Click here to load reader

Promišljanja o predmetnom kurikulum fileSustav odgoja i obrazovanja počiva na temeljnim društveno-kulturnim vrijednostima koje ujedno i promiče • dostojanstvo ljudske osobe,

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Promišljanja o predmetnom kurikulum fileSustav odgoja i obrazovanja počiva na temeljnim...

  • Promiljanja o predmetnom

    kurikulumu geografije

    Doc. dr. sc. Ruica Vuk

    Sveuilite u Zagrebu

    Prirodoslovno-matematiki fakultet

    GEOGRAFSKI ODSJEK

  • Struktura izlaganja

    Kontekst Cjelovite kurikularne reforme

    Poloaj geografije u nacionalnim kurikulumima odabranih drava

    Makrokoncepti / domene u geografiji

    Cjelovitost i vanost geografskog obrazovanja

    Uloga pouavatelja geografije

  • Kontekst Cjelovite kurikularne reforme

  • Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova

    Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

    Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja

    Podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja

    Unaprijediti kvalitetu rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama

    Razviti cjelovit sustav podrke uenicima

    Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

    Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja

    STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJERANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I

    OBRAZOVANJE

  • Kurikularni sustav

    Zato se neto ui i pouava?

    Kako se ui i pouava?

    to se ui i pouava?

    Kako uitelj potie

    uenje i razvoj?

    to se koristi za

    uenje i pouavanje?

    S kime se

    ui/uz koga se

    razvija?

    Gdje se ui i

    pouava?

    Koliko i kada se ui i

    pouava? Kako se uenje/razvoj vrednuje?

  • Sustav odgoja i obrazovanja poiva na temeljnim drutveno-kulturnim vrijednostima koje ujedno i promie

    dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, ravnopravnost, pravednost, domoljublje, drutvena jednakost, dijalog i snoljivost, rad, potenje, mir, zdravlje, ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti

    jednakost u pravu na obrazovanje jedna je od specifinih temeljnih vrijednosti sustava odgoja i obrazovanja (potreba da se svakom djetetu i mladoj osobi osigura okruenje i prui podrka koja u najveoj moguoj mjeri pridonosi razvoju njegovih potencijala)

    osobita pozornost: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, potivanje i poduzetnost

    TEMELJNE DRUTVENO-KULTURNE VRIJEDNOSTI

  • oblici miljenja i djelovanja: usvajanje i razvoj znanja, vjetine i spremnost rjeavanja problema i donoenja odluka, te kritiko miljenje,

    metakognitivna znanja i vjetine, kreativnost i inovativnost

    oblici rada i koritenje alata: komunikacija, suradnja, koritenjesimbolikih i semantikih jezika, ureaja, strojeva, informacijska i

    digitalna pismenost (izvori, dokazi, pristranosti)

    osobni i socijalni razvoj: osobna dobrobit, upravljanje osobnim i obrazovnim putem, osobna i drutvena odgovornost, graanstvo

    (lokalno, nacionalno, globalno)

    USMJERENOST NA RAZVOJ TEMELJENJIH

    KOMPETENCIJA

  • Poveanje razine funkcionalne pismenosti uenika

    Povezanost obrazovanja s interesima, potrebama i ivotnim iskustvima

    uenika

    Povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama drutva i gospodarstva

    USMJERENOST NA:

  • POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA

    UMARSTVO, PRERADA I OBRADA DRVA

    GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA

    TEKSTIL I KOA

    GRAFIKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE

    STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

    ELEKTROTEHNIKA I RAUNALSTVO

    GRADITELJSTVO I GEODEZIJA

    EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA

    TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

    PROMET I LOGISTIKA

    ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

    OSOBNE, USLUGE ZATITE I DRUGE USLUGE

    STRUKOVNI OBRAZOVNI SEKTORI

  • Jasno odreivanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranje oekivanja od uenika nakon odreene cjeline, razdoblja i cjelokupnog obrazovanja.

    Odgojno-obrazovni ishodi nisu samo kognitivne prirode (znanja), ve ukljuuju i razvoj stavova, vjetina, kreativnosti, inovativnosti, kritikog miljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, financijske pismenosti, medijske pismenosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

    USMJERENOST NA ODGOJNO-OBRAZOVNE

    ISHODE

  • 4-6

    3-6

    do 4 oekivanja po

    domeni za svaki ciklus

  • 4-6

    3-5

    do 4 oekivanja po

    domeni za svaki ciklus

  • Predmetni kurikulum

    Odgojno-obrazovni ishodi (ishodi uenja) na razini razreda

    Pokazatelji razina ostvarenosti ishoda uenja

  • Konceptualnu programsku promjenu svih predmeta u osnovnokolskom odgoju i obrazovanju. Relevantnost sadraja i metoda

    uenja i pouavanja za sadanji i budui ivot uenika te primjerenost

    njihovoj razvojnoj dobi.

    Uvoenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja e omoguiti usmjeravanje interesa uenika i jasnije profiliranje gimnazijskog

    obrazovanja.

    USMJERENOST NA:

  • Vea autonomija uitelja i nastavnika u izboru sadraja, metoda i oblika

    rada, ali i poticanje primjena metoda pouavanja i uenja koje omoguuju

    aktivnu ulogu uenika u razvoju znanja, vjetina i stavova uz podrku

    uitelja i nastavnika te u interakciji s drugim uenicima.

    VEA AUTONOMIJA UITELJA I NASTAVNIKA

  • odreeni kriteriji razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osnova za objektivnije i valjanije ocjenjivanje i vrednovanje uenikih postignua.

    promjena ocjenjivanja, vrednovanja i izvjeivanja o postignuima uenika

    vrednovanje kao dio uenja, vrednovanje za uenje, vrednovanje nauenog

    NOVI MODEL VREDNOVANJA, OCJENJIVANJA I

    IZVJEIVANJA

  • Makrokoncepti / kljuni koncepti / domene

    u geografiji

  • pojave i fenomeni na mikro, makro i mega razini; uloga modela i njihova ogranienja u opisivanju takvih pojava;

    izvori znanstvenih i tehnolokih informacija (pronai, koristiti i evaluirati)

    problemi u okoliu (znanstveni pristup u prikupljanju informacija i istraivanju problema:prikupljati podatke/dokaze, analizirati i interpretirati rezultate i predstaviti zakljuke, donositi odluke; interdisciplinarni pristup)

    znanstveni nain razmiljanja i razumijevanja fenomena (povijesni i suvremenikontekst)

    ekoloke i drutvene posljedice tehnolokih dostignua (znanstveni, socijalni, ekonomski, politiki, etiki i moralni stavovi), odgovorno donoenje odluka (karijera, uenje, upravljanje prostorom)

    lokalne i globalne pojave koje se dogaaju u okoliu i drutvu, kao i nova dostignuima u znanosti i tehnologiji

    KONCEPTI U PRIRODOSLOVNOM PODRUJU KURIKULUMA

  • mjesto

    prostor i prostorne razine

    meusobna povezanost

    fiziki i drutveni procesi

    interakcije u okoliu i odrivi razvoj

    razliitost i kultura razumijevanja

    KLJUNI KONCEPTI U GEOGRAFIJI

  • mjesto

    prostor (prostorna distribucija, organizacija i upravljanjeprostorom)

    okoli

    meuovisnost i povezanost (holistiki pristup u tumaenjugeografskih pojava)

    odrivost

    prostorne razine i udaljenosti

    promjena

    KLJUNI KONCEPTI ZA RAZVOJ GEOGRAFSKOG RAZUMIJEVANJA

  • prostor (okoli)

    perspektive

    procesi

    obrasci

    meudjelovanje

    promjena

    odrivost

    KLJUNI KONCEPTI U GEOGRAFIJI

  • (1) svijet u prostornom smislu (lokacije);

    (2) mjesta i regije;

    (3) fiziki sustavi;

    (4) drutveni sustavi;

    (5) okoli i drutvo;

    (6) primjena geografije.

    KLJUNI KONCEPTI (ELEMENTI) U GEOGRAFIJI

  • Gdje je to?

    Zato je tamo?

    Kako je tamo?

    U kakvoj je u interakciji s drugim pojavama?

    Koje alternative postoje?

    Primjenjena (aplikativna) dimenzija geografije - moe pomoi donositeljima odluka u planiranju i razvoju na svim razinama.

    GEOGRAFSKA PITANJA

  • Prostorna

    Ekoloka

    Komplementarne:

    Historijska (povijesna)

    Ekonomska

    PERSPEKTIVE

  • Postavljanje geografskih pitanja

    Prikupljanje geografskih informacija

    Organiziranje geografskih informacija

    Analiziranje geografskih informacija

    Odgovaranje na geografska pitanja

    GEOGRAFSKE VJETINE

  • OBVEZNI SADRAJI IZBORNI SADRAJI

    1. Plavi planet (GE1)

    Geografsko razmiljanje

    Planetarna priroda Zemlje

    Atmosfera u pokretu

    Hidrosfera u pokretu

    Vrijeme i klima

    Zemljine vegetacijske zone

    Promjenjiva topografija Zemlje

    Tumaenje prirodnih krajolika pomou

    karte i slike

    2. Zajedniki svijet (GE2)

    Sutina i uloga kulturne geografije

    Stanovnitvo i naselja

    Prirodni resursi

    Primarna proizvodnja i okolina

    Industrija i energija

    Mobilnost i interakcija

    Regionalna struktura ljudske djelatnosti

    Kontrolirani razvoj i odrivi razvoj

    3. Svijet prijetnji (GE3) 4. Regionalne studije (GE4)

  • Cjelovitost i vanost geografskog obrazovanja

  • Predmetni kurikulum geografije obuhvaa sve vrste i razine obrazovanja

    Redoslijed nastavnih sadraja u predmetnom kurikulumu geografije

    CJELOVITOST GEOGRAFSKOG OBRAZOVANJA

  • Prostorna pismenost

    Geografsko razmiljanje

    Geografsko razumijevanje

    VANOST GEOGRAFSKOG OBRAZOVANJA

  • KLJUNA!

    U konzultacijskom procesu

    U strunoj raspravi

    U implementaciji kurikuluma

    ULOGA UITELJA I NASTAVNIKA GEOGRAFIJE

  • HVALA!

    Za strpljivo sluanje!

    Za podrku!

    Za ukljuivanje u kurikularnu reformu!

    Za odgovorno pouavanje geografije!

    Za odrivost geografije!

  • SCHOOL GEOGRAPHY - FACES AN IDENTITY CRISIS IN EUROPE?!

    MARIA RELLOU AND NIKOS LAMBRINOS, 2004: THE SCHOOL GEOGRAPHY

    CURRICULUM IN EUROPEAN GEOGRAPHY EDUCATION. SIMILARITIES

Search related