PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU PROJEKTA SANACIJE

NESTABILNOG USJEKA NA A6 u km 15+500

A. PREDMET:

Nestabilan usjek na A6 u km 15+500

B. PROBLEMATIKA:

Nakon obilnih padalina koje su prethodile, sredinom 2016. godine je izvršena kontrola stanja usjeka na

dionici Bosiljevo - Vrbovsko autoceste A6 u km 15+500. Na navedenoj lokaciji trasa autoceste

dužinom od oko 500 metara prolazi kroz obostrani usjek visine do 20-ak metara nakon kojeg se nalazi

tunel Rožman Brdo i čvor Vrbovsko. Točnije radi se o dva usjeka međusobno udaljena oko 50-ak

metara. Predmetni pokosi usjeka sa obje strane autoceste započinju na cca 1-2 metar od prometne

površine, pa svako osipanje materijala sa pokosa može predstavljati potencijalnu opasnost za sigurnost

prometa zbog nedostatne širine zaštitnog pojasa i velike vjerojatnosti da materijal koji se osipa završi

na prometnoj površini. Osim toga, zbog nepovoljnih svojstava stijenske mase, njene podložnosti

eroziji i prestrmog nagiba pokosa (70-80⁰) obzirom na svojstva stijenske mase, došlo je do intenzivne

erozije materijala sa pokosa na više lokacija. Pregledom je izdvojeno više lokacija potencijalne

nestabilnosti pokosa čije su lokacije označene na Slici 1.

Slika 1. Lokacije potencijalnih zona nestabilnosti pokosa

Fododokumentacija pojedinih zona je u nastavku.

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 2

1. zona potencijalne nestabilnosti nalazi se na kraju prvog usjeka u smjeru Rijeke. Pokos usjeka je

u tom dijelu visine oko 6-7 metara, te pokos nije do kraja zaštićen zaštitnom žičanom mrežom.

Upravo na dijelu pokosa koji nije zaštićen zaštitnom žičanom mrežom je zbog djelovanja erozije

došlo do ispadanja blokova veličine oko 0,5 m3. Stijenska masa je potpuno dezinegrirana, loše

međusobno povezana, bez jasno izraženih diskontinuiteta.

2. i 3. zona potencijalne nestabilnosti ustvari su dio istog poteza pokosa na kraju drugog usjeka u

smjeru Rijeke s time da je 2. zona pokrivena zaštitnom žičanom mrežom, te je u njoj zbog

djelovanja erozije odnesen materijal u nožici pokosa, a pri njegovom vrhu je zaostalo cca 10 m3

materijala koji se može odroniti već sa prvom jačom kišom i opasno prijeti sigurnosti prometa.

Praznina ispod navedenog materijala ide i do 1 metar u tijelo pokosa. Iako je na tom dijelu pokosa

postavljena zaštitna žičana mreža vrlo je upitno koliko bi ista mogla spriječiti ispadanje materijala

na prometnu površinu. 3. zona je dio istog poteza pokosa, ali na tom dijelu pokosa nije postavljena

zaštitna žičana mreža. Visina pokosa je na ovom dijelu oko 6-8 metara. Stijenska masa je potpuno

dezinegrirana, loše međusobno povezana, bez jasno izraženih diskontinuiteta.

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 3

4. zona potencijalne nestabilnosti nalazi se na suprotnoj strani autoceste u odnosu na 2. i 3. zonu.

visina pokosa na tom dijelu je oko 4-6 metara, a zbog intenzivne erozije nastala je šupljina u tijelu

pokosa širine 2-3 metra sve do vrha pokosa. Zaštitna žičana mreža u tom dijelu više ne naliježe na

sami pokos čime je bitno smanjena njena funkcionalnost. Stijenska masa je blokovita/poremećena

do potpuno dezinegrirana, loše međusobno povezana, bez jasno izraženih diskontinuiteta.

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 4

5. zona potencijalne nestabilnosti nalazi se pred kraj prvog usjeka u smjeru Zagreba na mjestu

gdje se zbog visine usjeka izvodi berma. To je rasjedna zona u nešto kvalitetnijoj stijenskoj masi

u području u kojem je na pokosu primijenjena zaštita mrežom, sidrima i sajlama. Zbog intenzivne

erozije došlo je do osipanja materijala oko pojedinih sidara koja sada vire i do 1 metar iz tijela

pokosa čime je znatno umanjena njihova funkcionalnost. Osim toga i zaštitna žičana mreža u tom

dijelu više ne naliježe na sami pokos čime je bitno smanjena njena funkcionalnost. Stijenska masa

je blokovita/poremećena, s uglatim blokovima koje oblikuju brojini ispresječeni setovi

diskontinuiteta.

6. zona potencijalne nestabilnosti nalazi se na početku drugog usjeka u smjeru Zagreba gdje je

visina pokosa oko 7-10 metara. Zbog intenzivne erozije došlo je do osipanja materijala i zaštitna

žičana mreža u tom dijelu više ne naliježe na sami pokos čime je bitno smanjena njena

funkcionalnost. pored toga na početku berme vidljiva je znatna količina erodiranog materijala koji

napinje zaštitnu žičanu mrežu i kojeg treba čim prije ukloniti. Stijenska masa je

blokovita/poremećena, s uglatim blokovima koje oblikuju brojni ispresječeni setovi

diskontinuiteta.

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 5

7. zona potencijalne nestabilnosti nalazi se na kraju drugog usjeka u smjeru Zagreba gdje je visina

pokosa oko 17-20 metara. To je zona potpuno dezintegrirane, međusobno loše povezane stijenske

mase u kojoj je primijenjena zaštita pokosa mrežom, sidrima i sajlama. Zbog intenzivne erozije

mreža više ne naliježe na tijelo pokosa, a pojedina oko pojedinih sidara došlo je do osipanja

materijala, pa sada vire i do 1 metar iz tijela pokosa čime je znatno umanjena funkcionalnost

sustava zaštite pokosa. Osim toga mreža je na bermi na više mjesta opterećena erodiranim

materijalom

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 6

Navedeno je rezultiralo nizom pojava koje prijete sigurnosti prometa:

1. iznad područja zahvaćenog erozijom postoji realna opasnost od odlamanja veće količine

materijala sa pokosa,

2. zaštitna žičana mreže ne naliježe na pokos zbog čega ima smanjenu funkcionalnost,

3. na dijelu pokosa gdje je primijenjena zaštita upotrebom zaštitne žičane mreže, sidara i sajli oko

pojedinih sidara djelovanjem erozije isprano je i preko 1 metar materijala u dubinu pokosa čime

je smanjena nosivost sidara i učinkovitost navedenih mjera zaštite.

4. na bermi je došlo do nakupljanja erodiranog materijala u mreži čime je ista stavljena pod

konstantno opterećenje, te prijeti popuštanje iste.

U cilju minimiziranja štete, kao privremeno rješenje, na 5 lokacija su postavljene New Jersey ograde,

kako je prikazano na slici 2.

Slika 2. Privremena zaštita New Jersey ogradom

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 7

C. ISTRAŽNI RADOVI I PROJEKT SANACIJE:

U cilju formiranja kvalitetne podloge za izradu projekta sanacije predmetnog usjeka, u zoni zahvata

istražnih radova i projekta sanacije (Slika 3.) potrebno je obaviti sljedeće pripremne i istražne radove:

1) Pregled tehničke dokumentacije predmetnog dijela autoceste;

2) Detaljan pregled stanja usjeka s utvrđivanjem obima problema te izradom detaljne

fotodokumentacije;

3) Geodetsko snimanje predmetnog usjeka sa svim relevantnim elementima te izradom

situacijskog snimka te poprečnih presjeka i pogleda na usjek;

4) Aerofotogrametrijsko snimanje u cilju dobivanja ortofoto snimka usjeka visoke rezolucije s

jasno naznačenim problemima. Aerofotogrametrijski snimak je nužan radi nepristupačnosti

samog usjeka čime bi se izbjegli eventualni previdi elemenata koji su uzrok nestabilnosti;

5) Inženjersko geološki i geotehnički radovi s izradom inženjersko geološke karte i pripadajućih

presjeka i pogleda;

Na osnovi provedenih istražnih radova i analize utvrđenog stanja usjeka, potrebno je definirati uzroke

nastalih nestabilnosti te izraditi projekt sanacije usjeka primjenom optimalnog rješenja uvažavajući

pravila struke (ekonomično i trajno rješenje). Projekt mora sadržavati sve detalje potrebne za izvedbu

sanacije (tehnički opis, tehničke uvjete izvedbe i program kontrole i osiguranja kvalitete, troškovnik sa

specifikacijom svih potrebnih radova i materijala, priloge sa detaljnim nacrtima s razradom detalja

situacija postojećeg stanja, inženjerskogeološki profili, situaciju s mjerama sanacije, razvijeni pogled

na pokos sa mjerama sanacije, poprečni presjeci i detalji izvedbe, a sve u odgovarajućem mjerilu).

Ponuditelj nakon istražnih radova treba predstaviti Naručitelju koncept sanacije. Ponuditelj treba

Naručitelju isporučiti draft verziju projekta na odobrenje.

Istražni radovi na terenu mogu trajati do 10 dana, a projekt mora biti izrađen u roku 30 dana od

dovršetka istražnih radova, a sve skupa ne dulje od 60 dana od uvođenja u posao. Istražnim radovima

ne smije se zaustavljati promet na predmetnoj dionici autoceste.

Projektni zadatak za izradu projekta sanacije nestabilnog usjeka na A6 15+500 D (smjer Rijeka) Str. 8

Slika 3. Zona zahvata istražnih radova i projekta sanacije