje u kurikularnu reformu!
Za odgovorno pouavanje geografije!
Za odrivost geografije!
SCHOOL GEOGRAPHY - FACES AN IDENTITY CRISIS IN EUROPE?!
MARIA RELLOU AND NIKOS LAMBRINOS, 2004: THE SCHOOL GEOGRAPHY
CURRICULUM IN EUROPEAN GEOGRAPHY EDUCATION. SIMILARITIES
