Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

SAMOANALIZA FAKULTETA

PROMETNIH ZNANOSTI

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

Sveučilište u Zagrebu

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Zagreb, Vukelićeva 4

Klasa: 041-01/18-01/01

Ur. broj: 251-76-01-18-1

Zagreb, 31. kolovoza 2018.

Naziv vrednovanog visokog učilišta: Fakultet prometnih znanosti

Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi

vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Zagrebu

Godina osnutka: 1984.

Adresa: Vukelićeva 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: + 385 1 2380 350

Faks: + 385 1 2314 415

E-pošta: dekan@fpz.hr

Mrežna adresa: www.fpz.unizg.hr

Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Hrvoje Gold

Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko

učilište posluje:

Zagrebačka banka,

IBAN: HR6823600001101425998

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

PREDGOVOR

Samoanaliza Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izrađena je slijedom Plana

reakreditacije visokih učilišta u 2018. godini, usvojenog na 86. sjednici Akreditacijskog savjeta

Agencije za znanost i visoko obrazovanje održanoj 20. lipnja 2017. godine (KLASA: 602-04/17-

04/0059, UR. BROJ: 355-02-04-17-0001, od 3. srpnja 2017.).

Prilikom izrade Samoanalize Fakultet se služio ovim dokumentima:

• Standardi za vrednovanje kvalitete sveučilišta i sastavnica sveučilišta u postupku

reakreditacije visokih učilišta

• Postupak reakreditacije visokih učilišta

• Tablice iz MOZVAG-a – prilog Samoanalizi.

Analitički prilog iz informacijskog sustava MOZVAG prilog je Samoanalizi Fakulteta.

U pripremi podataka za Analitički prilog iz MOZVAG-a i za pisanje Samoanalize uzeti su u obzir

podaci zaključno s akademskom godinom 2017./2018., odnosno 2017. kalendarskom

godinom.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

SADRŽAJ

UVOD 1

Povijest, organizacija, misija i vizija Fakulteta prometnih znanosti 2

Studijski programi 7

Tijek pisanja Samoanalize Fakulteta prometnih znanosti 10

Ishodi prijašnjih vrednovanja 13

1. INTERNO OSIGURAVANJE KVALITETE I DRUŠTVENA ULOGA VISOKOGA UČILIŠTA 16

1.1. Visoko je učilište uspostavilo funkcionalan sustav unutarnjeg osiguranja kvalitete 17

1.2. Visoko učilište primjenjuje preporuke za unaprjeđenje kvalitete iz ranije

provedenih vrednovanja 22

1.3. Visoko učilište podupire akademski integritet i slobode, sprječava sve oblike

neetičnog ponašanja, netolerancije i diskriminacije 25

1.4. Visoko učilište osigurava dostupnost informacija o važnim aspektima svojih

aktivnosti (nastavnoj, znanstvenoj/umjetničkoj i društvenoj ulozi) 29

1.5. Visoko učilište razumije i potiče razvoj svoje društvene uloge 30

2. STUDIJSKI PROGRAMI 34

2.1. Opći ciljevi svih studijskih programa u skladu su s misijom i strateškim ciljevima

visokog učilišta te društvenim potrebama 35

2.2. Predviđeni ishodi učenja studijskih programa koje visoko učilište izvodi

odgovaraju razini i profilu kvalifikacija koje se njima stječu 37

2.3. Visoko učilište dokazuje postignuće predviđenih ishoda učenja na studijskim

programima koje izvodi 38

2.4. Postupci planiranja, predlaganja i prihvaćanja novih te revizije ili ukidanja

postojećih programa uključuju povratne informacije studenata, poslodavaca,

strukovnih udruženja, alumnija 40

2.5. Visoko učilište osigurava usklađenost ECTS bodova sa stvarnim studentskim

opterećenjem 42

2.6. Studentska je praksa sastavni dio studijskih programa 43

2.7. Programi cjeloživotnog učenja koje visoko učilište izvodi usklađeni su sa

strateškim ciljevima i misijom visokog učilišta te društvenim potrebama 45

3. NASTAVNI PROCES I PODRŠKA STUDENTIMA 48

3.1. Uvjeti upisa na visoko učilište ili nastavak studija usklađeni su sa zahtjevima

studijskog programa, jasni su, objavljeni i dosljedno se primjenjuju 49

3.2. Visoko učilište prikuplja i analizira podatke o napredovanju studenata na studiju

i na temelju njih osigurava kontinuitet studiranja i završnost studenata 52

3.3. Visoko učilište osigurava poučavanje usmjereno na studenta 54

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3.4. Visoko učilište osigurava odgovarajuću podršku studentima 55

3.5. Visoko učilište osigurava podršku studenta iz ranjivih i podzastupljenih skupina 56

3.6. Visoko učilište omogućava studentima stjecanje međunarodnog iskustva 57

3.7. Postoji funkcionalan sustav poticanja studiranja inozemnih studenata na

visokom učilištu 58

3.8. Visoko učilište osigurava objektivno i dosljedno vrednovanje i ocjenjivanje

studentskih postignuća 59

3.9. Visoko učilište jamči izdavanje dodataka diplomi i odgovarajućih informacija o

kvalifikaciji 60

3.10. Visoko učilište vodi brigu o zapošljivosti studenata nakon studija 61

4. NASTAVNIČKI I INSTITUCIJSKI KAPACITETI 65

4.1. Visoko učilište osigurava odgovarajuće nastavničke kapacitete 66

4.2. Postoji objektivan i transparentan postupak zapošljavanja nastavnika na temelju

izvrsnosti 67

4.3. Napredovanje nastavnika i znanstvenika/umjetnika temelji se na objektivnim i

transparentnim postupcima 68

4.4. Visoko učilište pruža podršku nastavnicima u njihovu profesionalnom razvoju 69

4.5. Prostor, oprema i cjelokupna infrastruktura (laboratoriji, informatička služba,

radilišta i sl.) odgovarajući su za provedbu studijskih programa i osiguravaju

postizanje predviđenih ishoda učenja te realizaciju znanstvene/umjetničke i

stručne djelatnosti 71

4.6. Knjižnica i njezina opremljenost te pristup dodatnim sadržajima osiguravaju

dostupnost literature za potrebe kvalitetna studiranja i kvalitetne znanstveno-

nastavne / umjetničko-nastavne djelatnosti 72

4.7. Visoko učilište racionalno upravlja financijskim resursima 74

5. ZNANSTVENA DJELATNOST 76

5.1. Nastavnici i suradnici zaposleni na visokom učilištu posvećeni su postizanju

visoke kvalitete i kvantitete znanstvenog istraživanja 77

5.2. Visoko učilište dokazuje društvenu relevantnost svojih znanstvenih, stručnih i

umjetničkih istraživanja i prijenosa znanja 82

5.3. Znanstvena/umjetnička postignuća visokog učilišta prepoznata su u nacionalnim

i međunarodnim okvirima 85

5.4. Znanstvena/umjetnička djelatnost visokog učilišta održiva je i razvojna 87

5.5. Znanstvena/umjetnička aktivnost i postignuća visokog učilišta unaprjeđuju

nastavni proces 88

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1

UVOD

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2

POVIJEST, ORGANIZACIJA, MISIJA I VIZIJA FAKULTETA PROMETNIH

ZNANOSTI

Povijest Fakulteta

Fakultet prometnih znanosti osnovan je u okviru Sveučilišta u Zagrebu rješenjem Okružnog

privrednog suda u Zagrebu od 10. listopada 1984. godine kao samostalna znanstveno-

nastavna i znanstveno-istraživačka organizacija čija je djelatnost od posebnog društvenog

interesa.

Početak studija prometa u Republici Hrvatskoj vezan je za upis prvog naraštaja redovitih

studenata Više PTT škole u Zagrebu u listopadu 1962. godine. Škola je svoju djelatnost

obnašala u novoizgrađenoj zgradi u Zagrebu, Vukelićeva 4, gdje je i danas sjedište Fakulteta.

Godine 1968. osnovan je Interfakultetski saobraćajni studij na Sveučilištu u Zagrebu u

organizaciji sedam fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U razdoblju od 1986. do 2005. na Fakultetu su se izvodili stručni studiji (VI. stupanj) te sveučilišni

studiji (VII. stupanj) sa smjerovima cestovnog, željezničkog, PTT, zračnog i riječnog smjera.

Studij Aeronautike za školovanje civilnih pilota i kontrolora leta (VI. stupanj), odnosno vojnih

pilota (VII. stupanj), započeo je sa školovanjem prvog naraštaja studenata 1992. godine.

Godine 1997. Fakultet prometnih znanosti osnovao je poslijediplomski studij i upisan je prvi

naraštaj studenata znanstvenoga magistarskog i stručnoga magistarskog studija. Godine 1999.

osnovan je poslijediplomski doktorski studij i upisan je prvi naraštaj doktoranada.

Od 2005. godine na Fakultetu se izvodi nastava sukladno bolonjskom procesu na

preddiplomskom (u trajanju od tri godine) i diplomskom studiju (u trajanju od dvije godine) na

tri studijska programa: Promet, Inteligentni transportni sustavi i logistika te Aeronautika. Iste

godine započinje i poslijediplomski doktorski studij u skladu s bolonjskim procesom.

Problem prostora za rad i razvoj Fakulteta nije potpuno sustavno riješen. Ujesen 2007. i tijekom

2008. godine jedan dio Fakulteta preselio se u adaptirane objekte bivše vojarne Znanstveno-

učilišnog kampusa Borongaj tako da Fakultet danas djeluje na četiri lokacije: Vukelićeva 4,

Kušlanova 2, Znanstveno-učilišni kampus Borongaj i na aerodromu Lučko gdje se nalazi

Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte, ustrojstvena jedinica Fakulteta za izvođenje letačkog

osposobljavanja studenata aeronautike, usmjerenje civilni pilot. Na Znanstveno-učilišnom

kampusu Borongaj Fakultet je od 2007. godine prvotno bio smješten u dva objekta, 70 i 71, a

u 2014. godini Fakultet je obnovio, uredio i opremio zapušteni objekt 69 u kojem su izgrađeni

amfiteatar, dvorane za izvođenje nastave i kabineti nastavnika te dio objekta 210 u kojem su

uređena dva laboratorija i dvorana za nastavu. U 2018. godini Fakultetu su u objektu 210

predane na uporabu još tri prostorije i započeto je njihovo uređenje.

Nastava i poslovanje Fakulteta na više lokacija uzrokuje velike organizacijske poteškoće

studentima i nastavnicima tako da je u perspektivi predviđeno da se cijeli Fakultet preseli na

Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, osim letačkog osposobljavanja studenata civilnih pilota

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3

koje će ostati na aerodromu Lučko. Za realizaciju toga Fakultet je ishodovao imovinsko-pravnu

osnovu za novu zgradu Fakulteta na sveučilišnom dijelu Znanstveno-učilišnog kampusa

Borongaj. Do izgradnje nove zgrade, a za potrebe proširenja nastavnih i znanstveno-

istraživačkih kapaciteta, izrađena je studija Analiza mogućnosti adaptacije prostora u potkrovlju

zgrada 70 i 71 Fakulteta prometnih znanosti u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj,

za čije su ostvarenje dobivena i početna sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za

unaprjeđenja nastave na aerodromu Lučko izrađena je studija izvodljivosti za projekt Središte

za obuku zrakoplovnog osoblja Lučko.

U akademskoj godini 2011./2012. prema Planu reakreditacije visokih učilišta u Republici

Hrvatskoj za akademsku godinu 2011./2012., usvojenom na 16. sjednici Akreditacijskog savjeta

Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 6. srpnja 2017. (klasa: 003-08/11-02/0005, ur. broj:

355-02-04-11-3) proveden je postupak reakreditacije Fakulteta prometnih znanosti. Na temelju

odredbe članka 159. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) i

članka 22. stavka 4. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne

novine, broj 45/09), a po pozitivnoj akreditacijskoj preporuci Agencije za znanost i visoko

obrazovanje od 19. lipnja 2015. godine (klasa: 602-04/12-04/0026, ur. broj: 355-02-04-15-

0009), donesenoj u postupku reakreditacije Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

u akademskoj godini 2011./2012., uz prethodno mišljenje Akreditacijskoga savjeta Agencije,

ministar znanosti, obrazovanja i sporta izdaje dana 14. srpnja 2015. Potvrdu (klasa: UP/I -602-

04/12-13/00071, ur. broj: 533-20-15-0006) da Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti

utvrđene odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Organizacija Fakulteta prometnih znanosti

Organizacija Fakulteta prometnih znanosti temelji se na Statutu Fakulteta, čija je zadnja izmjena

napravljena 2017. godine te Pravilniku o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta iz 2007. godine na

čijim se izmjenama radi, slijedom cilja zacrtanog u Strategiji razvoja Fakulteta za razdoblje od

2018. do 2023. godine. Radi ustroja, usklađivanja i izvođenja sveučilišnih studija, nastavnog i

znanstvenog rada, Fakultet osniva ustrojstvene jedinice. Ustrojstvene jedinice Fakulteta su

znanstveno-nastavne ustrojstvene jedinice (odsjeci, zavodi, katedre, laboratoriji), Hrvatsko

zrakoplovno nastavno središte (HZNS), Hrvatsko učilišno središte za kontrolu zračnog prometa

(HUSK) te administrativno-tehničke ustrojstvene jedinice.

Unutar administrativno-tehničkih ustrojstvenih jedinica djeluju ured dekana, tajništvo,

knjižnica, informatička služba, ured za projekte i transfer tehnologije, ured za međunarodnu

suradnju i mobilnost i ured za kvalitetu. Tajništvu pripadaju pravna služba, služba općih i

kadrovskih poslova, financijsko-računovodstvena služba, studentska služba, izdavačka

djelatnost, služba održavanja i čišćenja i ured za odnose s javnošću.

Radi obavljanja djelatnosti Fakulteta ustrojeni su odsjeci na kojima se provode odgovarajući

studijski programi, i to odsjek Promet, odsjek Inteligentni transportni sustavi i logistika i odsjek

Aeronautika. Radi organiziranog obavljanja znanstveno-istraživačkog rada, nastavne i stručne

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4

djelatnosti te povezivanja s gospodarstvom ustrojeni su zavodi. Na Fakultetu su kao osnovne

znanstveno-nastavne i nastavne jedinice za više srodnih predmeta ustanovljene katedre.

Katedra može biti samostalna ustrojstvena jedinica ili ustrojstvena jedinica unutar zavoda.

Samostalna katedra kao ustrojstvena jedinica Fakulteta obavlja opseg poslova katedre i zavoda.

U sastavu zavoda ili kao samostalne ustrojstvene jedinice djeluju laboratoriji koji izvršavaju

odgovarajuće znanstveno-istraživačke, nastavne i stručne zadatke.

Ured dekana jest ustrojstvena jedinica koja obavlja administrativno-tehničke, organizacijske,

evidencijske i ostale poslove za potrebe dekana i prodekana. Tajništvo Fakulteta unutarnja je

ustrojstvena jedinica koja obavlja upravno-administrativne, financijsko-materijalne, tehničke,

opće i ostale poslove Fakulteta.

Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte jest unutarnja ustrojstvena jedinica Fakulteta koja

obavlja teorijsko i praktično školovanje civilnih pilota. Hrvatsko učilišno središte za kontrolu

zračnog prometa unutarnja je ustrojstvena jedinica Fakulteta koja provodi teorijsko i praktično

školovanje kontrolora leta. Osim što djeluju kao organizacijske jedinice Fakulteta, obje

organizacije odobrene su od nadležnih zrakoplovnih tijela sukladno europskim zrakoplovnim

propisima za školovanje pilota, odnosno kontrolora leta.

Tijela Fakulteta su: dekan, prodekani, Kolegij dekana, Fakultetsko vijeće, Gospodarski savjet

Fakulteta i druga tijela utvrđena Statutom i drugim općim aktima Fakulteta. Kolegij dekana je

savjetodavno tijelo koje pomaže dekanu u radu, a čine ga dekan, prodekani, tajnik, pročelnici

odsjeka i predstavnik sindikata. Fakultetsko vijeće je stručno vijeće Fakulteta i čine ga svi

nastavnici izabrani u znanstveno-nastavno zvanje, predstavnici nastavnika i suradnika izabranih

u nastavna i suradnička zvanja, predstavnici studenata te predstavnik zaposlenika. Gospodarski

savjet Fakulteta savjetodavno je tijelo Fakulteta. Gospodarski savjet u pravilu ima članove koji

su predstavnici uglednih institucija i tvrtki iz gospodarstva od interesa za djelatnost Fakulteta.

Fakultetsko vijeće osniva stalne i privremene odbore i povjerenstva. Stalni odbori i povjerenstva

su Odbor za praćenje i unaprjeđenje znanstvenog i nastavnog razvoja, Povjerenstvo za

upravljanje kvalitetom, Odbor za studijske programe i izvedbeni plan, Odbor za završne i

diplomske radove, Odbor za znanost i projekte, Odbor za suradnju s gospodarstvom, Odbor

za međunarodnu suradnju i mobilnost, Odbor za promociju Fakulteta, Odbor za

informatizaciju, Odbor za e-učenje, Odbor za praćenje karijera bivših studenata, Odbor za

sport, Knjižnični odbor, Povjerenstvo za izdavačku djelatnost, Povjerenstvo za poslijediplomske

studije i doktorate, Povjerenstvo za nagrađivanje zaposlenika i studenata, Etičko povjerenstvo,

Stegovno povjerenstvo za studente, Stegovno povjerenstvo za zaposlenike Fakulteta,

Drugostupanjsko stegovno povjerenstvo za zaposlenike Fakulteta.

Organizacijska struktura Fakulteta prikazana je na slici 1.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5

Slika 1: Organizacijska struktura Fakulteta prometnih znanosti

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

6

Misija i vizija

Glavni programi i ciljevi za ostvarenje misije i vizije Fakulteta prometnih znanosti iskazani su u

dokumentima:

• Strategija razvoja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje

od 2018. do 2023., koja se nastavlja na Strategiju razvoja Fakulteta prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2012. do 2017.,

• Programska podloga strateškog programa znanstvenih istraživanja Fakulteta

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 2012. – 2017.,

• Strateški program znanstvenih istraživanja na Fakultetu prometnih znanosti za

razdoblje od 2015. do 2020.

Misija

Misija je Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pružiti kvalitetno preddiplomsko,

diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje te omogućiti znanstveno-istraživački i stručni rad za

uspješno sudjelovanje u djelotvornom i učinkovitom razvoju prometa, logistike i aeronautike.

Fakultet provodi znanstvena, razvojna i stručna istraživanja u skladu sa strateškim interesom

Republike Hrvatske. Sve se zadaće Fakulteta ostvaruju radi održivoga razvoja prometa,

gospodarstva i društvene zajednice. Fakultet sustavno razvija nacionalno i međunarodno

prepoznatljivu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u području tehničkih znanosti, u polju

tehnologija prometa i transport.

Vizija

Vizija je Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu biti prepoznatljivom

visokoobrazovnom sveučilišnom ustanovom u području tehničkih znanosti, u polju tehnologija

prometa i transport koja je integrirana u Europski prostor visokoga obrazovanja i u Europski

istraživački prostor kao potpora razvoju gospodarstva i društvene zajednice. Fakultet viziju

ostvaruje stalnim unaprjeđenjem nastavnih planova i programa, znanstveno-istraživačkim i

stručnim radom te razvojem ljudskih potencijala.

Upis u Upisnik visokih učilišta i u Upisnik znanstvenih organizacija

Fakultet prometnih znanosti je upisan u Upisnik visokih učilišta kao sastavnica Sveučilišta u

Zagrebu te je upisan u Upisnik znanstvenih organizacija u znanstvenom području tehničkih

znanosti, polju tehnologija prometa i transport.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

7

STUDIJSKI PROGRAMI

Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izvode se sveučilišni preddiplomski i

diplomski studijski programi te poslijediplomski doktorski i specijalistički programi, sukladno

Dopusnicama koje je izdalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Svi studiji su sveučilišni studiji iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, polje Tehnologija

prometa i transport, osim studija Aeronautika, u polju Zrakoplovstvo, raketna i svemirska

tehnika.

Na preddiplomskoj i diplomskoj razini izvode se studij Promet sa smjerovima Cestovni,

Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski i Gradski, studij Inteligentni

transportni sustavi i logistika sa smjerovima Inteligentni transportni sustavi i Logistika te studij

Aeronautika sa smjerom Pilot, usmjerenja Civilni pilot i Vojni pilot i smjerom Kontrola leta.

Dopusnice za izvođenje preddiplomskih studija dobivene su 2005. godine, za izvođenje

diplomskih studija 2008. godine, za izvođenje specijalističkih studija 2009. godine i doktorskog

studija 2007. godine.

Na poslijediplomskoj razini izvode se specijalistički studiji Gradski promet, Intermodalni

transport i Transportna logistika i menadžment te doktorski studij Tehnološki sustavi u

prometu i transportu. Od akademske godine 2018./2019. Fakultet pokreće doktorski studij na

temelju Odluke o osnivanju i izvođenju poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog programa

Promet koju je donijelo Sveučilište u Zagrebu.

Preddiplomski studij traje tri (3) godine i nakon završetka studija Promet i Inteligentni

transportni sustavi i logistika stječe se akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea), inženjer/inženjerka prometa i 180 ECTS bodova, a nakon završetka

studija Aeronautika stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea), inženjer/inženjerka aeronautike, smjer Pilot, usmjerenje Civilni,

odnosno Vojni pilot i 180 ECTS bodova te prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea), inženjer/inženjerka aeronautike, smjer Kontrola leta.

Diplomski studij traje dvije (2) godine i nakon završetka studija Promet i Inteligentni transportni

sustavi i logistika stječe se akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka prometa i

120 ECTS bodova, a nakon završetka studija Aeronautika stječe se akademski naziv

magistar/magistra, inženjer/inženjerka aeronautike i 120 ECTS bodova.

Poslijediplomski specijalistički studij traje jednu (1) godinu i nakon završetka studija zavisno o

studijskom programu stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/specijalistica gradskog

prometa, sveučilišni/a specijalist/specijalistica intermodalnog transporta, odnosno sveučilišni/a

specijalist/specijalistica transportne logistike i menadžmenta i 60 ECTS bodova.

Doktorski studij traje tri (3) godine i nakon završetka studija stječe se akademski naziv

doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport i

180 ECTS bodova.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

8

U tablici 1. prikazani su svi studijski programi koji se izvode na Fakultetu prometnih znanosti.

Tablica 1. Studijski programi Fakulteta prometnih znanosti na preddiplomskoj, diplomskoj i

poslijediplomskoj razini studija

a)

Preddiplomski

studiji

1. godina 2. godina 3. godina / smjer 180 ECTS bodova

Akademski naziv / kratica

Promet

Zajednički

nastavni

predmeti

Promet

Zajednički

nastavni

predmeti

Promet

Cestovni

sveučilišni/a

prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea),

inženjer/inženjerka prometa

(univ. bacc. ing. traff.)

Gradski

Informacijsko-

komunikacijski

Poštanski

Vodni

Zračni

Željeznički

Inteligentni

transportni

sustavi (ITS) i

logistika

Zajednički

nastavni

predmeti

ITS i

logistika

Zajednički

nastavni

predmeti ITS i

logistika

Inteligentni

transportni sustavi

sveučilišni/a

prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea),

inženjer/inženjerka prometa

(univ. bacc. ing. traff.)

Logistika

Aeronautika

Smjer

Pilot

Usmjerenje: Civilni pilot sveučilišni/a

prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccalaurea),

inženjer/inženjerka

aeronautike

(univ. bacc. ing. aeronaut.)

Usmjerenje: Vojni pilot

Smjer Kontrola leta

b) Diplomski

studiji 1. i 2. godina / smjer

120 ECTS bodova

Akademski naziv /

kratica

Promet

Cestovni

magistar/magistra,

inženjer/inženjerka

prometa

mag. ing. traff.

Gradski

Informacijsko-komunikacijski

Poštanski

Vodni

Zračni

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

9

Željeznički

Inteligentni

transportni

sustavi i logistika

Smjer Inteligentni transportni sustavi magistar/magistra,

inženjer/inženjerka

prometa

mag. ing. traff.

Smjer Logistika

Aeronautika Aeronautika

magistar/magistra,

inženjer/inženjerka

aeronautike

mag. ing. aeronaut.

c)

Poslijediplomski

studiji

Trajanje studija / ECTS bodovi Akademski naziv /

kratica

Doktorski studij

Tehnološki

sustavi u

prometu i

transportu

tri godine / 180 ECTS bodova

(Zadnja generacija studenata upisana u akademskoj

godini 2017./2018.)

doktor/doktorica

znanosti, područje

tehničkih znanosti,

polje tehnologija

prometa i transport

dr. sc.

Doktorski studij

Promet

tri godine / 180 ECTS bodova

(Prva generacija se upisuje u akademskoj godini

2018./2019.)

doktor / doktorica

znanosti, područje

tehničkih znanosti,

polje tehnologija

prometa i transport

dr. sc.

Specijalistički

studij

Gradski promet

jedna godina / 60 ECTS bodova

sveučilišni/a

specijalist/specijalistica

gradskog prometa

univ. spec. traff.

Specijalistički

studij

Intermodalni

transport

jedna godina / 60 ECTS bodova

sveučilišni/a specijalist

/specijalistica

intermodalnog

transporta

univ. spec. transp.

Specijalistički

studij

Transportna

logistika i

menadžment

jedna godina / 60 ECTS bodova

sveučilišni/a

specijalist/specijalistica

transportne logistike i

menadžmenta

univ. spec. logist.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

10

TIJEK PISANJA SAMOANALIZE FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI

Slijedom Plana reakreditacije visokih učilišta u 2018. godini koji je donijela Agencija za znanost

i visoko obrazovanje 20. lipnja 2017. godine i dopisa Agencije upućenog dekanu Fakulteta od

3. srpnja 2017. godine, Uprava Fakulteta prometnih znanosti pristupila je izradi prijedloga

članova Povjerenstva za izradu Samoanalize i provedbu reakreditacije.

Odluku o imenovanju Povjerenstva za izradu Samoanalize donio je dekan Fakulteta 31.

kolovoza 2017. (klasa: 035-01/17-01/24, ur. broj: 251-76-01-17-1). Rad na pripremi podataka

za izradu Samoanalize počeo je neposredno nakon toga. Sastav Povjerenstva za izradu

Samoanalize dopunjen je odlukom dekana od 16. siječnja 2018. godine (klasa: 035-01/17-

01/24, ur. broj: 251-76-01-18-2), koja je definirala konačan sastav Povjerenstva (slika 2). Za

glavnog koordinatora za izradu Samoanalize i provođenje postupka reakreditacije određen je

dekan prof. dr. sc. Hrvoje Gold.

Dana 2. siječnja 2018. dekan je zaprimio od Agencije dopis kojim se obavještava Fakultet da je

posjet stručnog povjerenstva za reakreditaciju predviđen u mjesecu studenom 2018. godine,

odnosno u razdoblju od 12. do 16. studenog 2018. godine, a da je rok za dostavu Samoanalize

s analitičkim prilogom iz MOZVAG-a, kao i unos podataka u MOZVAG, 12. listopada 2018.

godine.

Tijekom pripreme za reakreditaciju i izrade Samoanalize, djelatnici Fakulteta (članovi

Povjerenstva i djelatnici stručnih službi Fakulteta) pohađali su nekoliko radionica i održali niz

radnih sastanaka:

• Pripremni sastanak vezano uz postupak reakreditacije, 5. rujna 2017. (Uprava Fakulteta,

predstojnici Zavoda i predsjednici Odbora i povjerenstava Fakulteta)

• Radionica za izradu Samoanalize za predstavnike visokih učilišta koja sudjeluju u

reakreditaciji po planu reakreditacije visokih učilišta u 2018. godini, 24. listopada 2017.

godine (Tomislav Mlinarić, Marko Matulin, Anita Domitrović)

• MOZVAG – Radionica za koordinatore visokih učilišta, 14. prosinca 2017. godine

(Zvonko Kavran i Katarina Mostarac)

• Sastanci Povjerenstva za izradu samoanalize te predstojnika Zavoda povezano s

ishodima učenja na razini studijskih programa

o 24. siječnja 2018.

o 29. siječnja 2018.

o 5. veljače 2018.

o 26. veljače 2018.

o 5. ožujka 2018.

• Radionica za Upravu, predstojnike zavoda i članove povjerenstva za samoanalizu 22.

siječnja 2018. na temu definiranja ishoda učenja studijskih programa. Radionicu su

moderirale prof. dr. sc. Željka Kamenov i prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić s Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

11

• Edukacija za sve nastavnike 15. veljače 2018. na temu Kako ostvariti željene ishode u

studijskim programima. Edukaciju su provele prof. dr. sc. Željka Kamenov i prof. dr. sc.

Vesna Vlahović-Štetić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• Prezentacija sadržaja potrebnog za izradu Samoanalize i podataka za izradu Analitičkog

priloga iz MOZVAG-a na sjednici Fakultetskog vijeća u proširenom sastavu, 16. siječnja

2018. godine. (Zvonko Kavran, Ivan Grgurević, Anita Domitrović)

• Koordinacijski sastanici Uprave i voditelja tema i MOZVAG koordinatora u pravilu dva

puta mjesečno u periodu od 1. veljače do 25. srpnja 2018. godine

• Sastanci voditelja tema s članovima povjerenstva po temama prema potrebi

• Informiranje članova Fakultetskog vijeća o gantogramu aktivnosti povodom

reakreditacije Fakulteta 17. srpnja 2018. godine

• Prezentacija sadržaja Samoanalize i Analitičkog priloga iz MOZVAG-a s pozivom na

javnu raspravu nastavnicima Fakulteta i predstavnicima administrativno-tehničkih

ustrojstvenih jedinica planirana je za 7. rujna 2018. godine, a zatvaranje javne rasprave

i usvajanje komentara predviđeno je za 15. rujna 2018.

Prihvaćanje Samoanalize i Analitičkog priloga iz MOZVAG-a planirano je za sjednicu

Fakultetskog vijeća 25. rujna 2018. godine.

Za pripremu podataka prilikom pisanja Samoanalize i podataka za unos u informacijski sustav

MOZVAG angažirani su djelatnici pojedinih administrativno-tehničkih ustrojstvenih jedinica.

Također, korišteni su podaci iz različitih baza podataka (ISVU, CROSBI, Baza projekata).

Osim uputa za pisanje Samoanalize i Analitičkog priloga iz MOZVAG-a izdanih od Agencije za

znanost i visoko obrazovanje, kao pomoćna literatura upotrijebljeni su temeljni dokumenti

Fakulteta (Statut, pravilnici i Strategije) te dokumenti povezani s prijašnjim vrednovanjima

Fakulteta, na koje se poziva u tekstu Samoanalize.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

12

Slika 2. Odluka o imenovanju članova Povjerenstva za izradu Samoanalize

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

13

ISHODI PRIJAŠNJIH VREDNOVANJA

Fakultet prometnih znanosti je u razdoblju od 2012. godine do danas prošao određene

postupke vrednovanja, kronološkim slijedom:

• Certifikacija sustava kvalitete sukladno ISO normi 2012. i 2015. godine od strane

ovlaštene certifikacijske kuće

• Reakreditacija od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, 2012. godine

• Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete od strane Sveučilišta u Zagrebu,

2016. godine

• Reakreditacija poslijediplomskog doktorskog studija od strane Agencije za znanost i

visoko obrazovanje, 2016. godine.

Usklađivanje s normom ISO 9001, iako nije obveza za ustanove u visokom školstvu, postavljeno

je kao jedan od ciljeva u Strategiji razvoja Fakulteta za razdoblje od 2012. do 2017. godine, u

smislu komplementarnosti sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na

europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG). Opseg certifikata usklađenosti sustava

osiguravanja kvalitete sukladno normi ISO 9001:2008 jest pružanje usluge visokoškolske

edukacije, poslovne i profesionalne edukacije, organizacije seminara i radionica te izdavačke

djelatnosti. Certifikat je prvi put stečen u svibnju 2012. godine te ponovo recertifikacijom u

svibnju 2015. godine. Radi usklađivanja s revizijom norme ISO 9001 iz 2015. godine te

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

14

potpunog usklađivanja sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom

prostoru visokog obrazovanja, planira se uvođenje i certifikacija integriranog sustava

osiguravanja kvalitete početkom akademske godine 2018./2019.

U 2012. godini na Fakultetu prometnih znanosti proveden je postupak reakreditacije koji je na

temelju godišnjeg plana provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Postupkom

reakreditacije vrednovano je u kojoj mjeri Fakultet prometnih znanosti ispunjava uvjete za

obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja utvrđene:

• Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09)

• Pravilnikom o sadržaju dopusnice i uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje

djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih

učilišta (NN 24/10)

• Kriterijima za ocjenu kvalitete visokih učilišta u sastavu sveučilišta (klasa: 003-08/11-

02/0005, ur. broj: 355-02-04-11-8, od 29. lipnja 2011.).

Posjet Stručnog povjerenstva za reakreditaciju proveden je 25. i 26. travnja 2012. godine.

Nakon provedenog postupka reakreditacije Agencija za znanost i visoko obrazovanje dostavila

je Fakultetu prometnih znanosti 24. listopada 2012. godine Akreditacijsku preporuku za

izdavanje pisma očekivanja s rokom otklanjanja nedostataka od tri (3) godine. Na dostavljenu

Akreditacijsku preporuku Fakultet prometnih znanosti nije imao primjedbi.

Sukladno Akreditacijskoj preporuci Ministar znanosti, obrazovanja i sporta je 2. studenog 2012.

godine izdao Pismo očekivanja s rokom otklanjanja nedostataka od tri (3) godine od dana

primitka Pisma očekivanja.

Aktivnosti Fakulteta prometnih znanosti u narednom razdoblju od tri (3) godine usmjerene su

na analiziranje nedostataka i planiranje akcija za otklanjanje nedostataka utvrđenih

Akreditacijskom preporukom.

Slijedom aktivnosti i usklađivanja s preporukama Agenciji za znanost i visoko obrazovanje

prezentirano je i dostavljeno Završno izvješće o otklanjanju nesukladnosti, nakon čega je 14.

srpnja 2015. godine uslijedilo izdavanje Potvrde za djelatnosti od Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, na temelju procedure koju provodi Agencija, odnosno Ministarstvo.

Detaljan opis načina otklanjanja nesukladnosti i usklađivanja s preporukama Povjerenstva,

nakon kojeg je uslijedilo izdavanje Potvrde, opisan je u točki 1.2. Samoanalize.

Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete od strane Sveučilišta u Zagrebu provedena

je 2016. godine. Radi se o postupku samoprocjene razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete

sukladno ESG-u te internim postupcima i procedurama Sveučilišta, koje je proveo Odbor za

upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu u periodu od ožujka do travnja 2016. godine.

Nakon dostavljanja obrasca Samoprocjene, koji je ispunilo Povjerenstvo za upravljanje

kvalitetom Fakulteta u suradnji s Upravom Fakulteta, nastavnicima i službama Fakulteta, Odbor

za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu posjetio je Fakultet dana 5. travnja 2016. i

proveo postupak Unutarnje prosudbe. Članovi Stručnog povjerenstva za provođenje Unutarnje

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

15

prosudbe imenovani od Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta bili su djelatnici

Sveučilišta i članovi Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta. Postupkom je utvrđeno da je

sustav osiguravanja kvalitete Fakulteta sukladan s ESG-om te internim postupcima i

procedurama Sveučilišta u Zagrebu, a ocjene i rezultati postupka potvrđeni su na sjednici

Senata Sveučilišta u Zagrebu. Detaljniji opis postupka Samoprocjene te poveznice na javno

objavljene dokumente dani su u točki 1.2. Samoanalize.

Slijedom Plana reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih studijskih programa u 2016. godini

koji provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje provedena je reakreditacija doktorskog

studija Tehnološki sustavi u prometu i transportu Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu. Slijedom Izvješća stručnog povjerenstva za reakreditaciju i preporuka Agencije,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2016. godine Fakultetu je dostavilo Pismo

očekivanja s preporukama i rokom otklanjanja nesukladnosti od tri godine. Uvažavajući

preporuke i Izvješća stručnog povjerenstva, Fakultet je izradio Akcijski plan za otklanjanje

nesukladnosti. Rok za otklanjanje nesukladnosti je 2019. godina. Također, uvažavajući

preporuke stručnog povjerenstva za reakreditaciju, izrađen je novi nastavni plan i program

doktorskog studija Promet, za čije izvođenje je dobivena Odluka o osnivanju i izvođenju od

strane Sveučilišta u Zagrebu s upisom prve generacije doktoranada u akademskoj godini

2018./2019. Temeljem Odluke, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdalo je Potvrdu o upisu u

upisnik studijskih programa. Ustrojem i organizacijom novog doktorskog studija otklanja se

većina nesukladnosti utvrđena reakreditacijom 2016. godine. Detaljniji opis postupka

Reakreditacije doktorskog studija 2016. godine te poveznice na javno objavljene dokumente

dani su u točki 1.2. Samoanalize.

Fakultet prometnih znanosti uspostavio je unutarnji sustav osiguravanja kvalitete koji se

kontinuirano razvija i poboljšava uvažavajući rezultate prijašnjih vrednovanja.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

16

1. INTERNO OSIGURAVANJE KVALITETE I

DRUŠTVENA ULOGA VISOKOGA UČILIŠTA

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 17

1.1. Visoko je učilište uspostavilo funkcionalan sustav unutarnjeg osiguranja kvalitete

Interni sustav osiguravanja kvalitete obuhvaća i vrednuje cjelokupnu djelatnost i sve aktivnosti visokog

učilišta (studijski programi, nastavni proces, podrška studentima, podrška studentima iz podzastupljenih i

ranjivih skupina, resursi za učenje, znanstvena/umjetnička djelatnost itd.) i to potkrepljuje dokumentima.

Interni sustav osiguravanja kvalitete aktivno uključuje sve dionike visokog učilišta (studente i vanjske dionike

– poslodavce, alumnije, predstavnike strukovnih i profesionalnih udruženja).

Visoko je učilište prihvatilo politiku osiguravanja kvalitete, koja je dio strateškog upravljanja visokim učilištem,

a realizira se provedbom strategije, uključujući strategiju znanstveno-istraživačkog rada za razdoblje od

najmanje pet godina.

Provedba strategije obuhvaća SWOT analizu, strateške ciljeve, ciljeve iz programskih ugovora (gdje je

primjenjivo), operativni plan, definiranu odgovornost za provedbu, mehanizme praćenja i izvješće o njegovoj

realizaciji.

Visoko učilište sustavno prikuplja i analizira podatke o svojim poslovnim procesima i resursima te ih

upotrebljava za učinkovito upravljanje, unaprjeđivanje svih svojih aktivnosti i daljnji razvoj.

Visoko je učilište posvećeno razvoju i provedbi politika upravljanja svojim ljudskim potencijalima

(upravljačkim, nastavno-znanstvenim, nastavno-umjetničkim, administrativnim), u skladu s načelima i

standardima struke.

Fakultet prometnih znanosti sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu te je unutarnji sustav

osiguravanja kvalitete na Fakultetu sukladan Sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u

Zagrebu i temelji se na Dokumentima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Sveučilištu u

Zagrebu. Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Fakulteta prometnih znanosti koji je

donesen na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 17. svibnja 2011. godine, odnosno Izmjenom

Pravilnika koja se planira početkom akademske 2018./2019. godine, uređuju se cilj, svrha i

područja vrednovanja sustava osiguravanja kvalitete na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu.

Na Fakultetu djeluje Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom, koje izvršava zadaće propisane

Pravilnikom. Povjerenstvo podnosi Izvješće i Plan rada Fakultetskom vijeću u pravilu jednom

godišnje. Članovi Povjerenstva su zaposlenici u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim

zvanjima, predstavnik administrativnog osoblja (najčešće zaposlenik studentske službe),

predstavnik Uprave Fakulteta (dekan ili jedan od prodekana), najmanje jedan predstavnik

studenata i predstavnik bivših studenata (alumni). Novim Statutom Fakulteta predviđeno je

osnivanje Ureda za kvalitetu koji bi obavljao administrativne poslove u području upravljanja

kvalitetom. Do osnivanja Ureda za kvalitetu, administrativne poslove obavljaju članovi

Povjerenstva.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom aktivno sudjeluje na sastancima, okruglim stolovima i

radionicama koje organizira Sveučilište te je ostvarena suradnja s Uredom za upravljanje

kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo sudjeluje u aktivnostima koje provodi Agencija

za znanost i visoko obrazovanje u okviru svojih programa za promicanje i unaprjeđenje

kvalitete.

Unutarnje osiguravanje kvalitete na Fakultetu skup je mjera i aktivnosti kojima se sustavno

planira, prati, uređuje, vrednuje i unaprjeđuje kvaliteta znanstveno-nastavne i stručne

djelatnosti Fakulteta te promiču profesionalni i etički standardi uz težnju k izvrsnosti u radu.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 18

Područja unutar kojih se provode mjere i aktivnosti osiguravanja kvalitete na Fakultetu su:

• pravila i postupci razvoja i primjene osiguravanja kvalitete na Fakultetu,

• odobrenje, nadzor i periodično vrednovanje studijskih programa koji se izvode na

Fakultetu,

• ocjenjivanje studenata, vrednovanje postizanja ishoda učenja i ciljeva studijskog

programa,

• potpora studentima u njihovim nastavnim aktivnostima (savjetovanja, mentorstva,

demonstrature i drugo) i izvannastavnim aktivnostima (stručna praksa, profesionalno

usmjeravanje i drugo),

• potpora nastavnicima: praćenje postupaka napredovanja u zvanja, raspolaganje

potrebnim vještinama i iskustvima za kvalitetno poučavanje, kontinuirana edukacija za

unaprjeđenje procesa učenja i poučavanja, ocjenjivanje i samoprocjenjivanje rada

nastavnika i drugo,

• vrednovanje nastavnika i rada Fakulteta od strane studenata putem studentskih anketa

• znanstvena i stručna djelatnost,

• mobilnost i međunarodna suradnja,

• resursi za nastavnu, znanstveno-istraživačku i stručnu djelatnost,

• javnost djelovanja.

Za provođenje aktivnosti, Povjerenstvo se oslanja na upute dane u Priručniku za osiguravanje

kvalitete Sveučilišta u Zagrebu i Priručniku kvalitete Fakulteta prometnih znanosti.

Sukladno Priručniku za osiguravanje kvalitete Sveučilišta i u suradnji s Uredom za upravljanje

kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, provode se dvije vrste vrednovanja, i to vrednovanje rada

nastavnika od strane studenata i vrednovanje studija od strane studenata.

Vrednovanje rada nastavnika provodi se obvezno za sve nastavnike svake tri (3) godine

modelom „papir – olovka“ sukladno Planu provođenja ankete za sastavnice Sveučilišta i

sukladno preporukama Ureda o cikličkom provođenju Ankete za procjenu nastavnika na

sastavnicama. Vrednovanje nastavnika moguće je provoditi i češće, u slučajevima kada je to

potrebno, po zahtjevu nastavnika ili procjeni Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Fakulteta.

Sukladno cikličkom planu posljedenje vrednovanje nastavnika od strane studenata na Fakultetu

provedeno je akademske godine 2015./2016., a sljedeće će biti provedeno u akademskoj godini

2018./2019. Nakon provedene ankete, popunjeni anketni listići dostavljaju se na obradu Uredu

za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu. Rezultati ankete Ured za upravljanje kvalitetom

dostavlja dekanu Fakulteta, koji u suradnji s prodekanom za nastavnu i studente te

Povjerenstvom za upravljanje kvalitetom analizira rezultate i dostavlja ih nastavnicima sukladno

Preporukama za postupanje s rezultatima sveučilišnih anketa. Za loše ocijenjene nastavnike

dekan Fakulteta u suradnji s prodekanom za nastavu i studente i Povjerenstvom za upravljanje

kvalitetom Fakulteta donosi preporuke za daljnje postupanje.

Vrednovanje studija od strane studenata provodi se obvezno jednom godišnje, i to za studente

koji završavaju preddiplomski, odnosno diplomski studij. Studentska služba šalje popunjene

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 19

anketne listiće Uredu za upravljanje kvalitetom Sveučilišta, a nakon obrade rezultati provedenih

anketa dostavljaju se dekanu. U suradnji s prodekanom za nastavu i studente i Povjerenstvom

za upravljanje kvalitetom rezultati vrednovanja studija analiziraju se, prezentiraju Fakultetskom

vijeću i objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta.

Sukladno Priručniku za osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu predviđena je mogućnost

vrednovanja nastavnog rada od strane kolega nastavnika, koja se planira provoditi od

akademske godine 2018./2019.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta kontinuirano održava sastanke (u pravilu

jednom mjesečno) na kojima raspravlja i donosi prijedloge odluka iz područja svojeg djelovanja

te upućuje dekanu i Fakultetskom vijeću na daljnje postupanje.

Potvrdu uspostavljenog sustava osiguravanja kvalitete Fakultet je dobio stjecanjem certifikata

sukladno normi ISO 9001:2008 u opsegu pružanja usluge visokoškolske edukacije, poslovne i

profesionalne edukacije, organizacije seminara i radionica te izdavačke djelatnosti. Certifikat je

prvi put stečen u svibnju 2012. godine te ponovo recertifikacijom u svibnju 2015. godine. Radi

usklađivanja s revizijom norme ISO 9001 iz 2015. godine te potpunog usklađivanja sa

Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog

obrazovanja, planira se uvođenje integriranog sustava osiguravanja kvalitete početkom

akademske godine 2018./2019.

Sustav osiguravanja kvalitete opisan je u Priručniku kvalitete Fakulteta i Knjizi procesa. Priručnik

kvalitete Fakulteta opisuje kako sustav osiguravanja kvalitete ispunjava zahtjeve ISO norme

uvažavajući standarde i smjernice za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog

obrazovanja (ESG). Priručnik je osnovni dokument kojima su definirane mjere i postupci

osiguravanja kvalitete te sadrži Politiku, Misiju i Viziju Fakulteta. Izrađena je Knjiga procesa za

procese koji su u opsegu certifikata ISO 9001:2015.

Fakultet kontinuirano razvija sustav osiguravanja kvalitete koji se poboljšava na temelju

rezultata dosadašnjih vrednovanja (detaljnije opisano u točki 1.2. Samoanalize).

Ustroj, djelatnosti i poslovanje Fakulteta, sastav, ovlasti i način odlučivanja fakultetskih tijela,

ustrojavanje i izvođenje studija, status studenata, status nastavnika, suradnika, znanstvenika i

drugih zaposlenika te druga pitanja uređena su Statutom Fakulteta.

Pravila postupanja u djelovanju i postupanju Fakulteta u različitim segmentima poslovanja,

uređena su Pravilnicima koji se donose na sjednicama Fakultetskih vijeća i javno su objavljeni.

Fakultet je ustrojen po odsjecima, zavodima i katedrama, a dodatno su formirani odbori i

povjerenstva koja služe kao radna i savjetodavna tijela Upravi Fakulteta, Kolegiju dekana i

Fakultetskom vijeću.

Radi određivanja smjernica za razvoj Fakulteta, donesen je Strateški program znanstvenih

istraživanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Strategija razvoja Fakulteta prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2018. do 2023. godine.

Donošenje strategije i strateških ciljeva zasnovano je na Analizi prednosti, slabosti, mogućnosti

i prijetnji (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats, SWOT) koja je postavljena u

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 20

Strategiji razvoja Fakulteta prometnih znanosti za razdoblje od 2012. do 2017. godine, a zatim

korigirana na Kolegiju dekana 26. ožujka 2018. i dana u Strategiji razvoja Fakulteta prometnih

znanosti za razdoblje od 2018. do 2023. godine.

PREDNOSTI

• sastavnica uglednoga istraživački usmjerenoga Sveučilišta

• prepoznatljivi sveučilišni studiji iz svih grana tehnologije prometa i transporta (osim

pomorstva) na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini

• izdavanje međunarodnoga znanstvenog časopisa PROMET – Traffic&Transportation

indeksiranog u referentnim bibliografskim bazama

• u strukturi znanstveno-nastavnog osoblja trećinu čine mladi znanstvenici, doktori

znanosti

• stečeno iskustvo u radu na međunarodnim znanstvenim projektima

• povezanost s gospodarstvom (u sektoru prometa i logistike) i iskustvo u radu na

inovativnim i stručnim projektima

• značajan broj sporazuma o suradnji sa srodnim visokoškolskim ustanovama u Europi i

značajna odlazna i dolazna mobilnost studenata

• laboratorijska i informatička opremljenost za realizaciju nastavnih i istraživačkih

aktivnosti

• primijenjen sustav e-učenja

SLABOSTI

• prostorna dislociranost izvođenja nastave na četiri lokacije

• nedovoljno prostora za nastavu i znanstveno-istraživački rad

• neodgovarajući prostor za knjižnicu i samostalni rad studenata te za rad Studentskog

zbora i studentskih udruga

• veličina nastavnih grupa i razmjerno mali broj nastavnika za predmete iz općih

programskih sadržaja

• mali broj diplomiranih studenata iz generacije na preddiplomskim studijima

• slab interes studenata za održavanje preddiplomske i diplomske

nastave na izvanrednom studiju

• nedostatak stručnih suradnika za pripremu laboratorijskih vježbi

• mala znanstvena mobilnost nastavnika i suradnika te mobilnost nenastavnog osoblja

• slab interes za poslijediplomske specijalističke studije

MOGUĆNOSTI

• preseljenje Fakulteta u novu zgradu u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj ili

dogradnja prostora na postojećim objektima u kampusu Borongaj

• potrebe tržišta rada za cjeloživotnim obrazovanjem

• prijava na projekte koje financira EU

• znanstvena suradnja sa srodnim fakultetima i drugim institucijama unutar EU-a

• internacionalizacija studija

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 21

• jačanje gospodarskih aktivnosti kao potencijal zapošljavanja diplomiranih studenata

• razvoj standarda kvalifikacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)

PRIJETNJE

• nedostatno financiranje visokog obrazovanja

• česte promjene u sustavu visokog obrazovanja

• neizvjesnost cjelovitoga rješenja Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj

• formalno-pravne procedure i ograničenja pri zapošljavanju novih zaposlenika

• odlazak visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo

• poteškoće pri zapošljavanju na visokoškolskim ustanovama.

Slijedom SWOT analize i postavljenih strateških ciljeva, donose se godišnji planovi Zavoda,

Katedri te planovi rada Odbora i Povjerenstava.

Uprava Fakulteta uz pomoć Kolegija dekana i Fakultetskog vijeća prikuplja i analizira podatke

o poslovnim procesima te ih upotrebljava za upravljanje, unaprjeđenje i daljnji razvoj. Fakultet

je uspostavio godišnji, odnosno mjesečni plan rada, prema kojem se odvijaju sastanci Zavoda,

Povjerenstava i Odbora te Fakultetskog vijeća. Kolegij dekana se sastaje na tjednoj osnovi.

Dodatno se po potrebi organiziraju sastanci Uprave i predstojnika Zavoda te sastanci Uprave s

nastavnicima u znanstveno-nastavnim zvanjima, kao i stručnim i administrativnim osobljem.

Jedanput godišnje se održavaju sastanci Uprave s članovima Zavoda te predsjednicima

Povjerenstava i Odbora.

Za potrebe jednostavnijeg organiziranja i praćenja sustava upravljanja i prikupljanja podataka

te komunikacije i suradničkog rada upotrebljava se programska aplikacija za suradnički rad

(Microsoft SharePoint), koja se na Fakultetu aktivno upotrebljava od 2015. godine. Aplikacija je

usmjerena na rad organizacijskih jedinica, službi, povjerenstava i odbora Fakulteta, Zavoda,

Katedri, Fakultetskog vijeća itd. Aplikaciji mogu pristupiti svi djelatnici Fakulteta, prema

pridijeljenim ovlastima.

Zbog izražene brige o razvoju ljudskih potencijala, na Fakultetu djeluje Odbor za praćenje i

unaprjeđenje znanstvenog i nastavnog razvoja, osnovan početkom akademske godine

2013./2014. Odbor aktivno radi i analizira kadrovske potrebe Fakulteta te priprema i donosi

prijedloge za sjednice Fakultetskog vijeća vezane uz napredovanja zaposlenih nastavnika u

suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima te zapošljavanje novih nastavnika i suradnika.

Odbor izrađuje detaljne analize o potrebama i mogućnostima razvoja i napredovanja

nastavnika što je detaljnije opisano u točki 4. Samoanalize. Početkom akademske godine

Odbor donosi Plan napredovanja čije se prihvaćanje predlaže na Fakultetskom vijeću.

Pravila ustroja i rada Fakulteta utvrđena su Pravilnikom o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta,

a pravila i uvjeti za napredovanja nastavnika propisana su Pravilnikom o uvjetima i postupku

izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja u području tehničkih

znanosti, polje tehnologija prometa i transport. Sukladno postojećoj zakonskoj regulativi u

budućem razdoblju predviđene su izmjene tih pravilnika.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 22

Na Fakultetu uz Studentski zbor djeluje nekoliko studentskih udruga koje se bave

organiziranjem raznih aktivnosti za ispunjavanje studentskoga slobodnog vremena,

rješavanjem studentskih problema te praćenjem realizacije studentskih prava. U djelokrug rada

Studentskog zbora i studentskih udruga spadaju organiziranje studentskih sportskih

natjecanja, stručnih posjeta, okruglih stolova, humanitarnih akcija, izdavanje časopisa i slično.

Prema godišnjem planu rada Studentskog zbora i studentskih udruga Fakultet pomaže njihov

rad određenim financijskim sredstvima. Studenti aktivno sudjeluju u radu fakultetskih tijela,

primjerice Fakultetskog vijeća, raznih odbora i povjerenstava.

Pri Fakultetu djeluje udruga bivših studenata (alumni) pod nazivom Hrvatska udruga

diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti (AMAC – FSC). Svrha udruge

jest njegovanje zahvalnosti i odanosti prema Sveučilištu u Zagrebu i drugim hrvatskim

sveučilištima, očuvanje tradicije hrvatskih sveučilišta, promicanje ugleda Fakulteta prometnih

znanosti, skrb za razvitak i napredak Fakulteta prometnih znanosti, njegovanje i razvitak etike

inženjerskog poziva, rješavanje statusnih pitanja, razvoj prometne znanosti, kao i drugih

zajedničkih problema. Suradnja Fakulteta i alumnija u funkciji je unaprjeđenja kvalitete i

osmišljavanja promjena u nastavnom procesu koje na adekvatan način odgovaraju stvarnim

potrebama prometnog sektora.

1.2. Visoko učilište primjenjuje preporuke za unaprjeđenje kvalitete iz ranije

provedenih vrednovanja

Visoko je učilište primijenilo prijedloge za poboljšanja i provodi aktivnosti na temelju ranije provedenih

vrednovanja (unutarnjih i vanjskih).

Visoko učilište analizira poboljšanja i na temelju njih planira daljnji razvoj.

Fakultet kontinuirano razvija i poboljšava sustav osiguravanja kvalitete na temelju rezultata

vrednovanja. Fakultet je u razdoblju od 2012. godine do danas prošao određene postupke

vrednovanja:

• Certifikacija sustava kvalitete sukladno ISO normi 2012. i 2015. godine, a planirana je

certifikacija i 2018. godine

• Reakreditacija od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, 2012. godine

• Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, 2016. godine

• Reakreditacija poslijediplomskog doktorskog studija od strane Agencije za znanost i

visoko obrazovanje, 2016. godine.

Prvi certifikat sukladno normi ISO 9001:2008 Fakultet je stekao u svibnju 2012. godine u opsegu

pružanja usluge visokoškolske edukacije, poslovne i profesionalne edukacije, organizacije

seminara i radionica te izdavačke djelatnosti. Kontinuirani rad na razvoju sustava rezultirao je

održavanjem ISO Certifikata i recertifikacijom 2015. godine. Nastavak usklađivanja s revizijom

norme ISO 9001 iz 2015. godine dodatno uvažavajući standarde i smjernice za osiguravanje

kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), planira se stjecanjem certifikata

ISO 9001:2015 početkom akademske godine 2018./2019.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 23

Certifikacije i recertifikaciju sustava sukladno ISO normi provodi ovlaštena certifikacijska kuća

u kontinuitetu od 2012. godine. Na temelju nalaza nakon provedenih audita definiraju se

korektivne mjere za otklanjanje nesukladnosti i planira daljnji razvoj radi poboljšanja. Auditi se

u pravilu provode jednom godišnje, pod uvjetom da je obuhvaćen cijeli opseg certifikata.

U 2012. godini na Fakultetu prometnih znanosti proveden je postupak reakreditacije od strane

Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Postupkom reakreditacije vrednovano je u kojoj mjeri

Fakultet prometnih znanosti ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja

utvrđene Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09),

Pravilnikom o sadržaju dopusnice i uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/10)

te Kriterijima za ocjenu kvalitete visokih učilišta u sastavu sveučilišta (klasa: 003-08/11-02/0005,

ur. broj: 355-02-04-11-8, od 29. lipnja 2011.). Nakon provedenog postupka reakreditacije

Agencija za znanost i visoko obrazovanje Fakultetu je dostavila Akreditacijsku preporuku za

izdavanje pisma očekivanja s rokom otklanjanja nedostataka od tri godine. Sukladno

Akreditacijskoj preporuci, ministar znanosti, obrazovanja i sporta je 2. studenog 2012. godine

izdao Pismo očekivanja s rokom otklanjanja nedostataka od tri (3) godine od dana primitka

Pisma očekivanja. Razlog za izdavanje Pisma očekivanja bile su ocjene stručnog povjerenstva

koje je područje znanstvenog i stručnog rada te mobilnosti i međunarodne suradnje na

Fakultetu ocijenilo ocjenom „u početnoj fazi provedbe“.

Aktivnosti Fakulteta u narednom razdoblju bile su usmjerene na analiziranje nedostataka i

planiranje akcija za otklanjanje nedostataka utvrđenih Akreditacijskom preporukom. Sukladno

tome donosi se Plan aktivnosti za otklanjanje nesukladnosti nakon provedene reakreditacije.

Fakultet je intenzivirao aktivnosti, naročito u skladu s preporukama Stručnog povjerenstva koje

se tiču znanstveno-istraživačkog rada i međunarodne suradnje, s obzirom na najslabije ocjene

iz tih područja dane u Akreditacijskoj preporuci.

Sukladno akcijskom planu djelatnici Fakulteta predvođeni Upravom obavljaju niz aktivnosti radi

otklanjanja nesukladnosti. Izuzetno su izražene aktivnosti Odbora za znanost i Odbora za

međunarodnu suradnju. Odbor za međunarodnu suradnju organizirao je niz sastanaka i

radionica radi informiranja i motiviranja studenata na mobilnost, što je ubrzo pokazalo

rezultate u vidu povećanih broja prijava studenata Fakulteta za mobilnost. Odbor za znanost je

tijekom akademske godine 2014./2015. inicirao pokretanje programa internog poticanja

istraživanja na Fakultetu, iz vlastitih sredstava (PROM-PRO, PROM-PRIMA i PROM-PRODUKT),

što je Uprava prihvatila, slijedom čega je u toj ak. god. dodijeljeno ukupno 250 000 kn za

poticanje istraživanja na Fakultetu. Program je inicijalno kreiran kao dvogodišnji te je radi

nastavka poticanja održana prezentacija o uspješnosti projekata i najava drugog dijela

programa za akademsku godinu 2015./2016. Program je nastavljen i u sljedećim akademskim

godinama radi povećanja znanstvene produktivnosti te se očekuje poboljšanje u citiranosti i

prijavama na međunarodne projekte u narednom razdoblju.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 24

Na temelju praćenja dinamike otklanjanja nesukladnosti Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom

Fakulteta izradilo je i prezentiralo Fakultetskom vijeću „Izvješće o dinamici otklanjanja

nesukladnosti za razdoblje od prosinca 2013. do kraja ožujka 2014.“, a zatim i „Završno izvješće

o otklanjanju nesukladnosti“ u travnju 2015. godine. Zaključeno je da je Fakultet otklonio

većinu nesukladnosti u skladu s preporukama Stručnog povjerenstva te je Završno izvješće

prezentirano i poslano Agenciji za znanost i visoko obrazovanje radi dostavljanja dokaza kao

odgovora na Pismo očekivanja. Slijedom dostave Izvješća, na preporuku Agencije za znanost i

visoko obrazovanje, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Fakultetu je u srpnju 2015.

godine izdana Potvrda da Fakultet prometnih znanosti ispunjava uvjete za obavljanje

djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Fakultet je nastavio s aktivnostima

radi poboljšanja unutarnjeg sustava kvalitete sukladno važećim propisima za djelatnost visokog

obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

U razdoblju od ožujka do travnja 2016. godine provedena je Samoprocjena razvijenosti sustava

osiguravanja kvalitete kao dio postupka unutarnje prosudbe koji je proveo Odbor za

upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dostavljanja obrasca Samoprocjene koji je

ispunilo Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta u suradnji s Upravom, nastavnicima i

službama Fakulteta, Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu posjetio je Fakultet

dana 5. travnja 2016. godine i proveo postupak Unutarnje prosudbe. Tijekom posjeta

zajedničkim radom Stručnog povjerenstva Sveučilišta i Povjerenstva za upravljanje kvalitetom

Fakulteta provjerena je usklađenost sustava osiguravanja kvalitete sukladno ESG-u te internim

postupcima i procedurama Sveučilišta. Rezultati Samoprocjene objavljeni su na mrežnim

stranicama Fakulteta i potvrđeni na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Slijedom Plana reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih studijskih programa u 2016. godini,

koji je donio Akreditacijski savjet Agencije za znanost i visoko obrazovanje, provedena je

reakreditacija doktorskog studija Tehnološki sustavi u prometu i transportu Fakulteta

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom Izvješća stručnog povjerenstva za

reakreditaciju i preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz lipnja 2016. godine

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Fakultetu prometnih znanosti dostavilo je Pismo

očekivanja s preporukama i rokom otklanjanja nesukladnosti od tri godine. Uvažavajući

preporuke i Izvješća stručnog povjerenstva, Fakultet je izradio Akcijski plan za otklanjanje

nesukladnosti. Odbor za znanost i projekte Fakulteta prati dinamiku otklanjanja nesukladnosti.

Uvažavajući preporuke stručnog povjerenstva za reakreditaciju, izrađen je novi Program

poslijediplomskog doktorskog studija Promet. Ustrojem i organizacijom novog studija otklanja

se većina nesukladnosti utvrđena reakreditacijom. Odluka o osnivanju i izvođenju

poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog programa Promet donesena je u svibnju 2018.

godine s upisom prve generacije doktoranada u akademskoj godini 2018./2019.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 25

1.3. Visoko učilište podupire akademski integritet i slobode, sprječava sve oblike

neetičnog ponašanja, netolerancije i diskriminacije

Visoko učilište podupire akademski integritet i slobodu te osigurava etičnost istraživačkoga rada i čuva

akademski integritet i slobodu.

Visoko se učilište učinkovito služi mehanizmima za sprječavanje neetičnog ponašanja, netolerancije i

diskriminacije.

Visoko učilište provodi aktivnosti za sankcioniranje neetičnog ponašanja, netolerancije i diskriminacije.

Sustav nadležnosti za rješavanje konflikata i nepravilnosti funkcionalan je na svim razinama visokog učilišta.

Zaposlenici visokog učilišta, studenti i vanjski dionici temelje svoj rad na principima akademske etike.

Visoko učilište sustavno rješava probleme plagiranja, prepisivanja i krivotvorenja rezultata.

Fakultet prometnih znanosti u svom se radu pridržava moralnih načela i načela profesionalne

etike koja su definirana Etičkim kodeksom Fakulteta prometnih znanosti koji je izrađen

sukladno Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu. Stupanjem u akademsku zajednicu članovi

Fakulteta (nastavnici, suradnici, studenti) dužni su pridržavati se najviše razine moralnog

integriteta, etičnosti te znanstvene i profesionalne čestitosti.

Mehanizmi kojima se koristi Fakultet radi osiguravanja etičkog ponašanja svih zaposlenika jesu:

• donesen je novi Etički kodeks Fakulteta prometnih znanosti koji unaprjeđuje do tada

važeći (akademske godine 2017./2018.),

• ustrojeno je Etičko povjerenstvo Fakulteta,

• imenovan je studentski pravobranitelj Fakulteta,

• postoje sandučići za primjedbe postavljeni na više mjesta na Fakultetu u koje svatko

može anonimno, u pisanom obliku dojaviti bilo kakve sumnje u neetično ponašanje

zaposlenika Fakulteta,

• donesen je Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika i Pravilnik o stegovnoj

odgovornosti studenata koji predviđaju stegovne postupke i mjere za stegovne

povrede, od kojih određene povrede uključuju povrede Etičkog kodeksa (primjerice,

nepoštivanje digniteta Fakulteta, izvršavanje obveza, plagiranje, konzumiranje opojnih

sredstava u prostoru Fakulteta, pokušaj korupcije ili sukoba interesa i slično).

Etički kodeks je temeljni akt koji regulira načela znanstvene etike na Fakultetu, odnosno na

Sveučilištu. To nisu zakonske odredbe i propisi koji počivaju na pritisku i sankcijama, već

institucionalno normativni akt koji predstavlja internacionalne vrijednosti i načela ponašanja u

akademskoj zajednici. On predstavlja pravila ponašanja koja svaki zaposlenik, uz svoja osobna

uvjerenja i vrijednosti, prihvaća kako bi se osigurali minimalni standardi etičkog ponašanja.

Etički kodeks Fakulteta prometnih znanosti sadržava temeljna moralna načela i načela

profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju ravnati

nastavnici, znanstvenici i drugi zaposlenici, kao i studenti Fakulteta. Kodeksom se uređuju

temeljna etička načela, etička načela u znanosti i visokom obrazovanju, ustroj i rad Etičkog

povjerenstva i postupak pred Etičkim povjerenstvom Fakulteta.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 26

Osnovna etička načela i vrijednosti koje Fakultet promiče su: zaštita ljudskih prava i sloboda;

zabrana diskriminacije, uznemiravanja i predrasuda, zabrana konzumiranja opojnih sredstava,

načelo poštovanja zakona i pravnih postupaka; akademske slobode, načelo profesionalnosti;

pravo i dužnost usavršavanja, transparentnost i povjerljivost rada; sloboda javnog izražavanja;

znanstvena čestitost; zabrana izmišljanja, krivotvorenja i plagiranja; zabrana zlouporabe

autorstva; kolegijalnost; pridržavanja etičkih načela u odnosu prema matičnoj ustanovi i prema

studentima; prava i obveze studenata; zabrana primanja darova i drugih dobara; zabrana

sukoba interesa i zabrana nepotizma te zaštita ispitanika.

Svrha Kodeksa je promicanje vrijednosti specifičnih za fakultetsku djelatnost u najširem smislu.

Promicanje etičnog ponašanja i vrijednosti koje su sadržane u kodeksu obveza je svih članova

fakultetske zajednice. Radi ostvarenja tih ciljeva, Etičko povjerenstvo Fakulteta daje svoje

mišljenje o ostvarivanju etičkih načela i standarda na Fakultetu, kako u načelnim pitanjima, tako

i u pojedinim konkretnim predmetima te poduzima druge radnje i obavlja druge djelatnosti

uređene Kodeksom.

Etičko povjerenstvo je tijelo nadležno za promicanje etičkih načela na Fakultetu. Ono prati

primjenu načela na području etičkog postupanja, provodi postupak ispitivanja osnovanosti

pritužbe na neetično ponašanje i daje mišljenje na pritužbe zaposlenika i studenata. Etičko

povjerenstvo djeluje u skladu s Etičkim kodeksom, u kojem je opisan ustroj i rad Etičkog

povjerenstva i postupak pred Etičkim povjerenstvom.

Etičko povjerenstvo daje mišljenje o kršenju odredaba Etičkog kodeksa na pisanu inicijativu

koju može pokrenuti zaposlenik Fakulteta ili student. Mišljenje se mora dati u roku od 60 dana

od pokretanja inicijative i o mišljenju je potrebno obavijestiti podnositelja zahtjeva i dekana.

Ako je prema mišljenju Etičkog povjerenstva došlo do povrede Etičkog kodeksa, dekan će u

roku od 15 dana izvijestiti nadležna tijela u postupku. Etičko povjerenstvo Fakulteta podnosi

redovito godišnje izvješće o radu za proteklu akademsku godinu Etičkom savjetu Sveučilišta u

Zagrebu.

Etičko povjerenstvo Fakulteta u akademskoj godini 2016./2017. zaprimilo je tri predmeta u

kojima su provedeni postupci i dano mišljenje. Dva se predmeta odnose na povredu etičnosti

u istraživanju, a jedan na povredu etičnih pravila u nastavnom radu. U akademskoj godini

2017./2018. nije bilo povrede Etičkog kodeksa. Etičko povjerenstvo je zaprimilo jedan predmet

za koji je dano pozitivno mišljenje, a odnosi se na suglasnost za izvođenje istraživanja u

predloženom znanstvenom projektu.

Studentski pravobranitelj je student Fakulteta čija je zadaća rješavanje pitanja akademskih

odnosa i zaštite akademskih prava i sloboda studenata. Ova institucija uvedena je u akademsku

zajednicu 2007. godine, primjenom Zakona o studenskom zboru i drugim studentskim

organizacijama.

Fakultet shvaća važnost vrijednosti etičkog ponašanja, tolerancije i akademske čestitosti, pa ih

promiče među studentima tijekom studija, kako bi se njihovo odgovorno etičko ponašanje

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 27

nastavilo kasnije, i u vrijeme poslovne karijere. Iste vrijednosti Fakultet promiče i među

zaposlenicima. Na taj način zaposlenici uviđaju besmislenost i nečasnost primjene

nedopuštenih postupaka u svome radu za što mogu izgubiti ugled i povjerenje te biti isključeni

iz akademske zajednice.

Fakultet nastoji njegovati dobre međuljudske odnose kako bi se oni održali pozitivnima. Interno

rješavanje manjih problema i sprječavanje njihova iznošenja u javnost odvija se izravno na

relaciji nastavnik – student, na matičnim zavodima Fakulteta i medijacijom Uprave kao treće

osobe između sukobljenih strana.

Za određene oblike neetičnog ponašanja studenata moguće je izreći stegovne mjere sukladno

Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata. Primjeri oblika neetičnog ponašanja studenata

koje osim Etičkog kodeksa regulira Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, jesu svako grubo

narušavanje reda i discipline te ustaljenih pravila pristojnog ponašanja prema nastavnicima,

suradnicima i drugim radnicima Fakulteta, odnosno prema studentima i građanima unutar

prostorija Fakulteta, neprimjereno ponašanje za vrijeme održavanja nastave, kolokvija, usmene

ili pisane provjere znanja, obrana završnih ili diplomskih radova (tučnjava, vikanje, nepristojno

izražavanje, upotreba mobilnih uređaja); prepisivanje ili pokušaj prepisivanja u velikoj mjeri,

upotreba nedopuštenih pisanih materijala ili drugih tehničkih pomagala koji bi omogućili

uspjeh na ispitu nesrazmjeran razini znanja i slično. Nastavnici mogu izreći usmenu i pisanu

opomenu te zabraniti polaganje ispita do 6 mjeseci bez provođenja stegovnog postupka, a u

slučaju težih stegovnih povreda, pokreće se stegovni postupak sukladno Pravilniku. Za teža

stegovna djela izriču se stegovne mjere, opomena pred isključenje, zabrana polaganja ispita

do 6 mjeseci, isključenje sa studija do 2 godine i trajno isključenje sa studija. Žalbu na odluku

Stegovnog povjerenstva rješava i konačnu odluku donosi Fakultetsko vijeće u roku od 40 dana

od podnošenja žalbe. U stegovnom postupku se primjenjuju odredbe Kaznenog zakona

Republike Hrvatske i Zakona o kaznenom postupku, osim odredbi o prisilnim mjerama.

U akademskoj godini 2014./2015. izrečene su dvije stegovne mjere, u akademskoj godini

2015./2016. četiri stegovne mjere i u akademskoj godini 2016./2017. šest stegovnih mjera.

Izrečene stegovne mjere uključuju zabrane polaganja ispita u trajanju od tri do četiri mjeseca,

opomene pred isključenje, isključenje sa studija u trajanju od godinu dana i trajno isključenje

sa studija.

Za određene oblike neetičnog ponašanja nastavnika moguće je izreći stegovne mjere sukladno

Pravilniku o stegovnoj odgovornosti zaposlenika. Primjeri oblika neetičnog ponašanja

nastavnika koje osim Etičkog kodeksa regulira Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika,

jesu neizvršavanje radnih zadataka, nesavjesno ili nepravodobno izvršavanje službenih obveza,

nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji radi sprječavanja nezakonitosti,

zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlaštenja i slično. Sukladno Pravilniku za lakše

stegovne povrede izriče se pisana opomena, a za teže stegovne povrede izriče se javna

opomena ili otkaz.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 28

Za jedinstveno tumačenje Etičkog kodeksa, koordiniranje djelovanja etičkih sastavnica te

usmjeravanje djelovanja Sveučilišta na unaprjeđenju etičkih standarda, zadužen je Etički savjet

Sveučilišta u Zagrebu.

Fakultet svakom zaposleniku osigurava uživanje svih ljudskih prava, poštovanje njihova

integriteta i dostojanstva, isključuje svaku diskriminaciju i zlostavljanje te osigurava akademsku

slobodu i uvjete za ostvarivanje jednakosti i pravednosti.

Od članova akademske zajednice očekuje se da odgovorno, savjesno, profesionalno i etički

ispunjavaju sve svoje obveze prema studentima, kolegama i ostalim djelatnicima na Sveučilištu.

U svojem djelovanju trebaju slijediti načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti,

korektnosti, dijaloga i tolerancije. Nastavnici trebaju pridonositi intelektualnom razvoju

studenata i prenositi im visoku razinu znanstvenih spoznaja.

Kako bi se studente upozorilo na štetnost plagiranja tuđeg rada, na početku studiranja

studentima prve godine zadaju se seminarski radovi iz određenih predmeta. Radovi se pišu po

strogo definiranim uputama kako bi se studente naučilo pravilnom citiranju autora i navođenju

literature, odnosno kako izbjeći plagiranje drugih djela. Na isti se način studenti na kasnijim

godinama studiranja pripremaju na pisanje završnih, diplomskih i doktorskih radova. Studenti

uz navedene radove prilažu Izjavu o akademskoj čestitosti i suglasnosti. Radovi se pohranjuju

na Digitalni repozitorij – Dabar. Time se postiže svjesnost studenata o trajnoj baštini njihovih

radova te činjenici da su njihovi radovi provjerljivi i podložni javnoj kritici.

Prilikom prijavljivanja znanstvenih projekata nastavnici potpisuju izjave o izvornosti njihova

istraživanja.

Uredništvo časopisa Promet – Traffic&Transportation, najuglednijeg časopisa iz područja

prometa u Republici Hrvatskoj i okruženju, koji izdaje Fakultet, već godinama vodi računa o

znanstvenoj i istraživačkoj čestitosti, nastojeći spriječiti objavljivanje članaka u kojima su

razvidne pojave povrede znanstvene čestitosti. Na taj se način kod nastavnika budi svijest o

kontroli i mogućim posljedicama u slučaju plagiranja, krađe podataka i tuđih ideja.

Fakultet upotrebljava programski alat Software Crossref/iThenticate za otkrivanje plagijata,

odnosno sličnosti u znanstvenim radovima i u znanstveno-nastavnoj djelatnosti kod postupka

prijave teme doktorskoga rada te provjere izrađenoga doktorskog rada. Programski alat se

također učestalo upotrebljava i u uredništvu časopisa Fakulteta za provjeru pristiglih radova za

recenziju, a prije objave u časopisu.

Fakultet aktivno sudjeluje u raspravi vezanoj za centralnu nabavu programskog alata za

otkrivanje plagijata koju koordinira Sveučilišni računski centar (SRCE) na razini Republike

Hrvatske. U planu je sustavno korištenje programskog alata za otkrivanje i plagiranje kod

prihvaćanja završnih i diplomskih radova studenata.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 29

1.4. Visoko učilište osigurava dostupnost informacija o važnim aspektima svojih

aktivnosti (nastavnoj, znanstvenoj/umjetničkoj i društvenoj ulozi)

Informacije o studijskim programima i ostalim aktivnostima visokog učilišta javno su dostupne na hrvatskom

jeziku i nekom od svjetskih jezika.

Visoko učilište obavještava zainteresiranu javnost o kriterijima upisa, upisnim kvotama, studijskim

programima, ishodima učenja i kvalifikacijama, oblicima podrške koji su studentima na raspolaganju.

Visoko učilište obavještava zainteresiranu javnost o znanstvenim/umjetničkim i/ili stručnim temama,

projektima i rezultatima te prijenosu znanja i tehnologija.

Informacije o društvenoj ulozi visokog učilišta dostupne su zainteresiranoj javnosti.

Visoko učilište obavještava zainteresiranu javnost o ostalim pokazateljima (npr. analizama prolaznosti,

zapošljavanju završenih studenata, stopama odustajanja, ishodima dosadašnjih vrednovanja i sl.).

Informacije o studijskim programima i ostalim aktivnostima javno su dostupne na mrežnim

stranicama Fakulteta na hrvatskom jeziku, pod padajućim izbornikom UPISI. Tijekom

akademske godine 2018./2019. planiran je novi internetski portal Fakulteta s informacijama na

hrvatskom i engleskom jeziku.

Dani su nastavni programi svih studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Na istom

izborniku pravovremeno se objavljuju svi kriteriji za upis u više godine studija, na

preddiplomskoj i diplomskoj razini.

Poslijediplomski studiji imaju poseban izbornik sa svim relevantnim informacijama za polaznike

poslijediplomskih studija i buduće zainteresirane doktorande.

Također, studijski programi i rad Fakulteta prezentiraju se u nizu aktivnosti, kao što su:

• Smotra Sveučilišta u Zagrebu na kojoj Fakultet redovito sudjeluje te već nekoliko godina

dobiva priznanja za predstavljanje na smotri,

• Posjet srednjim školama u Zagrebu i okolici,

• organiziranje Dana otvorenih vrata na kojima se učenicima srednjih škola Fakultet

predstavlja panel-predavanjem te obilaskom laboratorija i ostalih prostora u kojima se

odvijaju sve aktivnosti studenata,

• organiziranjem programa poput Danas studiram – sutra radim na kojima se promoviraju

tvrtke iz gospodarstva koje zapošljavaju završene studente Fakulteta

• druge slične aktivnosti.

U te su aktivnosti uključeni članovi Odbora za promociju te ostali nastavnici i studenti iz

Studentskog zbora i studentskih udruga. Tijekom aktivnosti zainteresiranima su dostupni

promotivni spotovi (promotivni spot 1, promotivni spot 2, promotivni spot 3, promotivni spot

4, promotivni spot 5), brošure i letci radi kvalitetnog upoznavanja javnosti o kriterijima upisa,

studijskim programima te ostalim aktivnostima Fakulteta.

Fakultet preko svojih ustrojstvenih jedinica organizira stručne skupove i radionice o prometnoj

problematici i prijedlozima rješenja prometnih problema, prezentacije projekata ciljanim

skupinama, kako šire društvene zajednice, tako i zainteresiranim studentima završnih godina

preddiplomskog studija te studentima diplomskog studija.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 30

Osim mrežnih stranica Fakulteta zainteresirani dionici obavještavaju se i putem društvenih

mreža, Linkedin, Twitter i Facebook.

1.5. Visoko učilište razumije i potiče razvoj svoje društvene uloge

Visoko učilište doprinosi razvoju gospodarstva (ekonomska, gospodarska i tehnološka misija sveučilišta).

Visoko učilište doprinosi razvoju civilnog društva i demokracije (civilna uloga).

Visoko učilište doprinosi razvoju lokalne zajednice.

Visoko učilište doprinosi temeljima akademske profesije i odgovornosti sveučilišnih nastavnika za razvoj

sveučilišta i lokalne zajednice.

Razvoj društvene uloge dio je misije visokog učilišta.

Fakultet ima vrlo značajnu društvenu ulogu, kako kroz stručne i gospodarske projekte, tako i

kroz ostale usluge i aktivnosti koje Fakultet pruža za razvoj domaćeg gospodarstva i širu

društvenu zajednicu. Razvojne i stručne projekte usmjeravaju investitori iz domaćeg

gospodarstva, javne uprave i nižih razina upravnih tijela. Rezultati razvojnih i stručnih projekata

vidljivi su u razvoju prometne infrastrukture u Hrvatskoj, naročito u cestovnom, gradskom te

zračnom, željezničkom i drugim vidovima prometa. Osnivanjem Gospodarskog savjeta

Fakulteta 2015. godine učinio se značajan napredak suradnje s gospodarstvom preko članova

Savjeta. Područja na kojima Gospodarski savjet Fakulteta fokusira svoj rad usko su vezani za

unaprjeđenje rada Fakulteta te za njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske institucije u

sektoru prometa. Odbor za promociju Fakulteta podržava rad Savjeta te koordinira medijsko

praćenje njegova rada. Članovi Gospodarskog savjeta Fakulteta redovno se odazivaju na

sudjelovanje u promotivnim aktivnostima Fakulteta te znanstvenim i stručnim aktivnostima u

organizaciji Fakulteta, npr. dani otvorenih vrata, okrugli stolovi, panel-diskusije i slično. Prilikom

kreiranja novih studijskih programa, obvezno se uključuju članovi Savjeta i uvažava se njihovo

mišljenje. Sastanci Savjeta održavaju se u pravilu dvaput godišnje.

Fakultet je u donošenju odluka od javnog interesa uključen preko svojih nastavnika koji djeluju

samostalno ili u ime Fakulteta, posredstvom: stalne prisutnosti u državnim tijelima, županijskim,

gradskim, i drugim tijelima vezanim za rješavanje prometne problematike, stalne prisutnosti u

gospodarstvu, na rješavanju konkretnih prometnih problema, sudjelovanja u pripremi i

izvođenju većeg broja savjetovanja, konferencija, kongresa, skupova, okruglih stolova i drugih

oblika skupova u zemlji i inozemstvu, sudjelovanja u vijećima ili upravnim odborima pojedinih

prometnih tvrtki, agencija i udruga.

Sve zadaće i aktivnosti Fakulteta ostvaruju se u skladu s potrebama održivog razvoja, kako

prometa tako i gospodarstva i društvene zajednice u kojoj djeluje. Fakultet kontinuirano razvija

nacionalno i međunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju svih grana i

podsustava prometnog sustava te sinergijske učinke njihove interakcije i razvoja radi uspostave

sustava prijenosa i primjene znanja vezanog za interes i prosperitet cijelog društva.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 31

Radi stručnog i znanstvenog djelovanja u široj zajednici Fakultet je organizator i suorganizator

znanstveno-stručnih savjetovanja. Od 2001. godine Fakultet svake godine organizira

znanstveno-stručno savjetovanje Znanost i razvitak prometa (ZIRP), s vrlo važnim temama iz

područja prometa, transporta i logistike. Od 2002. godine savjetovanje se organizira u suradnji

s Hrvatskom udrugom diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti.

Primjerice, za ZIRP 2012. godine naslov savjetovanja bio je „Razvoj logističkog poslovanja i

prometnog sustava uz potporu EU fondova“, a tema okruglog stola u okviru savjetovanja bila

je Nova strategija razvoja prometa u RH-u. Tema ZIRP-a iz 2018. godine bila je Transport and

Logistics Industry in Digital Age, a održana je u suradnji s četiri europska sveučilišta (Wroclaw

University of Science and Technology, University of Bremen, University of Maribor i University

of Pardubice). Uz ZIRP, Fakultet je suorganizator još nekoliko savjetovanja, a zbornici radova sa

savjetovanja objavljeni su na mrežnim stranicama Fakulteta.

Društvenu ulogu u promicanju inženjerskih rješenja za siguran, učinkoviti, tihi i inkluzivni

promet Fakultet ostvaruje sudjelovanjem nastavnika na skupovima, okruglim stolovima,

tribinama, TV i radio emisijama.

Također je važna društvena uloga Fakulteta i u promicanju održivih oblika prometovanja koji

su prihvatljivi i za okoliš i za zdravlje pojedinca (javni prijevoz, bicikliranje, pješačenje). Fakultet

sudjeluje u izradi planova održive mobilnosti i planova energetske učinkovitosti u prometu za

gradove u Republici Hrvatskoj, kao i aktivnostima vezanima uz implementacija mjera za

povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na željezničko-cestovnim prijelazima

gdje je u suradnji s učenicima osnovnih i srednjih škola izrađen video spot radi prikazivanja na

TV programima i školama tijekom edukativnih radionica o sigurnosti na željezničko-cestovnim

prijelazima.

Pored doprinosa Fakulteta razvoju gospodarstva Republike Hrvatske, Fakultet doprinosi

razvoju lokalne zajednice izradom stručnih projekata usmjerenih na rješavanje prometne

problematike s aspekta sigurnosti i poboljšanja prometne infrastrukture općenito.

Radi promicanja važnosti tema iz područja prometa široj društvenoj zajednici, djelatnici i

studenti Fakulteta uključeni su u sudjelovanje na raznim događanjima i izvođenju obrazovnih

programa za različite društvene grupe. Kao primjer, može se istaknuti sudjelovanje članova

Zavoda za prometno tehnička vještačenja u postupcima vještačenja prometnih nesreća i

nezgoda. Također, na kampusu Borongaj svake se godine organiziraju radionice za stručnjake

koji se bave prometno tehničkim vještačenjima kako bi se unaprijedila kvalitete vještačenja u

Republici Hrvatskoj.

Fakultet od 2012. godine redovito sudjeluje na Festivalu znanosti, a detalji su vidljivi na

poveznicama: Festival znanosti 2018. godine, Festival znanosti 2017. godine, Festival znanosti

2016. godine, Festival znanosti 2015. godine, Festival znanosti 2014. godine, Festival znanosti

2013. godine, Festival znanosti 2012. godine”

Zavod za željeznički promet sudjeluje u popularizaciju znanosti i zajedničkim akcijama

Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatskog željezničkog muzeja (HŽM).

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 32

Osim navedenih, u proteklom razdoblju izdvajaju se ova događanja:

• podrška sudjelovanju u prometu osobama s invaliditetom (Radionica 2012),

• sudjelovanje na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA

• sudjelovanje na Šibenskom festivalu djeteta

• sudjelovanje na Zagrebačkom energetskom tjednu

• sudjelovanje na Europskom tjednu mobilnosti

• sudjelovanje studenata na Festivalu inovacija SWIIF.

O većini događaja redovno se izvještava na mrežnim stranicama Fakulteta, na poveznicama

događanja i promocija te na mrežnim stranicama Sveučilišta.

Izuzetno je izražena društvena aktivnost nastavnika na studiju Promet smjer Informacijsko-

komunikacijski promet koji su angažirani oko slabovidnih osoba i osoba s invaliditetom, što je

vrlo dobar primjer upotrebe znanstvenih i nastavnih metoda u društvene svrhe te suradnje

Fakulteta prometnih znanosti i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U

suradnji s Udrugom Up2Date u Laboratoriju za razvoj i primjenu informacijsko-komunikacijskih

pomoćnih tehnologija studenti informacijsko-komunikacijskog smjera i odsjeka za vid fakulteta

Edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu imaju mogućnost edukacije i rada

na razvoju novih inovativnih usluga u području primjene asistivnih tehnologija za osobe s

invaliditetom. U edukaciji se studenti upoznaju s korisničkim potrebama prilikom

svakodnevnog kretanja prometnom mrežom te mogućnostima primjene novih ICT rješenja i

usluga.

U okviru razvoja održivih partnerstava visokoobrazovnih ustanova i organizacija civilnoga

društva u razvoju i provedbi programa društveno korisnog učenja, Fakultet od 2015. godine

pruža Udruzi za promicanje istih mogućnosti potporu u održavanju Inkluzivne pčelarske škole

za osobe s invaliditetom, osiguranjem dvorane za izvođenje nastave koja ima prilagođeni

pristup osobama s invaliditetom u kolicima. Radi se o integrirano-inkluzivnoj edukaciji koja je

prilagođena osobama s invaliditetom. U radu škole sudjeluju članovi pčelarskih udruga i

nastavnici Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2016. godine

Hrvatski zavod za zapošljavanje je kao mjeru za sufinanciranje i prekvalifikaciju osoba s

invaliditetom, uveo i zanimanje pčelar/pčelarka, što je rezultat održavanja i ove pčelarske škole.

Fakultet više od pet godina pruža i skromnu potporu SOS Dječjem selu Lekenik kupnjom

božićnih i novogodišnjih čestitki za suradnike i poslovne partnere čime potiče društvenu svijest

o potrebi pružanja pomoći djeci bez roditelja i roditeljske skrbi.

Fakultet usko surađuje sa sljedećim međunarodnim savezima i udrugama: International Road

Federation (IRF), European Union Road Federation (ERF), European Road Assessment

Programme (EuroRAP), International Road Assessment Programme (iRAP), Road Safety

Foundation (RSF), Bloomberg Initiative for Global Road Safety (BIGRS), International Union of

Railways (UIC), RailNetEurope (RNE), Allianz pro Schiene e.V. (The Pro-Rail Alliance, Njemačka),

Audio Engineering Society (AES), Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE, Region

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokoga učilišta 33

8, IEEE Hrvatska sekcija), International Telecommunications Society (ITS), The Royal Institute of

Navigation (RIN, The Croatian Branch: https://rin.org.uk/page/Croatian_Branch) i dr.

Fakultet usko surađuje i sa sljedećim nacionalnim savezima i udrugama: Hrvatski autoklub

(HAK), Autoklub Siget, Hrvatsko ergonomijsko društvo (HED), Odraz (mreža CIVINET), ITS

Croatia, Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association - A3), Klaster

intermodalnog prijevoza - Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog

povezivanja (Short Sea Shipping promotion Centre), Savez za Željeznicu, Sigurnost u prometu,

udruga Sindikat biciklista, Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom “SUMSI”,

Zamisli, Zelene i plave Sesvete i dr.

Radi povezivanja i druženja svih dionika Fakulteta i šire društvene zajednice, nastavnici

Fakulteta osnovali su Planinarski klub Fakulteta prometnih znanosti i Klub kolekcionara

Fakulteta prometnih znanosti.

Značajna je društvena osjetljivost studenata i nastavnika Fakulteta koji se spremno angažiraju

u volonterskom radu i dobrotvornim akcijama, poput dobrovoljnog darivanja krvi, prikupljanja

donacija za potrebite u slučaju elementarnih nepogoda te darova za djecu u dječjim domovima.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

34

2. STUDIJSKI PROGRAMI

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 35

2.1. Opći ciljevi svih studijskih programa u skladu su s misijom i strateškim ciljevima

visokog učilišta te društvenim potrebama

Visoko učilište dokazuje usklađenost općih ciljeva svih studijskih programa s misijom i strateškim ciljevima

visokog učilišta.

Opravdanost je izvođenja studijskih programa obrazložena i uključuje analizu potrebnih kapaciteta visokog

učilišta za izvođenje tih programa.

Izvodi li studijske programe koji vode do reguliranih profesija, visoko učilište uvažava preporuke strukovnih

udruga koje prate njihovo licenciranje u svojim studijskim programima.

Visoko učilište obrazuje stručnjake konkurentne na nacionalnom i međunarodnom tržištu rada.

Opći ciljevi studijskih programa odgovaraju društvenim potrebama (npr. opravdanost izvođenja stručnih

studija na sveučilištu, izvođenje sličnih studija na sastavnici i sveučilištu).

Strateški ciljevi Fakulteta definirani su u dva temeljna dokumenta: Strategija razvoja Fakulteta

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2018. do 2023. i Strateški program

znanstvenih istraživanja za razdoblje od 2015. do 2020. Polazni dokument za novodonesenu

Strategiju za razdoblje od 2018. do 2023. bila je Strategija razvoja Fakulteta prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu od 2012. do 2017. Opći ciljevi svih studijskih programa Fakulteta u skladu

su s misijom, vizijom i definiranim strateškim ciljevima Fakulteta. Sukladno misiji i viziji Fakulteta

definiranoj u Strategiji, sve zadaće Fakulteta ostvaruju se u skladu s potrebama održivog razvoja

prometa i gospodarstva i društvene zajednice u kojoj djeluje.

Opravdanost izvođenja studijskih programa na Fakultetu proizlazi iz potreba za sveučilišno

obrazovanim stručnjacima koji mogu kreativno odgovoriti na zahtjeve razvoja prometnog

sektora te razvijati i unaprjeđivati prometne sustave i procese na temelju recentnih znanstvenih

i tehničko-tehnoloških dostignuća. Globalizacija gospodarstva i međunarodna razmjena

stvaraju rastuće potrebe za mobilnošću ljudi, roba i informacija. Posljedica je dinamičan razvoj

prometnog sustava prema sigurnom, čistom, održivom i pametnom prometu te je u skladu sa

strateškim prioritetima i zahtjevima, kao i istraživačko-razvojnim projektima Europske unije i

strateškim dokumentima Republike Hrvatske (Bijela knjiga o jedinstvenom europskom

prometnom području, Pametni, zeleni i integrirani transport u okviru programa EU za

istraživanje i inovacije Obzor 2020, Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje od 2014. do 2030. godine).

U tom smislu, sukladno potrebama društva i gospodarstva, Fakultet izvodi tri studijska

programa Promet, Inteligentni transportni sustavi i logistika i Aeronautika, na preddiplomskoj

i diplomskoj razini. Na poslijediplomskoj razini Fakultet izvodi specijalističke studije i doktorski

studij.

Fakultet je od izdavanja Dopusnica za izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija u skladu

s bolonjskim procesom proveo dvije izmjene i dopune programa studija u opsegu do 20 %

izmjena, i to 2010. godine i 2013. godine, uvažavajući pritom rezultate najnovijih znanstvenih

istraživanja i novih metodičkih spoznaja u području tehnologije prometa i transporta, a u skladu

s potrebama gospodarstva.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 36

Godine 2018. odobren je novi program poslijediplomskog doktorskog studija Promet, koji

započinje s izvođenjem akademske godine 2018./2019. Koncept novog doktorskog studija

podrazumijeva sveobuhvatnu integraciju s potrebama gospodarstva.

U skladu s ciljevima i potrebama za izvođenje studijskih programa na Fakultetu, u smislu

nastavnog opterećenja nastavnog osoblja, Fakultet osigurava odgovarajuće kapacitete

nastavnog, administrativnog i tehničkog osoblja. Na Fakultetu je razvijen sustav za planiranje i

praćenje realizacije nastavnog opterećenja, tako da se plan nastavnog opterećenja postavlja

putem samostalno razvijenog programskog Sustava za upravljanje dokumentima (Document

Management System), a realizacija se prati putem programske aplikacije za suradnički rad

(Microsoft SharePoint). Planiranje izvođenja nastave i nastavnog opterećenja u pravilu se

provodi u svibnju tekuće akademske godine za narednu akademsku godinu u obliku tablice

koja je dostupna svim nastavnicima.

Prostor za nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost, premda se nalazi na više lokacija,

zadovoljava provedbu studijskih programa i realizaciju znanstvene i stručne djelatnosti.

Fakultet niz godina poduzima aktivnosti za objedinjavanje prostora. Detaljan opis nastavničkih

i institucijskih kapaciteta opisan je u dijelu 4. Samoanalize.

Prema Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj Fakultet provodi preddiplomsko

obrazovanje na studiju Aeronautika, za regulirane profesije pilota aviona i kontrolora zračnog

prometa. Preddiplomski studij Aeronautika koncipiran je tako da se završetkom studija uz

diplomu prvostupnika aeronautike stječu uvjeti za polaganje dozvole civilnog pilota, odnosno

certifikat o osnovnom osposobljavanju kontrolora zračnog prometa. Radi toga su studijski

programi za smjer Pilot, usmjerenje Civilni pilot i smjer Kontrola leta na preddiplomskom

studiju Aeronautika usklađeni s europskim propisima za školovanje civilnih pilota, odnosno

kontrolora zračnog prometa i odobreni od Agencije za civilno zrakoplovstvo. Za potrebe

školovanja ustrojene su i certificirane dvije organizacije, Hrvatsko zrakoplovno nastavno

središte (HZNS) kao odobrena organizacija za osposobljavanje civilnih pilota sukladno PART

FCL-u, odnosno Hrvatsko učilišno središte za kontrolu zračnog prometa (HUSK) kao odobrena

organizacija za osnovno osposobljavanje kontrolora zračnog prometa sukladno Uredbi

komisije (EU) 2015/340. Školovanje za reguliranu profesiju vojnog pilota aviona i helikoptera

provodi se na preddiplomskom studiju Aeronautika, smjer pilot, usmjerenje vojni pilot.

Školovanje se izvodi u suradnji s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske tako da je

Ministarstvo uključeno u selekciju kandidata za studij i u provođenje praktične obuke studenata

– vojnih pilota. Dodatno, Ministarstvo stipendira studente tijekom studija te ih zapošljava nakon

završenog studija.

Analiza opravdanosti izvođenja studijskih programa provodi se svake akademske godine

prilikom predlaganja upisnih kvota za preddiplomske i diplomske studije. Također, analiziraju

se podaci vezano uz zapošljivost prvostupnika i magistara inženjera koji su završili studijske

programe na Fakultetu. Podaci o zapošljivosti studenata mogu se dobiti od Zavoda za

zapošljavanje Republike Hrvatske, a neovisno o tome istraživanja o zapošljivosti provodi

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kao i Odbor za praćenje karijera bivših studenata

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 37

Fakulteta. Primjeri rezultata provedenih istraživanja o zapošljivosti detaljnije su opisani u točki

3.10. Samoanalize.

Fakultet s Hrvatskom komorom inženjera tehnologije prometa i transporta i Gospodarskim

savjetom Fakulteta, koji obuhvaća 23 gospodarska subjekta iz sektora prometa i logistike,

aktivno radi na afirmaciji profila zanimanja u području prometa i logistike. U budućem

razdoblju predviđena su znatna ulaganja u prometnom i logističkom sektor u Hrvatskoj i u

Europi, koja će zahtijevati kvalifikacije i kompetencije koje se stječu završetkom studija na

Fakultetu, kroz provedbu različitih projekata te u fazi eksploatacije i održavanja nakon njihove

realizacije.

Fakultet prati trendove na tržištu i u direktnoj komunikaciji s gospodarskim subjektima nastoji

se prilagoditi kretanjima tržišta, kroz aktivnosti s Gospodarskim savjetom Fakulteta, okrugle

stolove s dionicima iz gospodarstva, organiziranja predstavljanja tvrtki iz gospodarstva

studentima, stipendiranjem studenata od strane tvrtki iz gospodarstva i slično.

2.2. Predviđeni ishodi učenja studijskih programa koje visoko učilište izvodi

odgovaraju razini i profilu kvalifikacija koje se njima stječu

Visoko je učilište jasno definiralo ishode učenja studijskih programa koji su usklađeni s misijom i ciljevima

visokog učilišta.

Predviđeni ishodi učenja na razini predmeta u skladu su s ishodima učenja studijskog programa, međusobno

su dobro usklađeni, bez nepotrebnih preklapanja i ponavljanja.

Ishodi učenja koji se postižu završetkom studijskih programa odgovaraju opisnicama razine HKO-a i EKO-a

na kojoj se program izvodi (razina).

Visoko učilište u definiranju ishoda učenja djeluje u skladu sa zahtjevima struke i međunarodno priznatim

standardima za tu struku te osiguravaju suvremenost programa (profil).

Predviđeni ishodi učenja jasno odražavaju kompetencije potrebne za uključenje na tržište rada, nastavak

obrazovanja ili druge potrebe pojedinca/društva.

Fakultet je jasno definirao ishode učenja studijskih programa koji su usklađeni s misijom i

ciljevima visokog učilišta uvažavajući Dublinske deskriptore znanja i razumijevanja, primjene

znanja i razumijevanja, zaključivanja i rasuđivanja, komunikacije i vještina učenja studenata za

preddiplomsku i diplomsku razinu studija. U obzir su uzete ove razine promatranja:

• ishodi učenja studijskog programa na preddiplomskoj ili diplomskoj razini

• specifični ishodi učenja na predmetu.

Definirani ishodi učenja na razini studijskih programa jasno odražavaju kompetencije potrebne

za uključenje na tržište rada ili nastavak obrazovanja na višoj razini studija. Ishodi učenja na

razini pojedinog predmeta u skladu su s ishodima učenja studijskog programa bez nepotrebnih

preklapanja i ponavljanja. Provjera usklađenosti ishoda učenja, preklapanja i ponavljanja za sve

studije i smjerove provedena je na razini zavoda i samostalnih katedri te potvrđena na razini

odsjeka.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 38

Ishodi učenja svih studijskih programa dostupni su u sustavu za e-učenje Merlin i povezani su

s ishodima učenja pojedinih predmeta. Ishodi učenja na razini predmeta objavljuju se redovito

svake godine studentima kao sastavni dio izvedbenog plana i programa, odnosno kao dio

dokumenta „Izvedbeni plan nastave, obveze nastavnika i studenata te način polaganja ispita“.

Na osnovi definiranih ishoda učenja predmeta koji se izvode na studijskim programima,

utvrđeni su doprinosi pojedinog predmeta ishodima učenja na razini studijskog programa. U

Tablici 2.1. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a navedeni su ishodi učenja na razini studijskog

programa zajedno s doprinosima pojedinih predmeta ishodima studijskog programa.

Ishodi učenja na razini predmeta u skladu su s ishodima učenja na razini studijskog programa

za sve smjerove studija. Ishodi učenja predmeta prema određenoj razini studijskih programa

obično se provjeravaju na godišnjoj razini, i to prilikom usvajanja Izvedbenog plana nastave za

iduću akademsku godinu. Prilikom provjere ishodi učenja usklađuju se prema opisu razine

hrvatskog i europskog kvalifikacijskog okvira, Dublinskih deskriptora znanja i razumijevanja te

Bloomovom taksonomijom. Nastavnici neposredno prije provjere podataka na predmetu

obnavljaju znanja o povezanosti i poravnanju ishoda učenja. Svi nastavnici Fakulteta pohađali

su edukaciju na temu ishoda učenja u periodu od 2012. do 2014. godine, a jedna radionica je

provedena i u akademskog godini 2017./2018.

2.3. Visoko učilište dokazuje postignuće predviđenih ishoda učenja na studijskim

programima koje izvodi

Visoko učilište osigurava postizanje predviđenih ishoda učenja na studijskim programima koje izvodi.

Visoko učilište, na temelju izravnih mjerenja iz same nastave (npr. testovi studenata, seminarski radovi,

prezentacije itd.), kontinuirano revidira i unaprjeđuje nastavni proces.

Ishodi učenja koje studenti postižu u skladu su s potrebama struke.

Ishodi učenja koji se postižu završetkom studijskih programa usklađeni su s potrebama tržišta rada i

društvenim potrebama.

Na temelju praćenja razvoja struke definirani su ishodi učenja na razini studijskog programa,

odnosno na razini predmeta.

Radi ispunjenja ishoda učenja predmeta uspostavljen je obrazac „Izvedbeni plan nastave,

obveze nastavnika i studenata te način polaganja ispita“. U njemu je definiran cilj predmeta,

ishodi učenja na razini predmeta, doprinos ishoda učenja predmeta ishodima programa,

nastavni plan tijekom semestra prema vrstama nastave i izvođačima te obveze studenata i način

polaganja ispita. Početkom semestra obrasci za sve predmete studija objavljuju se putem

sustava e-učenja Merlin i usmeno obrazlažu na uvodnom satu nastave.

Unaprjeđenje nastavnog procesa u skladu je s praćenjem razvoja struke tako da kompetencije

završenih studenta odgovaraju stanju na tržištu rada. Izmjene predmeta mogu biti manjeg ili

većeg opsega te obuhvaćaju izmjenu vrste i strukture nastave i satnice (primjerice, predavanja,

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 39

auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, seminari i slično), izmjenu i dopunu sadržaja predmeta

ili uvođenje novog predmeta.

Sve izmjene provode se kontroliranim postupkom, ovisno o opsegu izmjene. Manje izmjene

predmeta (5 – 10 %) inicira sam nastavnik, po pozivu prodekana za nastavu i studente tijekom

mjeseca svibnja tekuće akademske godine kao priprema za sljedeću akademsku godinu. Sve

izmjene odobravaju se na sjednici Fakultetskog vijeća, a veće izmjene provode se u suradnji s

Odborom za studijske programe Sveučilišta. Sve izmjene moraju se odobriti, prvo na sastanku

Odbora za studijske programe i izvedbeni plan Fakulteta, zatim na sjednici Fakultetskog vijeća

te zaključno na Odboru Sveučilišta, ako to zahtijeva procedura, ovisno o opsegu izmjene.

Fakultet je u proteklom razdoblju, od izdavanja Dopusnica 2005. godine za preddiplomske

studije, odnosno 2008. godine za diplomske studije, Sveučilištu uputio dvije izmjene nastavnog

plana i programa studija te trenutačno priprema projekt izmjene nastavnog plana i programa

prema smjernicama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO).

Ishodi učenja predmeta provjeravaju se putem studentskih postignuća, primjerice testova,

kolokvija, seminarskih radova, prezentacija te završnih ispita. Prilikom upoznavanja studenata

s predmetom i ishodima učenja, početkom semestra, studentima se prezentira način provjere

postignuća kroz nastavu, nastavne metode i opseg ispitivanja.

Kako bi studenti nakon završetka studija bili spremni za tržište rada, tijekom studija, kroz

stručnu praksu, seminarske radove te završne i diplomske radove, studenti se preko mentora

upućuju na konzultacije sa stručnjacima iz prakse.

Sinteza ishoda učenja na preddiplomskoj i diplomskoj razini provjerava se završnim, odnosno

diplomskim radovima. Za potrebe definiranja te odobrenja tema i teza završnih i diplomskih

radova na Fakultetu je ustrojen Odbor za završne i diplomske radove koji odobrava teme i teze

radova prethodno analiziranih i usuglašenih na sastancima zavoda. Radi osiguravanja kvalitete

radova te formalizacije postupka od prijave do obrane rada, definiran je Pravilnik o završnim i

diplomskim ispitima te su studentima dostupne Upute za prijavu, izradbu i obranu završnog i

diplomskog rada.

Popis odobrenih tema završnih i diplomskih radova te rokovi za predaju i obranu radova javno

se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta. Nakon obrane, koja je također javna, završni i

diplomski radovi dostavljaju se u knjižnicu Fakulteta, koja radove čini dostupnima na

digitalnom repozitoriju Dabar.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 40

2.4. Postupci planiranja, predlaganja i prihvaćanja novih te revizije ili ukidanja

postojećih programa uključuju povratne informacije studenata, poslodavaca,

strukovnih udruženja, alumnija

Razvojne aktivnosti povezane sa studijskim programima sustavne su i redovite te uključuju različite dionike.

Planiranje i predlaganje novih studijskih programa uključuje analizu opravdanosti, kapaciteta i usklađenosti

sa strateškim ciljevima na lokalnoj i državnoj razini te ostalim potrebama u društvu.

Visoko učilište dokazuje opravdanost izvođenja istih ili sličnih studijskih programa unutar istog sveučilišta ili

ih ukida.

Visoko učilište objavljuje aktualne inačice studijskih programa.

Visoko učilište evidentira izmjene studijskih programa i analizira njihovu svrsishodnost.

Aktivnosti povezane sa studijskim programima uključuju djelovanje nastavnika, studenata i

dionika iz gospodarstva preko Gospodarskog savjeta Fakulteta i njihovu suradnju sa zavodima.

Suradnja sa Savjetom Fakulteta, koji čine predstavnici ustanova i tvrtki izravno povezanih sa

znanstveno-nastavnim aktivnostima na Fakultetu, između ostalog uključuje i zajedničko

planiranje svih razina studijskih programa na Fakultetu i suradnju na programima cjeloživotnog

obrazovanja. Dobar primjer suradnje s predstavnicima gospodarstva, analizom potreba u

društvu i usklađenosti sa strateškim ciljevima društva u cjelini, jest odobrenje novog programa

doktorskog studija Fakulteta 2018. godine. Tijekom definiranja ciljeva i koncepata istraživačkih

seminara definirani su i odgovarajući ishodi koji omogućuju doktorandima kvalitetniju

povezanost s poslovnim sektorom i odgovarajuće kompetencije za bolju zapošljivost u

gospodarstvu, koje zahtijevaju poslodavci u različitim prometnim granama.

Strateškim ciljem Fakulteta vezanim uz studijske programe, predviđena je izrada novih

studijskih programa preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija na svim smjerovima

u skladu s potrebama tržišta rada, stalno podizanje kvalitete nastavnoga procesa te

usklađivanje kompetencija studenata s uspostavom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira za razinu

visokoga obrazovanja.

Za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, prema smjernicama Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira (HKO), na Fakultetu je 2017. godine osnovano Povjerenstvo za izradu

standarda kvalifikacije i upisa u Registar HKO-a. Glavni cilj povjerenstva jest priprema

dokumentacije novoga nastavnog plana i programa studija Fakulteta – preko standarda

zanimanja i kvalifikacije. Drugi je cilj upis novoga nastavnog plana i programa u Registar HKO-

a. Radna skupina održala je nekoliko sastanaka te su pokrenuti procesi provedbe ankete

poslodavaca radi izrade standarda zanimanja. U lipnju 2018. godine Fakultet je predao prijavu

na natječaj Europskog socijalnog fonda „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“, u

sklopu kojega je predložena dorada postojećega sveučilišnog diplomskog studija Promet te

izrada novoga preddiplomskog i diplomskog studija Logistika.

S obzirom na to da nije realno očekivati izradu novih studijskih programa prilagođenih

standardima zanimanja i kvalifikacija u sklopu HKO-a u narednom periodu od godinu dana,

ustrojena je i Radna skupina za izradu smjernica Nastavnog plana i programa, koja priprema

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 41

izmjene nastavnog plana i programa studija i prije provedbe HKO-a. Novi nastavni plan

zasnivao bi se na rezultatima ankete poslodavaca o potrebnim kompetencijama prvostupnika

i magistara inženjera te bi predstavljao međufazu uvođenju novoga studijskog programa

potpuno usklađenog s HKO-om. Radna je skupina do sada analizirala više od 30 studijskih

programa srodnih fakulteta u Europi te će na temelju te analize predložiti Upravi Fakulteta i

predstojnicima zavoda moguće smjernice novoga nastavnog plana i programa.

Prihvaćena je i odobrena za financiranje prijava projekta Fakulteta na poziv Europskog

socijalnog fonda: Internacionalizacija visokog obrazovanja u svrhu izrade novog nastavnog

plana i programa studija na engleskom jeziku s projektom „LoMI – Internacionalizacijom

preskačemo granice“, u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu: Fakultetom strojarstva

i brodogradnje, Fakultetom organizacije i informatike te uz potporu Fakulteta političkih

znanosti (rujan 2018.).

Vrednovanja preddiplomskih i diplomskih studija provode se anketiranjem studenata koji su

završili odgovarajući studij radi vrednovanja različitih aspekata studija u cjelini. Analizira se

sadržaj i kvaliteta obveznih i izbornih predmeta na studijskom programu, ponuda izbornih

predmeta, mogućnost pohađanja predmeta koji nisu u sastavu studija, prilagođenost zahtjeva

i težine predmeta predznanjima studenata te povezanost i slijed sadržaja na različitim

predmetima i godinama studija. Rezultati ankete za svaku akademsku godinu prezentiraju se

na sjednicama Fakultetskog vijeća.

Za sve razine studija i smjerove definirani su mentori kroz studij iz redova nastavnika. Cilj

Sustava mentora kroz studij jest stvoriti uvjete koji povoljno utječu na poboljšanje učinkovitosti

studiranja. Sastanci sa studentima održavaju se u pravilu jednom u semestru, a izvješća sa

sastanaka upućuju se Povjerenstvu za upravljanje kvalitetom koje provodi analizu. Na temelju

analize uvode se poboljšanja u nastavni proces.

Svake akademske godine, tijekom provedbe manjih izmjena nastavnog plana i programa za

narednu akademsku godinu, prikupljaju se prijedlozi nastavnika, odobreni od strane

predstojnika zavoda i usvajaju se na sjednici Fakultetskog vijeća. Aktualne inačice studijskih

programa redovito se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta (primjer nastavnog plana i

programa za akademsku godinu 2018./2019.).

Na mrežnim stranicama Odbora za međunarodnu suradnju i mobilnost objavljuje se popis

predmeta koji se izvode na engleskom jeziku.

Samoprocjena razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete kao rezultat postupka unutarnje

prosudbe, koji je proveo Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, provedena je

2016. godine. Izrada i odobravanje programa, kontinuirano praćenje programa i periodična

revizija programa ocijenjeni su visokom razinom usklađenosti.

Fakultet ne izvodi stručne studije, kao ni slične sveučilišne preddiplomske i diplomske studije

u polju tehnologije prometa i transport na Sveučilištu u Zagrebu i ostalim sveučilištima u

Republici Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 42

2.5. Visoko učilište osigurava usklađenost ECTS bodova sa stvarnim studentskim

opterećenjem

Visoko učilište usklađuje ECTS bodove sa stvarnim studentskim opterećenjem na temelju analiza povratnih

informacija dionika u nastavnom procesu ili drugih postupaka.

Povratne informacije o rezultatima analize prikupljenih podataka i provedenim promjenama dostupne su

studentima.

Uvođenjem nastavnog plana i programa, prema bolonjskom procesu, definirano je ECTS

bodovno opterećenje svih predmeta. U razdoblju od izdavanja dopusnica do danas, s

nastavnicima i suradnicima uključenima u nastavni proces, provedene su dvije analize plana i

programa studija na temelju kojih su napravljene izmjene. Kao rezultat provedenih analiza,

2010. godine obavljena je izmjena svih preddiplomskih studija i diplomskog studija

Aeronautika te 2013. godine izmjena diplomskih studija Promet i Inteligentni transportni

sustavi i logistika. Uz inoviranje plana i programa studija jedan od rezultata bile su i promjene

ECTS bodovnog opterećenja studija na pojedinim predmetima u skladu sa stvarnim

studentskim opterećenjem.

U procesu revizije studijskih programa 2010. godine, povezano s usklađenošću ECTS bodova

sa stvarnim studentskim opterećenjem, provedene su izmjene na preddiplomskim studijima:

Promet – promjena ECTS bodova za 8 predmeta i uvođenje 10 predmeta, Inteligentni

transportni sustavi i logistika – uvođenje 3 predmeta, Aeronautika – promjena ECTS bodova za

10 predmeta i uvođenje 3 predmeta. Na diplomskom studiju Aeronautike omogućen je veći

izbor predmeta i odgovarajućih ECTS bodova koji pokrivaju područje civilnog zrakoplovstva.

U procesu revizije studijskih programa 2013. godine, povezano s usklađenošću ECTS bodova

sa stvarnim studentskim opterećenjem na diplomskom studiju Promet, provedena je promjena

ECTS bodova za 8 predmeta i uvođenje 22 predmeta (broj ECTS bodova promijenjenog dijela

programa bio je 24 ECTS boda za smjer cestovnog prometa, 13 za smjer gradskog prometa, 24

za smjer informacijsko-komunikacijskog prometa, 23 za smjer poštanskog prometa, 20 za smjer

vodnog prometa, 21 za smjer zračnog prometa i 24 za smjer željezničkog prometa). Na

diplomskom studiju Inteligentni transportni sustavi i logistika provedena je promjena ECTS

bodova za 8 predmeta i uveden je 1 predmet (broj ECTS bodova promijenjenog dijela

programa bio je 20 ECTS bodova za smjer Inteligentni transportni sustavi te 22 ECTS boda za

smjer Logistika).

Fakultet svake akademske godine tijekom ljetnog semestra provodi ažuriranje postojećih

nastavnih planova za sljedeću akademsku godinu, što uključuje manje izmjene i dopune

studijskog programa. To omogućuje preraspodjelu ECTS bodova na predmetima, uzimajući u

obzir studentsko opterećenje. Izmjene za akademsku godinu 2017. dostupne su studentima na

http://www.fpz.unizg.hr/isvu/2017/.

Tijekom akademske godine, prilikom predaje završnih, odnosno diplomskih radova provodi se

anketno istraživanje: Završne ankete za vrednovanje preddiplomskih, samostalnih diplomskih,

integriranih preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija od strane studenata. Skup pitanja

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 43

vezanih uz opću procjenu ishoda studija uključuje i pitanje o usklađenosti ECTS bodova sa

stvarnim opterećenjima na predmetima. Iz rezultata ankete vidljiva je zadovoljavajuća razina

usklađenosti.

Povezano s opterećenjem studenata i usklađenosti ECTS bodova sa stvarnim opterećenjem,

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta provelo je anketiranje studenata u

akademskoj godini 2014./2015. i akademskoj godini 2017./2018. Rezultati anketa uzet će se u

obzir prilikom dodjeljivanja ECTS bodova na predmetima na novim studijskim programima.

2.6. Studentska je praksa sastavni dio studijskih programa

Visoko učilište omogućava učenje i stjecanje vještina studentskom praksom, gdje je primjenjivo.

Studentska praksa čini dio studijskih programa i organizirana je izvan visokog učilišta u suradnji s tržištem

rada, gdje je to primjenjivo.

Fakultet omogućava učenje i stjecanje vještina studentskom praksom na preddiplomskim

studijima. Studentska je praksa obvezna za sve studente u statusu redovitog ili izvanrednog

studenta u trajanju od 25 radnih dana, sukladno radnom vremenu prihvatne organizacije u

kojoj se praksa obavlja. Student je obvezan obaviti stručnu praksu prije završetka

preddiplomskog studija. Naputkom o stručnoj praksi definirano je da student, koji se upućuje

na stručnu praksu, mora ostvariti 105 ECTS bodova i odabrati smjer studija na 3. godini

preddiplomskog studija ili je upisan u 3. godinu preddiplomskog studija.

Studenti preddiplomskog studija Aeronautika stručnu praksu obavljaju polaganjem izbornih

predmeta na Fakultetu (smjer Kontrola leta kroz predmete: Aerodromski simulator, Oblasni

simulator i Prilazni simulator, smjer Pilot, usmjerenje Civilni pilot kroz predmet Teorijska

priprema i praksa letenja, a usmjerenje Vojni pilot kroz predmet Teorijska priprema i praksa

letenja 1). Student Aeronautike koji je uspješno položio te predmete, ovisno o svom

smjeru/usmjerenju, smatra se da je uspješno obavio stručnu praksu.

Studentima koji ispunjavaju uvjet za odlazak na stručnu praksu (osim studenata

preddiplomskog studija Aeronautika), upisuje se na početku akademske godine predmet pod

nazivom Stručna praksa pomoću sustava za e-učenje Merlin. Ako je student ispunio uvjet

tijekom tekuće akademske godine i želi prijaviti stručnu praksu, ona se upisuje na osobni

zahtjev. Izvanredni studenti koji su u radnom odnosu, oslobođeni su stručne prakse na temelju

potvrde poslodavca o zaposlenju koju su obvezni dostaviti studentskoj službi prije završetka

studija. Potvrdu o zaposlenju ovjerava potpisom i žigom poslodavac.

Praksa se u pravilu obavlja tijekom ljeta, nakon ljetnog i prije jesenskog ispitnog roka. Stručna

praksa obavlja se u javnim ili privatnim prihvatnim organizacijama, u Republici Hrvatskoj ili u

inozemstvu, uz odobrenje voditelja prakse. Student može stručnu praksu obaviti i na Fakultetu

uključivanjem u rad na projektima Fakulteta uz odobrenje voditelja prakse. Prihvatna

organizacija u kojoj student obavlja stručnu praksu, mora se baviti djelatnošću sukladnom

studijskom usmjerenju studenta.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 44

U postojećem planu i programu preddiplomskih studija ECTS bodovi ne dodjeljuju se po

obavljenoj stručnoj praksi. U tijeku pripreme novog studijskog programa razmatra se

mogućnost stjecanja ECTS bodova za stručnu praksu, reorganizacija provedbe stručne prakse,

kao i uvođenje stručne prakse na diplomskim studijima.

Voditelji stručne prakse na pojedinom smjeru studija su nastavnici zaduženi za upućivanje

studenata na stručnu praksu. Koordinaciju voditelja stručne prakse obavlja Koordinator

voditelja stručne prakse. Postojeći popis voditelja dostupan je u sustavu Merlin. Student se na

stručnu praksu upućuje temeljem Uputnice za stručnu praksu koju mu uručuje voditelj, a koja

je ovjerena potpisom prodekana za nastavu i studente, voditelja stručne prakse i žigom

Fakulteta. Na uputnici je navedena i elektronička pošta voditelja kako bi odgovorna osoba u

prihvatnoj organizaciji (mentor iz prihvatne organizacije) mogla kontaktirati izravno Fakultet,

odnosno voditelja stručne prakse. Propisana procedura vezana uz stručnu praksu uključuje

komunikaciju studenata i voditelja stručne prakse te studenta i odgovorne osobe u prihvatnoj

organizaciji u kojoj se obavlja stručna praksa. Svi potrebni obrasci dostupni su studentima i

popunjavaju se isključivo u elektroničkom obliku, a dostavljaju ovjereni potpisom ili potpisom

i žigom (Upute za obavljanje stručne prakse, Izvješće o obavljenoj stručnoj praksi, Potvrda o

obavljenoj stručnoj praksi, Potvrda o zaposlenju i Potvrda o neobavljenoj stručnoj praksi). Po

uspješnom izvršenju stručne prakse voditelj stručne prakse evidentira studentu u indeks da je

stručna praksa obavljena. Izvanrednom studentu koji priloži Potvrdu o zaposlenju referent

studentske službe evidentira stručnu praksu u indeks.

Također, omogućeno je praćenje prijava i evidencija stručne prakse studenata po

smjerovima/usmjerenjima te se redovito objavljuju obavijesti s poveznicama o natječajima na

koje se studenti mogu prijaviti, npr. natječaji Erasmus+ stručna praksa za studente ili IAESTE

Croatia. Fakultet je od 9. veljače 2018. partnerska ustanova u sklopu projekta Inicijativa

privatnog sektora za mlade, koji je pokrenula Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s

Europskom bankom za obnovu i razvoj. Kako bi student pristupio mrežnom portalu Inicijative

privatnog sektora za mlade mora popuniti Privolu za unos osobnih podataka u sustav

HUP/EBRD Inicijative privatnog sektora za mlade koja se popunjava u elektroničkom obliku u

sustavu Merlin. Studentu na sveučilišnom preddiplomskom studiju na Fakultetu ova praksa

može biti priznata kao obvezna stručna praksa. Odluku o priznavanju donosi voditelj stručne

prakse za pojedini smjer.

Stručna praksa se ne provodi na diplomskim i poslijediplomskim studijima. Ako student obavlja

stručnu praksu putem HUP/EBRD Inicijative privatnog sektora za mlade, Erasmus+ stručne

prakse za studente i IAESTE Croatia, ona se navodi u dopunskoj ispravi studenta na temelju

potvrda o obavljenoj stručnoj praksi za studente diplomskog i preddiplomskog studija.

Obrazac potvrde se ispunjava u elektroničkom obliku, a student ga može preuzeti u sustavu

Merlin (kolegiji Referada i Referada-PDS).“

Fakultet ima unaprijed zaključene ugovore s prihvatnim organizacijama u kojima studenti

mogu obavljati stručnu praksu. Svaki nastavnik u koordinaciji s voditeljem prakse i pravnom

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 45

službom može inicirati potpisivanje ugovora s određenom prihvatnom organizacijom, o čemu

se vodi evidencija sklopljenih Ugovora o suradnji na realizaciji stručne prakse.

Planira se nadogradnja e-kolegija Stručna praksa u sustavu Merlin i izrada posebne aplikacije

e-praksa koja bi studentima omogućila internetsku rezervaciju mjesta za praksu, praćenje

stručne prakse za voditelje i analizu rada. Također, planira se uspostava i razvoj partnerstva s

prihvatnim organizacijama u kojima se odvija stručna praksa studenata kao ekstrakurikularna

aktivnost te sufinanciranje stručne prakse, kao i portfolio studenta sa svim potvrdama koje je

student stekao tijekom studija na Fakultetu. On bi sadržavao potvrde o stručnoj praksi,

stečenim nagradama i slično, a takvim pristupom stekla bi se svojevrsna prepoznatljivost

Fakulteta kod budućih poslodavaca te im omogućila bolji uvid u stečena dodatna znanja i

vještine pojedinog studenta.

U Strategiji razvoja Fakulteta od 2018. do 2023. godine predviđeno je osnivanje Ureda za

stručnu praksu i razvoj karijera koji će planirati i pratiti realizaciju stručne prakse studenata,

stipendiranje studenata, prilagođenost nastavnoga plana i programa i kompetencija završenih

studenata potrebama gospodarstva i tržišta rada te pružati podršku gospodarstvu i

poslodavcima pri pronalaženju mladih stručnjaka iz područja tehnologije prometa i transporta.

2.7. Programi cjeloživotnog učenja koje visoko učilište izvodi usklađeni su sa

strateškim ciljevima i misijom visokog učilišta te društvenim potrebama

Visoko učilište dokazuje usklađenost općih ciljeva programa cjeloživotnog učenja s misijom i strateškim

ciljevima visokog učilišta.

Visoko učilište dokazuje usklađenost općih ciljeva programa cjeloživotnog učenja s društvenim potrebama.

Revizija i razvoj programa cjeloživotnog učenja provodi se sustavno i redovito.

U dokumentu Strategija razvoja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u dijelu

koji se odnosi na Studijske programe i studente, predviđena je izrada plana i uvođenje

programa cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno se obrazovanje u djelatnostima Fakulteta

realizira kroz razne edukacije, radionice, konferencije i ljetne škole.

Pravilnikom o cjeloživotnom obrazovanju propisuje se koncept obrazovnih programa i vrste

programa cjeloživotnog obrazovanja, postupak njihova predlaganja, načina izvođenja i

vrednovanja. Pod pojmom obrazovni programi podrazumijevaju se oni programi koji se ne

smatraju studijskim programima, a temelje se na načelima cjeloživotnog učenja. Program može

biti predložen i organiziran u suradnji s partnerima izvan Fakulteta i Sveučilišta, kao što su

profesionalne udruge, institucije, tijela državne i lokalne uprave i samouprave i ostalim

partnerima. U izradi prijedloga Programa planirano je uključivanje Savjeta Fakulteta, Hrvatske

komore inženjera tehnologije prometa i transporta i Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i

inženjera Fakulteta prometnih znanosti.

Na Fakultetu se provodi kontinuirana izobrazba polaznika za različite teme koje su od interesa

za gospodarstvo, a teme edukacija vezane su uz prikaz najnovijih dostignuća iz područja struke.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 46

Nakon završetka edukacije provodi se anketno istraživanje o zadovoljstvu polaznika

programom.

U proteklih pet godina Fakultet je izvodio programe cjeloživotnog učenja za više od 100

polaznika:

• Edukacije iz područja logistike za djelatnike tvrtke INA d. d. (2015. godine)

• Upravljanje zalihama u opskrbnom lancu za djelatnike tvrtke Pik Vrbovec d. d. (2016.

godine)

• Edukacije iz područja logistike za djelatnike tvrtke IKEA Hrvatska (2017. godine)

• Mogućnosti optimiranja skladištenja i upravljanja zalihama, Špediterski poslovi, Modeli

distribucije robe za djelatnike tvrtke SportVision d. d. (2017. godine)

• Osposobljavanje revizora cestovne sigurnosti (2017. godine)

• Školovanje iz područja sustava upravljanja sigurnošću za potrebe Ministarstva obrane

(2018. godine)

• Seminar Tehnička analiza prometnih nesreća (svake godine od 2013. godine).

Fakultet je kontinuirano uključen i u izradu programa cjeloživotnog obrazovanja za

obrazovanje specifičnih kadrova, kao što su civilni piloti i kontrolori zračnog prometa te

instruktori letenja i instruktori za obuku na simulatoru kontrolora zračnog prometa. U proteklih

pet godina na takvim programima sudjelovalo je oko 100 polaznika. Ti se programi provode

radi stjecanja dozvole za civilnog pilota, odnosno kontrolora leta, odnosno određenih

ovlaštenja, ako kandidat već posjeduje dozvolu. Programi su potpuno usklađeni s europskim

zrakoplovnim propisima za školovanje civilnih pilota, odnosno kontrolora leta te odobreni od

nadležnih zrakoplovnih vlasti (Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo). Programi sadrže

teorijsko osposobljavanje koje pretežno provode nastavnici Zavoda za aeronautiku te vanjski

suradnici Fakulteta koji su zaposleni u gospodarstvu. Fond sati teorijskih osposobljavanja je od

50 do 650 sati nastave, ovisno o programu. Programi sadrže i praktično osposobljavanje koje

se izvodi na zrakoplovima, odnosno simulatoru letenja i simulatoru za kontrolu letenja.

Praktična osposobljavanja izvode nastavnici Fakulteta (HZNS-a i HUSK-a) te vanjski suradnici iz

gospodarstva, a sadrže od 30 do 200 sati, ovisno o programu.

Program osposobljavanja revizora cestovne sigurnosti jest program osposobljavanja stručnjaka

iz područja cestovne sigurnosti za dobivanje licence Ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti.

Program se provodi u skladu s Direktivnom Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti

cestovne infrastrukture (2008/96/EC). Direktiva propisuje da svaka zemlja članica mora

osposobiti ovlaštene revizore cestovne sigurnosti koji trebaju kontrolirati razinu sigurnost koju

pruža cestovna infrastruktura. Program osposobljavanja sastoji se od 36 nastavnih sati od kojih

se 30 sati provodi u učionici, a 6 sati na terenu. Osposobljavanju mogu pristupiti prometni i

građevinski stručnjaci koji imaju najmanje 10 godina radnog staža u struci i iskustvo na

najmanje 10 projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa. Nakon povedenog

osposobljavanja provodi se ispit na kojem se provjerava teorijsko i praktično znanje pisanim i

usmenim ispitom. Nakon položenog ispita kandidati od ministra nadležnog za poslove

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

2. Studijski programi 47

prometa dobivaju licencu ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti. U izvođenju programa

sudjeluje 12 predavača, nastavnika s Fakulteta prometnih znanosti i vanjskih suradnika.

Sredstvima za mobilnost Central European Initiative, Fakultet je u suorganizaciji s Fakultetom

tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i suradnji sa sedam sveučilišta dunavske regije

organizirao ljetnu školu Logistic and Intermodal Summer School for Danube region – LIDARES

na kojem je sudjelovao 21 polaznik.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

48

3. NASTAVNI PROCES I PODRŠKA STUDENTIMA

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 49

3.1. Uvjeti upisa na visoko učilište ili nastavak studija usklađeni su sa zahtjevima

studijskog programa, jasni su, objavljeni i dosljedno se primjenjuju

Objavljeni su kriteriji za upis ili nastavak studija.

Kriteriji za upis ili nastavak studija dosljedno se primjenjuju.

Kriteriji za upis ili nastavak studija osiguravaju izbor kandidata s odgovarajućim predznanjem, usklađenim sa

zahtjevima studijskog programa.

Visoko učilište ima učinkovit mehanizam priznavanja prethodnog učenja.

Informiranje budućih studenata o upisu na studijske programe Fakulteta prometnih znanosti

započinje Smotrom Sveučilišta u Zagrebu, koja se obično organizira u mjesecu studenom

tekuće akademske godine, kako bi se studenti informirali o studijima i uvjetima upisa na studije

u sljedećoj akademskoj godini. Na smotri se učenici srednjih škola informiraju o upisima na

studijske programe i uvjetima studiranja na Fakultetu. U aktivnosti Smotre uključeni su

nastavnici, studentska služba i studenti. Za izraženu aktivnost na smotri Fakultet već nekoliko

godina dobiva nagrade.

Fakultet se promovira i među srednjih školama, obično kroz aktivnosti predstavljanja Fakulteta

po srednjim školama te predstavljanja na Danima otvorenih vrata. Za promoviranje Fakulteta

među učenicima srednjih škola zadužen je Odbor za promociju koji čine nastavnici, studenti i

djelatnici studentske službe.

Kriteriji za upis i upisne kvote određuju se slijedom poziva Sveučilišta za dostavom prijedloga

upisnih kvota i kriterija upisa. Na temelju analiza upisa prethodnih godina i ispunjavanja uvjeta

za izvođenje nastavnog procesa te analize potreba tržišta, uvjeti upisa i prijedlozi upisnih kvota

prihvaćaju se na sjednici Fakultetskog vijeća i prijedlog se dostavlja na razmatranje Sveučilištu.

Nakon prihvaćanja od strane Sveučilišta i objave upisnih kvota na mrežnim stranicama

Sveučilišta, na mrežnim stranicama Fakulteta objavljuju se kriteriji za upis u sljedeću akademsku

godinu.

Kao i za sva visoka učilišta u sastavu sveučilišta u Republici Hrvatskoj, postupak prijava i upisa

na Fakultet provodi se preko portala Postani student. Za vrednovanje dodatnih kriterija

zadužen je Fakultet, a kriteriji moraju biti prethodno odobreni od strane Sveučilišta i objavljeni

na mrežnim stranicama Fakulteta.

Na preddiplomskom studiju Aeronautike, smjer studija Pilot ili Kontrola leta, odnosno

usmjerenje Civilni pilot ili Vojni pilot, odabire se prilikom upisa u prvu godinu studija, dok se

na studiju Prometa te Inteligentni transportni sustavi i logistika, smjer studija na

preddiplomskom studiju bira na kraju druge godine, odnosno prije upisa u treću godinu

studija. Pritom se za odabir smjera određuju interne kvote prema raspoloživim kapacitetima

zavoda uvažavajući iskazani interes studenata u prethodno provedenoj anketi. Anketa se

provodi putem sustava za e-učenje Merlin.

Kriteriji upisa u prvu godinu studija jasno su definirani, a obuhvaćaju vrednovanje uspjeha u

srednjoj školi, vrednovanje rezultata državne mature, bodovanje dodatnih postignuća učenika

ostvarenih u srednjoj školi te dodatne kriterije, ako postoji potreba za njima. Kriteriji su isti za

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 50

upise na preddiplomski studij Promet te Inteligentni transportni sustavi i logistika i vrednuju

rezultate državne mature iz matematike (A razina) i opcionalno fizike, dok se za upis na

preddiplomski studij Aeronautika dodatno vrednuje zdravstvena sposobnost te usmeni ispit iz

engleskog jezika, uz vrednovanje rezultata državne mature iz matematike (A razina), engleskog

jezika i opcionalno fizike. Za iskazivanje interesa za upis na studij Aeronautika, smjer Pilot,

usmjerenje Vojni pilot, kandidati se prijavljuju dodatno preko projekta Kadet koji vodi

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, odnosno putem javnog natječaja za prijam u kadetsku

službu – piloti. U okviru postupka za upis na usmjerenje Vojni pilot, dodatno se vrednuje

postupak selekcijskog letenja, koje provodi odjel Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u okviru

Ministarstva.

Kriteriji napredovanja kroz studij na Fakultetu također su jasno definirani i prethodno objavljeni

te usporedivi s praksom na fakultetima u tehničkom području Sveučilišta u Zagrebu. Upisi u

više godine studija provode se putem ISVU studomata ili studentske službe.

U slučaju poteškoća u napredovanju tijekom studija iz opravdanih razloga, primjerice,

zdravstvenih razloga, prelaska na izvanredni studij zbog zaposlenja, mirovanja studija i slično,

student ima mogućnost predavanja molbe koja sadrži opis razloga za molbu, dokaze o

prethodnim postignućima te dokaze o opravdanim razlozima za poteškoće u napredovanju

kroz studij. Odbor za studijske programe i izvedbeni plan koji čine nastavnici na Fakultetu uz

djelatnike studentske službe te prodekan za nastavu i studente, zaprima molbe studenata koje

se predaju u studentsku službu. Odbor rješava molbe sukladno definiranoj proceduri Odbora,

a studentska služba obavještava studenta o statusu molbe.

Postoji mogućnost prijelaza studenata sa srodnih fakulteta i veleučilišta. U okviru postupka

prijelaza i upisa na jedan od studija Fakulteta prihvaćaju se prethodna postignuća studenata i

stečeni ECTS bodovi. Ovisno o sličnosti studijskih programa i položenih predmeta, odnosno

sadržaja predmeta na studijskom programu koji je pohađao student koji želi prijeći na Fakultet

prometnih znanosti, prodekan za nastavu i studente u suradnji s nositeljima predmeta donosi

odluku o priznavanju. Kriteriji prijelaza javno su objavljeni na mrežnim stranicama Fakulteta.

Za upis na diplomske studije Fakulteta jasno su definirane i javno objavljene kvote i kriteriji za

upis na diplomske studije. Postupak utvrđivanja kvota i kriterija identičan je postupku za

preddiplomske studije. Rangiranje studenata po smjerovima obavlja Povjerenstvo za provedbu

upisa studenata uz konzultacije s voditeljima smjerova na temelju zaprimljenih prijava i kriterija.

Za upis na studijske programe diplomskog studija postoji mogućnost upisa studenata koji su

prethodno završili preddiplomski studij na Fakultetu, kao i studenata koji su završili

preddiplomski studij na drugim fakultetima u tehničkom području, u sastavu sveučilišta ili

veleučilišta. U slučaju upisa studenata s diplomom prvostupnika nekoga drugog sveučilišnog

preddiplomskog studija, kriteriji za upis su isti kao i u slučaju završenog prvostupnika na

Fakultetu, jedino se prilikom upisa u prvu godinu diplomskog studija određuju razlikovni

predmeti, ako je potrebno.

U slučaju upisa studenta s diplomom prvostupnika s nekog veleučilišnog stručnog studija prije

upisa u prvu godinu diplomskog studija upisuje se razlikovna godina. Razlikovna godina studija

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 51

upisuje se u statusu izvanrednog studenta. Za upis na diplomski studij studenti koji upišu

razlikovnu godinu, dužni su položiti sve predmete iz razlikovne godine. Položeni ispiti iz

razlikovne godine ne ulaze u ukupan zbroj od 120 ECTS bodova diplomskog studija.

Završetkom razlikovne godine studija isključivo se stječe pravo upisa odgovarajućeg

diplomskog studija na Fakultetu prometnih znanosti.

U Tablicama 3.2. i 3.3. Analitičkog priloga Samoanalizi vidljivi su podaci o uspjehu studenata

upisanih na prvu godinu preddiplomskih studija na Fakultetu prometnih znanosti. Analizom

podataka iz Tablice 3.2. vidljiv je pad postotka riješenosti obveznog dijela državne mature u

zadnje tri godine upisa (2015. – 2017.) dok je prosječna ocjena uspjeha u srednjoj školi približno

ista. Iz tablica je vidljivo da najbolji uspjeh iz srednje škole imaju budući studenti studija

Aeronautika, zatim studenti studija Inteligentni transportni sustavi i logistika te studija Promet.

Radi povećanja interesa za studij studenata s boljim ulaznim uspjehom, Odbor za promociju

Fakulteta organizira određene promotivne aktivnosti u vidu predstavljanja po srednjim školama

u Hrvatskoj i u regiji, programa stipendiranja studenata, dana otvorenih vrata Fakulteta,

predstavljanje na smotri Sveučilišta i slično.

Radi promocije Fakulteta i privlačenja zainteresiranih studenata izražena je angažiranost

studentskih udruga jer se ustanovilo da najbolja preporuka dolazi od uspješnih i angažiranih

studenata koji provode razne aktivnosti radi poboljšanja života i rada studenata na Fakultetu i

ostvaruju određene uspjehe u zemlji i inozemstvu.

Na mrežnim stranicama studentske udruge TRANS nalaze se podaci o održanim radionicama

za učenike i studente: Arduino radionice, „Upravljanje urbanom prometnom mrežom – MATLAB

i VISSIM“, „Uvod u odnose s javnošću – iz praktične perspektive provođenja projekata“, „Pristup

kreiranju životopisa, pripremi za poslovni intervju i planiranju karijere“ i slično.

U organizaciji Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba u

svibnju 2018. godine 8. Zagrebački energetski tjedan započeo je održavanjem Stručnog skupa

studenata pod nazivom „Mi imamo rješenja: vizije novih generacija za zeleni, održivi razvoj“ na

Fakultetu prometnih znanosti, na kampusu Borongaj.

Iz Tablice 3.3. Analitičkog priloga vidljiv je vrlo dobar uspjeh studenata koji upisuju diplomske

studije. To se može tumačiti činjenicom da diplomske studije upisuju uglavnom najbolji

studenti sa završenih preddiplomskih studija.

Diplomske studije upisuju pretežno studenti sa završenim preddiplomskim studijem Fakulteta

prometnih znanosti, a manji broj čine završeni prvostupnici s drugih preddiplomskih studija u

sastavu sveučilišta ili veleučilišta.

Analizom podataka u posljednje tri godine, vidljiv je povećan interes za upis na studij

Inteligentni transportni sustavi i logistika. Pretpostavlja se da je to rezultat pozitivnih kretanja

na tržištu rada jer se diplomirani studenti nakon završenih diplomskih studija Inteligentni

transportni sustavi i logistika relativno brzo zapošljavaju u struci.

Iz podataka u predmetnim tablicama, vidljiv je pad broja upisanih na izvanredne studije. Zbog

toga se razmatra postoji li potreba za izvanrednim studijem. U skladu s ciljem definiranim u

Strategiji Fakulteta, predložena je promjena koncepta izvanrednog studija na koncept

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 52

cjeloživotnog obrazovanja, što je rezultiralo donošenjem Pravilnika o cjeloživotnom

obrazovanju u svibnju 2018. godine. Pravilnik propisuje koncept obrazovnih programa i vrste

programa cjeloživotnog obrazovanja te postupak predlaganja, izvođenja i vrednovanja

programa. Obrazovni programi cjeloživotnog obrazovanja su programi koji se ne smatraju

studijskim programima, a temelje se na načelima cjeloživotnog obrazovanja. Kako je već

navedeno u točki 2.7. Samoanalize, na Fakultetu postoje programi cjeloživotnog obrazovanja

koje provodi Odsjek Aeronautika (Zavod za aeronautiku, Hrvatsko zrakoplovno nastavno

središte (HZNS) i Hrvatsko učilište za kontrolu zračnog prometa (HUSK)), Zavod za transportnu

logistiku te Zavod za prometno planiranje.

3.2. Visoko učilište prikuplja i analizira podatke o napredovanju studenata na studiju

i na temelju njih osigurava kontinuitet studiranja i završnost studenata

Postupci praćenja napredovanja studenata jasni su i dostupni.

Prikupljanje i analiziranje podataka o napredovanju studenata na studiju redovito se provodi.

Visoko učilište osigurava učinkovite mehanizme analiziranja uspjeha i prolaznosti studenata te na temelju

njih pokreće odgovarajuće aktivnosti.

Na kraju akademske godine izrađuje se analiza prolaznosti po godinama studija i trajanju

studija (podaci se prikupljaju iz ISVU sustava). Prolaznost s prve na drugu godinu studija vidljiva

je u Tablici 3.4. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a.

Na preddiplomskom studiju Promet, prema upisnoj kvoti za studijski program, prolaznost s

prve na drugu godinu studija je u prosjeku oko 13 % u posljednjih pet akademskih godina, ako

se promatraju studenti koji su ostvarili 60 ECTS-a, dok je prosječno 30 % studenata ostvarilo

od 30 do 54 ECTS-a.

Ista analiza pokazuje da je na preddiplomskom studiju Inteligentni transportni sustavi i logistika

prosječno 20 % studenata u zadnjih pet akademskih godina postiglo 60 ECTS-a u prvoj

akademskoj godini, dok je prosječno 25 % studenata ostvarilo od 30 do 54 ECTS-a.

Na preddiplomskom studiju Aeronautika drugu godinu studija upisuje prosječno 25 %

studenata sa 60 ECTS-a, dok prosječno 50 % studenata ostvaruje od 30 do 54 ECTS-a.

Završnost studenata na preddiplomskim studijima u posljednjih pet akademskih godina

prikazana je u Tablici 3.5. Analitičkog priloga. Iz tablice je vidljivo da preddiplomski studij

Promet završava prosječno od 30 % do 40 % studenata, preddiplomski studij Inteligentni

transportni sustavi i logistika oko 30 % studenata, dok preddiplomski studij Aeronautika

prosječno od 50 % do 60 % studenata.

Završnost na preddiplomskom studiju Promet u posljednjih pet godina opada, dok je na

preddiplomskom studiju Inteligentni transportni sustavi i logistika te preddiplomskom studiju

Aeronautika približno jednaka.

Analize završnosti na diplomskim studijima na Fakultetu u posljednjih pet godina (Tablice 3.5.

Analitičkog priloga) pokazuju bolju završnost u odnosu na preddiplomski studij. Primjerice,

završnost studenata na diplomskim studijima pokazuje da prosječno od 80 % do 90 % upisanih

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 53

studenata završava diplomski studiji Promet, od 60 % do 70 % diplomski studij Inteligentni

transportni sustavi i logistika, dok diplomski studij Aeronautika završava od 70 % do 90 %

studenata.

Može se zaključiti da je prolaznost na diplomskim studijima na Fakultetu značajno bolja nego

na preddiplomskim studijima. Taj rezultat je logičan jer diplomske studije upisuju bolji studenti

koji imaju homogena znanja s preddiplomskog studija. Motivaciji doprinosi to što diplomski

studiji na Fakultetu predstavljaju nadgradnju znanja stečenih na preddiplomskim studijima.

Iz tih je podataka vidljivo da se prolaznost na diplomskim studijima može smatrati

zadovoljavajućom, dok je na preddiplomskim studijima niska i zahtijeva poduzimanje

određenih aktivnosti i mjera radi povećanja prolaznosti i završnosti studenata.

Radi postizanja boljih rezultata studenata, Fakultet već nekoliko godina angažira

demonstratore za temeljne predmete za koje financira demonstrature iz programskih ugovora.

Demonstratori su angažirani cijele akademske godine, za pomoć studentima u rješavanju

zadataka s vježbi i ispitnog gradiva. U akademskoj godini 2017./2018. bilo je angažirano 25

demonstratora na osam temeljnih predmeta (preddiplomskog studija), a ukupno 68

demonstratora na 40 predmeta svih studijskih programa preddiplomskih i diplomskih studija

Fakulteta.

Na temelju analize predmeta s niskom prolaznošću (npr. za predmete Mehanika I i Teorija leta

II), organizira se „dopunska nastava“ radi unaprjeđenja znanja i povećanja prolaznosti

studenata na ispitima.

Također, nastavnici su u suradnji s knjižnicom inicirali nabavku dodatne literature u više

primjeraka, kako bi literatura bila dostupna svim studentima za učenje.

Radi boljeg razumijevanja gradiva organiziraju se različite vrste nastave, primjerice,

laboratorijske vježbe u 19 laboratorija Fakulteta, savladavanje gradiva putem e-učenja te

organiziranje stručnih posjeta i terenske nastave.

Radi bolje organizacije nastave studenti prve godine studija podijeljeni su u 3 grupe za

predavanja i u 8 grupa vježbi od kojih grupa za predavanja broji prosječno 120 studenata, a

svaka grupa za vježbe oko 40 studenata. Za laboratorijske vježbe studenti se dijele u još manje

grupe koje u prosjeku imaju od 10 do 20 studenata.

Na Fakultetu je ustrojena služba „organizacija nastave“ koja vodi računa o rasporedu nastave

za studente po grupama. Dodatno, Strategijom je predviđeno osnivanje Ureda za nastavu i

studente čija je zadaća planiranje i izrada elemenata nastavnog procesa na svim razinama

studija prema važećem nastavnom planu i programu, primjerice, izrada akademskog kalendara,

izmjena izvedbenog nastavnog plana prema akademskim godinama, analiza prolaznosti i

završnosti i slično.

Za bolje praćenje i savladavanje programa te za savjetovanje studenata ustrojen je sustav

Mentora kroz studij. (Više o načinu pružanja podrške studentima i mentorima kroz studij

objašnjava se u točki 3.4.).

Radi poboljšanja prolaznosti prodekan za nastavu i studente postavio je tablicu potrebnih

znanja iz područja prirodnih i tehničkih znanosti pridruženih temeljnim predmetima. S obzirom

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 54

na to da temeljne predmete pohađaju svi studenti na Fakultetu, stečena znanja na tim

predmetima direktno utječu na prolaznost na predmetima smjera.

Radi povećanja prolaznosti studenata provedena je analiza prolaznosti za sve predmete na

studijskim programima za akademske godine 2016./2017. i 2017./2018., kojom je izdvojeno

10 % predmeta s najmanjom prolaznošću. Za te predmete napravljen je akcijski plan koji

uključuje dodatnu nastavu i ostale elemente koji utječu na nastavni proces (dostupnost

literature, provjeru nastavnih metoda, veličinu nastavne grupe i slično).

3.3. Visoko učilište osigurava poučavanje usmjereno na studenta

Visoko učilište potiče različite načine izvođenja nastave u skladu s predviđenim ishodima učenja.

Upotrebljavaju se različite nastavne metode.

Načini izvođenja nastave i nastavne metode kontinuirano se vrednuju i prilagođavaju.

Načini poučavanja prilagođeni su raznolikoj studentskoj populaciji (netradicionalna studentska populacija,

izvanredni studenti, studenti starije životne dobi, podzastupljene i ranjive skupine itd.).

Visoko učilište osigurava upotrebu naprednih tehnologija radi osuvremenjivanja nastave.

Dostupni i predani nastavnici pridonose motiviranju studenata i njihova angažmana.

Visoko učilište potiče samostalnost i odgovornost studenata.

Za svaku akademsku godinu, za sve predmete koji se izvode na studijskim programima

Fakulteta, izrađuje se dokument „Izvedbeni plan nastave, obveze nastavnika i studenata te

način polaganja ispita“. Taj dokument sadrži imena nositelja predmeta i izvođača na predmetu,

broj studentskih grupa, ishode učenja na razini predmeta, način izvođenja nastave, obveznu i

dodatnu literaturu, izvedbeni plan (opis tema i sadržaja predmeta) po tjednima u semestru,

prikazanih redoslijedom izvođenja te kriterije i metode vrednovanja i ocjenjivanja. Sve

navedene informacije dostupne su studentima putem sustava e-učenja Merlin pod

informacijama o predmetu. Nastavnici imaju obvezu sa svim navedenim informacijama o

predmetu upoznati studente na prvom satu nastave.

Izvođenje nastave i poučavanje uzima u obzir upotrebu različitih načina izvođenja nastave.

Ovisno o predmetu i specifičnostima predmeta nastava se izvodi u različitim oblicima:

predavanja, seminari, vježbe (auditorne i laboratorijske), diskusije, debate, e-učenje, terenska

nastava, samostalni zadaci i mentorski rad. Prije početka nove akademske godine, tijekom

svibnja tekuće akademske godine, nastavnici predlažu izmjene strukture predmeta i vrste

nastave za sljedeću akademsku godinu uvažavajući broj ECTS-a i ishode učenja predmeta. Ako

su opravdane, predložene manje izmjene prihvaćaju se na sjednici Fakultetskog vijeća i izravno

provode u novoj akademskoj godini. Terenska se nastava organizira u okviru pojedinog

predmeta, studija ili smjera, u zemlji ili inozemstvu.

Radi poticanja različitih načina izvođenja nastave u skladu s predviđenim ishodima učenja svi

nastavnici su u razdoblju od 2012. do 2015. godine prisustvovali radionicama pod nazivom

„Ishodi učenja“ i „ Nastavne metode“. U veljači 2018. za sve nastavnike Fakulteta organizirana

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 55

je edukacija na temu ishoda učenja. Početkom akademske godine 2018./2019. planirana je

radionica „Ishodi učenja i konstruktivno poravnanje“ na kojoj će se provoditi i postupci

prilagodbe vrste nastave ishodima učenja predmeta te postupci provjere znanja.

Svi nastavnici održavaju konzultacije za studente dva puta tjedno.

Za izvanredne studente prilagođeni su termini izvođenja nastave tako da se nastava organizira

četvrtkom i petkom poslijepodne i subotom prijepodne te je definiran poslijepodnevni termin

konzultacija, posebno za izvanredne studente. Studentska služba jedan dan u tjednu također

radi poslijepodne.

Za predmete koji rabe računalne programe i alate, osigurani su termini nastave u računalnim

učionicama.

Radi dodatne motivacije studenata za stručni ili znanstveni rad te za poboljšanje kvalitete

boravka i općenito studiranja na Fakultetu, izražene su aktivnosti koje provode nastavnici u

suradnji sa studentskim udrugama u vidu neformalnih edukacija, radionica, sportskih

natjecanja i slično.

3.4. Visoko učilište osigurava odgovarajuću podršku studentima

Visoko učilište omogućava studentima savjetovanja o studiranju i karijernim mogućnostima (npr. tutore,

mentore i druge savjetnike kao pomoć studentima u učenju i napredovanju).

Visoko je učilište uspostavilo funkcionalne postupke za profesionalno usmjeravanje studenata, psihološko

savjetovanje, podršku studentima s invaliditetom, za podršku pri uključivanju u programe odlazne i dolazne

mobilnosti te knjižnične službe i studentske službe na sveučilišnoj ili fakultetskoj razini.

Studenti su upoznati s uslugama dostupnih službi podrške.

Podrška studentima prilagođena je raznolikoj studentskoj populaciji (izvanredni studenti, stariji studenti,

studenti iz inozemstva, studenti iz podzastupljenih i ranjivih skupina, studenti s određenim poteškoćama u

svladavanju gradiva i prolasku kroz studij itd.).

Visoko učilište zapošljava kvalificirano i predano stručno, administrativno i tehničko osoblje.

Savjetovanje o studiranju i karijernim mogućnostima počinje već na uvodnom satu za brucoše

gdje se studentima prezentiraju osnovne informacije o studijima na Fakultetu, organizaciji,

informacijskim sustavima Fakulteta, provođenju i sustavu za osiguravanje kvalitete. Studente

se informira o uspostavljenom Sustavu mentora kroz studij koji pruža potporu studentima u

postizanju akademskih ciljeva, ali i u razvoju vještina te kompetencija potrebnih za ostvarivanje

profesionalnih i osobnih potencijala. Sustav pruža potporu studentima tijekom cijelog

razdoblja studiranja na Fakultetu. Cilj sustava mentora kroz studij jest stvoriti uvjete koji

povoljno utječu na poboljšanje učinkovitosti studiranja, a samim time i smanjiti broj studenata

koji napuštaju studij. Studenti na svim razinama studija (preddiplomskoj, diplomskoj i

poslijediplomskoj) imaju određenog mentora kroz studij, a taj se sustav prvenstveno odnosi na

studente preddiplomskog i diplomskog studija.

Mentori kroz studij imenuju se početkom akademske godine među nastavnicima. Provođenje

sustava odvija se preko organiziranih sastanaka između mentora i grupe studenata kojoj je

dodijeljen te pomoću izravne individualne komunikacije između mentora i studenta

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 56

(konzultacije, e-pošta). Izvješća sa sastanaka mentori dostavljaju Povjerenstvu za upravljanje

kvalitetom koje analizira izvješće te šalje povratnu informaciju studentima preko mentora,

odnosno formirane baze pitanja i odgovora postavljene na mrežnim stranicama Fakulteta.

Za osiguranje literature za učenje studentima je dostupna knjižnica Fakulteta te sustav e-učenja

Merlin koji omogućuje objavu literature i nastavnih materijala uz mogućnost kontinuiranog

obavještavanja studenata. Nastavnicima i studentima pristup Merlinu dostupan je upotrebom

jedinstvenog AAI korisničkog imena i lozinke.

Na mrežnim stranicama Fakulteta objavljeni su podaci o nastavnicima te termini konzultacija

nastavnika. Prilikom definiranja radnog vremena knjižnice te termina održavanja konzultacija,

vodi se briga o dostupnosti literature i nastavnika izvanrednim studentima.

Za pomoć studentima zainteresiranim za mobilnost, ustrojen je Odbor i Ured za međunarodnu

suradnju. Odbor organizira radionice za studente radi promocije međunarodne suradnje i

davanja informacija o programima mobilnosti te podršku u popunjavanju potrebne

dokumetnacije za mobilnost. Radi osiguranja mobilnosti i međunarodne razmjene studenata,

nastavnog i nenastavnog osoblja, Fakultet ima sklopljen veći broj sporazuma sa stranim

učilištima u okviru Programa Erasmus+ i Programa CEEPUS.

Većina administrativnih aktivnosti studenata (prijava ispita, predavanje zamolbi za razne

potvrde, popunjavanje dokumentacije za upis i slično) omogućena je putem mrežnih stranica

Fakulteta, a za aktivnosti koje nije moguće riješiti putem pristupa aplikacijama, djeluje

studentska služba koja je prilagodila radno vrijeme redovnim i izvanrednim studentima.

Studenti su upoznati s uslugama knjižnice, uz koju se nalazi čitaonica za samostalni rad.

Djelatnice knjižnice kontinuirano se usavršavaju u području pretraživanja baza i knjižnične

građe radi pružanja podrške studentima i nastavnicima u pretraživanju i nabavci literature.

Putem programskih ugovora studentima se omogućava nabavka sitne opreme za potrebe

studentskih projekata.

3.5. Visoko učilište osigurava podršku studenta iz ranjivih i podzastupljenih skupina

Visoko učilište prati različite potrebe studenata iz ranjivih i podzastupljenih skupina.

Visoko učilište potiče zanimanje za studij ranjivih i podzastupljenih skupina.

Nastavni proces prilagođava se individualnim potrebama studenata ranjivih i podzastupljenih skupina.

Visoko učilište ulaže sredstva u potporu studentima iz ranjivih i podzastupljenih skupina.

Početkom svake akademske godine organizira se „Uvodni sat za brucoše“. Na uvodnom satu,

između ostalih informacija za studente, studente se informira o radu Centra za savjetovanje i

podršku studentima koji je ustrojen na Sveučilištu u Zagrebu za pomoć individualnim

potrebama studenata. U okviru Centra djeluje i Ured za studente s invaliditetom, a stručnjaci

unutar Centra također mogu pomoći i u pronalaženju drugih službi podrške s obzirom na

potrebe i moguće poteškoće studenata ranjivih i podzastupljenih skupina.

Za studente s invaliditetom, ovisno o vrsti invaliditeta, postoje određena pravila o pristupu

nastavnim materijalima te organizaciji i prilagodbi ispita. Za studente iz tih skupina primjenjuju

se isti kriteriji, ali se prilagođava način izvođenja nastave, odnosno provjere znanja, ako je to

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 57

potrebno. Primjerice, za studente s poteškoćama u učenju (npr. disleksija, disgrafija, diskalkulija

i slično) postoji mogućnost određene prilagodbe nastavnih materijala te pisanih ispita. Fakultet

se pritom rukovodi Smjernicama za izjednačavanje mogućnosti studiranja osoba s disleksijom

koje je izdalo Sveučilište u Zagrebu.

U sklopu programskih ugovora Ministarstva znanosti i obrazovanja izrađen je predložak

nastavnih materijala za osobe s disleksijom i diskalkulijom koji je dostupan svim nastavnicima.

U sklopu laboratorija za razvoj i primjenu informacijsko-komunikacijskih pomoćnih tehnologija

kontinuirano se obrađuju teme vezane za prilagodbu prometnog okruženja različitim

skupinama osoba s poteškoćama u kretanju te slijepim i slabovidnim osobama. U sklopu Fonda

za razvoj Sveučilišta, izrađen je mobilni ispitni poligon za osobe s invaliditetom.

Između redova studenata bira se studentski pravobranitelj. Svrha studentskog pravobranitelja

jest pružanje savjeta studentima o njihovim pravima tijekom studiranja te o načinu njihova

ostvarivanja. Studentski pravobranitelj prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova

prava i raspravlja o njima s nadležnim tijelima Fakulteta te može sudjelovati u stegovnim

postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava.

3.6. Visoko učilište omogućava studentima stjecanje međunarodnog iskustva

Studenti su obaviješteni o mogućnostima pohađanja dijela studija u inozemstvu.

Visoko učilište pruža podršku studentima prilikom prijave i realizacije programa razmjene.

Visoko učilište osigurava priznavanje ECTS bodova stečenih na drugom visokom učilištu.

Visoko učilište prikuplja podatke o zadovoljstvu studenata kvalitetom podrške visokog učilišta u praktičnim

pitanjima studentske mobilnosti.

Studenti stječu kompetencije potrebne za rad u međunarodnom okruženju.

Fakultet provodi programe međunarodne razmjene ERASMUS+, CEEPUS i bilateralne suradnje.

Najzastupljeniji program međunarodne razmjene je ERASMUS+, i to oba potprograma,

studijski boravak (Student Mobility Studies, SMS) i stručna praksa (Student Mobility

Placemetns, SMP). U trenutku raspisivanja natječaja za SMS održava se tribina na kojoj se

predstavlja SMS i partnerske ustanove te potom radionica kako bi se studentima olakšale

administrativne barijere. Tribine i radionice za studijski boravak oglašavaju se putem plakata,

mrežnih stranica Fakulteta te putem sustava e-učenja Merlin. Svaki student obavještava se

putem elektroničke pošte. Tijekom natječaja studenti se mogu direktno obratiti Erasmus+

koordinatoru i ECTS koordinatoru. Također, u trenutku raspisivanja natječaja za SMP održava

se tribina s radionicom kako bi se studenti upoznali s potprogramom te im se pomoglo oko

prijavljivanja na stručnu praksu. Studentima je dostupan koordinator za međunarodnu stručnu

praksu, koji je član Odbora za međunarodnu suradnju i mobilnost. Tribine s radionicom za

stručnu praksu oglašavaju se putem plakata, mrežnih stranice te putem sustava e-učenja

Merlin. Potrebno je naglasiti da se na sve tribine poziva nekoliko studenata koji su uspješno

završili sudjelovanje u programu Erasmus+, a kada je to tehnički moguće, uspostavlja se

videolink s barem jednim studentom koji se trenutačno nalazi na studijskom boravku ili stručnoj

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 58

praksi. Na mrežnim stranicama Fakulteta pod „Mobilnost i suradnja“ nalazi se procedura

zamjene kolegija na stranoj ustanovi, primjeri takvih zamjena i primjeri popunjenih Ugovora o

učenju. Na toj su stranici i popis svih ustanova koje student može posjetiti s osnovnim

informacijama, kontakti nastavnika i internetske poveznice na ustanove.

Nakon održanih tribina, radionica i savjetovanja studenti u dogovoru s ECTS koordinatorom

izrađuju i potpisuju Ugovor o učenju. U procesu izdavanja određenih administrativnih

dokumenata sudjeluje studenska služba.

Za međunarodnu je mobilnost od temeljnog značaja poznavanje engleskog, odnosno

njemačkog jezika u slučaju mobilnosti prema sveučilištima u Njemačkoj i Austriji te

komunikativnost. Studenti Fakulteta njemački ili engleski jezik slušaju tijekom dvije godine

studija (4 semestra) kao obvezni kolegij. Studentima je s računala u lokalnoj mreži Fakulteta

otvorena mogućnost pristupa poznatim svjetskim bazama znanstvenih (WoS, SCOPUS i TRID)

i stručnih časopisa.

Dolazni nastavnici i stručnjaci koji gostuju na Fakultetu održavaju predavanja otvorenog tipa

na engleskom jeziku te se osim stručnog predavanja organizira i prezentacija ustanove s koje

dolaze.

Studenti mogu sudjelovati u radu programa potpore stranim studentima (buddy program) te

na međunarodnim znanstvenim skupovima (ZIRP, RCITD, MET i POWA) izlaganjem radova u

koautorstvu s mentorima nastavnicima.

3.7. Postoji funkcionalan sustav poticanja studiranja inozemnih studenata na visokom

učilištu

Inozemnim su studentima dostupne informacije o mogućnostima upisa i studiranja na domaćem visokom

učilištu.

Visoko učilište pruža podršku inozemnim studentima prilikom prijave i studiranja na domaćem visokom

učilištu.

Visoko učilište ima povratne informacije o zadovoljstvu i potrebama inozemnih studenata.

Inozemni studenti imaju mogućnost praćenja nastave na stranom jeziku (engleskom jeziku).

Učenje hrvatskog jezika za strane studente omogućeno je na razini sastavnice ili sveučilišta.

Fakultet ima posebne mrežne stranice za dolazne studente, dostupne na hrvatskom i

engleskom jeziku. Također, na razini Sveučilišta u Zagrebu postoji središnja mrežna stranica

Ureda za međunarodnu suradnju. Većina dolaznih studenata koristi se i direktnom

komunikacijom putem e-pošte s Uredom za međunarodnu suradnju i mobilnost Fakulteta.

Uobičajena je praksa Fakulteta da se Ugovor o učenju za dolazne studente detaljno dogovori

prije njihova dolaska. Na mrežnim stranicama nalazi se popis predmeta koji se izvode na

engleskom jeziku, a njihovi izvedbeni nastavni planovi i programi povezani su na sustav ISVU.

Kao podrška dolaznim studentima imenovane su osobe za potporu u radu na mobilnosti i

suradnji – ECTS koordinator, ERASMUS+ koordinator, CEEPUS koordinator i koordinator za

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 59

stručnu praksu. Ured organizira u suradnji sa Studentskim zborom i studentskim udrugama te

bivšim odlaznim studentima programe potpore dolaznim studentima koji podrazumijevaju

pomoć dolaznim studentima oko administrativnih procedura i društvenih aktivnosti.

Uz pomoć Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu redovito se prikupljaju

podaci o razmjeni u obliku anketnih upitnika. Analizu upitnika provodi Sveučilište.

U posljednjih pet godina uočava se trend povećanja broja predmeta na engleskom jeziku. U

akademskoj godini 2012./2013. bilo je ukupno 16 predmeta na engleskom jeziku. U

akademskoj godini 2017./2018. dolaznim studentima na sva tri studijska programa dostupna

su 43 predmeta na engleskom jeziku. Nastava se izvodi kao redovita ili konzultativna. Također,

potrebno je naglasiti da dolaznim studentima Fakultet omogućava horizontalnu mobilnost na

drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Redovito se kontaktira sa stranim partnerima kako bi se povećala dolazna mobilnost. Radi toga

je izrađena brošura na engleskom jeziku i promotivni video.

Dolaznim se studentima preporučuje da u sklopu svoje mobilnosti upisuju kolegij hrvatski jezik

u sklopu Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu.

3.8. Visoko učilište osigurava objektivno i dosljedno vrednovanje i ocjenjivanje

studentskih postignuća

Kriteriji i metode vrednovanja i ocjenjivanja jasni su i objavljeni prije početka izvođenja pojedinih predmeta.

Visoko učilište pruža podršku u razvoju vještina koje se odnose na metode testiranja i ispitivanja svima koji

vrednuju studente.

Ako je to moguće, visoko učilište provodi vrednovanje ocjenjivanja.

Postupci vrednovanja uzimaju u obzir posebne okolnosti studiranja za pojedine grupe studenata (prilagodba

ispitne tehnologije, npr. za studente s invaliditetom).

Studenti dobivaju povratne informacije o rezultatima vrednovanja i, prema potrebi, savjete za učenje u vezi

s njima.

Prije početka svake akademske godine nastavnici pripremaju izvedbene planove predmeta u

skladu s nastavnim programom i sadržajima predmeta objavljenim na mrežnim stranicama

Fakulteta.

Osim informacija o predmetu i predmetnim nastavnicima te sadržaju i redoslijedu nastavnih

cjelina kroz predstojeći semestar, obrazac „Izvedbeni plan nastave, obveze nastavnika i

studenata te način polaganja ispita“ sadrži jasno naznačene kriterije studentovih postignuća

kako bi se ispunili ishodi učenja predmeta.

Na prvom nastavnom satu u semestru nastavnik je dužan studente upoznati s ishodima učenja

predmeta, planom i programom predmeta, načinom izvođenja nastave te literaturom za učenje

predmeta. Također, student mora biti upoznat s obvezama studenta i načinom praćenja

postignuća tijekom semestra i polaganja ispita, što uključuje informacije o uvjetima za stjecanje

statusa odslušanog, odnosno položenog predmeta te načinu ocjenjivanja. Uz predstavljanje

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 60

svih informacija o predmetu na prvom satu nastave, isti dokument sa svim informacijama

objavljuje se na sustavu za e-učenje Merlin.

Prodekan za nastavu i studente te predsjednik Povjerenstva za upravljanje kvalitetom imaju

pristup izvedbenim planovima svih predmeta radi standardizacije načina praćenja i ocjenjivanja

studenta. Analizom informacija o svim predmetima vidljivo je da se nastava provodi uključujući

razne vrste nastave, kao što su predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe i terenska

nastava. Osim pisanih i usmenih ispita za pojedine predmete provjera znanja provodi se

seminarima, diskusijama, debatama i slično.

U pogledu načina praćenja i kriterija ocjenjivanja, većina nastavnika primjenjuje kontinuirano

praćenje znanja periodičkim provjerama (testovima, kolokvijima) te provodi pisani i usmeni

ispit.

Pravilima o ispitima za redovite i izvanredne studente određuju se uvjeti i način polaganja ispita

na preddiplomskim i diplomskim studijima. Pravila su donesena 2010. godine, a krajem

2017./2018. akademske godine planira se usvajanje izmijenjene i dopunjene verzije.

Studenti završavaju studij obranom završnog, odnosno diplomskog rada, sukladno Pravilniku

o završnim i diplomskim ispitima. Teme završnih i diplomskih radova analiziraju se i odobravaju

na Zavodu, a potom upućuju na potvrđivanje Odboru za završne i diplomske radove. Zapisnici

sa sjednica Odbora dostupni su studentima i nastavnicima na mrežnim stranicama Fakutleta.

Nepristranost i objektivnost ocjenjivanja postiže se javnošću rezultata pisanih ispita te usmenih

ispita, u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom

osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Ako student nije zadovoljan

ocjenom ispita, može zatražiti polaganje ispita pred povjerenstvom u roku od 24 sata od objave

rezultata ispita putem opcije žalbe na rezultate ispita preko informacijskog sustava ISVU.

Fakultet primjenjuje Pravilnik o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima na

Sveučilištu u Zagrebu kojim se uređuju pravila studiranja na preddiplomskim i diplomskim

studijima. Za poslijediplomske studije Fakultet primjenjuje Pravilnik o doktorskom studiju

Fakulteta prometnih znanosti i Pravilnik o poslijediplomskim specijalističkim studijima Fakulteta

prometnih znanosti, koji su usklađeni s pravilnicima Sveučilišta u Zagrebu.

3.9. Visoko učilište jamči izdavanje dodataka diplomi i odgovarajućih informacija o

kvalifikaciji

Nakon završetka studija studentima se izdaju odgovarajući dokumenti (diploma i dopunska isprava o studiju),

koji opisuju kvalifikaciju, ostvarene ishode učenja te razinu, sadržaj i status studija.

Diploma i dopunska isprava o studiju izdaju se u skladu s odgovarajućim propisima.

Nakon završetka studija studenti dobivaju diplomu i dopunsku ispravu o studiju u kojima je

navedena stečena kvalifikacija, ostvarene kompetencije te razina, sadržaj i status studija koji su

pohađali i uspješno završili.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 61

Diploma sadrži podatke o nositelju diplome (ime i prezime, datum i mjesto rođenja), podatke

o razini kvalifikacije, studiju, smjeru i akademskom nazivu. Diploma je označena brojem,

naveden je datum izdavanja i ovjerena je potpisom dekana i suhim žigom Fakulteta.

Dopunska isprava izdaje se u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07, Odluka USRH, 46/07, 45/09

i 63/11), članak 84., stavak 5., prema uputama koje je izradilo Ministarstvo znanosti i

obrazovanja.

Sadržaj dopunske isprave o studiju u skladu je s uputama za ispunjavanje dopunske isprave o

studiju izdanima od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i uputama izdanima od strane

Sveučilišta u Zagrebu.

Dopunska isprava o studiju sadrži:

• podatak o nositelju diplome (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, matični broj

studenta);

• podatke o stečenoj kvalifikaciji (naziv obrazovne kvalifikacije na hrvatskom jeziku i

jeziku na kojem je stečena, glavna područja studija, naziv i podatke o pravnom statusu

visokog učilišta koje izvodi studijske programe te naziv i podatke o pravnom statusu

visokog učilišta koje izdaje kvalifikacije, jezik na kojem je studij izveden);

• podatke o razini kvalifikacije (stupanj kvalifikacije, trajanje studija, potrebna obrazovna

razina za pristup studiju);

• podatke o sadržaju i rezultatima dobivene kvalifikacije (načine izvođenja studija, kojim

je propisom odobren studijski program, osnovne podatke o tijeku studijskog programa,

sustav ocjenjivanja s postignutim ocjenama i prosjekom ocjena, naziv i ocjenu

završnog/diplomskog rada, stečenu razinu i eventualnu pohvalu – cum laude, magna

cum laude, summa cum laude);

• podatke o mogućnostima zapošljavanja, odnosno uključivanja u daljnje studijske

programe;

• dodatne informacije (nagrade i slično);

• ovjeru dodatka diplome (ime i prezime potpisnika, datum i mjesto izdavanja te pečat);

• podatke o visokoškolskom sustavu u Republici Hrvatskoj (struktura cjelokupnoga

obrazovnog sustava, podaci o stupnjevima visokoškolskog sustava, izvori informacija o

visokoškolskom sustavu).

U postupku je izrada dopune dopunske isprave vezana za evidenciju obavljanja stručne prakse

i njome stečenih kompetencija radi bolje prepoznatljivosti završenih studenata na tržištu rada.

Dopuna se izrađuje uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca i Gospodarskog savjeta Fakulteta.

3.10. Visoko učilište vodi brigu o zapošljivosti studenata nakon studija

Visoko učilište analizira zapošljivost završenih studenata.

Upisne su kvote usklađene s društvenim potrebama i tržištem rada.

Upisne su kvote usklađene s resursima visokog učilišta.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 62

Visoko učilište obavještava buduće studente o mogućnostima nastavka obrazovanja ili zapošljavanja nakon

završenog studija.

Visoko učilište pruža podršku studentima u pogledu planiranja buduće karijere.

Visoko učilište održava kontakte s bivšim studentima.

Prilikom definiranja upisnih kvota, u mjesecu svibnju svake godine za prijedlog upisnih kvota u

sljedećoj akademskoj godini, Fakultet analizira zapošljivost studenata prema dostupnim

podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji izdaje Mjesečni statistički bilten (npr. za

mjesec svibanj 2018. godine) u kojem su prezentirani podaci o registriranoj nezaposlenosti,

slobodnim radnim mjestima, zapošljavanju i slično.

Raspoloživi resursi Fakulteta odgovaraju upisnim kvotama, s obzirom na analizu broja

nastavnika i raspoloživog prostora Fakulteta opisanoj u točki 4. Samoanalize. Analiza

opravdanosti izvođenja studijskih programa provodi se prilikom predlaganja upisnih kvota za

preddiplomske i diplomske studije, kako je opisano u točki 3.1.

Osim informacija javno dostupnih preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Fakultet prikuplja

i analizira podatke o potrebama tržišta rada i o tome obavještava svoje studente.

Prikupljanje i analiza podataka provodi se preko ovih aktivnosti:

• prikupljanje podataka na sastancima Savjeta Fakulteta,

• organiziranje radionica ili okruglih stolova po zavodima radi spoznaja kretanja na tržištu

rada,

• organiziranje stručne prakse za studente u partnerskim ustanovama,

• prikupljanje podataka na sastancima udruge alumnija,

• organiziranje Dana karijera pod geslom „Danas studiram – sutra radim“ na kojem se

predstavljaju ustanove i tvrtke iz područja prometa, inteligentnih transportnih sustava i

logistike, a studenti se mogu upoznati s mogućnostima zapošljavanja,

• organiziranje Logističkog praktikuma koji se provodi u suradnji s Hrvatskom

gospodarskom komorom,

• anketiranje diplomiranih studenata.

U Tablici 3.7. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a prikazani su podaci o zapošljivosti diplomiranih

studenata u posljednje 3 kalendarske godine prema statistici Zavoda za zapošljavanje na

nacionalnoj razini, uzimajući u obzir broj nezaposlenih bez radnog iskustva u kalendarskoj

godini. Prema dostupnim podacima vidljivo je da ne postoji trend povećanja broja

nezaposlenih.

S obzirom na način prikupljanja podataka od strane Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ),

prema kojem unos naziva obrazovne ustanove i godine završetka studija prilikom prijave na

evidenciju nije obvezan, provode se i istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata od

strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje i od strane Fakulteta.

Agencija prikuplja podatke tako da Fakultet Agenciji dostavlja ispunjene anketne upitnike za

sve studente koji diplomiraju te nakon 6 mjeseci kontaktira sa studentima. Rezultate

provedenih istraživanja Agencija dostavlja Fakultetu. U istraživanju koje je provedeno za

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 63

akademsku godinu 2015./2016., sudjelovalo je 220 ispitanika, a podaci pokazuju da je 13,8 %

ispitanika nezaposleno. Prvi posao nakon diplome 89,9 % ispitanika pronašlo je u Republici

Hrvatskoj, a 10,7 % u inozemstvu. Vezano uz vrstu organizacije u kojoj su pronašli prvo

zaposlenje, 64 % ispitanika zaposlilo se kod poslodavaca u privatnom sektoru. Približno 88 %

ispitanika izjavilo je da ih je studij koji su završili, pripremio za prvo zaposlenje.

Na Fakultetu djeluje Povjerenstvo za praćenje karijera bivših studenata Fakulteta od siječnja

2016. godine. Temeljna zadaća Povjerenstva jest izrada sustava praćenja i analize zapošljavanja

i napredovanja u struci završenih studenata kroz uspostavu baze podataka te praćenje

prilagođenosti nastavnog plana i programa studija i kompetencija završenih studenata prema

nacionalnoj klasifikaciji zanimanjima i potrebama gospodarstva i tržišta rada.

Radi objedinjavanja i ažuriranja podataka Povjerenstvo je krajem 2016. i početkom 2017.

godine provelo internetsko anketno istraživanje u populaciji bivših studenta Fakulteta. S

obzirom na način provođenja ankete kriterij je bio postojanje e-adrese za studenta u nekom

od informacijskih sustava. Anketa se provodila na dva načina:

a) automatiziranim sustavom gdje pozivnica na anketu (i podsjetnik) stiže ispitanicima e-

poštom. Anketa je poslana na 1722 e-adrese. U tom skupu udio studenata do 30 godina

iznosio je 89,43 %. Uspješno je prošao poziv na 1472 e-adrese. Odaziv na anketu bio je

43,6 % .

Na pitanje jesu li trenutačno zaposleni, pozitivno je odgovorilo 78,18 % ispitanika, dok je njih

8 % uskratilo taj odgovor.

b) poveznica za anketni upitnik postavljena je na mrežne stranice Fakulteta (Facebook,

Linkedin, Twitter). Kao kontrolni mehanizam u ovoj anketi stavljen je obvezni zahtjev

unosa OIB-a, uz ime i prezime. Anketa je bila otvorena od 8. prosinca 2016. do 1. veljače

2017. godine. Anketi je pristupilo ukupno 244 bivša studenta.

Na pitanje jesu li trenutačno zaposleni pozitivno je odgovorilo 60,66 % ispitanika, dok je njih

31,15 % uskratilo taj odgovor.

Osim pitanja o zaposlenosti, od bivših studenata zatražena je i dobivena privola za umrežavanje

s Fakultetom. Strategija umrežavanja u početnoj je fazi te se čeka formiranje Ureda za početak

izvođenja predviđenih aktivnosti. Trenutačno se kontakti s bivšim studentima održavaju preko

Udruge bivših studenata Fakulteta prometnih znanosti.

Studente se kontinuirano obavještava o mogućnostima obavljanja stručne prakse, stjecanju

pripravničkog staža i ponudi poslova u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu putem sustava za

e-učenje Merlin i slanjem elektroničke pošte. Na isti način Fakultet obavještava studente o

ponudi različitih vrsta stipendija u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Fakultet ima definirane voditelje stručne prakse po smjerovima svih studija i koordinatora

voditelja. Koordinator voditelja stručne prakse koordinira fakultetske procese vezane za stručnu

praksu te sudjeluje u izradi dokumenta Interna procedura potpisivanja, arhiviranja i vođenja

evidencije sklopljenih Ugovora o suradnji na realizaciji stručne prakse. Osoba koja inicira

potpisivanje Ugovora o suradnji na realizaciji stručne prakse s određenom prihvatnom

organizacijom može biti dekan, prodekan, pročelnik odsjeka, predstojnik zavoda / središta,

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

3. Nastavni proces i podrška studentima 64

voditelj katedre / stručne prakse za pojedini smjer, djelatnik zavoda / samostalne katedre /

središta. Potpisivanje Ugovora obvezno se mora koordinirati s Voditeljem stručne prakse za

pojedini smjer i pravnom službom Fakulteta. Svi Ugovori se arhiviraju kod administratora

stručne prakse koji vodi evidenciju o sklopljenim ugovorima o suradnji na realizaciji stručne

prakse na Microsoft SharePointu (MSP) koja je dostupna zaposlenicima Fakulteta. Također,

unutar iste mape na MSP-u dostupan je i predložak ugovora, primjer teksta e-pismo za

Prihvatnu organizaciju, dokument s osnovnim informacijama o stručnoj praksi koji se šalje

prihvatnoj organizaciji kao informacija prilikom iniciranja/sklapanja ugovora te popis zaduženja

administratora stručne prakse. Poveznica za ovu mapu dostupna je isključivo voditeljima

stručne prakse i u sustavu Merlin, kolegij Stručna praksa, odnosno svima koji su upisani kao

nositelji ili izvođači ovog kolegija. Voditelji stručne prakse po smjerovima studija unutar ovog

e-kolegija odobravaju prijave stručne prakse studenta te vode evidenciju obavljenih stručnih

praksi.

Boravak studenta na stručnoj praksi u odgovarajućoj partnerskoj ustanovi vrlo je važan jer

pruža mogućnost stjecanja iskustva u poslovima struke te priliku za ostvarivanje kontakta s

poslodavcem za moguće zaposlenje nakon završetka studija.

Mogućnosti nastavka obrazovanja za studente nakon završetka studija ogledaju se kroz

objavljivanje informacija o diplomskim studijima za završene prvostupnike, odnosno

informacija o poslijediplomskim specijalističkim studijima i o doktorskom studiju Fakulteta za

diplomirane magistre inženjere. Na mrežim stranicama Fakulteta objavljuju se natječaji o

upisima na poslijediplomske studije.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

65

4. NASTAVNIČKI I INSTITUCIJSKI KAPACITETI

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 66

4.1. Visoko učilište osigurava odgovarajuće nastavničke kapacitete

Broj i kvalifikacije nastavnika prikladni su za realizaciju studijskog programa i stjecanje predviđenih ishoda

učenja.

Omjer je studenata i nastavnika stalno zaposlenih na visokom učilištu odgovarajući za kvalitetno studiranje.

Opterećenje je nastavnika usklađeno s važećim zakonskim propisima.

Opterećenje nastavnika osigurava ravnomjernu raspoređenost nastavnih obveza, znanstvenog/umjetničkog

rada, profesionalnog i osobnog razvoja te administrativnih obveza.

Broj i kvalifikacija nastavnika odgovara potrebama za realizaciju studijskih programa koji se

izvode na Fakultetu što je vidljivo iz tablica 4.1., 4.3. i 4.4. analitičkog priloga.

Nastavnici se biraju tako da se uvažavaju potrebne kvalifikacije prilikom izbora. To znači da se,

primjerice, nastavnici koji održavaju nastavu iz matematike biraju u području prirodnih

znanosti, dok se, primjerice, nastavnici koji drže nastavu iz stranih jezika ili ekonomije biraju u

humanističkom, odnosno društvenom području.

Sukladno Statutu Fakulteta Zavodi predlažu plan zapošljavanja novih kadrova i napredovanja

nastavnika i suradnika vodeći računa o razvojnoj politici Zavoda i Fakulteta te o stvarno

raspoloživom koeficijentu. Planovi se analiziraju na sjednicama Odbora za praćenje i

unaprjeđenje znanstvenog i nastavnog razvoja, a konačnu odluku donosi Fakultetsko vijeće.

Prema podacima u analitičkom prilogu vidljivo je da je Fakultet u proteklom razdoblju vodio

računa o zapošljavanju novih nastavnika i suradnika (asistenata). Plan zapošljavanja planiran je

razvojno te je zbog toga zaposlen veći broj suradnika u odnosu na nastavnike jer se

istovremeno planira i napredovanje već zaposlenih suradnika (poslijedoktoranada) u

znanstveno-nastavno zvanje docenta.

Omjer studenata i nastavnika na visokim učilištima reguliran je Pravilnikom o sadržaju

dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,

izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta.

U akademskoj godini 2017./2018. omjer studenata i stalno zaposlenih nastavnika na Fakultetu

iznosio je 16,2 uzimajući u obzir stalno zaposlene nastavnike, odnosno nastavnike u

znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima.

Nastavno opterećenje nastavnika u visokom obrazovanju regulirano je Kolektivnim ugovorom

koji je vrijedio do prosinca 2013. godine, ali se pravila vezana uz nastavna opterećenja na

Sveučilištu u Zagrebu i dalje primjenjuju.

Na Fakultetu je razvijen sustav za planiranje i praćenje realizacije nastavnog opterećenja tako

da se plan nastavnog opterećenja postavlja putem vlastito izrađene programske aplikacije za

upravljanje dokumentima (Document Management System, DMS), a realizacija plana prati se

putem programske aplikacije za suradnički rad (Microsoft SharePoint). Planiranje se u pravilu

obavlja u svibnju tekuće akademske godine za narednu akademsku godinu u obliku tablice

koja je dostupna svim nastavnicima.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 67

Podaci o realizaciji nastave i evidenciji prisutnosti studenata na nastavi prikupljaju se i prate

vlastito razvijenom programskom aplikacijom Sustav autorizacije i nadzora (SAN). Svaka

učionica je opremljena računalom i SAN aplikacijom, a nastavnik je, upotrebom svojih ovlasti

pristupa, početkom nastavnog sata obvezan pokrenuti i završetkom nastave zaustaviti SAN

aplikaciju čime se prati realizacija nastave. Evidencija prisutnosti studenata postiže se unosom

podataka o prisutnim studentima što se postiže učitavanjem Identifikacijske kartice studenta

(iksice) uporabom čitača pametnih kartica priključenih na nastavničko računalo.

Na kraju akademske godine za svakog nastavnika prodekan za nastavu i studente analizira

realizaciju nastavnog opterećenja te ostvareno nastavno opterećenje dokumentira zapisom za

potrebe napredovanja nastavnika.

Nastavna opterećenja nastavnika u posljednjih 5 akademskih godina gotovo su usklađena s

važećim zakonskim propisima vezano uz najmanje i najveće nastavno opterećenje. U suradnji

s predstojnicima zavoda, prodekan za nastavu i studente vodi brigu o ravnomjernoj

raspoređenosti nastavnih obveza, znanstvenog rada, profesionalnog i osobnog razvoja te

administrativnih obveza. Kako se ne bi prekoračilo dopušteno maksimalno opterećenje

nastavnika, ako je potrebno, za nastavu se angažiraju putem ugovora o djelu vanjski suradnici

iz gospodarstva ili drugih visokih učilišta. Sudjelovanje vanjskih suradnika u nastavi odobrava

se na sjednicama Fakultetskog vijeća.

4.2. Postoji objektivan i transparentan postupak zapošljavanja nastavnika na temelju

izvrsnosti

Principi i postupci zapošljavanja nastavnika proizlaze iz ciljeva razvoja visokog učilišta.

Pri odabiru, imenovanju i vrednovanju nastavnika uzimaju se u obzir njihove dosadašnje aktivnosti (nastavna

aktivnost, istraživačka aktivnost, povratne informacije od studenata i sl.).

Postupci su zapošljavanja nastavnika regulirani, transparentni i dosljedno se provode.

Visoko učilište ima odgovarajuće metode odabira najboljih kandidata za svako radno mjesto.

U skladu s potrebama izvođenja nastave na studijskim programima Fakulteta i u skladu

sa strateškim ciljem iz Strategije Fakulteta za razdoblje od 2012. do 2017. (točka 4.2. Studijski

programi i studenti, Mjera 2.5.) definira se zapošljavanje i razvoj nastavnika na Fakultetu.

Postupak zapošljavanja i napredovanja nastavnika na Fakultetu reguliran je Pravilnikom

Fakulteta prometnih znanosti o uvjetima i postupku izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna,

nastavna i suradnička zvanja u području tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i

transport koji je usvojen na sjednici Fakultetskog vijeća u ožujku 2012. godine. Izmjena i

dopuna Pravilnika, radi usklađivanja s novim zakonskim i podzakonskim aktima donesenim u

međuvremenu, planira se tijekom akademske godine 2018./2019.

Pravilnikom se utvrđuju uvjeti i postupak izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna

i suradnička zvanja na Fakultetu te ustroj, djelokrug i način rada Odbora za praćenje i

unaprjeđenje znanstvenog i nastavnog razvoja. U Pravilniku su osim minimalnih uvjeta za izbor

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 68

nastavnika definiranim zakonskim i podzakonskim aktima u visokom obrazovanju i Sveučilištu

u Zagrebu, definirani i dopunski kriteriji Fakulteta.

Izbor novog nastavnika obavlja se u slučaju odlaska u mirovinu, raskida ugovora o radu ili u

slučajevima nedostatka kapaciteta stalno zaposlenih nastavnika, a koji su se do tada pokrivali

vanjskom suradnjom ili prekoračenjem norme (nastavnog opterećenja). Predstojnik Zavoda

iskazuje potrebu za novim nastavnikom u navedenim slučajevima u vidu Zahtjeva koji

prosljeđuje kolegiju dekana. Kolegij dekana razmatra Zahtjev i u slučaju procjene opravdanosti

zahtjeva traži suglasnost Fakultetskog vijeća za pokretanjem postupka izbora novog

nastavnika. Postupak sadrži ove korake:

• slanje zahtjeva Uredu za ljudske resurse Sveučilišta u Zagrebu za suglasnost za

raspisivanje javnog natječaja za nastavnika u okviru odobrenoga godišnjeg plana

zapošljavanja;

• u slučaju dobivene suglasnosti od Sveučilišta na Fakultetskom se vijeću formira Stručno

povjerenstvo za davanje mišljenja u postupku izbora nastavnika;

• javni se natječaj objavljuje na mrežnim stranicama Fakulteta, u dnevnim novinama,

Narodnim novinama i EURAXESS portalu i traje 30 dana;

• nakon zatvaranja natječaja Stručno povjerenstvo razmatra pristigle prijave te nakon

donesene odluke podnosi Izvještaj Fakultetskom vijeću u kojem predlaže izbor

nastavnika, uzimajući pritom u obzir odredbe Pravilnika;

• Fakultetsko vijeće većinom glasova treba prihvatiti mišljenje Stručnog povjerenstva

kako bi nastavnik bio izabran;

• za suradnička zvanja (asistenti i postdoktorandi), nakon usvajanja prijedloga Stručnog

povjerenstva na Fakultetskom vijeću, sklapa se ugovor o radu s nastavnikom;

• za radna mjesta i zvanja od docenta naviše te predavača naviše, Izvješće s pripadajućom

dokumentacijom šalje se na potvrdu Vijeću područja na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon

prihvaćanja prijedloga na Vijeću područja, sklapa se ugovor o radu s nastavnikom.

4.3. Napredovanje nastavnika i znanstvenika/umjetnika temelji se na objektivnim i

transparentnim postupcima

Pri napredovanju nastavnika i znanstvenika/umjetnika upotrebljavaju se objektivni i transparentni postupci.

Postupci za napredovanje nastavnika u viša zvanja temelje se na vrednovanju i nagrađivanju izvrsnosti.

Dodatni kriteriji za napredovanje nastavnika u viša zvanja odražavaju strateške ciljeve visokog učilišta.

U postupku napredovanja nastavnika uzimaju se u obzir važna postignuća (npr. međunarodni doprinos

disciplini, prestižne publikacije, značajna znanstvena otkrića, uspješno ostvareni projekti, uspješno osigurana

dodatna sredstva, mentorstva, vođenje završnih i diplomskih radova, skripta, udžbenici, popularna

predavanja itd.).

Pokazatelji izvrsnosti obuhvaćaju znanstveni/umjetnički, nastavni i stručni rad.

Za potrebe upravljanja razvojem nastavničkih i znanstvenih potencijala Fakulteta ustrojen je

Odbor za praćenje i unaprjeđenje znanstvenog i nastavnog razvoja i napredovanja. U

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 69

postupcima napredovanja upotrebljavaju se objektivni i transparenti postupci, koji se odvijaju

sukladno Pravilniku Fakulteta prometnih znanosti o uvjetima i postupku izbora u znanstvena,

znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja u području tehničkih znanosti, polje

tehnologija prometa i transport.

Dodatno, kao prilog Pravilniku, definirana je i donesena Politika napredovanja prema kojoj

postupak napredovanja sadrži ove korake:

• Nastavnicima se tijekom akademske godine upućuje interni poziv za iskazivanje

interesa za izbor u više znanstveno-nastavno zvanje. Uz poziv upućuje se tablica

Samoprocjene nastavnika koja sadrži popis nastavnih i znanstvenih postignuća,

utvrđenih uvjetima iz Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Odluke o

nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora

u znanstveno-nastavna zvanja te dodatnim uvjetima utvrđenim internim pravilnikom

Fakulteta. Tablica je dopunjena samoprocjenom doprinosa radu i razvoju Fakulteta, npr.

voditeljstvo i sudjelovanje u radu odbora i povjerenstava Fakulteta, voditeljstvo

kompetitivnog znanstveno-istraživačkog projekta, uvođenje novih nastavnih

tehnologija, izrada stručnog projekta od nacionalnog značaja, izrada dokumenata od

značaja za unaprjeđenje rada Fakulteta i slično.

• Nakon zaprimanja iskazanog interesa nastavnika Fakulteta, Odbor priprema

dokumentaciju i početni prijedlog napredovanja za kolegij dekana proširen s

predstojnicima Zavoda.

• Na navedenom se sastanku priprema prijedlog za Fakultetsko vijeće.

• Na temelju odluke Fakultetskog vijeća dalje se postupa sukladno postupku

zapošljavanja nastavnika na temelju izvrsnosti navedenoj u točki 4.2. ove Samoanalize.

4.4. Visoko učilište pruža podršku nastavnicima u njihovu profesionalnom razvoju

Visoko učilište pruža mogućnost unaprjeđenja obrazovnih kompetencija nastavnika na razini sastavnice ili

sveučilišta.

Visoko učilište potiče vrednovanje i unaprjeđivanje nastavničkih kompetencija na temelju preporuka

dobivenih procjenom kolega nastavnika u izvođenju nastave.

Nastavnici i znanstvenici/umjetnici sudjeluju u međunarodnim programima mobilnosti, suradničkim

projektima, mrežama i sl.

U Strategiji razvoja Fakutleta za razdoblje od 2012. do 2017. godine zacrtan je cilj

unaprjeđivanja obrazovnih i istraživačkih kompetencija nastavnika i zadana je mjera poticanja

usavršavanja nastavnika. U Strategiji razvoja za razdoblje od 2018. do 2023. naglašen je

nastavak organiziranja usavršavanja nastavnika iz obrazovnih, upravljačkih i sličnih

kompetencija, primjerice, metodičko-pedagoškoga osposobljavanja, obrazovanja za potrebe

aktivnosti upravljanja kvalitetom, komunikacijskih vještina, ustroja i procesa sveučilišta i

fakulteta, upravljanja i administriranja znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata,

poznavanja stranih jezika i slično. Radi poticanja izrade plana osobnoga istraživačkog razvoja

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 70

u Strategiji je također zacrtana ugradnja uvjeta stalnog usavršavanja, odlazne mobilnosti i

internacionalizacije nastave i istraživačkog rada u pravila o napredovanju nastavnika na

Fakultetu.

Od 2011. godine Fakultet ulaže vlastita financijska sredstva i sredstva iz programskih ugovora

za usavršavanje nastavnika radi unaprjeđenja nastavničkih kompetencija. U periodu od 2011.

do 2015. godine organizirano je 24 radionice za nastavnike Fakulteta s ovim temama:

• Ishodi učenja, elementi i kriteriji vrednovanja

• Nastavne metode usmjerene na studenta

• Motivacija integriranim poučavanjem

• Upravljanje timovima i disciplinom

• Generacijska obilježja u komunikaciji i nastavi

• Aktivno učenje i kritičko mišljenje

• Odnosi s javnošću i javni nastup.

Radionice su organizirane u grupama od 15 do 20 nastavnika s jednog ili više zavoda.

Godine 2018. za nastavnike je organizirana obnova znanja na temu ishoda učenja, a planiran

je nastavak usavršavanja u akademskoj godini 2018./2019.

U posljednjih je 5 godina na Fakultetu održano nekoliko radionica „Designing high-quality

research projects and publishing them in international journals“, prvenstveno za mlade

istraživače radi razvoja istraživačkih kompetencija i poticanja znanstvene produkcije.

Također, radi unaprjeđenja kompetencija mentora doktorandima, organizirane su dvije

radionice za mentore.

Osim tih radionica, prema iskazanom planu nastavnika, Fakultet financira pohađanje edukacija

iz računalnih alata te stranih jezika.

Radi nastavnog i istraživačkog usavršavanja potiče se sudjelovanje u međunarodnim

programima mobilnosti, suradničkim projektima i slično.

U Tablici 4.5. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a prikazana je mobilnost nastavnika i suradnika u

posljednjih pet akademskih godina. Podaci pokazuju izraženu aktivnost u pogledu nastavne

mobilnosti te stručne i znanstvene.

U Tablici 4.7. Analitičkog priloga prikazani su projekti ostvareni preko programa mobilnosti u

posljednjih pet akademskih godina. Iz tablice je vidiljivo da Fakultet sudjeluje kao partner na

dva Erasmus+ projekta za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Za pomoć studentima i nastavnicima zainteresiranim za mobilnost ustrojen je Odbor i Ured za

međunarodnu suradnju. Odbor organizira radionice za studente i nastavnike radi promocije

međunarodne suradnje i davanja informacija o programima mobilnosti te podršku u

popunjavanju potrebne dokumentacije za mobilnost. Radi osiguranja mobilnosti i

međunarodne razmjene studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja, Fakultet ima sklopljen

veći broj sporazuma sa stranim učilištima u okviru Programa Erasmus+ i Programa CEEPUS.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 71

Za potrebe praćenja mobilnosti sveučilišnih djelatnika te svrhe i duljine boravka, Sveučilište u

Zagrebu uspostavilo je mrežnu aplikaciju Pregled evidencije boravka sveučilišnih djelatnika u

inozemstvu pomoću koje svaki nastavnik samostalno može evidentirati boravak u inozemstvu.

Nastavnici Fakulteta dužni su evidentirati boravak u inozemstvu putem mrežne aplikacije.

4.5. Prostor, oprema i cjelokupna infrastruktura (laboratoriji, informatička služba,

radilišta i sl.) odgovarajući su za provedbu studijskih programa i osiguravaju

postizanje predviđenih ishoda učenja te realizaciju znanstvene/umjetničke i

stručne djelatnosti

Visoko učilište planira i unaprjeđuje infrastrukturni razvoj u skladu sa strateškim ciljevima.

Prostor, oprema i cjelokupna infrastruktura (laboratoriji, informatička služba, radilišta i sl.) odgovarajući su za

provedbu studijskih programa i osiguravaju postizanje predviđenih ishoda učenja.

Prostor, oprema i cjelokupna infrastruktura (laboratoriji, informatička služba, radilišta i sl.) odgovarajući su za

realizaciju znanstvene/umjetničke i stručne djelatnosti.

Fakultet provodi nastavnu, znanstveno-istraživačku i stručnu djelatnost na četiri lokacije u

Zagrebu, i to u zgradi u Vukelićevoj 4, dijelu zgrade u Kušlanovoj 2, četiri objekta (zgrade) na

Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj i hangaru s pripadajućim prostorijama na aerodromu

Lučko. Ukupna površina prostora na svim lokacijama iznosi 5070 m2, što je navedeno u tablici

4.8. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a.

Prostor za nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost zadovoljava provedbu studijskih programa

te realizaciju znanstvene i stručne djelatnosti, ali u narednom razdoblju potrebno je poboljšanje

i razvoj postojeće infrastrukture.

Planiranje, razvoj i unaprjeđenje laboratorija i laboratorijske opreme zacrtano je strateškim

dokumentima Fakulteta, prvenstveno Strategijom razvoja Fakulteta prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2012. do 2017. kroz Strateški cilj 3. „Jačati istraživački

profil Fakulteta prometnih znanosti u polju Tehnologija prometa i transport sustavnim i

organiziranim poboljšanjem uvjeta za znanstveno-istraživačke i inovacijske aktivnosti“ i Mjeru

3.5. „Osnovati laboratorije za podršku znanstveno-istraživačkog rada“ te Strategijom razvoja

Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2018. do 2023. kroz

Strateški cilj 3. „Nastavak jačanja istraživačkoga profila Fakulteta prometnih znanosti u polju

Tehnologija prometa i transport sustavnim i organiziranim poboljšanjem uvjeta za znanstveno-

istraživačke i inovacijske aktivnosti, kao i pokretanjem programa i aktivnosti radi osnivanja

Centra kompetencija te u konačnici Centra izvrsnosti u području tehnologije prometa i

transporta“ i Mjeru 3.5. „Pojačanje aktivnosti laboratorija u području znanstveno-istraživačkoga

rada“. Godine 2014. donesen je Strateški program znanstvenih istraživanja na Fakultetu

prometnih znanosti za razdoblje od 2015. do 2020. u kojem je pod točkom 3.2.1. razrađena

istraživačka infrastruktura na Fakultetu prometnih znanosti.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 72

U Tablici 4.9. navedeni su podaci o raspoloživoj kapitalnoj opremi. Većina opreme odnosi se

na nabavku zrakoplova, simulatora letenja i simulatora za kontrolu zračnog prometa te drugu

laboratorijsku opremu za nastavu i istraživanje.

Sukladno navedenim dokumentima, nakon 2012. godine prostor, oprema i cjelokupna

infrastruktura intenzivno se razvijala.

Sadašnje stanje prostora za nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad Fakulteta i planirani

prostori za daljnji razvoj:

• Vukelićeva 4: amfiteatar za velike grupe, specijalizirana multimedijska učionica

namijenjena prvenstveno za nastavu na poslijediplomskim studijima te učionica s oko

50 mjesta i dva laboratorija, uredi dekanata, studentske službe i uredi nastavnika

U narednom se razdoblju planira uređenje laboratorija Zavoda za prometno planiranje,

učionice D2 i sanacija krovišta.

• Znanstveno-učilišni kampus Borongaj: 4 objekta, amfiteatar, učionice, 15 laboratorija,

uredi za nastavnike, PC učionice, knjižnica s čitaonicom

Planira se podizanje jednog kata na dva objekta za potrebe učionica, laboratorija i ureda

te preseljenje knjižnice u nove prostore i povećanje prostora za rad Studentskog zbora

i studentskih udruga. Planira se uređivanje prostorije broj 6 objekta 210 za potrebe

Zavoda za logistiku te još tri prostorije u objektu 210 za Informatičku službu. Planira se

uređenje računalne učionice u objektu 71 dodatno za namjenu čitaonice, s obzirom na

to da je učionica smještena uz knjižnicu Fakulteta.

• Kušlanova: jedan zavod s uredima za nastavnike, laboratorij i učionica

• Aerodrom Lučko: za potrebe studija Aeronautika hangar Hrvatskog zrakoplovno-

nastavnog središta kao ustrojstvene jedinice Fakulteta, simulator letenja za školovanje

pilota, radionice i ostali potrebni prostori

U tijeku je prijava projekta Fakulteta na natječaj za uređenje uzletno-sletne staze

Aerodroma Lučko tako da se postojeća travnata staza zamijeni stazom od

konstruktivnog materijala. Za to uređenje Fakultet je od Državnog ureda za upravljanje

državnom imovinom dobio pravo građenja. Uređenjem uzletno-sletne staze značajno

bi se poboljšala infrastruktura za održavanje nastave za studente Fakulteta, kao i uvjeti

za održavanje letačkih aktivnosti klubova i korisnika Aerodroma Lučko. Fakultet u

projektu sudjeluje kao investitor, a očekuju se financijska potpora fondova EU-a i Grada

Zagreba.

4.6. Knjižnica i njezina opremljenost te pristup dodatnim sadržajima osiguravaju

dostupnost literature za potrebe kvalitetna studiranja i kvalitetne znanstveno-

nastavne / umjetničko-nastavne djelatnosti

Knjižnica i njezina opremljenost te dodatni sadržaji osiguravaju dostupnost literature za potrebe kvalitetna

studiranja.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 73

Knjižnica i njezina opremljenost te dodatni sadržaji osiguravaju zahtjeve kvalitetne znanstveno-nastavne /

umjetničko-nastavne djelatnosti.

Knjižnica Fakulteta prometnih znanosti svojim korisnicima (studentima, znanstveno-nastavnom

osoblju, ostalim djelatnicima Fakulteta prometnih znanosti i vanjskim korisnicima) pruža usluge

i sadržaje kojima podupire znanstvenu i nastavnu djelatnost te obavlja sve ostale poslove u

okviru knjižnične djelatnosti sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o ustrojstvu i radu

knjižnice Fakulteta prometnih znanosti te obavlja sve ostale poslove sukladno Standardima za

visokoškolske knjižnice i ostalim važećim zakonima i propisima.

Građa se nabavlja postupkom planske nabave sukladno čl. 12 Pravilnika o ustrojstvu i radu

knjižnice Fakulteta prometnih znanosti. Za svaku kalendarsku godinu prikupljaju se putem

poziva i unosa u programsku aplikaciju za upravljanje dokumentima zahtjevi znanstveno-

nastavnog i suradničkog osoblja. Nakon obrade prikupljenih zahtjeva Knjižnični odbor usvaja

prijedlog plana nabave koji dostavlja dekanu na odobrenje. Nabavljenu građu knjižnica

obrađuje, čuva i osigurava korisnicima pristup nabavljenoj građi sukladno Zakonu o

knjižnicama i Pravilniku o ustrojstvu i radu knjižnice Fakulteta prometnih znanosti.

Pri nabavi knjižnične građe vodi se računa o sustavnosti u izgradnji i kvaliteti fonda sukladno

potrebama korisnika pri čemu okvir za odabir građe koja se nabavlja, predstavljaju Smjernice

za izgradnju fonda Knjižnice Fakulteta prometnih znanosti.

Sve završne radove, diplomske radove i doktorske disertacije obranjene na Fakultetu Knjižnica

Fakulteta prometnih znanosti kopira i objavljuje u repozitoriju DABAR te tako osigurava njihovu

javnu dostupnost propisanu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj

djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju i Pravilniku o ustrojstvu i radu knjižnice Fakulteta

prometnih znanosti.

Knjižnica Fakulteta prometnih znanosti izdaje potvrde o zastupljenosti i citiranosti radova

znanstvenika i nastavnika Fakulteta prometnih znanosti u bazama podataka javno dostupnim

u Republici Hrvatskoj. Potvrde se izdaju za potrebe natječaja, izbora i napredovanja u

znanstveno-nastavna zvanja.

Korisnicima je dostupna usluga međuknjižnične posudbe sukladno pravilima međuknjižnične

suradnje.

Na mrežnim stranicama Fakulteta prometnih znanosti na poveznici Knjižnica korisnicima su

dostupni opći podaci o knjižnici, radno vrijeme, podaci o djelatnicima i podaci za kontakt,

poveznica Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu kojim je

osiguran pristup svim javno dostupnim bazama u Republici Hrvatskoj, poveznica za

pretraživanje kataloga Knjižnice Fakulteta prometnih znanosti i skupni katalog knjižnica iz

sustava znanosti i obrazovanja RH-a te poveznica na Centar za znanstvene informacije Instituta

Ruđer Bošković.

Sveučilišni računski centar dao je odobrenje za otvaranje e-predmeta za potrebe drugih

obrazovnih sadržaja, kao što je Knjižnica, u sustavu Merlin. Sustav će biti dostupan svim

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 74

studentima za pristup obavijestima o knjižnici, knjižničnim uslugama, znanstvenim i stručnim

bazama podataka i edukativnim sadržajima. E-predmet je u postupku izrade.

4.7. Visoko učilište racionalno upravlja financijskim resursima

Financijska održivost i učinkovitost vidljiva je u svim aspektima rada visokog učilišta.

Visoko učilište transparentno, učinkovito i svrsishodno upravlja financijskim resursima.

Dodatni izvori financiranja upotrebljavaju se za razvoj i unaprjeđivanje visokog učilišta.

Dodatni izvori financiranja osigurani su preko domaćih i međunarodnih projekata, suradnje s industrijom,

lokalnom zajednicom i sl.

Fakultet ostvaruje prihode iz više izvora. Iz strukture prihoda (Tablica 4.11) vidljivo je da je u

2016. godini ukupni prihod bio 60.396.943,49 kn, a u 2017. godini 56.196.621,70 kn, pri čemu

se prihodi iz državnog proračuna kreću od 51 % u 2016. godini do 57 % u 2017. godini. Preostali

prihodi ostvaruju se od vlastite djelatnosti (znanstveni i stručni projekti, školarine za

poslijediplomske studije itd.) i iz izvora koji su regulirani posebnim propisima (školarine za

redovite i izvanredne studente, izdavačka djelatnost itd.) Prihodi iz državnog proračuna

najvećim se dijelom upotrebljavaju za plaće zaposlenika, i to u granicama od 79,5 % do 80,1 %.

Ostali dio sredstava iz državnog proračuna dobiveni su za potrebe pokrivanja dijela troškova

poslovanja, terenske nastave, međunarodne suradnje, izdavanje časopisa, investicijsko

održavanje itd.

Usporedba prihoda (Tablica 4.11) i rashoda (Tablica 4.12) pokazuje financijsku održivost, a

fakultetskim pravilnicima i procedurama osigurava se transparentno, učinkovito i svrsishodno

upravljanje financijskim resursima.

Značajan dodatni dio prihoda Fakultet ostvaruje znanstvenim i stručnim projektima za potrebe

gospodarstva, javnih poduzeća i državnih institucija. Za transparentnost postupka ugovaranja

i trošenja sredstava ostvarenih radom na projektima, 2013. godine usvojen je Pravilnik o

postupku ugovaranja, vođenja i nadzora izvršenja projekata. Proces odobravanja, ugovaranja i

upravljanja projektima podržan je programskom aplikacijom FPZ projekti koju je Fakultet razvio

u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, a za financijsko praćenje

realizacije projekata voditelj može paralelno s računovodstvenom službom pratiti financijske

tokove programskom aplikacijom CIRIS Poslovni informacijski sustavi.

Dodatni izvori prihoda upotrebljavaju se za razvoj i unaprjeđivanje rada Fakulteta. Izrađuje se

godišnji plan financiranja aktivnosti u suradnji sa službama Fakulteta i Zavodima, a obuhvaća

planiranje aktivnosti koje se financiraju iz vlastitih prihoda:

• troškovi odlazaka na međunarodne znanstvene, znanstveno-stručne i stručne skupove

• troškovi kotizacije i lektura radova u znanstvenim časopisima

• troškovi laboratorijske opreme i specijaliziranih programskih paketa

• troškovi usavršavanja i studijskih boravaka

• troškovi dolazaka gostujućih (pozvanih) predavača

• troškovi pripreme i izvođenja nastave na engleskom jeziku i izrade e-predmeta

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 75

• troškovi organizacije skupova

• troškovi terenske nastave

• troškovi ostalih aktivnosti

• troškovi nabave znanstvene i stručne literature (osim pretplate na časopise i baze

podataka)

• troškovi nabave računalne opreme.

Uzimajući u obzir plan vlastitih prihoda, kolegij dekana usvaja plan troškova spomenutih

aktivnosti. Odobrene aktivnosti postavljene su na programsku aplikaciju za suradnički rad

(Microsoft SharePoint).

Također, posebnim se planom obuhvaća i financiranje potpora za poticanje istraživanja i

inovacija. Financiraju se ovi programi:

- PROM-PRO: potpora za izradu prijava za znanstveno-istraživačke projekte

- PROM-PRODUKT: potpora za troškove izrade i objave članaka u znanstvenim

časopisima i

- PROM-PRIMA: nagrađivanje istraživača za realizirane značajnije znanstveno-

istraživačke projekte.

Sredstva se dodjeljuje na temelju internog poziva zainteresiranima, a program potpora se

objavljuje na internetskoj stranici Fakulteta.

Ostali programi koji se financiraju iz vlastitih prihoda jesu planiranje usavršavanja

administrativno-tehničkog osoblja te u suradnji sa Studentskim zborom planiranje studentskih

aktivnosti, sportskih natjecanja studenata, međunarodnih skupova studenata i slično.

Navedeni planovi ustrojstvenih jedinica i Studentskog zbora podloga su za izradu objedinjenog

plana nabave. Za njegovo objavljivanje na internetskoj stranici Fakulteta postoji zakonska

obveza. Robe i usluge velike vrijednosti nabavljaju se na temelju Zakona o javnoj nabavi

(Narodne novine 101/17). Robe i usluge male vrijednosti nabavljaju se u skladu s Pravilnikom

o stvaranju ugovornih obveza i proceduri za provođenje postupaka jednostavne nabave na

Fakultetu prometnih znanosti s dokumentacijom za pokretanje postupka nabave koja je

postavljena na programsku aplikaciju za suradnički rad (Microsoft SharePoint).

Za poslove planiranja i javne nabave osnovan je Ured za planiranje i javnu nabavu koji je, pored

ostalog, zadužen za pripremu dokumentacije za koju postoji obveza da se javno objavljuje na

mrežnoj stranici javne nabave Fakulteta.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

76

5. ZNANSTVENA DJELATNOST

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 77

5.1. Nastavnici i suradnici zaposleni na visokom učilištu posvećeni su postizanju visoke

kvalitete i kvantitete znanstvenog istraživanja

Nastavnici i suradnici objavljuju odgovarajući broj kvalitetnih znanstvenih publikacija.

Visoko učilište ima učinkovite postupke poticanja kvalitetna znanstvenog objavljivanja.

Visoko učilište evidentira podatke o publikacijama (indeksiranost, citiranost, H-indeks, ako je primjenjivo).

Znanstvena/umjetnička aktivnost visokog učilišta vidljiva je u doktorskim radovima.

Nastavnici i suradnici visokog učilišta aktivno diseminiraju znanstvena/umjetnička postignuća na skupovima

u zemlji i inozemstvu.

U području tehnologije prometa i transporta manji je broj visoko rangiranih časopisa gdje

nastavnici mogu objavljivati rezultate svojih znanstvenih istraživanja. Primjerice, prema Web of

Science (WoS), u kategoriji Transportation Science & Technology navode se 34 časopisa, dok

se za 2016. godinu pod kategorijom Engineering – Electrical & Electronic navodi 262 časopisa,

a pod kategorijom Engineering – Mechanical 130 časopisa. Zbog toga nastavnici i istraživači s

Fakulteta često objavljuju radove u znanstvenom časopisu PROMET – Traffic&Transportation

koji izdaje Fakultet prometnih znanosti. Časopis je svrstan u međunarodno priznate baze WoS,

Scopus, TRID, DOAJ, Geobase i Fluidex. Za 2017. godinu ostvario je prema Journal Citation

Report (baza WoS) faktor odjeka (Impact Factor, IF) 0,456, a prema SCImago Journal & Country

Rank (baza Scopus) svrstan je od 2009. godine u drugi kvartil (Q2). Radove u časopisu objavljuje

velik broj znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta. Od 1989. godine časopis ima otvoreni

pristup svim radovima. Značajan broj radova objavljuju nastavnici Fakulteta samostalno ili u

koautorstvu s kolegama iz zemlje i inozemstva.

Povećanju broja objavljenih radova u drugim međunarodno priznatim časopisima pristupa se

na sustavan način. Pokrenut je program PROM-PRODUKT koji Fakultet financira vlastitim

sredstvima za poticanje i potporu nastavnicima pri objavljivanju u časopisima najviše

kategorije. Nastavnici Fakulteta u proteklom razdoblju objavili su radove u visoko rangiranim

časopisima: Transportation Research, Part C: Emerging Technologies, Journal of Navigation,

Journal of Advanced Transportation, Transportation Research. Part F: Traffic psychology and

behaviour, Transportation Research, Part C: Emerging Technologies,Telematics and Informatics,

Multimedia Systems, Wireless Communication and Mobile Computing, Journal of Navigation,

Journal of Advanced Transportation, Meccanica, iz kvartila Q1 i Q2. Od ostalih časopisa, veći

broj radova objavljen je u časopisima: Tehnički vjesnik, Transport, Strojarstvo i Strojniški vestnik.

U odnosu na posljednih 5 godina zabilježen je značajan pomak u broju objava radova u visoko

rangiranim časopisima. Broj radova u časopisima indeksiranima u bazi Web of Science u 2017.

godini jest 26, u 2016. godini je 24, u 2015. godini 20 i u 2012. godini 17. Vidljiv je trend porasta

broja radova objavljenih u visoko rangiranim časopisima.

U Samoanalizi Fakulteta iz prosinca 2011. godine ukupan broj znanstvenih radova za

prethodno petogodišnje razdoblje u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-

expanded i A&HCI te Scopusu) iznosio je 118.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 78

Kao rezultat aktivnosti koje je poduzeo Fakultet za otklanjanje nesukladnosti ustanovljenih

prethodnom reakreditacijom iz 2012. godine, primjećuje se povećanje broja radova najviše

kategorije, kako je prikazano u točki 5. Završnog izvješća o otklanjanju nesukladnosti nakon

provedene reakreditacije.

Prema postojećim podacima iz Tablice 5.1. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a u posljednih 5

godina broj radova najviše kategorije sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena

zvanja je 145.

Iako je primjetan trend povećanja broja radova u časopisima najviše kategorije, Fakultet i dalje

poduzima aktivnosti kako bi se unaprijedila znanstvena produktivnost nastavnika.

Odabir časopisa ukazuje na raznovrsnost područja koja pokrivaju, koja su sukladna

raznovrsnosti znanstveno-istraživačkog rada na Fakultetu. Većina časopisa je iz tehničkog

područja i ima relativno značajan faktor odjeka u tom znanstvenom području.

Trend porasta broja objavljenih radova u časopisima indeksiranima u Web of Science prati i

trend porasta broja citiranosti radova nastavnika i istraživača na Fakultetu. Podaci o citiranosti

dani su u Tablici 4.4. Analitičkog priloga. Prema trenutačno dostupnim podacima, u 2017.

godini radovi su citirani 80 puta, u 2016. godini 65 puta, a u 2015. godini 49 puta, dok je 2012.

godine taj broj iznosio 25 puta. Vidljiv je trend porasta citiranosti radova nastavnika Fakulteta.

Nastavnici Fakulteta redovito predstavljaju svoje radove na međunarodnim znanstvenim i

stručnim skupovima odnosno, objavljuju radove u zbornicima sa skupova: World Conference

on Transport Research, World Congress on Intelligent Transport Systems, International

Conference on Road and Rail Infrastructure (CETRA), Automation in Transportation (KoREMA),

International Symposium on Electronics in Transport (ISEP), Central European Conference on

Information and Intelligent Systems (CECIIS), Annual RIN Baška GNSS Conference, Interational

Conference on Transport Science (ICTS), International Scientific Conference Ports and

Waterways (POWA), International World Symposium, Danube-Adria-Association-for-

Automation-and-Manufacturing (DAAAM), Modern Electrified Transportation (MET),

International Conference Science and Transport Development (ZIRP), International Ergonomics

Conference, Congress of the Alps Adria Acoustics Association (AAAA), Research Conference in

Technical Disciplines (RCITD), Telecommunications Forum (TELFOR), Simpozijum o novim

tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju (POSTEL), Transport Systems

Telematics (TST) i International Conference on Management of Manufacturing Systems (MMS).

Radovi nastavnika predstavljeni na konferencijama objavljuju se u Zbornicima radova.

U okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluje i Znanstveno vijeće za promet, čiji su

članovi i nastavnici Fakulteta, a koje u pravilu jednom godišnje organizira znanstveni skup o

aktualnim temama iz prometne problematike, na kojem sudjeluju i autori s Fakulteta.

Nastavnici Fakulteta djeluju i u okviru Odjela za promet Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Fakultet provodi politiku poticaja znanstvenog razvoja mladih znanstvenika na nekoliko načina.

Potiče se pisanje radova za međunarodna znanstvena savjetovanja, a troškove sudjelovanja na

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 79

savjetovanjima i objave radova u potpunosti snosi Fakultet. Jedan dio mladih znanstvenika koji

radi isključivo na projektima, financira se iz sredstava projekata. Mladi znanstvenici sudjeluju

na svim značajnijim međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i

inozemstvu. Istovremeno se u proteklom razdoblju sustavno poticalo članstvo u

međunarodnim znanstvenim i stručnim udruženjima uz potporu Fakulteta. Istovremeno u

proteklom razdoblju sustavno se potiče članstvo u međunarodnim znanstvenim i stručnim

udruženjima uz potporu Fakulteta. Osim toga pokrenuta je inicijativa koja bi olakšala pristup

kvalitetnim skupovima podataka koji se neophodni za istraživanja najviše kategorije. Rezultat

je kategoriziranje Fakulteta kao istraživačkog entiteta u sklopu Statističkog ureda Europskih

zajednica (EUROSTAT), čime je stekao besplatan pristup mikropodacima svih istraživanja koje

provodi EUROSTAT, a koji se mogu koristiti isključivo u znanstvene svrhe.

Također, svake godine planira se i financira nabava novih knjiga i časopisa za potrebe knjižnice.

U posljednjih pet godina pojačano je uključivanje mladih znanstvenika i istraživača u rad na

znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima. Osnivanjem Ureda za projekte i transfer

tehnologije i nabavom programskog alata za upravljanje projektima stvorena je osnovna

infrastruktura za sustavno uključivanje i praćenje mladih znanstvenika u ovom segmentu

njihova osposobljavanja i profesionalnog napredovanja. Dodana vrijednost rada na tim je

projektima uporaba iskustava i znanja s projekata u nastavi, kao i pokretanje postupaka izrade

doktorskih radova temeljenih na rezultatima predmetnih istraživanja u sklopu tih projekata.

Primjeri takvih projekata su SORDITO, SELFPROPRAIL, ERTMS i drugi. U tablici 5.3. Analitičkog

priloga iz MOZVAG-a dan je popis svih znanstvenih i stručnih projekata u posljednjih 5 godina.

Fakultet potiče izvrsnost znanstveno-istraživačkog rada i objavljivanje radova u visoko

rangiranim časopisima financiranjem iz vlastitih sredstava kroz programe PROM-PRO, PROM-

PRODUKT i PROM-PRIMA sukladno Programu potpora za poticanje istraživanja i inovacija. Tim

se programima potiče i osnivanje istraživačkih skupina i njihovo osposobljavanje za prijavu

istraživanja financiranih iz različitih domaćih i europskih izvora.

Poseban poticaj izvrsnosti je i uspostava novog doktorskog studija Promet s početkom

izvođenja u akademskoj godini 2018./2019. Novi koncept studija zasnovan je na istraživačkom

radu kroz istraživačke seminare u okviru doktorskog studija. U tom smislu ova je koncepcija

doktorskog studija dodatno potpomognuta sudjelovanjem Gospodarskog savjeta Fakulteta. Ta

se potpora očituje u zajedničkom utvrđivanju tema istraživanja prema Strateškom programu

znanstvenih istraživanja Fakulteta prometnih znanosti za razdoblje od 2015. do 2020. i

osnivanjem Zaklade za financiranje istraživanja u sklopu doktorskog studija financiranom od

strane Savjeta, Fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Briga o mladim znanstvenicima tijekom izrade

doktorskog rada provodi se u skladu s Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje se u članku 13. govori o obvezama mentora u

vođenju doktoranda tijekom izrade doktorskog rada, praćenja kvalitete doktorandova rada,

poticanja na objavljivanje radova i omogućavanje sudjelovanja u znanstvenim projektima.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 80

Najuspješnije pristupnike prilikom upisa na doktorski studij Fakultet oslobađa plaćanja

troškova školarine.

Za upoznavanje mladih znanstvenika s načinom pripreme znanstvenih radova i izbora časopisa

za objavljivanje rezultata istraživanja potiče se odlazak i sudjelovanje na radionicama na temu

pisanja znanstvenih radova te odabira časopisa za objavu rada. Izdvaja se radionica Designing

high-quality research projects and publishing them in international journals koja se u pravilu

organizira jednom godišnje, a namijenjena je polaznicima doktorskog studija.

Praćenje opsega i kvalitete znanstvenog rada provodi se na više razina. Fakultet prati

znanstveni razvoj pojedinca kroz evidencije napredovanja u zvanjima, a na zavodima se

znanstveni razvoj prati kroz planove kadrovske politike zavoda. Uspostavljen je sustav za

praćenje sudjelovanja na skupovima. Nakon održanog skupa autor ili koautor koji je predstavio

rad, dužan ga je upisati u sustave Hrvatske znanstvene bibliografije i Evidencije međunarodne

suradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Opseg i kvaliteta znanstvenog rada doktoranda prati se i u studentskoj službi (referadi)

poslijediplomskih studija, gdje se provjerava uspješnost doktoranda u svim fazama postupka

stjecanja doktorata. Pomoć u praćenju uvjeta za napredovanje sadržana je u Pravilniku o

doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Dijagramu tijeka

doktorskog studija objavljenima na mrežnoj stranici poslijediplomskog studija Fakulteta. Kao

vodič za mentore i doktorande 2016. godine objavljena je publikacija Profesionalizacija

doktorske izobrazbe na hrvatskom i engleskom jeziku.

Kako bi se dodatno podigla kvaliteta znanstveno-nastavnog napredovanja Fakultet je u

Pravilniku Fakulteta prometnih znanosti o uvjetima i postupku izbora u znanstvena,

znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja u području tehničkih znanosti, polje

tehnologija prometa i transport uz zakonske uvjete propisao dodatne uvjete Fakulteta.

Pravilnikom su propisani uvjeti Fakulteta za suradnička zvanja, a isto se tako prema uvjetima

Fakulteta između dva izbora u znanstveno-nastavna zvanja osigurava stalna znanstveno-

istraživačka, nastavna i stručna aktivnost nastavnika u višim znanstveno-nastavnim zvanjima.

Svaki je nastavnik dužan kontinuirano ažurirati podatke o objavljenim radovima u sustav

Hrvatske znanstvene bibliografije, a Fakultet ima posebno imenovanog koordinatora za rad s

bazom CROSBI.

Vezano uz praćenje ostvarenih rezultata znanstvenih projekata, Fakultet izrađuje publikaciju

Znanstveni projekti / Scientific projects 2012-2017 s podacima o ostvarenim ciljevima i

rezultatima rada na znanstvenim projektima financiranim vlastitim sredstvima Fakulteta u

okviru programa PROM-PRO pokrenutim i završenim u tom razdoblju. Kroz program PROM-

PRO Fakultet samostalno financira pripreme projektnih timova i prijave znanstvenih projekata.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 81

Rezultati rada na projektima prezentiraju se svake dvije godine kroz završnu konferenciju i

izdavanje kataloga. Dosad su provedena dva ciklusa potpora:

• Professional Meeting and Workshop on Program for stimulation of research and

innovation at the Faculty of Transport and Traffic Sciences PROM-PRO – Programming

period 2015 – 2017 – Proceedings of the technical reports

• Proceedings of the Second Workshop on the Program for Stimulation of Research and

Innovation at the Faculty of Transport and Traffic Sciences Programming period 2016 –

2018

Poslijediplomski doktorski studij Tehnološki sustavi u prometu i transportu temelji se na

odobrenom planu i programu iz 2005. godine. U akademskoj godini 2017./2018. provedena je

akreditacija novog doktorskog studija Promet s upisom prve generacije doktoranada od

akademske godine 2018./2019. Doktorski studij osposobljava studente za znanstveni rad u

području tehničkih znanosti, polju tehnologija prometa i transport. Osim znanstvenog

osposobljavanja, kroz studij se nastoji ojačati veza s gospodarstvom i povećati broj doktora

znanosti upravo u proizvodno-tehnološkom sektoru radi razvoja gospodarstva temeljenog na

znanju, što je i strateški cilj Republike Hrvatske.

Doktorski studij Promet Fakulteta prometnih znanosti usklađen je sa Strategijom istraživanja,

transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu i Strateškim programom znanstvenih

istraživanja na Fakultetu prometnih znanosti za razdoblje od 2015. do 2020.

Treba naglasiti da se stjecanje ECTS bodova na doktorskom studiju ostvaruje između ostalog i

objavljivanjem radova u najkvalitetnijim znanstvenim časopisima i zbornicima skupova s

međunarodnom recenzijom te se na taj način potiče objavljivanje rezultata provedenih

istraživanja. Jedan od uvjeta za pristup obrani doktorskog rada jest objava najmanje jednog

rada povezanog s temom doktorskog rada u časopisu najviše kategorije.

Nastavnici Fakulteta su u posljednjih pet godina sudjelovali u radu organizacijskih odbora 19

znanstvenih skupova (Tablica 5.4. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a) i uredništvu 16

znanstvenih časopisa (Tablica 5.5. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a). Fakultet samostalno ili u

suorganizaciji organizira konferencije od kojih se izdvajaju International Conference Science

and Traffic Development (ZIRP), International Scientific Conference Ports and Waterways

(POWA), Annual RIN Baška GNSS Conference, Modern Electrified Transport (MET), International

Ergonomics Conference, Congress of the Alps Adria Acoustics Association (AAAA), RCITD

(Research Conference in Technical Disciplines), Congress of the Alps Adria Acoustics

Association (AAAA), Research Conference in Technical Disciplines (RCITD) i Management of

Manufacturing Systems Conference.

Na tim se konferencijama aktivna diseminacija rezultata istraživanja dodatno provodi

odlučivanjem o njihovu tematskom sadržaju te vođenjem sekcija u okviru unaprijed utvrđenih

tema.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 82

5.2. Visoko učilište dokazuje društvenu relevantnost svojih znanstvenih, stručnih i

umjetničkih istraživanja i prijenosa znanja

Visoko učilište prati potrebe društva i tržišta rada te ih razmatra prilikom planiranja svojih istraživačkih

aktivnosti.

Visoko učilište ima učinkovit sustav potpore istraživanju i prijenosu znanja i tehnologija.

Nastavnici i suradnici sudjeluju u aktivnostima znanstvenih, umjetničkih i strukovnih udruženja.

Strategija Fakulteta prometnih znanosti, u segmentu stručnih i razvojnih projekata i usluga,

usmjerena je na razvoj domaćega gospodarstva u sektoru prometa i logistike. U tom su smislu

stručni i razvojni projekti definirani i usmjeravani, kako Strategijom razvoja Fakulteta prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2018. do 2023., tako i od strane naručitelja iz

gospodarstava, javne uprave i ostalih razina upravnih tijela vrlo preciznim projektnim zadacima,

zahtjevima i zakonskim normama. Pritom treba posebno istaknuti ulogu Fakulteta u

osmišljavanju i usmjeravanju razvoja prometno-logističkog sektora, pa i cjelokupnog

gospodarstva Republike Hrvatske u predmetnom području izradom, primjerice, ovih strateških

dokumenata:

• Strategija razvoja tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2020. godine

• Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava

• Nacionalni program za željezničku infrastrukturu 2015. – 2020.

Radi lakše prepoznatljivosti u tom sektoru djelatnosti Fakultet je u suradnji sa Sveučilištem u

Zagrebu 2012. godine proveo postupak utvrđivanja (mapiranja) istraživačkih skupina Fakulteta

u sklopu projekta mapiranja istraživačkog potencijala Sveučilišta u Zagrebu. Prilikom provedbe

mapiranja na Fakultetu je identificirano i uspostavljeno 13 istraživačkih skupina u području

tehnologije prometa, logistike i aeronautike.

Nastavno na provedene aktivnosti radi intenziviranja suradnje s gospodarstvom u srpnju 2015.

godine osnovan je Gospodarski savjet Fakulteta koji čine 23 tvrtke iz sektora prometa i logistike

u Hrvatskoj koji će u doglednoj budućnosti biti proširivan novim članicama. Gospodarski savjet

Fakulteta aktivno sudjeluje u aktivnostima Fakulteta. To se prije svega odnosi na utvrđivanje

potreba gospodarstva i, u skladu s tim, na razvoj nastavnih programa i nastavnog procesa, gdje

se tvrtke uključuju kroz sudjelovanje u izradi prijedloga novoga nastavnog plana i programa

zavisno o potrebama tržišta rada, zajedničkog određivanja tema diplomskih radova,

stipendiranja studenata, organizacije stručne prakse i slično. U tom je segmentu dodatno važno

zajedničko osnivanje Zaklade za financiranje istraživanja u sklopu novog doktorskog studija

Fakulteta. Zajedničko utvrđivanje područja i tema istraživanja i njihovo zajedničko financiranje

osigurava, kako tvrtkama, tako i samom Fakultetu, razvoj, inovacije i direktan transfer znanja

kroz kvalitetnije povezivanje i međusobnu komunikaciju. Kao prijeko potrebnu infrastrukturu

za ovaj proces Fakultet je dodatno osnovao Ured za projekte i transfer tehnologije i vlastitim

sredstvima osposobio 19 laboratorija.

Misija Ureda za projekte i transfer tehnologije jest povećati svijest o važnosti međunarodnih i

domaćih znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata, ojačati poziciju Fakulteta u kreiranju

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 83

prometnih strategija i ključnih projekata za javnu upravu i gospodarstvo te pružiti

savjetodavnu, administracijsku i tehničku podršku nastavnom i nenastavnom osoblju u

pripremi i provođenju projekata. Između ostalog, vizija Ureda za projekte i transfer tehnologije

jest poticati transfer tehnologije razvijene na Fakultetu prema gospodarskim subjektima i

javnom sektoru. Djelokrug rada Ureda za projekte i transfer tehnologije uz ostalo je i suradnja

s uredima Sveučilišta u Zagrebu te agencijama i ministarstvima nadležnim za provedbu

projekata, pružanje obavijesti o raspisanim natječajima za financiranje znanstveno-istraživačkih

i razvojnih projekata, prikupljanje prijedloga projekata, administrativno praćenje ugovorenih

projekata, informiranje voditelja projekata i suradnika na projektima o pravilima, procedurama

i nužnim dokumentima potrebnim za provođenje projekata, pomoć pri sastavljanju financijskih

izvješća za projekte te organiziranje prijama i slanja izvješća o radu na projektima. Radi što

kvalitetnijeg ispunjenja zadaće Ureda za projekte i transfer tehnologije zajedno s Fakultetom

organizacije i informatike razvijen je poseban program za prijavu i praćenje projekata.

Kao primjer rezultata tih nastojanja i aktivnosti vidljiv je, primjerice, za područje željezničkog

sektora, potpisani sporazum o formiranju konzorcija tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

(Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Građevinski fakultet,

Fakultet prometnih znanosti) za potrebe istraživanja, izrade projekata, studija i elaborata.

Konzorcij je sklopio sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji s tvrtkom HŽ-Infrastruktura d. o.

o. Potpisan je isto tako sporazum za potrebe tog sektora za područje cijelog EU-a s tvrtkom

MULTITEL iz Belgije.

Završeni su opsežni istraživačko-razvojni i inovativni projekti, kao npr. projekt Sustav za

optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju SORDITO ili Samohodni vagon za

prijevoz rasutog tereta SELFPROPRAIL koji je rezultirao patentom financiranim od strane

ECOINNOVATION fonda EU-a. U sklopu IRI projekata Fakultet ima 2 ugovorena projekta s

gospodarstvom, i to projekte Spark Sense u suradnji s tvrtkom Penta d. o. o. i Razvoj STM

uređaja za osiguravanje interoperabilnosti INDUSI i ETCS tehnologije na svjetskim željeznicama

u suradnji s tvrtkom ALTPRO d. o. o.

Rezultati rada na projektima prepoznati su i u svijetu pa je tako Fakultet proveo projekte

procjene sigurnosti cesta prema iRAP, odnosno EuroRAP metodologiji u Velikoj Britaniji,

Senegalu i Moldaviji.

Fakultet je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu osnovao tvrtku Centar za promet i logistiku

d.o.o. Cilj je osnivanja tvrtke zapošljavanje uspješnih doktoranada koji svoja postignuća i

rješenja izrađena kroz doktorski rad žele komercijalizirati. Tvrtka je usmjerena na istraživačko-

razvojne komercijalne projekte u ovome sektoru gospodarstva i bavi se projektiranjem i

atestiranjem u području prometa i logistike, prometno-tehničkim vještačenjima u cestovnom,

željezničkom, zračnom, vodnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu, ispitivanjem

značajki prometne signalizacije i opreme u prometu i logistici, razvojem tehnologija u području

prometa i transporta. U posljednje dvije godine tvrtka Centar za promet i logistiku d.o.o. završila

je tri projekta sufinancirana iz sredstava Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 84

Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon uspješne provedbe tih projekata Centru za promet i

logistiku d.o.o. su 2018. godine doznačena sredstva iz Nacionalnog programa za sufinanciranje

novog projekta.

Fakultet je, uz 13 drugih znanstveno-istraživačkih i visokoškolskih ustanova iz Republike

Hrvatske, član Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave,

prvog znanstvenog centra izvrsnosti u području tehničkih znanosti, koji vodi Fakultet

elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U okviru Istraživačke jedinice Istraživanje u

znanosti o podatcima, navedenoga znanstvenog centra, Fakultet sudjeluje u projektu

Napredne metode i tehnologije u znanosti o podatcima i kooperativnim sustavima

(DATACROSS) sufinanciranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj je projekta ubrzati

gospodarski rast Hrvatske te potaknuti zapošljavanje novih stručnih kadrova.

Osim članica Savjeta Fakulteta iz gospodarstva, informacije o potrebama gospodarstva i tržišta

rada pružaju Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i

transporta, Udruga IPC – Dunav Jadran, Udruga Savez za željeznicu, Udruga Inteligentni

transportni sustavi Hrvatske i druge, s kojima većinom Fakultet ima i potpisane sporazume o

suradnji. U radu udruga i asocijacija aktivno sudjeluju djelatnici Fakulteta.

Društvenu angažiranost Fakulteta pokazuju i projekti razvoja ljudskih potencijala Europskog

socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Fakultet surađuje kao

partner Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. na dva projekta kojima je cilj uspostaviti

zajednički (europski) sustav upravljanja zračnim prometom i zračnim prostorom, i to na

međunarodno istraživačkim projektima SESAR PJ01 – Enhanced Arrivals and Departures i

SESAR PJ24 – Network Collaborative Management koji su ujedno dio europskog istraživačko-

razvojnog programa Obzor 2020. U okviru projekta Danube SKILLS istraživanja su usmjerena

na poboljšanje institucijskih kapaciteta za plovidbu Dunavom poticanjem zajedničkih

transnacionalnih kompetencija i vještina u području obrazovanja i razvoja javnih usluga.

Fakultet izvodi programe cjeloživotnog obrazovanja radi dopune stečenih znanja i poslovnih

iskustava novim spoznajama iz suvremene znanosti i struke, razmjenom iskustava s drugim

kolegama iz njihova poslovnog područja uz rješavanje praktičnih problema kroz proces

edukacije, kako je detaljno opisano u točki 2.7. Samoanalize.

Dodatnu infrastrukturu u sustavu potpore istraživanju i prijenosu znanja i tehnologija čini 19

uspostavljenih i vlastitim sredstvima kompletno opremljenih laboratorija.

Fakultet u posljednje tri godine iz vlastitih sredstava financira program PROM-PRO. Program

služi za uspostavljanje istraživačkih skupina mladih istraživača na Fakultetu, u skladu s temama

definiranim u dokumentu Strateški program znanstvenih istraživanja na Fakultetu prometnih

znanosti za razdoblje od 2015. do 2020.

Rezultati programa PROM-PRO prezentiraju se na radionici te se izdaje zbornik (Programsko

razdoblje 2015. – 2017., Programsko razdoblje 2016. – 2018.). Interdisciplinarnošću timova u

ovome programu, ali i uključivanjem znanstvenika i istraživača s drugih sastavnica Sveučilišta i

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 85

iz gospodarstva, kojim se ostvaruje integracija svih zainteresiranih dionika sektora znanosti i

gospodarstva, postignuti su zapaženi rezultati opisani u izvješću o znanstvenoj djelatnosti

Fakulteta. Izvješća o znanstvenoj djelatnosti svake se godine dostavljaju Sveučilištu u Zagrebu.

Jedan vid transfera znanja u gospodarstvo je i poslijediplomski doktorski studij koji u

posljednjih 5 godina upisuje i određen broj stručnjaka zaposlenih u gospodarstvu, koje

financira njihov gospodarski subjekt (od akademske godine 2013./2014. za 11 doktoranada

gospodarski subjekti financiraju školarine doktorskog studija).

Djelatnici Fakulteta članovi su organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih konferencija. Popis

organizacijskih odbora znanstvenih konferencija u kojima sudjeluju nastavnici Fakulteta dan je

u Tablici 5.4. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a. Fakultet i njegovi djelatnici aktivni su u

znanstvenim i strukovnim udruženjima.

Fakultet također trajno razvija i sustav promocije u društvu, kako bi što je moguće više

naglašavao svoju prisutnost radi predstavljanja ostvarenih rezultata i najave budućih aktivnosti,

što služi daljnjoj integraciji Fakulteta u sve gospodarsko-društvene tokove. Fakultet aktivno radi

i na svom pozicioniranju u društvu kako bi što učinkovitije mogao promovirati vrijednosti koje

razvija, koje su u skladu s njegovom misijom, vizijom i strategijom. Na Fakultetu kao stalno

radno tijelo djeluje Odbor za promociju koji ima 11 članova (nastavnika, nenastavnog osoblja i

studenata). Ovaj odbor organizira i provodi različite programe i aktivnosti promocije na temelju

godišnjeg plana: redoviti godišnji obilazak srednjih škola radi upoznavanja srednjoškolaca s

mogućnostima koja im se otvaraju upisom, studiranjem i završetkom Fakulteta prometnih

znanosti; Dan Fakulteta; Dan otvorenih vrata; Dan karijera; Smotra Sveučilišta te organizacija

radionica i tribina.

5.3. Znanstvena/umjetnička postignuća visokog učilišta prepoznata su u nacionalnim

i međunarodnim okvirima

Nastavnici i suradnici dobitnici su sveučilišnih, nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja za

znanstvena/umjetnička postignuća.

Visoko učilište nositelj je odgovarajućeg broja znanstvenih/umjetničkih projekata (sveučilišnih, nacionalnih,

međunarodnih).

Nastavnici i suradnici u značajnom broju sudjeluju na pozvanim predavanjima na nacionalnim i

međunarodnim skupovima.

Nastavnici i suradnici članovi su znanstvenih/umjetničkih odbora, skupova, uredništva časopisa.

Nastavnici Fakulteta su posljednjih 5 godina primili više nagrada. Nagrade su dodijelila

međunarodna, nacionalna, sveučilišna i fakultetska tijela, odbori i organizacije. Tri nagrade su

dodijelila međunarodna tijela European Road Assessment Programme (EuroRAP), Ekonomska

komisija Ujedinjenih naroda za Europu te Društvo urbanista i prostornih planera Slovenije

zajedno s Ustanovom Maks Fabiani, slovenskim Ministarstvom kulture i Ministarstvom okoliša

i prostora. Kao posebno važnu valja istaknuti Nagradu za najviša znanstvena i umjetnička

dostignuća u Republici Hrvatskoj u području tehničkih znanosti koju dodjeljuje Hrvatska

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 86

akademija znanosti i umjetnosti te godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih

znanstvenika u Zagrebu. Fakultet je dodijelio jednu nagradu za životno djelo, jednu nagradu

za posebna postignuća u nastavnom radu te dvije nagrade u sklopu programa poticanja

znanstvene produktivnosti. Nastavnici Fakulteta u navedenom su razdoblju dobili nagrade za

najbolji rad i najbolju prezentaciju na međunarodnim konferencijama, kao i nagrade za

znanstvenu izvrsnost od strane uredništva časopisa.

Znanstveno-istraživački rad na Fakultetu odvija se sudjelovanjem u međunarodnim i domaćim

projektima te u sklopu sveučilišnih potpora. Od 2012. godine Fakultet je bio partner na više

međunarodnih projekata financiranih iz međunarodnih i domaćih fondova i programa: 7th

Framework Programme (FP7), Horizon 2020, Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), IPA

Adriatic, EUREKA, Competitiveness and Innovation Programme – Intelligent Energy Europe (CIP

IEE), MED, EMPIR, EMFF (EASME), EURAMET, SEE, NEWFELPRO/MZO, ERASMUS+ KA2, EFRR,

INTERREG CENTRAL EU, INTERREG MED, ESF. U Tablici 5.3. Analitičnog priloga dan je prikaz

svih projekata u kojima sudjeluju nastavnici Fakulteta u posljednjih 5 godina. U proteklom

razdoblju vidljiv je trend porasta broja ugovorenih znanstvenih projekata.

U posljednjih pet godina Fakultet je sudjelovao u 6 COST akcija:

• TUD COST Action TU1102 (Towards Autonomic Road Transport Support Systems)

• TUD COST Action TU1305 (Social networks and travel behavior)

• TUD COST Action TU1408 (Air Transport and Regional Development (ATARD))

• TUD COST Action TU1407 (Scientific and technical innovations for safer Powered Two

Wheelers (PTW))

• ICTCOST Action IC1406 (Hjgh-Performance Modelling and Simulation for Big Data

Applications (cHiPSet))

• TUD COST Action TU1302 (Satellite Positioning Performance Assessment for Road

Transport (SaPPART)).

• COST CA15127 Action (Resilient Communication Services Protecting End-user

Applications from Disaster-based Failures)

Nastavnici Fakulteta redovito sudjeluju na sastancima COST akcija, programu kratkoročne

znanstvene mobilnosti „Short Term Scientific Mission“. Dodatno, mladi istraživači pored

programa mobilnosti sudjeluju i u radu ljetnih škola koje se održavaju u Europi, poput

Francuske 2013. godine, Bugarske 2014. godine, Srbije 2017. godine i Grčke 2018. godine.

Nastavnici i suradnici Fakulteta redovito održavaju i sudjeluju na pozvanim predavanjima na

nacionalnim i međunarodnim skupovima.

Nastavnici i suradnici Fakulteta članovi su organizacijskih, programskih i znanstvenih odbora

skupova. Također, nastavnici su uključeni u rad uredničkih odbora časopisa. Podaci o

sudjelovanju u radu organizacijskih, programskih i znanstvenih odbora skupova te uredničkih

odbora dani su u tablici 5.5. Analitičkog priloga iz MOZVAG-a.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 87

5.4. Znanstvena/umjetnička djelatnost visokog učilišta održiva je i razvojna

Strategija razvoja znanstvene/umjetničke djelatnosti usklađena je s vizijom razvoja visokog učilišta.

Znanstvene/umjetničke aktivnosti visokog učilišta predstavljaju realizaciju strateškoga programa.

Visoko učilište raspolaže odgovarajućim resursima za znanstvene/umjetničke aktivnosti.

Visoko učilište prepoznaje i nagrađuje znanstvena/umjetnička postignuća svojih zaposlenika.

Visoko učilište kontinuirano unaprjeđuje svoju znanstvenu/umjetničku djelatnost financiranjem,

povećavanjem ljudskih resursa, prilagodbom prostora i ulaganjem u potrebnu opremu, nabavom

odgovarajuće literature, potporom diseminaciji rezultata i izradi doktorskih radova.

Strateški program znanstvenih istraživanja na Fakultetu prometnih znanosti za razdoblje od

2015. do 2020. izravno se nastavlja na dokument Programska podloga strateškog programa

znanstvenih istraživanja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 2012.

– 2017. i u skladu je sa Strategijom razvoja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

za razdoblje od 2012. do 2017. i Strategijom razvoja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu za razdoblje od 2018. do 2023. U strateškom programu dodatno se razrađuje misija

i vizija Fakulteta u smislu znanstvenih istraživanja i znanstvene djelatnosti, na temelju Strategije

odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije te prijedloga Razvoj i preobrazba Sveučilišta u

Zagrebu – Razrada polaznih pretpostavki. Smjernice su većim dijelom ugrađene u ovaj program

i prilagođene djelatnosti Fakulteta kao visokog učilišta i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koja

ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveno-istraživački i stručni rad u

znanstvenom području tehničkih znanosti, polju tehnologije prometa i transport.

Strategijom razvoja Fakulteta za razdoblje od 2012. do 2017. godine predviđena je uspostava

laboratorija radi unaprjeđenja znanstvene, stručne i nastavne aktivnosti. Na temelju Odluke o

privremenom ustrojavanju i poslovanju koja se odnosi na rad laboratorija, specijaliziranih

učionica i praktikuma Fakulteta, u proteklom razdoblju postignut je značajan napredak u

opremanju Fakulteta informatičkom i laboratorijskom opremom. Potpuno su opremljene

suvremenom informatičkom opremom sve predavaonice Fakulteta, nova specijalizirana

računalna učionica te je ustrojeno i opremljeno 19 novih laboratorija, a ažurni podaci o opremi

objavljeni su u Katalogu laboratorijske opreme. Opremanje laboratorija značajno utječe na

stalno usavršavanje obrazovnog procesa na svim razinama studija, kao i na podizanje kvalitete

znanstvenog i stručnog rada

Nagrada za postignuća u znanstveno-istraživačkom radu dodjeljuje se nastavnicima koji

objavljuju radove u priznatim međunarodnim znanstvenim časopisima, koji su osvojili

nacionalne ili međunarodne nagrade za znanstveno-istraživački rad te pokazali uspjeh u

vođenju i sudjelovanju u znanstveno-istraživačkim projektima, što je propisano Pravilnikom o

nagrađivanju djelatnika Fakulteta.

Na kraju kalendarske godine svaka ustrojbena jedinica Fakulteta predlaže financijski plan koji

uključuje i rashode za sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima, nabavku

istraživačke i laboratorijske opreme, odgovarajuće literature, specijaliziranih programskih

paketa za istraživanje i razvoj, troškove programa usavršavanja, studijskih boravaka,

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 88

organizaciju skupova i slično, koji se potom prihvaća na sjednici Fakultetskog vijeća. Sustavnim

planiranjem ljudskih resursa, prostora i opreme, kao i potporama nastavnicima u znanstveno-

istraživačkom i nastavnom radu, Fakultet kontinuirano unaprjeđuje svoju znanstvenu, nastavnu

i stručnu djelatnost.

5.5. Znanstvena/umjetnička aktivnost i postignuća visokog učilišta unaprjeđuju

nastavni proces

Oprema za znanstvena/umjetnička istraživanja rabi se u preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj

nastavi.

Studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija uključeni su u znanstvene/umjetničke

projekte visokog učilišta.

Nastava na poslijediplomskim sveučilišnim studijima i doktorski radovi reflektiraju znanstvena/umjetnička

istraživanja i postignuća visokog učilišta.

Na Fakultetu je ustrojeno 19 laboratorija u sklopu zavoda i katedri koji se upotrebljavaju u

preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi te s ciljem izrade završnih, diplomskih i

doktorskih radova. Zavod za prometno planiranje, Zavod za cestovni promet i Zavod za gradski

promet dodatno se koriste zajedničkim laboratorijem za planiranje i modeliranje u cestovnom

i gradskom prometu čiji se resursi upotrebljavaju u nastavi na zajedničkim kolegijima koje

pohađaju studenti tih smjerova.

Katalog laboratorijske opreme prvenstveno služi kao izvor informacija studentima

preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija o raspoloživoj opremi za provođenje

istraživanja u sklopu seminarskih, završnih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova. U

katalogu je uz naziv i tehničke karakteristike opreme ponuđen i opis namjene koji može

studentima pomoći pri pronalaženju laboratorijske opreme potrebne za provođenje njihovih

istraživanja.

Studenti su uključeni u znanstveno-istraživački rad radi stjecanja dodatnih znanja i istraživačkih

vještina. Kroz program potpore za uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina (PROM – PRO)

te programske ugovore, omogućeno je sudjelovanje studenata u projektima Fakulteta i

financiranje nabavke odgovarajuće opreme potrebne za istraživački rad. Također, omogućena

je diseminacija rezultata kroz aktivno sudjelovanje studenata na konferencijama. Na temelju

rezultata istraživanja studenti u koautorstvu s nastavnicima objavljuju radove na

međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, stručnim skupovima studenata. Kao

primjer navodi se skup Zagrebački energetski tjedan te Festival inovacija Sviif. Najbolji

studentski radovi apliciraju za rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. U posljednjih 5 godina

studenti Fakulteta nagrađeni su s 12 rektorovih nagrada (akademske godine 2017./2018. 2

studentska rada, 2016./2017. 4 studentska rada, 2015./2016. 5 studentskih radova i 2014./2015.

1 studentski rad). Također, svake se godine raspisuje i natječaj za dodjelu Dekanove nagrade

za najbolji studentski rad za studente na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 89

Kao primjer uključivanja studenata u znanstveno-istraživački rad kroz razvojne projekte jest

diplomski rad Prijedlog regulacije prometa na dionici Langov trg – Ribnjak – Medveščak u

Zagrebu, koji je postao gradski razvojni projekt „Studija isplativosti uvođenja regulacije s

dinamičkom izmjenom usmjerenja prometnih trakova na dionici Langov trg – Ribnjak –

Medveščak u Zagrebu“.

Drugi primjer uspješnog diplomskog rada je rad pod naslovom Održiva mobilnost u ruralnim

područjima u kojem je kroz studiju slučaja obrađeno područje grada Jastrebarskog. Tema

diplomskog rada je postala gradski projekt - Studija javnog prijevoza na području grada

Jastrebarskog koji se razrađuje na Fakultetu prometnih znanosti. Na tom projektu je zaposlen

i student koji je autor diplomskog rada. Osim toga rezultati istraživanja diplomskog rada i

studije su kroz „take up“ grupu uključeni u H2020 projekt HiReach – Inovative Mobility

Solutions to Cope with Transport Powerty.

Za studente poslijediplomskog studija Pravilnikom o doktorskom studiju propisano je

sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu i objavljivanje radova u časopisima najviše

kategorije i skupovima s međunarodnom recenzijom iz područja nacrta doktorskog rada.

Kroz nastavu i istraživanje na poslijediplomskom doktorskom studiju omogućuje se usvajanje

novih i relevantnih znanja iz područja tehnologije prometa i transporta, koja se odnose na

održivi promet, nove tehnologije za vozila i upravljanje prometom, prometnu infrastrukturu,

mrežu multimodalnog međugradskog putovanja i prijevoza, multimodalne teretne koridore za

održive prometne mreže, upravljanje zračnim prometom, prostorno planiranje i upravljanje

potražnjom gradskog prometa, održivu gradsku mobilnost, planiranje mobilnosti i

infrastrukture, multimodalne logističke lance, inteligentne transportne sustave, sigurnosnu

zaštitu u prometu, kvalitetu, dostupnost i pouzdanost prometnih usluga, inovativne modele

mobilnosti, sigurnosnu zaštitu tereta, informacijski sustav za olakšavanje usluga prometne

mobilnosti, istraživanje telekomunikacijskog tržišta, mjerenje i optimiziranje performansi

informacijsko-komunikacijskih mreža, sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-

komunikacijskog sustava te razvoj i primjenu pomoćnih tehnologija u prometnom okruženju,

zasnovanih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji.

Nastavnici i mentori sudjeluju u radu znanstvenih centara izvrsnosti: CETRA – Centre for

Transport Research Sveučilišta u Žilini (Slovačka), Centra izvrsnosti za računalni vid i

Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave Sveučilišta u

Zagrebu. Jedan je nastavnik voditelj lokalne istraživačke skupine znanstvenog centra izvrsnosti

za znanost o podatcima i kooperativne sustave u okviru istraživačke jedinice Istraživanje u

znanosti o podatcima.

Prema odrednicama Pravilnika o doktorskom studiju, Povjerenstvo za poslijediplomske studije

i doktorate izborom područja istraživanja, odnosno teme doktorskog rada i mentora određuje

doktorandu matični zavod na kojemu će surađivati tijekom istraživanja. Zavodi Fakulteta

grupirani su u istraživačke skupine, a stručnosti pojedinih istraživačkih skupina objavljene su na

mrežnim stranicama Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti Samoanaliza, 2018.

5. Znanstvena djelatnost 90

Dodatna vrijednost novog prihvaćenog programa doktorskog studija Promet ogleda se kroz

potencijalni utjecaj provedenog istraživanja i ostvarenih postignuća na društvo i gospodarstvo

te razvoj stvaralačkog mišljenja. Zato je program koncipiran tako da je rasterećen od velikog

broja ispita (ukupno ih je pet) te je od samoga početka putem istraživačkih seminara fokusiran

na znanstveno istraživanje. Teme doktorskih radova definiraju se kroz istraživačke seminare i

povezuju s gospodarstvom. Pri određenju tema doktorskih istraživanja, kroz uspostavu

zajedničkih istraživačkih programa, značajna je uloga Gospodarskog savjeta Fakulteta na

temelju suradnje Fakulteta i gospodarstva.