PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA...Sadržaj: 1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ..... 6 1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM.....6

PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA Skripta za brzo učenje

Sadržaj:

1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ........................................................................................................................ 6

1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM ................................................................................................................................6

1.2 MLADI VOZA ......................................................................................................................................... 6

1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA .......................................................................................................... 7

1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA ................................................................................................................................................8

1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU................................................................................................................... 11

IZRAZI CESTA ..................................................................................................................................................................... 11

VOZILO ................................................................................................................................................................. 16

VOZA .................................................................................................................................................................. 18

OSTALI IZRAZI .................................................................................................................................................................... 19

2 . PONA ANJE SUDIONIKA U PROMETU SIGURNO PONA ANJE ........................................................................ 23

2.1 SIGURNO PONA ANJ U PROMETU ................................................................................................................. 23

2.1.1 NA ELO POVJERENJA U PROMETU ..................................................................................................................... 23

2.1.2 DEFENZIVNA VO NJA ................................................................................................................................ 23

2.2 UO AVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE (PERCEPCIJA) .................................................................. 25

2.2.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZA A .................................................................................................................... 25

2.2.2 RADNJE PRESTRO NOSTI (provjere) ....................................................................................................... 26

3. OSTALI SUDIONICI U PROMETU ........................................................................................................................... 27

3.1 PJE ACI ............................................................................................................................................................. 27

3.2 DJECA................................................................................................................................................................. 27

3.3 BICIKLISTI .......................................................................................................................................................... 27

3.4 TRAKTORISTI .................................................................................................................................................... 27

4.VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA ....................................................................................................... 28

4.1. URE AJI VOZILA I DJELOVI VOZILA ................................................................................................................ 28

Ure aji motora .......................................................................................................................................... 28

Ostali ure aji za normalnu vidljivost vozilu; ................................................................................................ 28

4.1.2URE AJ ZA OSVJETLJAVANJE CESTE ...................................................................................................................... 28

a).Ure aji za osvjetljavanje ceste; ............................................................................................................. 28

b).Ure aji za ozna ivanje vozila; ............................................................................................................... 28

c.)Ure aji za davanje svjetlosnih znakova; ................................................................................................ 28

d.)Kori tenje svjetala za osvjetljavanje ceste u proemtu ............................................................................. 29

4.2. OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU ........................................................................................... 29

4.3 KONTROLNE LAMPICE NA KONZOLNOJ PLO I ............................................................................................. 30

4.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA ..................................................................................... 31

4.4.1 PASIVNI SUSTAVI ....................................................................................................................................... 31

4.4.2 AKTIVNI SUSTAVI ...................................................................................................................................... 31

4.4.3 GUME NA VOZILU ................................................................................................................................ 31

4.4.4 VU A PRIKLJU NOG VOZILA ................................................................................................................................ 32

4.5. VU A NEISPRAVNIH VOZILA .......................................................................................................................... 32

4.6 UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA .......................................................................................................... 32

4.7. TERET NA VOZILU I U VOZILU.......................................................................................................................... 33

4.8. OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA................................................................................................................... 33

4.9. PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU ............................................................................................................................ 33

4.10. PROMETNA DOZVOLA ................................................................................................................................... 34

4.11. EKONOMI NA I RACIONALNA VO NJA (EKO VO NJA) .............................................................................. 34

5. CESTA I NJENA OBILJE JA ................................................................................................................................................... 35

5.1 VRSTE CESTE ................................................................................................................................................................... 35

5.2 OBILJE JA CESTA............................................................................................................................................................ 36

5.3 CENTRIFUGALNA SILA – OBILJE JA SILA U ZAVOJU ................................................................................... 36

5.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA .................................................................................................................................. 37

5.5 RAZMAK IZME U VOZILA ................................................................................................................................. 38

6. Znakovi u Prometu ....................................................................................................................................... 39

6.1 OP ENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA ......................................................................................................... 39

6.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI ................................................................................................................................ 39

....................................................................................................................................................................................... 39

6.1.2 ZNAKOVI IZRI ITIH NAREDBI .................................................................................................................... 40

6.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI ................................................................................................................................ 40

6.1.4 DOPUNSKE PLO E................................................................................................................................................... 41

6.2 SEMAFORI (Prometna svjetla za upravljanje prometom) ......................................................................... 41

6.2.1 Prometnih svjetala (semofori) ............................................................................................................ 41

6.2.2 Zna enje prometnih svjetala ............................................................................................................. 41

6.2.3 Svjetlosni znaci za prijelaz preko eljezni ke pruge ........................................................................... 42

6.3 OZNAKE NA KOLNIKU ....................................................................................................................................... 42

6.3.1 CRTE NA KOLNIKU ..................................................................................................................................... 43

6.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLU BENICI RUKAMA I POLO AJEM TIJELA ......................................................... 44

6.5 ZVU NI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije izme u voza a) ............................ 45

46.6 POKAZIVA I SMJERA ..................................................................................................................................... 46

7. PROMETNA PRAVILA.............................................................................................................................................. 47

Sudionici u prometu su du ni postupati: ........................................................................................................ 47

7.1. UKLJU IVANJE VOZILOM U PROMET ............................................................................................................ 47

7.2. KRETANJE VOZILA PO CESTI ....................................................................................................................................... 47

7.3. VO NJA UNATRAG; .......................................................................................................................................... 48

7.4. POLUKRU NO OKRETANJE .......................................................................................................................................... 48

7.5. BRZINA VO NJE ............................................................................................................................................... 48

7.6. OGRANI ENJA BRZINE KRETANJA U RH ................................................................................................................... 49

7.7. PROMET RASKRI JEM ................................................................................................................................................... 49

7.8. PRAVILA PROPU TANJA VOZILA NA RASKRI JU ..................................................................................................... 51

7.9. MIMOILA ENJE .................................................................................................................................... 53

7.10 OBILA ENJE ....................................................................................................................................... 53

.......................................................................................................................................................................................... 53

7.11. PRETJECANJE ................................................................................................................................................ 53

7.12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE .................................................................................................................. 54

7.13. ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE ...................................................................................................... 55

7.14. ZABRANJENO PARKIRANJE ( dopu teno zaustavljanje ) ................................................................... 55

7.15. PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNI KE PRUGE .......................................................................................................... 55

7.16. PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM ................................................................................................ 56

7.17. PROMET TUNELOM........................................................................................................................................ 56

7.18 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM .................................................... 57

1. VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA (VSP) ................................................................................................................... 57

2. VOZILA POD PRATNJOM (VPP) ...................................................................................................................... 57

3. VOZILA POD PRATNJOM ZA IZVAREDNI PRIJEVOZ(VPPI) ...................................................................................... 57

8. VO NJA U NASELJU ............................................................................................................................................... 58

Bitna obilje ja vo nje u gradu........................................................................................................................ 58

9.VO NJA IZVAN NASELJA ........................................................................................................................................ 59

9.1 RAZMAK ................................................................................................................................................ 59

9.2 PRETJECANJE ................................................................................................................................................... 60

9.3 VO NJA ZAVOJIMA ........................................................................................................................................... 60

9.4 VO NJA NIZBRDICAMA .................................................................................................................................... 60

9. VO NJA U POSEBNIM UVJETIMA .......................................................................................................................... 61

11.1 VO NJA NO U ................................................................................................................................................. 61

11.2 VO NJA PO KI I ............................................................................................................................................................. 61

11.3 VO NJA PO MAGLI .......................................................................................................................................... 62

11.4 VO NJA PO SNIJEGU ( ZIMSKI UVJETI ) ........................................................................................................ 62

11.5 VO NJA ZA VRIJEME JAKOG BO NOG VJETRA....................................................................................................... 62

10. POSTUPAK U SLU AJU PROMETNE NESRE E ................................................................................................. 63

Prometna nesre a ........................................................................................................................................ 63

12. Prometi znaklovi ......................................................................................................................................... 64

PROMETNI ZNAKOVI .............................................................................................................................................. 64

ZNAKOVI OPASNOSTI......................................................................................................................................... 65

ZNAKOVI IZRI ITE NAREDBE ............................................................................................................................ 69

ZNAKOVI OBAVJESTI .......................................................................................................................................... 74

ZNAKOVI OBAVJESTI ZA VO ENJE PROMETA ................................................................................................ 85

DOPUNSKE PLO E KAO NADOPUNA PROMETNIH ZNAKOVA ........................................................................... 87

13.PREKR AJI, KAZNE I KAZNENI BODOVI .............................................................................................................. 89

KAZNENI BODOVI .................................................................................................................................................... 89

PREKR AJI I SANKCIJE U PROMETU ................................................................................................................... 90

1

1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU

1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM

tjelesna i du evna sposobnost potrebno znanje i vje tine posjedovanje voza ke dozvole odre ene kategorije (koristiti pomagla koja su upisana u voza ku

dozvolu“nao ale“) KAD VOZAČ NE SMIJE ZAPOČETI UPRAVLJANJE VOZILOM ?

ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koli ine ako je pod utjecajem opojnih droga ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vo nju ako koristi lijekove na kojima je ozna eno da se ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme vo nje

OSOBA MOŽE STEĆI PRAVONA SAMOSTALNO UPRAVLJANJE VOZILOM ODRE ENE KATEGORIJE : osoba koja je du evno i tjelesno sposobna upravljati vozilom osoba koja je navr ila minimalnu dob za upravljanje vozilom

OSOBA SA VOZAČKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI : motornim vozilima F, G i AM kategorij

VOZAČKA DOZVOLA: nakon izdavanje voza ke dozvole, voza ka se produ uje svaki 10. godina kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati voza ku dozvolu i prometnu dozvolu dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu

1.2 MLADI VOZA Mladi voza je voza u dobi do 24 godine, ( AM , A1, A2,A, B bez obzira na kategorije ) MLADI VOZAČ NE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM :

ako u organizmu ima alkohola iznad ( 0, 00 g/kg) ako u organizmu ima opojnih droga

PRAVA VOZAČA S OBZIROM NA STJEČENE KATEGORIJE:

voza i motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im dodane lake prikolice (do najve e dopu tene mase “NDM” = 750 kg)

voza ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila to su upisana u voza koj dozvoli.( sa B kategorije ima pravo upravljati (AM - motokultivator i moped, F – traktor, G - radni stroj i lake prikolice do 750 kg NDM)

2

1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA Sudionici u prometu dužni su postupati:

prema prometnim pravilima, prometnih znakova, prometnim svjetlima, znakovi ovla tenih osoba u prometu

Dužnosti voza a:

Vozilo dr ati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge voza e.

Kad prilazi pje a kom prijelazu, upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slu aju potrebe, mo e pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješa kog prijelaza (obratiti pa nu na sve pje ake).

Obratiti osobitu pa nju te po potrebi zaustaviti vozilo na slijepe osobe, osobe starije dobe, te djecu kad samostalno sudjeluju u prometu.

3

Voza je dužan zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajali tu kad osobe, ulaze i u to vozilo, odnosno izlaze i iz tog vozila, moraju prije i preko prometne trake ili kolnika kojem se vozila kre u (pozornost i oprez ako ne prelaze prometnu traku).

Voza je dužan zaustaviti svoje vozilo iza vozila koje

organizirano prevozi djecu ako je zaustavljen na stajali tu ili kolniku kojem se vozila kre u i pritom ima upaljene sve pokaziva e smijera. Vozila za organizirani prijevoz djece su ozna ena posebnim znakom za prijevoz djece.

1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA

Voza ka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, BE, C1, C1 E, C, C E, D1, D1 E, D, D E, F, G, H i AM kategorije

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji Minimalna dob (god.) Vozilo

A1

motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do 11 kW

16

A2

spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potje u od vozila ija je snaga dvostruko ve a i vi e

18

A

motocikli sa ili bez bo ne prikolice

20/24

4


B

motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija najve a dopu tena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne vi e od 8 putnika, ne ra unaju i sjedalo za voza a; motorna vozila ove kategorije mogu biti u kombinaciji s priklju nim vozilom ija najve a dopu tena masa ne prelazi 750 kg

18

BE

kombinacije vozila koje se sastoje od vu nog vozila B kategorije i priklju nog vozila, pri emu najve a dopu tena masa priklju nog vozila ne prelazi 3.500 kg

18

C1

motorna vozila do 7.500 kg najve e dopu tene mase

18

C1E

vu na vozila kategorije C1 i priklju na vozila ija najve a dopu tena masa iznosi vi e od 750 kg, s time da najve a dopu tena masa tako nastale kombinacije vu nog i priklju nog vozila ne smije prelaziti 12.000 kg

18

C

motorna vozila ija je najve a dopu tena masa iznad 7.500 kg

19

CE

skupine vozila koje se sastoje od vu noga motornog vozila C kategorije i priklju nog vozila ija najve a dopu tena masa iznosi vi e od 750 kg

19

D1

motorna vozila projektirana i izra ena za prijevoz najvi e 16 putnika uz voza a i ija maksimalna duljina nije ve a od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s prikolicom ija najve a dopu tena masa nije ve a od 750 kg

21

D1E

kombinacije vozila kada vu no vozilo kategorije D1 i njegova prikolica ima najve u dopu tenu masu ve u od 750 kg, ne dovode i u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za doti na vozila

21

5


D

motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za voza a imaju vi e od osam sjedala

21/24

DE

vu na motorna vozila D kategorije i priklju no vozilo ija najve a dopu tena masa iznosi vi e od 750 kg

21/24

F

traktori sa ili bez prikolice

16

G

radni strojevi

16

H

pru na vozila - tramvaji

21

AM

mopedi i motokultivatori (max 4kw, 50ccm3, 50 km/h)

15

6

1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU

IZRAZI CESTA »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet,

»javna cesta« je povr ina od općeg zna enja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete odre ene ovim Zakonom(Zakon o sigurnosti prometa na cestama) i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,

Djelimo ih na;me unarodna, dr avna , upaniska, lokalna,ostale ces(1, 2)

1.)Mo e biti namjenjena samo za motori promet;

(autocest,brza cesta i cesta namjenjena isklju ivo za promet motornih vozila)

2.)Mo e biti namjenjena za mje ovit promet; ostale ceste

(magistrala, lokalna ceste, zemljane ceste, umski putevi)

Javna cesta Mora imati suvremeni kolni ki zastor (asvalt, beton ,kocke)

»autocesta« je javna cesta posebno izgra ena i namijenjena isklju ivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizi ki odvojene kolni ke trake (zeleni pojas, za titnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi irine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s popre nim cestama i eljezni kim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se

promet mo e uklju iti, odnosno isklju iti samo odre enim i posebno izgra enim priklju nim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priklju nim rampama, kojom je omogu en siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta ozna ena propisanim prometnim znakom,

7

»brza cesta« je javna cesta namijenjena za promet isklju ivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolni ke trake, koja ima sva (bez raskri ja) raskrižja u dvije ili više razina s popre nim cestama i drugim prometnicama ( eljezni kim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva ozna ena propisanim prometnim znakom.

»cesta namijenjena isklju ivo za promet motornih vozila« je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogu en siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu ve u od 60 km/h i koja je kao takva ozna ena propisanim prometnim znakom.

»kolnik« je dio cestovne povr ine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili vi e prometnih traka,

»kolni ka traka« je uzdu ni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili vi e prometnih traka,

Kolni ka traka Kolni ka traka

Rubna bankina

KOLNIK

8

»prometna traka« je obilje eni ili neobilje eni uzdu ni dio kolnika ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru, »prometna traka za usporavanje« je dio kolnika namijenjen za isklju ivanje vozila iz prometnog toka na cesti,

»prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilje eni uzdu ni dio kolnika na autocestama i na odre enim mjestima na cestama vi eg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl.,

»prometna traka za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uklju ivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirali ta, motela i sl.),

»prometna traka za spora vozila« je obilje eni uzdu ni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju proto nost prometa,

»biciklisti ka traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom (prostire se uz rub kolni ke trake).

9

»biciklisti ka staza« je izgra ena prometna povr ina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilje ena propisanim prometnim znakom.

»nogostup« je posebno ure ena prometna povr ina namijenjena za kretanje pje aka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi na in,

»obilježeni pješa ki prijelaz« je dio kolni ke povr ine namijenjen za prela enje pje aka preko kolnika, obilje en oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,

10

»pješa ki otok« je uzdignuta ili na drugi na in obilje ena povr ina koja se nalazi na kolniku i koja je odre ena za privremeno zadr avanje pje aka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,

»pješa ka zona« je ure ena prometna povr ina u prvom redu namijenjena za kretanje pje aka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,

»naselje« je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, daju i mu izgled ulice i ije su granice ozna ene prometnim znakovima za obilje avanje naseljenih mjesta,

»zona smirenog prometa« je podru je u naselju obilje eno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom ve om od brzine hoda pje aka i u kojem je dje ja igra svugdje dopu tena,

11

»raskrižje« je povr ina na kojoj se kri aju ili spajaju dvije ceste ili vi e cesta, a i ira prometna povr ina (trgovi i sl.) koja nastaje kri anjem, odnosno spajanjem cesta,

»stajalište tramvaja ili autobusa« je dio povr ine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilje en prometnim znakom,

VOZILO

»vozilo« je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dje jih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kre u brzinom ve om od brzine ovje jeg hoda,

»motorno vozilo« je svako vozilo koje se pokre e snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kre u po tra nicama i pomo nih pje a kih sredstava,

12

»osobni automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za voza a, ima najvi e osam sjedala,

»laka prikolica« je priklju no vozilo ija najve a dopu tena masa nije ve a od 750 kg,

»nosivost« je dopu tena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najveće dopuštene mase odre ene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvo a a vozila s obzirom na dopu tena optere enja nosivih sklopova,

»masa vozila« je masa vozila u stanju spremnom za vo nju (masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima

»ukupna masa« je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uklju uju i i masu osoba koje se nalaze na vozili I uklu uju i masu priklju nog vozila ako je pridodano vozilu

»najveća dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom nosivo u,

13

»osovinsko opterećenje« je dio ukupne mase vozila u vodoravnom polo aju kojim njegova osovina optere uje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,

VOZA »voza « je osoba koja na cesti upravlja vozilom,

»mladi voza « je voza do 24 godine,

»sudionik u prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji na in sudjeluje u prometu na cesti,

»sudionik u prometnoj nesreći« je svaki sudionik u prometu na cesti koji je na bilo koji na in sudjelovao u prometnoj nesre i,

»pješak« je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, (skejter, osoba na rolama itd.)

14

OSTALI IZRAZI »zaustavljanje vozila« je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,

»parkiranje vozila« je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,

»mimoilaženje« je prola enje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kre e iz suprotnog smjera, (u pravilu s lijeve strane)

»pretjecanje« je prola enje vozilom pokraj drugog vozila koje se kre e u istom smjeru, ,(u pravilu s lijeve strane)

15

»obilaženje« je prola enje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kre e,( vozilo ili objekt)

»propuštanje vozila« je radnja koju su u odre enim slu ajevima sudionici du ni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na na in koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja, (propu tanje pje ak na zebra,propu tanje tjekom mimoila enja vozila)

»prestrojavanje« je zauzimanje takvog polo aja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskri ja ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran na in mo e izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.),

»mijenjanje prometne trake« je prela enje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili br eg kretanja,

»polukružno okretanje« je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotada njeg smjera kretanja radi uklju ivanja u suprotni prometni tok,

»ometanje prometa« je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotada njeg na ina sudjelovanja u prometu, (blicanje, zvu ni signal)

»ugrožavanje prometa« je takav na in sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesre e, (oduzimanje prednosti)

16

»kolona« je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zapre nog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kre u istom prometnom trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupci voza a me usobno uvjetovani i izme u kojih ne mo e bez ometanja u i drugo vozilo,(strogo zabranjeno pretjecanje ili obilaženje kolone vozila)

»preglednost« podrazumijeva konkretan prostor to ga sudionik u cestovnom prometu mo e vidjeti s mjesta na kojem se nalazi,

»smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, ki e, pra ine, dima i sl.) voza ne mo e jasno uo iti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,

17

»prometna nesreća« je doga aj na cesti, izazvan kr enjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlije ena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesre e, ili je izazvana materijalna teta.

Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapre no vozilo, kre u i se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pje ak i kada tim doga ajem drugoj osobi nije prouzro ena teta,

»materijalna šteta u prometnoj nesreći« je teta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesre i ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama,

»voza ka dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadle no dr avno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja odre enim kategorijama vozila,

18

2 . PONA ANJE SUDIONIKA U PROMETU SIGURNO PONA ANJE

2.1 SIGURNO PONA ANJ U PROMETU PREDUVJET ZA SIGURNO PONAŠANJE

me usobno po tovanje prometni odgoj I prometna kultura me usobno uva avanje partnerski odnos u prometu

PROMETNA KULTURA ovisi o :

op oj kulturi sudionika u prometu odgoju sudionika u prometu motiviranosti sudionika za kulturno pona anje u prometu

PONAŠATI SE KULTURNO U PROMETU

u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima uva avati i po tivati ostale sudionike u prometu

2.1.1 NA ELO POVJERENJA U PROMETU da svi sudionici u prometu poznaju prometne propise I sigurnosna pravila da e se pravilno, propisno I sigurno pona ati

SUDIONICI U PROMETU PREMA KOJIMA SE NE SMIJE POUZDATI U NAČELO POVJERENJA

djeca biciklisti, voza i mopeda,traktoristi osobe koje su vidno pod utjecajem alkohola pokraj njih voziti uz poseban oprez procjenjivati njihove namjere I propu tati ih

2.1.2 DEFENZIVNA VO NJA

voziti s predvi anjem, izbjegavaju i rizik pravodobno i pravilno reagiranje koncentracija na promet i pove ana pozornost pravodobno uo avanje opasnosti procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu

ŠTO ODVLAČI POZORNOST VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE ?

razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka tra enje radio postaja, izmjena CD reklamni pano uz kolnik

KORIŠTENJE MOBITELA TIJEKOM VOŽNJE

voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omogu uje njegovo kori tenje bez uporabe ruku ne smije na na in koji bi umanjio mogu nost reagiranja I sigurnog upravljanja vozilom

19

UTJECAJ ALKOHOLA, OPOJNIH DROGA I LIJEKOVA KOJI SE NE SMIJU KORISTITI PRIJE I ZA VRIJEME VOŽNJE voza ne smije upravljati niti po eti upravljati vozilom u prometu na cesti ako u organizmu ima alkohola iznad

0, 50 g/ kg ako je pod utjecajem opojnih droga, ili ako koristi lijekove na kojima je ozna eno da se ne smiju koristiti prije i za

vrijeme vo nje

Voza pod utjecajem alkohola : u pravilu sporije reagira, te e procjenjuje brzinu i udaljenost precjenjuje svoje sposobnosti razgradnja alkohola u organizmu - tijekom jedan sati, prosje no 0,1 g/ kg

ALKOMETAR - ure aj za utvr ivanje koli ine alkoholnih para u izdahnutom zraku

VOZAČ koji je pod utjecajem opojnih droga :

agresivnosti, haluciniranju euforiji

UMOR KOD VOZAČA

zijevanje, sklapanje o iju slabi pozornost, koncentracija reakcije voza a su iznenadne i u pravilu neto ne

ŠTO POVEĆAVA UMOR ?

vo nja no u, dugotrajna vo nja autocestom

ŠTO UČINITI ? odmah, na prikladnom mjestu, kratko se odmoriti ili pro etati ugodna mikroklima u vozilu smanjuje umor

Alkometar

20

2.2 UO AVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE (PERCEPCIJA) Vidljivost je uvjetovana dobi dana i vremenskim uvjetima (atmosferskim prilikama kao to su ki a, snjeg, magla) Čimbenici vidljivost;

ne isto vjetrobransko staklo brzinu vo nje duljini preglednosti,

2.2.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZA A

Senzorne sposobnosti koje bitno utje u na uo avanje prometne situacije su razlikovanje boja I o trina vida. Senzorne sposobnosti voza a su; vid, sluh, njuh, osjet ravnote a i sl.

1.) Oštrina vida

uo avanje malih razlika u obliku i veli ini predmeta voza sa slabijom o trinom vida - kasnije uo ava prometnu situaciju slaba prilagodba na svjetlo i tamu (akomodacija oka)

2) Širina vidnog polja

prostor kojeg voza vidi bez pomicanja o iju pri pove anju brzine vo nje irina vidnog polja se smanjuje, zato to voza svoju pozornost usmjeruje na ve u udaljenost ispred vozila

Širina vidnog polja smanjuje se kod; vo nja pod utjecajem alkohola I droge emocionalna nestabilnost voza a

3) Prilagodba o iju na svjetlo i tamu;

va na pri no noj vo nji prilagodba na tamu traje mnogo du e nego na svjetlost (opasnost prilikom ulaska I izlaska tunel)

4) Percepcija podrazumijeva složeni psihi ki proces do ivljavanja prometne situacije.

Na percepciju utje e; vrsta podr aja (vid, sluh, njuh) intezitet podr aja (u uvjetima boje vidljivosti lak e uo avamo prom.znakove) psihofi kom stanju organizma (umor, alkohol, droga)

5) Kvaliteta percepcije ovisi o;

brzini vo nje, udaljenosti s koje se uo ava sposobnostima voza a

6) Voza mora stalno pratiti:

prometne uvjete na cesti kojom vozi kretanje i pona anje ostalih sudionika u prometu

21

2.2.2 RADNJE PRESTRO NOSTI (provjere) Voza uvijek mora;

voziti predvi aju i potencijalnu opasnost na cesti pravilno I pravodobno reagirati na smetnje u vo nji

Stalne procjene u vožnji; procjena brzine drugih vozila procjena udaljenosti drugih vozila

Za vrijeme noćne vožnje opasnosti;

pogre ne i ote ane procjene brzine te udaljenosti drugih vozila zaslijepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera ( naro ito ako je kolnik mokar )

Opasnosti gradske vožnje;

podijeljenost pa nje vo nja prema navikama poznatom dionicom slo ene prometne situacije

Preduvjet važan za uspješno i sigurno gledanje iz vozila;

prilagodba sjedala i pravilan polo aj za upravlja em pravilna prilagodba voza kih zrcala

Provjera prometnih uvjeta; (bitan redosljed)

1. unutarnje zrcalo, 2. vanjsko zrcalo ( prema smjeru kretanja ) 3. pogled preko ramena ( mrtvi kut )

Provjera mrtvog kuta; Nakon prometnih uvjeta i davanja pokaziva a smjera radi se provjera mrtvog kuta. Provjera mrtvog kuta provjeravamo prometnih uvjeta s bo nih strana vozila.

Mrtvi kut vozila

22

3. OSTALI SUDIONICI U PROMETU

3.1 PJE ACI Pje aci koji se kre u kolnikom.

u pravilu, usporiti, sa ekati prolazak vozila iz suprotnog smjera I potom obi i pje aka pove ati pozornost I na potrebnom razmaku obi i pje aka predvidjeti nepredvidive postupke pje aka kad nema nogostupa pje aci se kre u uz ljevi rub kolnika (prema smjeru vo nje vozila)

Pje aci koji namjeravaju prije i kolnik gdje nije obilje eni pje a ki prijelaz;

pove anom pozorno u procijenjivati namjere pje aka predvidjeti mogu nost iznenadnog pretr avanja pje aka preko kolnika biti spreman na iznenadno ko enje

3.2 DJECA Nikada ne primjeniti na elo povjerenja ( pona anje nepredvidivo, nemaju promet.iskustva, zaokupljenost igrom )

voza uvjek mora biti spreman na ko enje I pravodobno zaustavljanje vozila propu tanje djece

3.3 BICIKLISTI

te e se uo avaju na cesti uvijek o ekivati njihove iznenadne postupke voziti na sigurnom bo nom razmaku prilikom pretjecanja lako mogu izgubiti ravnote u ili stabilnost

3.4 TRAKTORISTI esto stvaraju zastoje u prometu esto upravljaju bez posjedovanja voza ke dozvole te ne poznaju prometne propise obaviti pretjecanje samo kad je to dopu teni i sigurno (izvan naselja upotrebljavat zvu ni signal upozorenja-

trubu) izvan naselja ne mogu se uklju it na brzu cestu, autocestu te cestu namjenjeno isklju ivo motornim vozilima u naselju moraju se dr ati prometne trake koja se prostire uz desni rub kolnika (ako postoji vi e pormetnih traka

za jedna smjer vo nje), osim u slu aju prestrojavanja za promjenu smjera kretanja i uklju ivanje u druge prometne tokove.

23

4. VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA

4.1. URE AJI VOZILA I DJELOVI VOZILA

U e a a elektri ni ure aji - osigurati struju za pokretanje motora, i osigurati napajanje potro a a za podmazivanje - smanjuje tro enje izme u pokretnih dijelova motora i odvod topline za hla enje motora - osigurati i odr avati radnu temperature motora za napajanje gorivom - osigurava dobavu goriva iz spremnika do motora za odvod ispušnih plinova - odvode i pro i uje ispu ne plinove

O a e a a a d ;

ure aj za provjetravanje i grijanje za upravljanje vozilom – osigurati lako,brzo i sigurno mijenjanje smjera vo nje za zaustavljanje – osigurati lako i sigurno zaustavljanje vozila koji omogu uju normalnu vidljivost – vjetrobran,prozorska stakla,brisa i, pera i, voz.zrcala uredaj za osvjetljavanje i ozna avanje vozila te davanje svjetlosnih znakova

Katalizator ure aj koji dodatno pro i ava ispu ne plinove, te tako titi od zaga ivanja okoli a (u inak 90% pro i ivanje ispu nih plinova).

4.1.2 URE AJ ZA OSVJETLJAVANJE CESTE

a).U e a a e a a e ce e;

glavna svjetla( kratka od 40 – 80 m, duga – min 100m )

svjetla za maglu ( do 35 metara )

svjetlo za vo nju unatrag ( bijele boje )

b).U e a a a a e a; prednja pozicijska svjetla ( bijela ) stra nja pozicijska svjetla ( crvena ) stra nje svjetlo za maglu ( crveno ) svjetlo stra nje registarske plo ice katadiopteri ( crveni )

c.)U e a a da a e e a a;

pokaziva i smjera ( ute boje ) stop-svjetla ( crvena ) – uporabom radne(no ne ) ko nice ure aj za istodobno uklju ivanje svih pokaziva a smjera

24

d.)K e e e a a a e a a e ce e proemtu za vrijeme vo nje danju u zimskom razdoblju ra unanja vremena koriste se dnevna ili kratka svjetla voza i mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena kratka svjetala u normalnim vremenskim uvjetima no u u pravilu koriste se dugo svjeto u pravilu no u izvan naselja u koriste se dugo svjeto u pravilu no u u naselja koriste se dugo svjeto + kratko svjetlo (kod ve eg osvjetljenosti naselja = kratko svjetla) U uvjetima magle koriste se svjetla za maglu ili kratka svjetla (u koloni vozila ugasit stra nja svjetla za maglu)

4.2. OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU

1. sigurnosni trokut 2. rezervni kota , osim ako voza ima pjenu za krpanje gume 3. rezervne arulje 4. reflektiraju i prsluk 5. kutija prve pomo i ( s oznakom HRN 1112 )

(Vu e za vu u vozila i aparat za ga enje po ara ne smatra se obveznom opremom)

Svjetla na vozilu

Obvezna oprema osobnog automobila

25

4.3 KONTROLNE LAMPICE NA KONZOLNOJ PLO I

--- tlak motornog ulja --- temperatura rashladne teku ine --- punjenje akumulatora -- odmah, na prikladnom --- odmah, na prikladnom mjestu --- isklju iti se iz prometa

mjestu zaustaviti, zaustaviti, isklju iti motor --- provjeriti klinasti remen isklju iti motor --- provjeriti razinu teku ine u sustavu --- provjeriti razinu ulja za hla enje motora

--- predgrijavanje --- gre ka u radu motora ---- uklju ena duga svjetla dizelskog motora

--- uklju ena kratka svjetla --- prednja svjetla za maglu ---- stra nje svjetlo za maglu

--- svi pokaziva i smjera ---- kori tenje sigurnosnih pojaseva ---- ABS nije u funkciji(

---- aktivirana parkirna ---- katadiopteri – crvene boje ko nica ( ru na ) --- motorna vozila – kvadrat, a priklju na vozila – trokut

26

4.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA

4.4.1 PASIVNI SUSTAVI: Sigurnosni pojas koriste sve osobe u vozilu, osim osoba koje imaju lije ni ku potvrdu da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas Nasloni za glavu

smanjiti rizik od ozljede glave prilikom sudara smanjiti rizik od ozljede vratnih kralje aka prilikom naleta drugog vozila

4.4.2 AKTIVNI SUSTAVI Radna ( nožna ) ko nica

omogu iti voza u zaustavljanje vozila na brz i u inkovit na in bez obzira na nagib ceste omogu iti voza u zaustavljanje vozila na brz i u inkovit na in bez obzira na brzinu vo nje mora djelovati podjednako na kota e koji se nalaze na istoj osovini

Parkirna ko nica ( ru na ko nica ) osigurati vozilo u zako enom polo aju ABS sustav ( anti blocking system ) sprije iti blokiranje kota a pri naglom intenzivnom ko enju

4.4.3 GUME NA VOZILU

Gume na vozilu ubla avanje udara koji nastaju zbog neravnina na cesti, prijenos sila prilikom vo nje i ko enja na cestu kojom se vozilo kre e, a montiraju se na na in tako da na istoj osovini ( prednjoj, zadnjoj ) moraju biti gume istih karakteristika po dimenzijama, nosivosti i vrsti. Razlikujemo ljetne i zimske gume(oznaka m+s)

Najmanja dopuštena dubina utora guma ---- 1,6 mm Najmanja dopuštena dubina utora ljetnih guma na koje se mogu montirati lanci za snijeg ---- 4,0 mm

Oznake guma; 195/65 irina i visina gume R 15 radijalna guma i promjer naplatka ( felge ) u Colima (2,54 cm = cola) 91 T nosivost gume V brzinu do 190 km/h ( oznake prema tablicama ) Neispravan tlak zraka u guma;

a.) premali tlak zraka u gumama produljenje puta ko enja, slabije prianjanje br e tro enje, zagrijavanje guma, ve a potro nja goriva

b.) preveliki tlak u gumama produljenje puta ko enja, neravnomjerno tro enje guma

Provjera tlaka zraka u gumama posebno prije duljih relacija redovito kontrolirati tlak u gumama kada je ote ano okretanje kota a upravlja a ( upravlja a)

Oznake propisanih tlakova u gumama; (od 2 do 2.5 bara) prema propisanim uputama proizvo a a vozila na poklopcu spremnika goriva

27

Ozna ivanje vu e vozila

4.4.4 VU A PRIKLJU NOG VOZILA motorno vozilo u prometu na cesti (osim na autocesti, brzoj cesti) smije vu i najvi e dva priklju na

vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priklju no vozilo za prijevoz osoba produljuje se put ko enja produljuje se put pretjecanja najve a brzina na svim cestama osim na autocest iznosi 80 km/h a na autocesti 90 km/h priklju na vozila imaju katadioptere trokutastog oblika (svjetla za ozna avae vozila)

4.5. VU A NEISPRAVNIH VOZILA

Zbog neispravnosti se smiju vući sva vozila osim bicikla, mopeda i motocikla.

Ozna avanje vozila s dva sigurnosna trokuta; jedan s prednje strane vozila koje vu e, drugi sa stra nje strane neispravnog vozila. VUČA VOZILA MOGUČA JE;

a).Pomoću užetana (3 – 5 metra)

Uvjet:ISPRAVAN UPRAVLJA KI I KO IONI SUSTAV NA VOZILU

b.) Pomoću krute veze (razmak mo e bit i manji do 3 metra (vu a eli nom ipkom))

Uvjet:ISPRAVAN SAMO UPRAVLJA KI SUSTAV, KO NICE MOGU BITI NEISPRAVNE NA VOZILU KOJE SE VU E.VOZILO KOJE VU E DRUGO VOZILO POMO U KRUTE VEZE MORA BITI VE E MASE OD VU ENOG VOZILA

Ograni enja;

najve a dopu tena brzina 40 km/h vozila koja se vuku ne smiju se uklju iti na autocestu, brzu cestu osim; ako je neispravnost nastala na

autocesti, vu a je dopu tena samo do prvog izlaza s autoceste. vu enim vozilom se ne smiju prevoziti osobe (samo voza ) osoba koja upravlja neispravnim vozilom mora imati voza ku dozvolu one kategorije vozila kojoj pripada

vozilo koje se vu e. da bi se vozilo vuklo autocestom ne mora biti pla ena cestarina za oba vozila

4.6 UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA Voza je dužan obilježiti svoje vozilo posebnim znakom za ozna avanje vozila (Sigurosnim trokutom)

kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na mjestu ili dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na mjestu gdje ga voza i vozila koja nailaze ne mogu ili te ko mogu

pravodobno uo iti na mjestu prometne nesre e kad je zaustavljena kolona vozila ( dva trokuta jedan pored drugoga) kad je zaustavljen ili parkirao na cestama samo namijenjena za promet motornih vozila(auto cesta-kvar na

vozilu) Trokut kad vu e vozila;

na prednju stranu vu nog vozila i stra nu stranu vu enog vozila kad postoji zastoj kolone vozila tada se postavljaju 2 sigunosna trokuta jedan do drugoga

28

Sigurnosni trokut se postaviti na najmanje 100 metara ispred vozila u navedenim situacijama, voza je du an uklju iti i sve pokaziva e smjera na vozila

4.7. TERET NA VOZILU I U VOZILU

Vozilo se smije opteretiti do nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu Teret raspore en tako ;

da ne smanjuje stabilnost vozila i ne ote ava upravljanje da ne zaklanja svjetlosne i signalne ure aje da ne smanjuje preglednost iz vozila da se ne rasipa po cesti da ne ugro ava sigurnost ostalih sudionika u prometu teret smije prema iti na vozilu najudaljeniju to ku na prednjoj i stra njoj strani vozila najviše 1 metar

Na stra njoj strani ozna iti; danju crvenom tkaninom no u i u uvjetima smanjene vidljivost I svjetlom ili reflektiraju om tvari crvene boje

4.8. OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA (VPPI) Vozilo koje prati izvanredni prijevoz; 1. uklju eno rotacijsko svjetlo ute boje

2. natpis na krovu vozila “ IZVANREDNI PRIJEVOZ “ a) po potrebi zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz b) po potrebi pomaknuti vozilo to bli e desnom rubu kolnika c) obvezno po tivati upute osoba iz pratnje d) voziti iza tog vozila dok se ne uka e prilika za sigurno pretjecanje

Vozilo za prijevoz opasnih tvari, Ozna ava se s pravokutna plo a naran aste boje s crnim rubom s prednje i stra nje strane.

4.9. PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU

Onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli, odnosno koliko ima ugra enih sjedala. Osobe koje se prevoze ne smiju ometaju voza a u vo nji, uskakati, iskakati iz vozila, voziti se na vanjskim dijelovima vozila, naginjati se van, voziti se u prtlja niku, voziti se u kamp-prikolici

Na prednjem sjedalu se ne smije prevoziti dijete niže od 1.5 metara (iznimno smije dijete do dvije godine u

pri vr enoj sjedalici koja mora biti okrenuta nasuprot smjeru vo nje, i isklju enim zra nim jastucima) - na stra njem sjedalu dijete mla e od 5 godina (osim u pri vr enoj sjedalici u kojoj je dijete vezano)

Dijete niže od 1.5 metara

sjediti na posebnom postolju ili sjedalici za djecu

Plo e za ozna avanje vozila za prijevoz opasnih tvari, eksplozivni, zapaljivi

29

4.10. PROMETNA DOZVOLA Do isteka njezina va enja, vlasnik vozila je du an obaviti tehni ki pregled vozila

vlasnik vozila starijeg od dvije godine mora u roku od 12 mjeseci na tehni kog pregleda vlasnik novog vozila --- u roku 24 mjeseca od prvog tehni kog pregleda

Na tehni kom pregledu; tehni ka ispravnost vozila udovoljavaju li oprema i ure aji propisanim uvjetima

Ako vlasnik vozila ne produlji valjanost prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka njezina va enja vratiti prometnu dozvolu i registarske plo ice i odjaviti vozilo.

4.11. EKONOMI NA I RACIONALNA VO NJA (EKO VO NJA) redovito i pravilno odr avati vozilo prati vozilo na predvi enim mjestima za to ( autopraonice ) ne ubrzavati naglo izbjegavati esta i nagla ko enja voziti prilago enim brzinama voziti u optimalnom podru ju broja okretaja motora za vrijeme hladnog rada motora, voziti lagano, bez naglih ubrzavanja i izbjegavati vo nju velikim brzinama redovito kontrolirati tlak u gumama

30

5. CESTA I NJENA OBILJE JA

5.1 VRSTE CESTE Podjela prema društveno, politi kim i gospodarskim kriterijima;

a) AUTOCESTE, BRZE CESTE I CESTE NAMIJENJENE ISKLJU IVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA b) CESTE IZVAN NASELJA( upaniske ceste, magistrala) c) CESTE U NASELJU (lokalne ceste i magistrale koje prolaze naseljenim mjestima)

OBILJEŽJA AUTO-CESTE

dvije fizi ki odvojene kolni ke trake(3.5 m) raskri ja u dvije ili vi e razina ( nadvo njaci, petlje, nema

klasi nih raskri ja ) trake za zaustavljanje vozila u nu di trake za ubrzavanje i usporavanje (spajanje prometnih

tokova) minimalna zagarantiran brzina prometnog toka od 80

km/h te ograni enj brzine na 130 km/h,

OBILJEŽJA BRZE CESTE

jedna ili dvije razdvojene kolni ke trake raskri ja sa popre nim cestama u dvije ili vi e razina u pravilu nema zaustavne trake za vozila u nu di vozil koja ne mogu razviti ve u brzinu od 60 km/h ne

smiju se uklju it na brzu cestu ograni enje brzine na 110 km/h,

CESTA NAMJENJENE ISKLJUČIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA

dvije prometne trake (3.25 m irine) raskri ja sa popre nim cestama u razina nema zaustavne trake za vozila u nu di vozil koja ne mogu razviti ve u brzinu od 60 km/h ne

smiju se uklju it na brzu cestu dvosmjeran promet ograni enje brzine na 110 km/h,

OSTALE CESTE: Županiske ceste(magistrale), lokalne ceste ili nerazvrstane ceste

jedna ili dvije prometne trake raskri ja sa popre nim cestama u razina I vi e razina dvosmjeran promet, jednosmjerni promet promet za sve vrste vozila izvan naselja ograni enje brzine 90 km/h u naselju 50 km/h svi voza i

31

5.2 OBILJE JA CESTA OBILJEŽJA CESTE KOJA UTJEČU NA POVEĆANJE SIGURNOSTI VOŽNJE

ve a irina kolnika i prometne trake broj kolni kih traka i prometnih traka dobra preglednost ceste hrapav kolni ki zastor

OBILJEŽJA CESTE KOJA SMANJUJU SIGURNOST VOŽNJE

o tri zavoji, i prijevoji, podvo njak, nadvo njak, vijadukt opasne nizbrdice, uzbrdice glatki kolni ki zastor, udarne rupe na kolniku, kolotrazi (udubine na kolniku nastale o te ivanjem kolnika od strane teretnih vozila)

PRIANJANJE GUMA NA CESTI BOLJE :

u uvjetima kada je kolnik hrapav u uvjetima kada je kolnik suh

5.3 CENTRIFUGALNA SILA OBILJE JA SILA U ZAVOJU Centrifugalna sila nastoji:

izbaciti vozilo iz zavoja prevrnuti vozilo u zavoju

Centrifugalna sila se pove ava i negativno utje e na stabilnos vozila u zavoju ako:

ve a masa vozila ve a brzina kretanja manji polumjer zavoja (o tri zavoj)

Kad je centrifugalna sila ve a od raspolo ive bo ne sile trenja , dolazi do zano enja (predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila u zavoju ovisno o te i tu vozila. POSTUPAK SAVLADAVANJA ZAVOJA (VOŽNJA ZAVOJEM) :

dr ati se desno ruba kolnika prilikom ulaska u zavoj smanjiti stupanj prenosa i po potrebi priko it prije samog zavoja do sredine zavoja usporava od sredine zavoja postepeno dodavati gas

Centrifugalna sila

32

5.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA Zautavni put vozila je put koje vozilo prije e od trenutka kada je voza uo io opasnost na cesti pa do potpunog

zaustavljanja vozila a sastoji se od : puta reagiranja i puta ko enja (a+b)

a.) PUT REAGIRANJA - put koji prije e vozilo od trenutka kada je voza uo io opasnost na cesti pa do njegove reakcije Ovisi o :

brzini vo nje vremenu reagiranja voza a ( psiho-motori ke sposobnosti voza a, pozornost voza a ) slo enost prometne situacije,(vo nja u naselju = vi e prometnih zahtjeva) starosna dob voza a (stariji voza i regiraju sporije)

Zaklju ak puta reagiranja s obzirom na brzinu: 2 puta ve a brzina = 2 puta ve i zaustavni put vozila 3 puta ve a brzina = 3 puta ve i zaustavni put vozila

Kako smanjiti put reakcije: smanjiti brzinu vozila pozorno vozit

b.) PUT KOČENJA - put koji vozilo prije e od trenutka kada voza pritisne na papu icu ko nice pa do potpuno zaustavljanja vozila

Ovisi o : brzini vo nje, stanju kolnika, (mokar kolnik, dvostruko du i put ko enja) optere enju vozila (ve a masa, du i put ko enja) vrsti i stanju guma (nove, zimske ,ljetne gume) stanju ko nica (istro enost ko nica)

Zaklju ak puta ko enja s obzirom na brzinu vozila: 2 puta ve a brzina = 4 puta ve i zaustavni put vozila 3 puta ve a brzina = 9 puta ve i zaustavni put vozila

Put ko enja s obzirom na vremenske uvjete; na mokrom kolniku dvostruko du i zaustavni put vozila 2 x a na snijegu etvorstruki du i zaustavni put vozila 4x na ledu ili poledici osmorostruku du i zaustavni put vozila 8 x

Brzina vozila

Km/h

Vremenski uvjeti

Put rakcije

(desetica x3)

Put ko enja (desetica x desetca)

Zaustavni put vozila(put

reakcije+put ko enja

50 km/h Suho 5x3=15m 5x5=25 40 m 50 km/h Ki a 5x3=15m 5x5=25 (x2)50m 65m 70 km/h Suho 7x3=21m 7x7=49 70 m 70 km/h Snijeg 7x3=21m 7x7=49 (x4)196m 196 m 90 km/h Suho 9x3=27m 9x9=81 109 m 90 km/h Ki a 9x3=27m 9x9=81(x2)162 m 189 m

Primjer izra una zaustavnog puta vozila

c.) SIGURNOSNI RAZMAK ZAUSTAVNOG PUT (sigurnosni razmak) Zaustavnom putu vozila dodaje se sigurnosni razmak od 3 do 5 metara.

Zasutavni put =Put reagiranja + put ko enja

33

5.5 RAZMAK IZME U VOZILA

Voza je du an dr ati potreban razmak kad se kre e iza drugog vozila, tako da ne ugro ava sigurnost prometa. Razmak mo e biti odre en prometnim znakovima ili nekom od metoda za odre ivanje razmaka.

Razmak vozila ovisi o : brzini vo nje stanju kolnika optere enju vozila psiho-fizi kim sposobnostima voza a o vrsti te stanju ko nica i guma

Razmak izme u vozila može se odre ivati:

1. Zaustavni put vozila uve an za sigurnosni razmak 2. Metoda odre ivanja razmak pomo u brojanja u sekundama (u pravilu 2 sekunde, 1 sekunda za put reakcije i

druga za ko enje vozila) 3. Ostale metode: metoda pola brzine( 90 km/h,razmak = 45 metara ), metoda iskustva ili procjena temeljem

iskustva

1. Zaustavni put vozila uvećan za sigurnosni razmak

70 km/h = 75 metara

razmaka

Suhi kolnik 7x3=21m put reakcija

7x7=49m put ko enja

70 m + 5 m sigurnosni razmak

2. Metode odre ivanja razmaka pomoću brojanja(sekunde)

1. metoda 2 sekunde, u pravilu se koristi metoda dvije sekunde u normalnim uvjetima 2. metoda 1 sekunde , metoda jedne sekunde koristi se u koloni, gradu i prilikom pretjecanja 3. 3-5 sekundi koriste mladi i neiskusni voza i 4. Razmak 4-5 sekundi za vrijeme vo nje iza opasnih tvari te biciklista ili motociklista koji se neprimjerno pona aju u

prometu, zimski uvjeti na cesti, te slabo osvijetljen tunel

Razmak se dodre uje pomo u metode brojanja u sekundama od nekog fiksnog objekta na cesti. Kad zadnji kraj vozila koje se nalazi ispred nas pro e pokraj objekta, (stupi na cesti i sl.) po injemo odbrojavati dvije sekunde i ako na e vozilo ne do e do fiksnog objekta zna i da imamo dovoljan razmak izme u vozila. Ako vozilo do e do fiksnog objekta prije nego li nabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i pove amo sigurnosni razmak na dvije sekunde s obzirom na vozilo ispred nas.

34

6. Znakovi u Prometu ZNAKOVI U PROMETU MOGU BITI; prometni znakovi, semoforska prometna svjetla, oznake na kolniku,

ovla tene osobe u prometu (prometni policajac i dr.), zvu ni i svjetlosni znaci vo a a

6.1 OP ENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA Voza u prometu mora:

prepoznati i razumjeti prometni znak postupiti u skladu s njegovim zna enjem

Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu: opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti) zabrane, ograni enja i obveze kojih se moraju pridr avati (znakovi izri itih naredbi) potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti)

Privremeni prometni znakovi obilje avaju (naran asti prometni znakovi): opasnosti privremenog obilje ja privremena ograni enja i zabrane

Zna enje prometnog znaka odre eno: oblikom prometnog znaka, simbolom na prom prometnog znaku

Prometni znakovi se itaju : u smjeru vo nje odozdo prema gore slijeva na desno

Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih voza i ne e na vrijeme uo iti, prom.znakovi se postavljaju s lijeve i

desne strane kolnika, te iznad kolnika.

6.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI Upozoravaju:

na opasnost koja prijeti voza u na cesti na prirodu opasnosti koja prijeti voza u na cesti kojom vozi

Oblik; istostrani ni trokut ija je jedna stranica u vodoravnom polo aju, a vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore, osim iznimke oblika

Postavljanje: na cesti izvan naselja u pravilu 150 – 250 m ispred opasnog mjesta na cesti u naselju 100 – 150 m ispred opasnog mjesta

Postavljanje znakova 100 - 150 m naselje,150 – 250 izvan naselja ili na samom mjestu

Iznimka postavljana znaka

Andrijin kri

Iznimka oblika

Smjer itanja znakova; uzbrdica nizbrdica

35

6.1.2 ZNAKOVI IZRI ITIH NAREDBI Mogu biti

1. zabrane 2.ograni enja 3.obveze voza a

Oblik; u pravilu je oblik kruga, iznimke je znak stop i znak nailazak nailazak na cestu s prdno u prolaska (izvrnuti trokut)

Postavljanje;

neposredno na mjestima od kojih po inje obveza pridr avanja naredbe izra ene znakom ako su postavljeni na odre enoj udaljenosti ispred mjesta od kojeg vrijede , dodaje se dopunska plo a

6.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI Pružaju obavijesti o cesti kojom se kre u;

a. prestanku va enja znakova izri itih naredaba

b. nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi

c. udaljenosti do odre enih mjesta

d. objektima uz cestu i sve druge potrebne obavijesti

Oblik; u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakovi prestanka izri itih naredbi)

Postavljanje; neposredno na mjestima obavjesti osim u slu aju dopunskih po a koji ozna uju udaljenost ili smjer va enja prometnog znaka.

Obavezno zaustavlja nje predno u

prolaska

Nailazak na cesti s

Iznimka oblika

predno u prolaska

Cestu s

Iznimka oblika

Na samom mjestu

36

Znak vrijedi nakon 600 metara

Znak vrijedi u duljini od 600 metara od znaka

6.1.4 DOPUNSKE PLO E Pobli e odre uju zna enje prometnog znaka.

6.2 SEMAFORI (Prometna svjetla za upravljanje prometom)

6.2.1 Prometnih svjetala (semofori) Prometna svjetala slu e za upravljanje prometom na raskri jima. Mogu biti kao stalna ili privremena regulacija

(radovi na cesti), te tako er upravlja prelaskom ceste preko eljeni kog prijelaza

6.2.2 Z a e e e svjetala

zabranjen prolazak vozila

skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetla

slobodan prolaz vozila

zabrana prolaza, osim za ona vozila koji se sigurno ne mogu zaustavit ispred raskri ja

dopunska svjetle a strelica,dopu ta skretanje u smjeru strelici uz propustanje svih vozila

pribli avanje vlaka(naizmjeni no paljenje)

oblici strelica na crvenoj optici oblici strelica na zelenoj optici (vo enje prometnih tokova)

prometna svijetl za biciklisti

zabrana ili dopu tenjeprometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi

svjetla za biciklisti i pje aki

skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi

slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno

Zeleno treptavo svjetlo – skori prestanak slobodnog prolaska kroz raskri je, slobodni prolazak Žuto treptavo svjetlo (isklju en semafor) - voziti uz pove an oprez I po tivate ostalu signalizaciju Semoforizirana prometna svjetla (semofori) - poni tavaju prometne znakove

Znak obavje uje o smjeru pru anja glavne ceste

Znak vrijedi samo za teretne automobile

37

6.2.3 S e ac a e a e e e e pruge pribli avanja vlaka (najava, naizmjeni no paljenje crvenih svjetlosnih signala)) polubranik ili branik je u zatvorenom polo aju zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika izmjeni no paljenje dvaju crvenih svjetala svjetlosnom znaku (pribli avanje vlaka) mo e biti pridodan i ure aj za davanje zvu nih znakova

6.3 OZNAKE NA KOLNIKU Svrha kolni kih oznaka je usmjeravanje, obavje tavanje i vo enje sudionika u prometu. Postoje uzdu ne i popre ne oznake kolnika, te natpisi na samom kolniku.

a) U pravilu oznake su bijele boje (ve ina oznaka) b) Oznake ozna ene žutom bojom su;

1. oznake mjesta na kojima je zabranjeno

parkiranje

2. naprave za smirivanje prometa(le e i

policajac)

3. parkirali na mjesta za osobe s invaliditetom

4. stajali ta vozila javnog prijevoza putnika

(bus,taxi,tramvaj)

5. prometne trake namijenjene za vozila javnog

prijevoza putnika(bus,taxi,tramvaj)

6. privremena regulacija prometa

7. biciklisti ke i pje a ke trake i staze

Oznake ozna ene utom bojom

38

6.3.1 CRTE NA KOLNIKU Središnja razdjelna crta – za razdvajanje dvosmjernih povr ina Rubna crta – ozna ava rub vozne povr ine kolnika Puna uzdužna crta dijeli prometnu povr inu na kolni ke, odnosno prometne trake;

zabrana prelaska vozila preko uzdu ne crte zabrana kretanja vozila po uzdu noj crti

Isprekidana uzdužna crta dijeli kolnikna kolni ke, odnosno prometne trake Kratka isprekidana;

kao crta vodilja u raskri ju kao crta za odvajanje traka za vozila javnog prijevoza putnika

Dvostruka puna razdjelna crta –djeli kolnik na kolni ke trake a javljaju se u tunelima, prilazima tunelima, na cestovnim gra evinama( mostovi,vijadukti ) Dvostruka isprekidana razdjelna crta za obilje avanje prom.traka sa izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan semaforima Dvostruka kombinirana crta ( puna I isprekidana )

dopu teno pretjecanje samo u jednom smjeru va e a crta , bli a u smjeru vo nje

Smjerokazni stupići za ozna avanje ruba kolnika (kad se razmak izme u stupi a smanjuje kod pribli avanje zavoja) 1. s desne strane u smjeru vo nje – crvene boje 2. s lijeve strane u smjeru vo nje – bijele boje

Štapovi za snijeg uz rub kolnika u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnik

Puna uzdu na crta Isprekidana uzdu na crta Crta upozorenja(sredi nja razdjelna crta)

Kratka isprekidana crta

Dvostruka puna razdjelna

crta

Dvostruka isprekidana

razdjelna crta

Dvostruka kombinirana

crta(pretjecanje)

Najava zavr etka pretjecanja

Prestrojavanje na dva bli a kri anja

Skretanje prometa

Popre ne isprekidane i pune crte na raskri ju

Crte i polja za preusmjeravanje prometa

Strelica vi e smjerova

Strelica jedan smjer

Natpis na kolniku

Mjesto zabrane zaust. i parki.

39

6.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLU BENICI RUKAMA I POLO AJEM TIJELA Policajac okrenut bo nim stranama tijela;

slobodan prolazak za vozila koja nailaze s bo nih strana policajca

odgovara zelenom svjetlu na semaforu

Policajca okrenut le ima, odnosno prsima; zabrana prolaska za sve sudionike

u prometu koji nailaze iz smjera u kojemu su okrenuta le a odnosno prsa policijskog slu benika

ovaj znak odgovara zna enju crvenog svjetla na semaforu

Desna ruka podignuta okomito uvis; obvezno zaustavljanje za sva vozila,

osim za ona vozila koja se u trenutku kad je ovaj pokazan, ne mogu vi e na siguran na in zaustaviti

odgovara utom svjetlu na semaforu

Ispružena ruka sa otvorenim dlanom polic.službenik;

obvezno zaustavljanje za voza a kojemu se daje znak

pratiti znak policijskog slu benika

Desna ruka vodoravno predru ena; zabrana prolaska za sve sudionike

u prometu iji smjer kretanja sije e smjer ispru ene ruke policijskog slu benika

zabrana za sve sudionike koji nailaze iz smjera prsa - le a

40

6.5 ZVU NI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije e a a) Zvu ni znak u prometu voza dužan osobito upotrijebiti:

ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obra aju pa nju na kretanje vozila prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj na cesti izvan naselja prije pretjecanja ili obila enja na cesti izvan naselja, ako bi postojala opasnost ako taj znak ne bi bio dan

U pravilu umjesto zvu nog znaka, voza upotrebljava svjetlosni znak;

kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, naizmjeni nim paljenjem dugih i kratkih svjetala( blicanje) pri tom voditi ra una da se time ne zasljepljuju

voza i koji nailaze iz suprotnog smjera

Pod svjetlosnim znakovima upozorenja smatraju se: pokaziva i smjera ( migavci) stop- svjetla svi poka iva i smjera

Lagano mahanje rukom gore – dolje policiskog službenika;

smanjenje brzine za vozilo prema kojemu se daje znak

pove ati pozornost

Kružno kretanje rukom policiskog službenika; ubrzanje kretanja za vozilo u ijem smjeru se daje znak rukom

Znaci žviždaljke prometnog policajca (ili ostali ovla tenih osoba u prometu);

Jedan zvižduk zviždaljkom polic.službenika; poziv sudion.u prometu da obrate pozornost na polic.slu benika

Više uzastopnih kratkih zvižduka; upozorenje da je odre eni sudionik u prometu postupio protivno zahtjevu Policijskog slu benika

41

46.6 POKAZIVA I SMJERA Pokaziva i smjera spadaju pod svjetlosne znakove upozorenja a daju se ure ajima za davanje svjetlosnih

znakova u prometu (pokaziva i smjera, svi pokaziva i smjera te stop-svjetlo) te su ute boje (osim stop svjetla=crvene) boje) i daju se kod najave promjena smjera (lijevi ili desni pokaziva smjera). Pokaziva i smjera moraju biti upaljeni tjekom cjele radnje promjene smijera

Pokaziva i smjera uklju ujemo:

skretanje uljevo skretanje udesno prestrojavanje pretjecanje obila enje isklju ivanje ili uklju ivanje u promet

Udaljenost kad uklu ujemo pokaziva smjera;

na cesti izvan naselja u pravilu od 100 – 150 metara prije izvo enja radnje(5 -9 sekundi) na cesti u naselju u pravilu oko 50 metara prije izvo enja radnje(3-5 sekundi) u pravilo po potrebi

Voza mora uklju iti sve pokaziva e smjera na vozilu : 1. kada namjerava znatnije smanjiti brzinu vo nje 2. za vrijeme kretanja vozila unatrag 3. kada je brzina vo nje ni a za vi e od polovice najve e dopu tene brzine na cesti , 90km/h = ispod 45 km/h 4. kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na brzoj cesti ili cesti namjenjenoj isklju ivo za vozila na motorni pogon 5. kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila

42

)

7. PROMETNA PRAVILA

S d c e d a : A. prometnih pravila (nema znakovi, semofori, ovlaštene osobe B. prometnih znakova ( poništavaju prom.pravila)

(nema semofra i ovlaštenih osoba) C. semafora ( poništavaju prom.znakove – na raskrižju ) D. naredaba ovlaštenih osoba ( poništavaju semafore )

Voza na cesti: ne smije ugro avati ili ometati druge sudionike u prometu ne smije ih prisiljavati na promjenu dotada njeg na ina sudjelovanja u prometu

Prije zapo injanja neke radnje vozilom u prometu;

voza mora uvjeriti se da radnju mo e obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ( voza ka zrcala, pogled preko ramena ) (mrtav kut vozila)

Voza je dužan obavijestiti;

druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i pravodobnimupozorenjem daju i im znak pomo u pokaziva a smjera, pokaziva smjera mora biti uklju en za cijelo vrijeme obavljanja radnje

7.1. UKLJU IVANJE VOZILOM U PROMET

uklju iti pokaziva smjera propustiti sva vozila i pje ake koji se kre u cestom na koju se uklju uje voza koji se uklju uje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolni kim zastorom du an je zaustaviti vozilo,

propustiti sva vozila i ukloniti blato s kota a ako ga ima ako se sa stajali ta uklju uje vozilo javnog prijevoza putnika voza je du an omogu iti mu uklju ivanje,ali pri tome voditi ra una o drugim vozilima i pje acima

7.2. KRETANJE VOZILA PO CESTI prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika (desnom strano kolnika) ako je prometna traka obilježena -sredinom prometne trake ako prometne trake nisu obilježene -bli e desnom rubu kolnika

Kretanje vozila na cesti u naselju:

na kolniku na kojem postoji dvije ili vi e prometnih traka za kretanje u jednom smjeru, dopu teno je kretanje svim prometnim trakama

voza ne smije koristiti prometnu traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika ako svojom vo njom ometa voza e iza sebe (mora se voziti desnom trako) voza i mopeda, traktora, radnog stroja i bicikla , te vozila koja ne mogu na ravnoj cesti razviti ve u brzinu od 40 km/h ne smiju koristiti prom.traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika(moraju se voziti krajnjom desnom prometnom trakom)

Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojemu postoje tri prom.trake

voza se ne smije kretati prom.trakom koja se nalazi uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja ( srednja traka za pretjecanje )

43

7.3. VO NJA UNATRAG; a. prometne uvjete iza vozila b. propustiti vozila koja dolaze iza vozila c. voziti samo na kra em dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se do tad kretali unaprijed d. samo ako se ne ugro avaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu

Vožnja unatrag je ZABRANJENA ; na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila u tunelu, na mostovima, nadvo njacima,podvo njacima, vijaduktima u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )

7.4. POLUKRU NO OKRETANJE Polukru no okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj voza nastavlja vo nju u suprotnom smjeru od dotada njeg smjera;

jednom postupku vi e postupka

Polukružno okretanje je ZABRANJENO; 1. na cesti s jednosmjernim prometom 2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila 3. u tunelu, na mostovima, nadvožnjacima,podvožnjacima, vijaduktima 4. u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji ) 5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ili oznakom na kolniku (zaklanjanje)

7.5. BRZINA VO NJE Voza je dužan brzinu kretanja prilagoditi;

prema stanju kolnika ( suh, mokar, snijeg, blato, li e na kolniku ) prema osobinama I stanju ceste ( zavoji, prijevoji, kvaliteta ceste ) prema vidljivosti i preglednosti prema atmosferskim prilikama ( sumrak, magla, polo aj sunca, ki e ) prema gusto i prometa prema stanju vozila, tereta na vozilu, prema osobnim vje tinama i sposobnostim tako da vozilo mo e pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom na cesti, da mo e postupiti prema prom.znaku ograni enja brzine, ili prema znakovima opasnosti

Voza ne smije bez opravdanih razloga voziti sporo tako da ometa druge sudionike u prometu, voza koji se kre e sporije od prometnog toka na odre enom dijelu ceste iza kojeg se stvorila kolona vozila du an je;

na prvom pogodnom mjestu isklju iti se iz prometa i propustiti kolonu vozila uklju iti sve pokaziva e smjera voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja

44

voza vozila ija je brzina kretanja ni a za vi e od polovice najve e dopu tene brzine na cesti ( npr.na autocesti vozilo sporije od 65 km/h)

7.6. OGRANI ENJA BRZINE KRETANJA U RH

IZVAN NASELJA OGRANIČENJE BRZINE

90 km/h najveća dopuštena brzina na cesti izvan naselja, 110 km/h najveća dopuštena brzina na brzoj cesti, i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motor. vozila Iznmka OGRANIČENJE NA SVIM CESTAMA IZVAN NASELJA a). Brza cesta, cesta namjenjena isklju ivo za promet motornih vozila I ostale ceste izvan naselja(magistral,županiska cesta)

80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za autobuse, za motorna vozila najve e dopu tene mase ve e od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku priklju no vozilo bez ko nica

70 km/h za autobuse bez mjesta za stajanje 50 km/h za vozila koji prevoze osobe u tovarnom prostoru i autobusi s mjestim za stajanje 40 km / h vozilo koje vu e drugo neispravno vozilo I traktore 20 km turisti ki vlak

130 km/h naj e a dop tena brzina na autocesti b.)Auto cesta

100 km/h za autobuse 90 km/h za motorna vozila najve e dopu tene mase ve e od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku priklju no

vozilo bez ko nica 80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca

U NASELJU OGRANIČENJ 50 km/h najve a dopu tena brzina kretanja na cesti u naselju, osim ako je prom.znakom druk ije odre eno

(naselje je od po etka do znaka zavr etka naseljenog mjesta) 40 km / h najmanja zakonski ograni ena brzina za javne ceste, 80 km/h najve a dopu tena brzina u naselju ozna ena prometnim znakom (ako dopu taju pometno tehni ki

uvjeti-podhodnici pje a kih prelaza) 40 km / h vozilo koje vu e drugo neispravno vozilo

7.7. PROMET RASKRI JEM Ponašanje prilikom približavati raskrižju;

pove anim oprezom kako bi pravodobno uo ili prometne znakove kako bi sigurno pro li raskri jem

Zašto su raskrižja opasna mjesta? na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila

E

45

voza i se esto pribli avaju neprilago enim brzinama voza i esto ne po tuju pravila propu tanja vozila na raskri jima se naj e e doga aju prometne nesre e

Kaoko prepoznati raskrižje? po prometnim znakovima po nailasku vozila iz popre nih smjerova

Voza koji se približava raskrižju dužan je; prilagoditi brzinu prometnim uvjetima utvrditi na in upravljanja prometom na raskri ju ( znakovi, semafori, policajac) na dovoljnoj udaljenosti pred raskri jem voza je du an zauzeti polo aj u prometnoj traci kojom eli pro i

raskri jem(prestrojavanje ili mjenjanjem prometne trake)

Rad e b a a a a PRESTROJAVANJ - zauzimanje takvog polo aja vozilom na prometnoj traci iz kojeg se mo e na siguran na in

izvesti naredna radnja s vozilom(vo nja ravno, skretanje ird.) MIJENJANJE PROMETNE TRAKE prela enje vozilom iz jedne u drugu prom.traku u istom smjeru

zabranjeno voziti slalom ( prelaziti vozilom iz trake u traku )

Radnje prilikom prolaska a e SKRETANJE UDESNO

prestrojiti se u prom.traku koja se prostire uz desni rub kolnika predvidjeti pona anje drugih sudionika u prometu provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog po etka radnje skretanja) davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskri ju provjera uvjeta iza vozila pomo u unutra njih I vanjskih retrovizora(izlazak iz raskri ja)

SKRETANJE ULIJEVO

prestrojiti se u prometnu traku koja se prostire uz središnju crtu na kolniku( ili zami ljenu sredi nju liniju pritom da se ostavi dovoljno mjesta za vozila iz suprotnog smijera

na cesti s jednosmjernim prometomu prom.traku koja se prostire uz lijevi rub kolnika predvidjeti pona anje drugih sudionika u prometu provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog po etka radnje skretanja) davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskri ju provjera uvjeta iza vozila pomo u unutra njih i vanjskih retrovizora(izlazak iz raskri ja)

VOŽNJA U PRAVCU prestrojiti se u sredinu prom.traku predvidjeti pona anje drugih sudionika u prometu provjera uvjeta iza vozila pomo u unutra njih i vanjskih retrovizora(izlazak iz raskri ja)

46

7.8. PRAVILA PROPU TANJA VOZILA NA RASKRI JU

1. Voza koji se uklju uje sa sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska( glavnu cestu ), dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom

2. Na raskrižju cesta iste važnosti ili pri susretu s vozilom, voza je dužan propustiti vozilo koje mu nailazi s njegove desne strane ( pravilo desne strane )

3. Voza koji na raskrižju skreće ulijevo dužan je propustiti vozila koja dolazeći iz suprotnog smjera zadržavaju smjer kretanja ( idu ravno ) ili skreću udesno, osim ako je prom.znakom druk ije odre eno.

47 Auto kola Kappa

4. Pri susretu s vozilom na tra nicama voza je dužan propustiti to vozilo, osim ako je prom.znakom druk ije odre eno (ne vrijedi pravilo desne strane i pravilo propuštanja prilikom zadržavanja smjera ili ako vozilom skre emo udesno).

5. Voza koji se uklju uje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolni kim zastorom dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

6. Voza koji pri skretanju presijeca biciklisti ku traku ili stazu koja se proteže uzduž ceste kojom se voza kreće, dužan je propustiti bicikliste koji se kreću tom stazom ili trakom

48

7.9. MIMOILA ENJE

Prola enje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kre e iz suprotnog smjera obavlja se u pravilu s lijeve strane, voza je du an prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i ostaviti dovoljan razmak s svoje lijeve strane. Ako zbog neke zapreke voza nema dovoljno prostora za sigurno mimoila enje;

voza je du an usporiti kretanje, po potrebi i zaustaviti vozilo, te propustiti vozilo iz suprotnog smjera

Na cesti sa uzdužnim nagibom ( uzbrdica-nizbrdica ) u situaciji gdje je jako ote ano ili nemogu e obaviti mimoila enje, dužan je to omogućiti ( vo njom unatrag ili na bilo koji drugi na in ) ; 1. voza vozila koji se kre e niz nagib ( kad su vozila iste kategorije ) 2. vozilo koje se susrelo s vozilom vi e kategorije 3. svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vu e priklju no vozilo

7.10 OBILA ENJE Prola enje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kre e, pravila obilaženja su;

u pravilu s lijeve strane s desne strane --- prepreke na sredini kolnika s bilo koje strane ---- prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernim prometom

7.11. PRETJECANJE Prola enje vozilom pokraj drugog vozila koje se kre e u istom smjeru;

u pravilu s lijeve strane desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav polo aj i njegov voza daje takav znak da se sa mo e

zaklju iti da to vozilo skre e ulijevo pri povratku u svoju prom.traku.

Voza nije dužan uklju iti desni pokaziva smjera u blagom luku se vratiti u svoju prometnu traku.

ZABRANJENO pretjecati : kada ugro ava druge sudionike u prometu ako na cesti nema dovoljno prostora za izvo enje radnje ako ometa voza a ispred, ili voza a vozila iz suprotnog smjera kolonu vozila (vozila koja se kre u ili zaustavljenu kolonu) ako je voza ispred ve dao znak da namjerava pretjecati

49

ako je voza iza ve dao znak da namjerava pretjecati ako nakon pretjecanja ne mo e zauzeti polo aj u prom.traci kojom se kretao prije ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna neposredno ispred I na samom obilje enom pje a kom prijelazu ispred zavoja, prijevoja, u tunelu, na mostu,nadvo njaku, podvo njaku, na vijaduktu, osim ako na tim

mjestima postoji dvije ili vi e prom.traka za kretanje u istom smjeru na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge na raskri ju cesta iste va nosti, osim bicikla,mopeda I motocikla bez prikolice (smije na cesti s predno u

prolaska, na zelenom svjetlu na semaforu) je zabranjeno prometnim znakom ili oznakom na kolniku

Voza kojeg drugo vozilo pretje e dužan je;

pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika ne pove avati brzinu kretanja ( nije du an usporavati )

Ako zbog nedovoljne irine kolnika ili njegova stanja nije mogu e pretjecati bez ugro avanja sigurnosti prometa,

voza vozila koje se kre e sporije nego vozila koja se kre u neposredno iza njega dužan je pomaknuti svoje vozilo što više udesno, a ako to nije dovoljno im mu to bude mogu e, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio br a vozila.

7.12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE Zaustavljanje prekid kretanja vozila u trajanju do tri minute. Parkiranje prekid kretanja vozila u trajanju duljem od tri minute.

Cesta izvan naselja; Voza je du an nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu).

Cesti u naselju;

uvjek uz desni rub kolnika svim cestama(dvosmjerna ili odvojena cesta s viepe prometnih trakova) uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom na sredini kolnika ako su obilje ena mjesta za parkiranje

Na prometnim površinama je zabranjeno ostavljati; vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti priklju na vozila koja se koriste samo povremeno

Prije napu tanja vozila, voza je du an osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv kra e vozila.

50

7.13. ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE 1) na obilje enome pje a kom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika, 2) na prijelazu ceste preko eljezni ke ili tramvajske pruge u istoj razini, 3) na eljezni kim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprje ava p

Documents

PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA...Sadržaj: 1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ..... 6 1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM.....6