PLANETARNI PRENOSNICIZADATAK Projektovati planetarni prenosnik na osnovu date eme 1AI i izvesti kompletnu tehniku dokumentaciju, za zadane podatke:

n1=2800 min-1n3=0i0=-4

P1=25 kW

Projekat treba da obuhvati sljedea poglavlja:

1. Tehniki opis planetarnog prenosnika,2. Izbor broja zubaca zupanika planetarnog prenosnika i izbor broja satelita,3. Analitiko i grafiko rjeenje kretanja radnih elemenata planetarnog prenosnika,4. Prikaz toka snage kroz planetarni prenosnik i proraun stepena iskoritenja,5. Izvriti proraun svih zupanika prenosnika i odrediti sve geometrijske veliine zupanika,6. Izvriti poraun pogonskog vratila i osovinica satelita,7. Izvriti proraun i izbor odgovarajuih leajeva,

8. Rijeiti probleme podmazivanja i zaptivanja planetarnog prenosnika,

9. Dati prikaz tribolokih procesa tribomehanikih sistema planetarnog prenosnika sa aspekta minimiziranja elemenata frikcionog procesa,10. Definisati parametre kuita planetarnog prenosnika, ako je izvedba zavarena ili livena,

11. Nacrtati sklopni crte planetarnog prenosnika u dovoljnom broju projekcija i presjeka,

12. Nacrtati radioniki crte svih zupanika, vratila, spojnice, nosa satelita i osovinica.

1. Tehniki opis planetarnog prenosnika

Planetarni prenosnici predstavljaju posebnu grupu prenosnika koji imaju osobinu da je bar jedno vratilo uleiteno u pokretno rotirajuem lanu tzv. ruici. Dakle to su prenosnici kod kojih bar jedan lan osim obrtnog kretanja oko svoje ose vri i obrtanje oko neke druge ose.U osnovi, svi planetarni prenosnici sastoje se od tri osnovna elementa: centralnih zupanika (a,b), satelita (c) i ruice nosaa satelita (b), slika 1.1.

Planetarni prenosnici se dijele u dvije osnovne grupe:

obini planetarni prenosnici, koji u svom sistemu imaju nepokretan zupanik

diferencijalni planetarni prenosnici, kod kojih su svi zupanici pokretni.

Sve ira upotreba planetarnih prenosnika uslovljena je prednostima:

veliki prenosni odnos, uz male dimenzije;

kompaktna izvedba;

mogunost postizanja razliitih prenosnih odnosa;

mogunost da se snaga pogonskog vratila raspodijeli na nekoliko gonjenih vratila;

mogunost primjene vie satelita to dovodi do rastereenja zuba i manjeg modula;

visok stepen iskoritenja; leajevi svih rotirajuih lanova planetarnog prenosnika osim leajeva satelita nisu radijalno optereeni;

svrsishodne kombinacije sa drugim vrstama prenosnika.

Nedostaci planetarnih prenosnika:

komplikovana konstrukcija;

veliki broj dijelova znai vea vjerovatnoa oteenja;

relativno skuplja izrada, pa prema tome i vea cijena na tritu;

strogi zahtjevi za izradu, kontrolu i montau;

pojava centrifugalnih sila;

relativno mala zapremina ulja za podmazivanje potapanjem.

2. Izbor zubaca zupanika planetarnog prenosnika i izbor broja satelitaIzraz za ukupni prenosni odnos planetarnog prenosnika,i0:

Gdje je: - prenosni odnos izmeu zupanika 1 i 3 u odnosu na ruicu R,

- broj zubaca centralnog zupanika 1,

- broj zubaca zupanika satelita,

- broj zubaca centralnog zupanika 3,

m eksponent koji oznaava broj sprezanja sa vanjskim ozubljenjem, m=1;

Usvajamo broj zubaca centralnog zupanika 1:

Iz prethodng izraza dobija se: Da bi ugradnja pojedinih lanova prenosnika bila mogua i da bi se omoguilo ispravno sprezanje pojedinih zupanika, moraju biti zadovoljeni sljedei uslovi: uslov koaksijalnosti vratila centralnih zupanika,

uslov susjedstva satelita,

uslov mogunosti uzubljenja satelita (uslov sprezanja zupanika).

2.1 Uslov koaksijalnostiOsna rastojanja zupastih parova moraju biti takva da se ostvari koaksijalnost vratila centralnih zupanika. Za prenosnik 1AI vrijedi:

Gdje je: osno rastojanje zupastog para ,

- osno rastojanje zupastog para .

Osna rastojanja se mogu izraziti preko podionih prenika: Za zupanike sa pravim zubima, bez pomjeranja profila i poto su moduli oba zupanika isti, dobija se:

Na osnovu ovog izraza moe se odrediti broj zuba satelita .

2.2 Uslov susjedstva satelita

Planetarni prenosnici koji imaju vie ravnomjerno rasporeenih satelita moraju zadovoljiti ovaj uslov da ne bi dolo do meusobnog zadiranja satelita. Potrebno je da bude ispunjeno:

Gdje je K broj satelita. Usvaja se K=4.

Provjera ispunjenosti uslova:

Uslov je zadovoljen.

2.3 Uslov mogunosti uzubljenja satelita

Ovaj uslov spaad u kriterije montae i neispunjenje ovog uslova dovodi do loih dinamikih karakteristika prenosnika. Uzubljenje e biti mogue ako je ispunjen uslov:

Iz dobivenog se vidi da je uslov mogunosti uzubljenja satelita ispunjen.

3. Kinematska analiza planetarnih prenosnika

Zadatak kinematske analize planetarnih prenosnikasvodi se na rjeavanje kinematskih odnosa planetarnih prenosnika. Ovdje su prikazane dvije metode:

Analitika metoda (Willis-ov princip) i

Grafika metoda.3.1 Analitika metoda

Osnova analitike metode analiziranja planetarnih prenosnika sastoji se u posmatranju relativnog kretanja lanova prenosnika u odnosu na ruicu. Na taj nain planetarni prenosnik posmatramo kao obini prenosnik i prenosni odnos izmeu bilo koja dva lana prenosnika () odreujemo na osnovu broja zubaca tih lanova. Moemo pisati:

Gdje je: broj obrtaja centralnog zupanika a,

- broj obrtaja centralnog zupanika b,

- broj obrtaja ruice R.

Iz izraza za ukupni prenosni odnos moemo nai broj obrtaja ruice R. Na slian nain odreujemo broj obrtaja satelita 2:

3.2 Grafika metoda

Rjeavanje kinematskih odnosa planetarnog prenosnika ovom metodom vri se pomou plana brzina na koji se ucrtavaju poznati brojevi obrtaja, odreuju brzine spajanja i zupanja i nepoznati brojevi obrtaja. Uspostavlja se razmjera, a rezultat je dat na slici.

3.3 Proraun obrtnih momenata

Za analizu obrtnih momenata bitne su konvencije o predznacima. Obrtni moment M oznaava se pozitivnim ako se smjer djelovanja s obzirom na posmatrani dio poklapa sa definisanim smjerom obrtanja istog dijela. Za proraun obrtnih momenata prvo je potrebno definisati obimne sile koje djeluju na satelit. Mjesta na kojim djeluju sile su: dva mjesta zahvata centralnog zupanika sa satelitom i izmeu nosaa planetarnog zupanika (ruice R) i planetarnog zupanika.

Moment na mjestu A jednak je reaktivnom momentu na centralnom zupaniku 1.

[Nm]Iz statike ravnotee sila F i iz geometrijskih odnosa, uzimajui u obzir i gubitke, proizilaze sljedei odnosi obrtnih momenata (prema slici 3.2):

Suma vanjskih (aktivnih) momenata je nula: ;

Suma unutranjih (reaktivnih) momenata je nula: ; Iz bilansa snage obinog prenosnika i prenosnog odnosa slijedi:

Gdje su:

- stepen iskoritenja standardnog prenosnika; predstavlja proizvod pojedinanih stepena iskoritenja svih parova zupanika koji se nalaze u toku snage izmeu zupanika 1 i 3; sadri i gubitke u leajevima centralnog i planetarnog zupanika.

K - broj satelita, K=4, M broj pari leajeva, M=6Usvaja se: ;

;

Imamo:

w eksponent koji moe poprimiti vrijednost ; ako snaga zupanja od zupanika 1 tee prema zupaniku 3 uzima se znak (+), u suprotnom je znak (-).

[Nm]

[Nm]

[Nm]

[Nm]

[Nm]

Provjera uslova: 85,305+304,369-389,6730. Uslov je ispunjen.

4. Tok i proraun snage kroz prenosnik

Brojevi obrtaja vratila centralnih zupanika sastoje se od dva dijela i to relativnog broja obrtaja prema ruici i broja obrtaja ruice. Tako se i snaga na vratilima dijeli na dva dijela i to na snagu zupanja i snagu spajanja. Do grananja snage dolazi na mjestu satelita. Da bi se moglo odrediti da li se snaga na satelit dovodi ili odvodi, potrebno je znati smjerove obimnih sila i smjerove brzina na karakteristinim mjestima. Tako, prema kovnvenciji vai:

Tok snage kroz prenosnik:

ili (isti smjer)

- snaga se dovodi

ili

(smjer suprotan)- snaga se odvodi

ili

(smjer suprotan)- snaga se odvodi

Tok zupane snage:

ili

- od 1 dovodi se snaga na 2

ili

- od 2 odvodi se snaga na 3

4.1 Snage na izlaznim vratilima [kW]

(jer centralni zupanik 3 miruje)

4.2 Snage zupanja

[kW] - zupana snaga na mjestu dodira zupanika 1 i 2

[kW] - zupana snaga na mjestu dodira zupanika 2 i 3

4.3 Stepen iskoritenja planetarnog prenosnika

Stepen iskoritenja planetarnog prenosnika dat je izrazom:

Tako da imamo:

5. Poraun zupanika planetarnog prenosnika5.1 Proraun modula svih zupanika

5.1.1 Proraun dinamikog modula zupastog para 1-2Prije prorauna modula usvajamo materijal zupanika .0745 prema tabeli 8.11 sa karakteristikama:

K=6,47 [MPa] - koeficijent dinamike izdrljivosti bokova zubaca (na pritisak),

=120 [MPa] - dozvoljeni napon na savijanje osnovnog materijala,

[MPa] dozvoljena vrijednost dinamike izdrljivosti bokova zubaca, pri emu je S=1,7 vrijednost usvojenog stepena sigurnosti, obino je S=(1,51,8)Pri proraunu modula zupastog para 1-2 proraunava se modul manjeg zupanika (1). Snaga mjerodavna za taj proraun je snaga zupanja zupanika 1 po jednom satelitu. [kW]Dinamiki modul cilindrinog zupanika sa pravim zubima iznosi:

Gdje su: - faktor irine zubaca, za dobro obraene zube smjetene u kuitima, generalno , - relativna brzina zupanika 1 u odnosu na ruicu, Na kraju:

5.1.2 Proraun statikog modula zupastog para 1-2Izraz za statiki modul zupanika 1 glasi :

- dozvoljeni napon na savijanje zupanika

- faktor radnih uslova a1=9 faktor tanosti i finoe obrade (za bruene zupce obimne brzine do 15 m/s, tabela 8.12) a2=1 faktor tanosti sklapanja, za miran rad i simetrino rasporeena leita, tabela 8.13 v=10 m/s - pretpostavljena obimna brzina Faktor radnih uslova iznosi: - faktor oblika u zavisnosti od broja zuba i faktora korekture (x=0), tab. 8.15 - faktor stepena sprezanja, - ukupan stepen sprezanja zupastog para Iz tabele 8.5 oitavamo vrijednosti parcijalnih stepena sprezanja: i Dobija se: Dozvoljeni napon na savijanje iznosi: [MPa]Na kraju:

Budui da dinamiki modul ima veu vrijednost, usvaja se prema tabeli 8.3 prva vea standardna vrijednost modula, tj. m=2 [mm].Modul zupastog para 2-3 nema potrebe proraunavati, jer e ve izvreni proraun prema zupaniku najmanjih dimenzija, zadovoljavati kriterije vrstoe za zupanik veih dimenzija. Poto su sva tri zupanika spregnuta, moduli su im jednaki.

5.2 Geometrijske veliine zupanika

Za sve zupanike vrijedi:

VeliinaVrijednost

Standardni modul

Ugao nagiba bone linije

Ugao dodirnice

irina zupanika

Pomjeranje profila

Debljina zuba na podionom krugu

Pojedinano, za svaki zupanik vai:Zupanik123

Broj zuba

Podioni prenik

Osnovni prenik

Tjemeni prenik

Podnoni prenik

Razmak osa

Mjerni broj zubaca-

Mjera preko zubaca-

Gdje je , u naem sluaju x=0, pa je

Za izraunate vrijednosti podionih prenika svakog zupanika, potrebno je provjeriti obimnu brzinu:

Obimna brzina je manja od pretpostavljene, tako da je proraun ispravan.5.3 Provjera intenziteta obodnih sila na lanovima planetarnog prenosnika

Centralni zupanik 1

Centralni zupanik 3

Ruica

6. Poraun pogonskog vratila i osovine satelita

6.1 Proraun pogonskog vratila A

Kao to je prikazano na slici sve radijalne i obimne sile koje djeluju u sistemu ponitavaju se meusobno, tako da je vratilo optereeno jedino obrtnim momentom M1=85,305 [Nm] (na uvijanje). Pri proraunu vratila mjerodavna je ulazna snaga P1=25 [kW].

Optereenje vratila je isto jednosmjerno promjenljivo. Da bismo odredili najmanji prenik vratila krenut emo od izraza za napon na uvijanje:

Prenik vratila na mjestu A bie:

Gdje je:

- moment uvijanja

- faktor neravnomjernosti optereenja, usvaja se - dozvoljena vrijednost napona na uvijanje - doputena vrijednost tangencijalnog napona pri jednosmjerno promjenljivom optereenju za usvojeni materijal .0645 (tabela 6.1) .Usvaja se . - faktor oekivane koncentracije napona, usvaja se .

- stepen sigurnosti, usvaja se Dozvoljena vrijednost napona na uvijanje e iznositi:

Na kraju imamo:

Prema tabeli 8.27 usvaja se standardni prenik vratila na mjestu A: Poto je plan optereenja takav da radijalnih i aksijalnih sila nema (lebdee vratilo), vratilo moe biti rijeeno kao konzola ili kao greda sa prepustom. U naem sluaju usvaja se greda sa prepustom, dakle postoje dva mjesta na kojima se vratilo oslanja. Zbog izbjegavanja pojave velike koncentracije napona, bira se vratilo sa stepenastim prelazima, pri emu ostali prenici iznose:

6.2 Izbor klina na mjestu 1 i 3 i Zegerovog prstena na mjestu 6Na mjestu 1, gdje je d1=28 mm, usvaja se visoki klin bez nagiba, prema standardu JUS M.2.060 sa karakteristikama:

b=8 mm; h=7 mm; t=4,1 mm

Pri tome je korisna duina klina Na mjestu 6 sa prenikom vratila d6=35 mm usvaja se Zegerov prsten prema standardu JUS M.C2.401 sa dimenzijama: mm; b=3,5 mm; d1=28,6 mm; d2=40 mm; lH13=1,6 mm; emin=1,5 mm.

6.3 Provjera stepena sigurnosti na karakteristinim mjestima

Presjek 1

Vri se provjera dinamikog stepena sigurnosti na uvijanje, jer nema savijanja. Izraz za dinamiki stepen sigurnosti:

- faktor kvaliteta povrine - faktor veliine presjeka

- faktor ostalih utjecaja

- amplitudni napon materijala vratilam pri uvijanju za isto jednosmjerno promjenljivo optereenje, gdje je - polarni otporni moment poprenog presjeka vratila na mjestu lijeba za klin

Iz Smitovog dijagrama za dobivenu vrijednost srednjeg napona oitava se dinamika izdrljivost pri uvijanju: ;

Efektivni faktor koncentracije napona iznosi na osnovu tabele 6.8, za vratila sa ljebom za klin.Konano imamo:

Stepen sigurnosti nalazi se u zadovoljavajuim granicama.

Presjek 2

Dinamiki stepen sigurnosti na mjestu prelaza sa prenika d1 na d2 iznosi:

- faktor kvaliteta povrine

- faktor veliine presjeka

- faktor ostalih utjecaja

efektivni faktor koncentracije napona na mjestu promjene prenika

- geometrijski faktor koncentracije napona, i odreuje se na osnovu

Iz dijagrama za geometrijski faktor koncentracije (1.19) napona oitava se .

- faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju napona (zavisi od )

;

Stepen sigurnosti iznosi:

Moe se zakljuiti da je stepen sigurnosti daleko iznad kritine vrijednosti, dakle zadovoljava.6.4 Proraun osovine satelitaPrenik osovine odreuje se iz izraza za napon na savijanje, jer je to dominantno optereenje, i to sa isto naizmjeninom promjenom napona.

Ovaj izraz moe se pojednostaviti, a budui da se bira puna osovina , pa je:

Potrebno je odrediti moment savijanja na kritinom mjestu. ematski prikaz optereenja osovine dat je na slici.

Kao to je prikazano na slici, na satelit djeluje po jedna sila u horizontalnoj (FR) i vertikalnoj (Fin) ravni, dok se radijalne sile sa centralnih zupanika, Fr12 i Fr32, ponitavaju jer su suprotnog smjera i istog intenziteta. Sila FR se odreuje kao:

Pri tome je:

Inercijalna sila Fin se odreuje kao:

- masa satelita, koja se odreuje aproksimativnom metodom; prenik satelita,

irina satelita,

- gustina elika,

- koeficijent aproksimacije zupanika cilindrom

Konano: - radijus nosaa satelita,

ugaona brzina nosaa satelita.

Na kraju:

Kao konstruktivna veliina usvaja se krak djelovanja sile sa satelita L=b=40 [mm]. Duina osovine se usvaja: Iz statikih uslova ravnotee za horizontalnu, kao i za vertikalnu ravan slijedi:

;

;

Ukupan moment savijanja na mjestu A:

Za materjal osovine usvaja se .0745 sa dinamikoj izdrljivosti pri naizmjeninoj promjeni napona: . Dozvoljeni napon na savijanje dobije se iz izraza:

; ;

Uvrtavanjem u izraz za prenik osovine dobiva se:

Usvaja se standardni prenik osovine 6.5 Provjera napona na pritisak i smicanje

Napon na smicanje iznosi:

- dozvoljeni napon materijala na smicanje

Povrinski pritisak na mjestu nalijeganja zupanika na osovinu iznosi:

- dozvoljeni povrinski pritisak materijala

- irina dva leaja, na kojoj djeluje povrinski pritisak

Napon na smicanje, kao i povrinski pritisak nalaze se ispod kritine granice.

7. Izbor kotrljajnih leajeva

7.1 Izbor leaja na pogonskom vratilu

Pogonsko vratilo nije optereeno aksijalnim silama, a od radijalnih sila tu su samo teine zupanika i samog vratila. Zbog toga se bira leaj sa kuglicama 35BC10, prema standardu JUS M.C 3.601.

Potrebno je izvriti provjeru dinamike moi noenja leaja. Izraz za dinamiku mo noenja:

- faktor utjecaja temperature (tabela 7.9), - rezultujua sila koja optereuje leaj,

- suma aksijalnih sila,

- radijalna sila, rasporeena na dva leaja; - za leajeve kod kojih se unutranji prsten obre

Ukupna sila: koeficijent zavisan od vrste kotrljajnog tijela,

- eljeni vijek trajanja leaja, tabela 7.10,

- relativni broj obrtaja zupanika 1 u odnosu na ruicu,

Vrijednost 16660 [min-1h] predstavlja umnoak ispitnog broja obrtaja [min-1] i vremena trajanja ispitivanja [h]

Konano imamo: Vrijednost C je manja od predviene za ovaj leaj, tako da su uslovi zadovoljeni.

Karakteristike leaja 30BC10:d=30 [mm] unutranji prenik,

D=55 [mm] vanjski prenik,

B=13 [mm] irina leaja,

r=1,5 [mm] radijus zaobljenja,

C=9,81 [kN] dinamika mo noenja,

m=0,116 [kg] masa leaja

7.2 Izbor leaja na osovini satelita

Satelit je optereen samo radijalnim silama. Budui da osovina vri translatorno kretanje oko centralnog zupanika, potreno je usvojiti leajeve manjih gabarita i manje mase. Usvaja se leaj 25RU22.Provjera dinamike moi noenja:

,

,

,

,

- za valjke kao kortljajna tijela,

,

relativni broj obrtaja satelita u odnosu na ruicu

Na kraju: Dobivena vrijednost manja je od tabline za ovaj leaj.

Karakteristike leaja 25RU49:d=25 [mm] unutranji prenik,

D=42 [mm] vanjski prenik,

B=17 [mm] irina leaja,

r=0,5 [mm] radijus zaobljenja,

C=19,12 [kN] dinamika mo noenja,

m=0,099[kg] masa leaja

8. Podmazivanje i zaptivanje planetarnog prenosnika

Podmazivanje i zapitivanje planetarnih prenosnika ima zadatak da smanji gubitke uslijed trenja na kontaktnim povrinama zupanika i leaja. Time se, takoe, utie i na smanjenje zagrijavanja prenosnika, smanjuju se habanja i sl. Za podmazivanje zupanika koriste se ulja mineralnog porijekla. Osnovna karakteristika ulja je viskoznost i ona se mijenja sa promjenima uslova rada. Sa porastom temperature viskoznost ulja opada. Maziva za prenos moraju biti visoko kvalitetna, dobro oiena i hemijski neutralna.

Usvajam ulje za podmazivanje neke vee viskoznosti, zbog veih optereenja. Podmazivanje zupanika vritemo potapanjem, gdje emo na razliitim mjestima imati razliiti nivo ulja. Ovakav nain podmazivanja nam daje jednostavnu konstrukciju prenosnika. Zupanici koji se budu okretali veim brzinama, bit e manje potopljeni u ulje, a oni koji se budu okretali sporije, oni e biti neto dublje u ulju.

Naravno podrazumijeva se da e nivo ulja na nekim mjestima biti razliit. Na mjestima 1 i 2 e biti drugaiji nego na mjestima 3 i 4. Potrebno je usvojiti visinu nivoa ulja koja e dospjeti do ose simetrije najmanjeg zupanika. Oni zupanici koji se budu okretali veim brzinama, oni e biti manje potopljeni u ulje a oni koji se budu okretali sporije, oni e biti neto dublje u ulju.

Podmazivanje kotrljanih leaja se uglavnom vri konzistentnom mau. Odgovarajuim kanalima na kuitu omogueno je povremeno mjenjanje maziva. Zapitivai (semerinzi) imaju ulogu da sprijee oticanje maziva iz kuita, kao i da sprijee ulaz vlage i prvljatine. Zapitivanje vrimo konkretnim putem, na mjestima ulaza i izlaza vratila iz kuita primjetit u manentne zapitivae. Te manetne zaptivae moemo jo armirati elinom icom kako bi i ona bila boljeg kvaliteta. Da bi maneta nalegla, prenik mora biti neto manji od prenika vratila.

9. Prikaz tribolokih procesa tribomehanikih sistema planetarnog prenosnika sa aspekta minimizacije elementa frikcionih kompleksa

Planetarni prenosnici sa tribioloke take gledita mogu se posmatrati kao sistemi sa vie tribomehanikih veza, npr. Zupasti prenos, uleitenje, zapitivanje. Analizu ovih elemenata vrimo sa ciljem da se tribioloki procesi minimiziraju i indetifikuju. Na vrsti i posljedicama habanje se djeli na : normalno, usmjereno, incijalni piting i sl. Pri normalnim uslovima eksplotacije javljaju se odreene vrste habanja zupasti parova.

Kod zupastih planetarnih prenosnika najea vrsta habanja je piting. Incijalni se javlja u periodu uhodavanja, a posljedica je pojava jamica. Razorni nastaje u nekoliko faza. U prvoj fazi nastaje razvlaanje materijala, u drugoj nastaje poveanje jamica, a u visokoviskoznim uljima smanjujemo piting. Osim pitinga imamo abraziju i skoring. Kod kotrljanih leaja karakteristine vrste habanja su : zamorno habanje, elektrini piting, abrazivno habanje.

U uslovima veih brzina najee se javljaju: abrazija, zamor, plastine deformacije, korozija. Pravilnim odabirom uticijanih faktora moemo uticati na proces habanja leaja. Kod zapitivanih sredstava imamo kontakt metal-nemetal, pa razvoj tribolokih procesa moemo usmjeriti i preko zapitivaa i preko klizne zone na vratilu. Tu se razlikuju tri mehanizma habanja: zamorno, abrazivno i rolling. Pravilnim izborom elemenata smanjujemo habanje i dovodimo ga u realne granice.

10. Parametri kuita planetarnog prenosnika

Konstrukcija livenih kuita reduktora treba da obezbjedi tehnologinost, s obzirom na izradu modela, kao i na naknadu mehaniku obradu odlivka rezanjem. Konstrukcija takoe treba da obezbjedi da uslijed nejednakih brzina ovravanja i hlaenja mase ne doe do greaka kao to su: zaostajanje unutranjih napona, pojava pozornosti, pukotina, vitoperenja i td. Iz analize ovih problema jasno je da oblik odlikava kuita treba da bude takav da sprijei velike razlike u brzini hlaenja, to se postie upotrebom pravilnih radijusa, izbjegavanja otrih ivica na odlivku, smanjenjem velikih razlika izmeu debljine zidova odlivka i sl.

Za dimenzije kuita postoji niz preporuka koje nam omoguavaju demenzionisanje pojedinih elemenata. Pored ovoga, na samom kuitu treba postaviti odgovarajue elemente za nagledanje rada, kuke za vjeanje, rebra za hlaenjem epove za isputanje i kontrolisanje nivoa ulja i sline elemente.

Ovo e biti liveno dvodjelno kuite.

Na osnovu preporuka , usvajam slijedee parametre:

Debljina zida donjeg dijela ()

=0,025a+3=0,02550+3=4,25 mm

A kako mora biti 8mm usvajam =10 mm.

Debljina zida gornjeg dijela (_1)

_1=(0,80,85)=8 mm

Debljina oboda na donjoj strani (b)

b=(1,51,7) =15 mm

Debljina oboda na donjoj strain kuita (b1)

b1=(1,51,7) _1=12 mm

Debljina stopala (h)

h=(2,252,75) =25 mm

Prenik zavrtnja (df)

df=(1,52) _=15 mm

Prenik zavrtnja na poklopcima za leaje (d3)

d3=0,375 _=5,62 mm d3=M6

11. Literatura

1. Dr. Nedad Repi: Prenosnici snage i kretanja; Sarajevo , 2005.

2. Dr. Nedad Repi, Dr. Adil Muminovi, Mainski - elementi I dio.

3. Dr. Nedad Repi, Dr. Adil Muminovi, Mainski - elementi II dio.1

2

3

R

Slika 1.1 ematski prikaz planetarnog prenosnika

1 zubac =2mm

50min-1=1mm

A

C

B

n

3

=0

n

2

n

1

n

R

v

1s

v

1z

v

1

v

R

v

3z

v

3s

v

3

=0

3

2

1

Slika 3.1 Grafika metoda

FR

v3=0

v3z

v3s

F32

2

3

vR

R

MR

v1z

F12

v1

v1s

A

M1

1

B

C

nR

n1

n2

n3=0

Slika 3.2 Prikaz sila, ugaonih brzina i obrtnih momenata

Fo

F

oR

M

R

R

1

1

Fo

Fo

Fo

F

R

F

R

F

R

F

R

Slika 6.1 Prikaz optereenja vratila

Slika 6.2 ematski prikaz pogonskog vratila

Slika 6.3 Izgled poprenog presjeka na mjestu lijeba za klin

Slika 6.4 ematski prikaz optereenja osovine u H i V ravni

1