Embed Size (px)
Citation preview
1
1. Uvod
Osnovni zadatak i cilj željezničkog prevoza je da voz sa teretom koji se prevozi bude
sigurno i bezbjedno prevezen iz polazne do uputne željezničke stanice.
Na trasi pruge kojom se odvija saobraćaj, elementi čije stanje utiče na bezbjednost, kao što su
stanje pruge i pružnih postrojenja, moraju biti ispravni i u dozvoljenim granicama tolerancije.
Svaka deformacija ili greška koja je dijagnosticirana, ukoliko prelazi toleranciju mora se
smatrati greškom koja utiče ili ugrožava bezbjednost željezničkog saobraćaja, a sa time i
osoblja, putnika i robe koji se prevoze željezničkim vučnim i vučenim vozilima.
Željeznica je preduzeće koje je ustrojeno po oblastima koje svaka u svom segmentu
obezbjeđuje da voz sigurno i bezbjedno stigne iz polazne u krajnju stanicu.
Svaku oblast na željeznici, organizaciju prevoza, održavanje pruge i vuču vozova, vode
stručnjaci za tu oblast.
Stručnost je veoma cijenjena na željeznici, ali sve dok se ne dođe do finansijskog dijela.
Problem nastaje i kada o problemu u jednoj oblasti, koji je potencijalni uzrok ugrožavanja
bezbijednosti željezničkog saobraćaja, odlučuje stručnjak za drugu oblast ali je po
hijerarijskom ustrojstvu nadležan u odlučivanju prioriteta.
Tema ovog rada je analiza aktivnosti koje su preduzimane na sanaciji deformacije trupa pruge
– klizišta u km:106+650 pruge Brčko – Banovići, od dijagnosticiranja pojave deformacije
koloseka, pa do krajnje sanacije klizišta.
Greške u procjeni, zanemarivanje stručnog mišljenja i pokušaji da se sa što manje finansijskih
izdataka dođe do rešenja koje može samo usporiti a nikako eliminisati grešku na pruzi, doveli
su do toga da se na kraju moralo pristupiti rješenju koje je višestruko skuplje u odnosu na
rješenja koja su ranije predlagana.
1.1. Općenito o klizištima
Sva klizišta na gornjem rubu imaju vidljivo čelo smicanja, poprečne pukotine, koje su
često otvorene i talasanje. Na bočnim stranama pukotine između pokrenute i stabilne zone
kosine - pukotine smicanja, su zatvorene dok su u stopi klizišta pukotine poprečne, radijalno
orijentisane i otvorene. U gornjem dijelu klizišta javlja se spušteni dio kosine moguće je
uočiti deficit masa, dok je u donjem dijelu vidljivo nagomilavanje materijala, odnosno,
podizanje površine.
2
Slika 1.1. Tipičan oblik pojave klizišta na kosini sa morfometrijskim karakteristikama
Elementi klizišta su:
- Tijelo klizišta koje čini kompletna pokrenuta masa
- Klizna površina koja predstavlja granicu između pokrenute mase i njene
ne pokrenute podloge
- Čelo klizišta predstavlja najvišu pukotinu na tijelu klizišta
- Nožica ili stopa klizišta je najniži dio tijela klizišta
Č ELO KLIZISTA
POPRE Č NE IRADIJALNE PUKOTINE STOPA
KLIZI Š TA
DU Ž INA L
F-povr š inaV-zapremina
BO Č NE TANG.PUKOTINE
DU
BIN
A D
Š IRIN
A B
POPRE Č NEPUKOTINE
3
2. Tehnički izvještaj uz projekat tehnologije, organizacije i dinamike građenja
Na pruzi Brčko – Banovići ispred tunela „ Majevica“ u Km 106+650 nastalo je klizanje
neposredno ispod pružnog zastora. Klizište je formirano na padini 25˚, a dimenzija je 30 x 35
ml. Veličina loma odnosno skoka na čelu klizišta iznosi 0,80 m.
U okviru geomehaničkog elaborata (urađen od strane Rudarskog instituta u Tuzli ), provedena
je analiza stabilnosti te su razmatrane brojne kombinacije vezane za nivo podzemnih voda, pa
je na osnovu tih analiza proistekao i prijedlog mjera koje će biti tema ovog rada. Pruga na
navedonom dijelu je u nasipu.
2.1. Opis projektnog rješenja
Na osnovu utvrđenih opštih svojstava klizišta, zatim ustanovljenih uzroka nastajanja i
mehanizama klizanja kao i konstatovanih glavnih faktora koji klizište „drže“ u povremenoj
aktivnosti, sa inžinjersko-geološkog aspekta, predložene su sanacione mjere koje se sastoje u
izradi drenažnog sistema u tijelu klizišta kojim se prihvataju sve površinske i procjedne vode
sa područja klizišta i iz dijela tucaničkog zastora.
Drenažni sistem se satoji od drenaže u obliku „Y“ i uzdužne drenaže koja pored prihvatanja
podzemne vode služi i za sprovođenje vode do Mramorskog potoka. Cilj ove mjere je
povećanje kvaliteta fizičko-mehaničkih otpornih karakteristika tla.
Rov drenaže je u gornjem dijelu širine 1,20 m, a u donjem dijelu 0,80 m. U donjem dijelu je
predviđena izrada betonske tajače i ispune donjeg dijela visine 1,00 m sa prirodno
granulisanim šljunkom koji je umotan u geotekstil 200 g/m2. Preostali dio drenaže se
popunjava sa lomljenim kamenom do 0,50 m od površine terena. Ovaj dio se popunjava
glinom. Na dijelu gdje drenažna cijev prolazi kroz tijelo kontra tereta ona gubi ulogu drenaže
pošto je dno kamenog sloja zrnato ispod cijevi pa na tom dijelu cijev je puna i samo vrši
sprovođenje prikupljene vode. Na tom dijelu nemamo više tajače nego betonsku podlogu.
Drenaža u tijelu kontera tereta nama tajače, ona se polaže u mali rov koji je sa neposrednom
okolinom pokriven geotekstilom. Neposredna veza drenaže ostvarena je putem dva šahta.
Šahtovi su predviđeni da se odrade od betonskih cijevi ø800 mm na betonskoj podlozi i
armirano betonskim poklopcem. U prilogu dat nacrt detalja. U cilju smanjenja nagiba padine
u ovom projektnom rješenju je predložena izrada prednasipa u dva nivoa sa kamenim
ojačanjem od lomljenog kamena koji se nalazi u nožici klizišta. Te se na ovaj način ojačava i
nožica nasipa.
4
U nožici nasipa je izvršeno skidanje terena u dubini od 1,0 do 3,0 m gdje se ugrađeje lomljeni
kamen prosječne visine 1,20 m. Prije ugradnje lomljenog kamena na pripremljenu podlogu
potrebno je položiti drenažne cijevi ø 300 mm perforirane na najnižem mjestu jame, kako bi
vodu koja se prikupi u jamu odvele do potoka. Prije ugradnje ovih cijevi ne bi dolazilo do
ispiranja tla usljed dotoka podzemne vode. Pošto je lomljeni kamen krupnozrn sa veoma malo
sitnih frakcija to bi završni sloj trebalo izvesti od materijala koji bi omogućio zatvaranje
šupljina i onemogućio ulazak i mješanje materijala koji dolazi iznad. Za ovo bi se mogla
koristiti sipina koja bi znatno poboljšala situaciju. Gdje se nožica nasipa završava i gdje je
najdominantniji uticaj materijala lošijeg kvaliteta predviđena je izrada kamenog rebra čija je
kruna na koti donjeg horizonta kontratereta. Pri iskopu nasipa potzrebno je voditi računa o
formiranju stepenica kako bi buduće tijelo nasipa imalo povoljan oslonac i uspostavila se
bolja veza sa tlom. Nasip pa i tijelo kotratereta potrebno je izvoditi u slojevima sa potrebnim
nabijanjem. Debljina sloja treba da iznosi 30 cm, pa shodno tome zrno lomljenog kamena ne
bi smjelo biti veće od 20 cm.
Površinske vode iz tucaničkog zastora pruge se prihvataju sa otvorenim armirano betonskim
montažnim kanalima i sprovodi u postojeći potok. Betonski kanal sa desne strane pruge
potrebno je očistiti od zatrpanog materijala, a oštećena mjesta kanala popraviti.
2.2. Tehnologija i organizacija građenja
S obzirom da se radi o kratkom vremenskom periodu izvođenja i da se radi o dosta
skučenom prostoru daje se prijedlog tehnologije izvođenja radova :
Prema predloženoj tehnologiji izvođenja prva u nizu bi bila izrada drenažnog odvoda (
drenaža D-Š2-E) iz zone kontratereta.
Sljedeću operaciju bi predstavljao iskop postojećeg nasipa. Činjenica da je prostor oko
postojećeg nasipa dosta skučen ovu radnu operaciju je potrebno izvesti u dva dijela. Prvo bi se
skidao nasip između profila 2 do 3 i materijal koji se može koristiti za izradu nasipa
transportovao na prostor profila 1.
Nakon završenog iskopa (2) pristupilo bi se iskopu donjeg dijela (3) ispod nožice nasipa, za
smještaj kontratereta. Iskopani materijal bi se koristio za izradu gornjeg dijela tijela
kontratereta, pa se deponuje na prostor iza profila br. 3 jer se nakon izrade donjeg dijela
materijal vraća na isto mjesto.
Izrada dijela kontratereta od lomljenog kamena.
Izrada drenažnog voda ispod nasipa.
5
Izrada gornje dijela kontratereta sa deponije i materijala iz iskopa između profila br. 1 i br. 2
direktnim iskopom i transportovanjem na mjesto ugradnje između profila 3 i 5. Na ovaj način
su smanjene transportne dužine, a ujedno izbjegnut problem deponovanja i iskopa postojećeg
nasipa.
Iskop donjeg dijela u zoni kontratereta i odvoz na deponiju.
Nakon ovog slijedi izrada donjeg dijela i kontratereta od kamena sa izradom kamenog rebra.
Zatim se pristupa izradi gornjeg dijela kontratereta sa deponije.
U sledećoj fazi pristupa se izradi izradi drenažnih krakova sa izradom šahta Š1.
Sledeću operaciju bi predstavljala izrada gornjeg dijela kontratereta i naasipa kosine od
preostalog materijala.
Nakon planiranja površine klizišta vrši se izrada površinskih kanala.
U posljednoj fazi pristupa se čišćenju i sanaciji betonskog kanala iznad pruge.
Slika 2.1. Situacija tehnologije izvođenja radova sa organizacionom šemom
6
2.3. Dinamika izvođenja radova
S obzirom na značaj željezničkih pruga u općedruštvenom pogledu radovi se izvode na
način da se što prije omogući bezbjedan saobraćaj vozova na prugama. Dinamika izvođenja
radova daje se dinamičkim planom i gantogramom a što je sastavni dio ovog rada.
7
3. Prikaz lokacije izgradnje objekta sa situacijom terena, predmjerom i
predračunom pristupnim putevima i uslovima snadbjevanja
Slika 3.1. Situacija dijela pruge sa pristupnim petevima
8
Slika 3.2. Situacija terena sa pristupnim putevima
9
Slika 3.3. Situacija klizišta u km 106+650 pruge Brčko - Banovići
10
PREDMJER I PREDRAČUN RADOVA
Red.br. Opis stavke Jedinič
na
mjera
Količina Cijena
I PRIPEMNI RADOVI
1. Geodetsko iskolčavanje 500
2. Čišćenje terena od drveća i grmlja 900 13500
II ZEMLJANI RADOVI
1. Mašinski iskop postojećeg nasipa III i IV
kategorije sa prijevozom na deponiju
m3 1251,00 12510
2. Izrada nasipa od postojećeg iskopanog materijala
za izradu kontra opterećenja
m3 1483,00 14830
3. Izrada kamenog rebra od lomljenog kamena m3 260,00 11700
III DRENIRANJE TERENA - drenaža B-Š1-Š2
1. Iskop rova za drenažu u zemlji III i IV kategorije m3 69,75 697,50
2. Nabavka i ugradnja PVC drenažnih cijevi
kružnog presjeka ø 30 cm
m 36 1080
3. Ugradnja filterskog šljunčanog materijala u
drenažni rov 36x1x1
m3 36 1440
4. Zasipanje drenažnih kanala u prirodnom tlu s
lomljenim kamenim materijalom do ukupne
visine drenažnog rova umanjeno za 50 cm
m3 37,50 16875
5. Zasipanje šahtova lomljenim kamenim
materijalom
m3 2 90
11
6. Zasipanjem drenažnih kanala sa glinom završni
sloj 1,10x0,5x35,00
m3 19,25 400
7. Izrada betonske podloge od MB 15 u dnu rova za
polaganje drenažnih cijevi, debljina podloge
12,50 cm (15,00 + 19,50)x0,80x125
m3 3,45 700
8. Nabavka i ugradnja geotekstila 200 g/m2 u sklopu
drenažnog nasipa
m2 160,00 1600
9. Izrada betonske podloge u dnu rova šahta
betonom MB15, debljine d=15 cm od MB20
m3 0,70 150
10. Izrada i monteža armirani-betonske ploče na
šahtu prečnika 1,00 m, debljine d=15 cm od
MB20
kom 2,00 140
11. Nabavka i monteža elemenata šahta, visina
elementa 1,00, prečnika 80 cm, visina šahta 4,50
m
m 6,00 900
12. Nabavka i ugradnja armature u ploču nad šahtom kg 60,00 100
13. Izrada spoja drenaže sa šahtom (probijanje rupa
prečnika ø 30 cm)
kom 4,00 100
12
b. Drenaža A-Š1-B
1.
Iskop rova za drenažu u zemlji III i IV kategorije ,
dubuna iskopa od 4,50 do 5,00 m dionica
10,00x5,00x1,00+8x0,5,00x1,00x15,00+10,00x5,00x
1,00+8x0,50x1,00x15,00
m3
220,00
2200
2.
Nabavka i ugradnja PVC drenažnih cijevi kružnog
presjeka ø 30 cm
m
50,00
1500
3. Ugradnja filterskog šljunčanog materijala u drenažni
rov 50,00x1,00x1,00
m3
50,00
2000
4.
Zasipanje drenažnih kanala u prirodnom tlu s
lomljenim kamenim materijalom do ukupne visine
drenažnog rova umanjeno za 50 cm.
m3
142,50
6412,50
5.
Zasipanjem drenažnih kanala sa glinom završni sloj
1,10x50,00x0,50
m3
27,50
600
6.
Izrada betonske podloge od MB 15 u dnu rova za
polaganje drenažnih cijevi, debljina podloge 12,50
cm, 50,00x0,80x0,125
m3
5,00
1000
7.
Nabavka i ugradnja geotekstila 200 g/m2 u sklopu
drenažnog nasipa
m2
220,00
2200
8.
Izrada spoja drenaže sa šahtom (probijanje rupa
prečnika ø 30 cm)
kom
2,00
100
c. Drenaža D-Š2-E
1.
Iskop rovova za drenažu u zemlji III i IV kategorije,
dubina iskopa do 1,50 m 12,00x1,00x1,00x2,00
m3
24
240
2.
Nabavka i ugradnja PVC drenažnih cijevi kružnog
presjeka ø 30 cm
m
24,00
720
3.
Ugradnja filterskog šljunčanog materijala u
drenažne rove
m3
24,00
1080
4.
Zasipanje drenažnih kanala u prirodnom tlu s
lomljenim kamenim materijalom
m3
10,00
450
13
5.
Nabavka i ugradnja geotekstila 200 g/m2 u sklopu
drenažnog zasipa
m2
50,00
500
6.
Izrada spoja drenaže sa šahtom (probijanje rupa
prečnika ø 30 cm)
kom
2,00
100
IV OSTALI RADOVI
1.
Izrada armirano-betonskog rigola od betona MB30
a prema detalju iz projekta
m
68,00
6800
2.
Izrada izlivne glave drenažnog sistema a prema
detalju iz projekta
kom
1
200
3.
Sanacija betonskog kanala iznad pruge – čišćenje i
popravak kanala
m
50,00
2500
4. Planiranje površine klizišta nakon završene sanacije m2 1000,00 2000
5.
Stabilizacija jednog geodetskog profila s tačkama na
razmaku od 5 do 20 m sa osmatranjem i izradom
elaborata o provedenim geodetskim mjerenjima s
ciljem procjene usoješnosti sanacije klizišta.
kom
1
300
KUBATURA ZAMLJANIH MASA
Profili Površina m2 Razmak
profila
Srednja površina m2 Kubatura masa m2
Iskop Nasip
8,00
20,00
27,00
160,00
216,00 0 0
P-I
40,00
54,00
12,00
41,75
57,00
501,00
684,00
P-II
42,50
62,00
12,00
38,00
63,50
456,00
762,00
P-III
33,50
65,00
8,00
16,75
32,50
134,00
260,00
0
0
UKUPNO
1251,00
1947,00
14
KUBATURA KAMENE ISPUNE
Profili Površina m2 Razmak
profila
Srednja površina m2 Kubatura masa m2
Iskopana Rebro Ispuna Rebro Ispuna Rebro
P-I
8,50
7,50
12,00
8,50
7,50
102,00
90,00
P-II
8,50
7,50
12,00
8,50
7,50
102,00
90,00
P-III
8,50
7,50
UKUPNO
204,00
180,00
Specifičnost mjesta rada diktira posebne uslove za snadbjevanje radilišta materijalima
mehanizacijom te potrebama same radne snage. Pristupni putevi su skoro nikakvi te se svako
snadbjevanje mora vršiti prugom iz stanice Tinja. Pristupni put se koristi pod posebnim
uslovima koje propisuju željeznice jer se vožnja pružnih vozila vrši samo do određenog
mjesta i na zatvorenom kolosjeku za saobraćaj vozova. Sve obaveze proistekle iz navedenog
propisuju se u propusnicama koje se izdaju kod saobračanja motornoh pružnih vozila po
zatvorenom kolosjeku. Takođe sam dolazak radnika i drugih zainteresovanih je otežan i jedini
pristup mjestu rada je dolazak prugom, odnosno pružnim vozilima. Svako kretanje vozila na
zatvorenom kolosjeku mora se vršiti pod vođstvom vođe pružnog vozila, te je kao takav i
odgovoran za bezbjednost željezničkog saobraćaja i drugih učesnika na izvođenju radova na
sanaciji klizišta. U neposrednoj blizini nalazi se putni prelaz tačnije 200 m od klizišta ali
može se koristiti samo za dolazak mehanozacije do mjesta rada dok prevoz materijala bio
morao se odvijati traktorima jer kamionski prevoz na takvom pristupnom putu nije moguć.
Ukoliko bi se odbrala opcija dovoza materijala trektorima to bi zahtjevalo više radne snage na
pretovaru materijala te postoji opravdana bojaz od ošttećenja i eventualnog uništavanja
određenih materiojala.
15
4. Tehnički uslovi za izvođenje zemljanih, betonskih i armirano betonskih radova
4.1. Zemljani radovi
Zemljište na kome se izvodi sanacija klizišta na pruzi treba očistiti od korova i šiblja prije
početka izvođenja zemljanih radova.zatim u prisustvu Nadzornog organa izvršiti
razmjeravanje terena. Sve snimljene tačke je poterbno vezati za teren horizontalno i
vertikalno, a takođe izvršiti snimanje poprečnih profila radi obračuna iskopa zemlje.
Kopanje izvršiti tačno po planu sa vertikalnim ili kosim odsjecanjem bočnih strana iskopa,
dok se dno iskopa mora dobro isplaniratina projektom predviđenu kotu. Ukoliko se radi o
zemljištu slabijeg kvaliteta otkopavanje posljednjeg sloja od oko 20 cm vrši se neposredno
prije početka izvođenja novog nasipa. Pod pojmom „rad pri iskopu“ podrazumjeva se iskop u
prirodno vlažnom zemljištu, pod normalnim uslovima rada.
Izvođač je dužan da organizuje sihronizaciju izvođenja iskopa i nasipa. Ukoliko iz bilo kojeg
razloga to ne može postići dužan je da zemlju iz iskopa privremeno deponuje na određenom
mjestu i da je ugradi ponovo, kada se za to ukaže mogućnost. U konačnom bilansu izvođaču
će se priznati za iskop iz pozajmišta samo onaj dio nasipa koji nije mogao da obezbijedi iz
ovih iskopa za koje se sanira pruga. O svemu daje saglasnost Nadzorni organ investitora.
Osiguranje – razupiranje bočnih iskopa izvršiti prema prirodi zemljišta. Crpljenje stalne
podzamne vode kao i rad pod vodom, plaćaju se posebno, ukoliko to bude potrebno, dok se
crpljenje atmosferskih voda neće posebno tertirati i plaćati.
Po izvršenom iskopu Izvođač je dužan da zahtjeva od Investitora pregled i prijem izvršenog
iskopa, odnosno kontrolu da će se novi nasip izvršiti na kotama predviđenim projektom.
Izvođaču se neće priznati nikakvi prekopi posteljice nasipa, već je izvođač dužan da o svom
trošku popuni prekope do predviđenih kota iskopa mršavim betonom sa 100 kg cementa po
m3 betona. Određivanje kategorije zemljišta izvršiće se izvršiće zajednički Nadzorni orga i
Izvođač radova, i isti upisati u Građwevinski dnevnik. Obračun zemljanih radova izvršiće se
na licu mjesta po prosječnim normama u građevinarstvu, opštim uslovima izvođenja radova, i
na osnovu podužnih i poprečnih profila snimljenih prije i poslije otkopavanja.
Pri svim iskopima cijenom je predviđen transportdo mjesta ugrađivanja u nasipe ili deponije
za odlaganje viškova iskopa.
Kategorizacija iskopane zemlje vrši se po sledećim kriterijumima:
U I i II kategoriju spadaju svi iskopi koji se obavljaju ručno ili mašinski u plodnoj zemlji,
zdravici, i pjeskuši, zbijenom pijesku i sitnijim nevezanim šljunkom.
16
U III i IV kategoriju spadaju svi iskopi koji se obavljaju pijukom, svim vrstama buldozera
sa nožem i rijačom, svim vrstama bagera sa kašikom i rijačom, uključujući slojeve
konglomerata maksimalne debljine do 50 cm.
U V i VI kategoriju spadaju svi iskopi koji se obavljaju rastresanjem pneumatskim i
električnim bušilicama, a po kategorijama ne spadaju u predhodne dvije grupe
terena.kategorizaciju vršiće komisija tokom iskopa u sastavu predstavnika investitora
izvođača i eventualno angažovanju trećeg lica kao neutralnog.
Slika 4.1. Formiranje trupa pruge sa nabijanjem nasipnog materijala
4.2. Betonski i armirano betonski radovi
Izrada i ugrađivanje betona vriće se mehaničkim putem. Naznačena marka betona ima se
postići pravilnom mješavinom portland cementa, vode i agregata određenog kvaliteta te
ispitivanjem probnih kocki koje je izvođač radova dužan izraditi i slati u Zavod za ispitivanje
materijala. Portland cement donosi se na gradilište u vrećama orginalnog pakovanja ili
cistrnama. Cement se mora držati u suvim prostorijama i premještatisvaka tri dana dok se
cement iz cisterni mora lagerovati u hermetički zatvorene rezervoare. Ukoliko se pri
izvođenju postiže niži kvalitet betona od tolerancije predviđene tehničkim propisima takav
ugrađeni beton može ostati ako ne ugrožava stabilnost konstrukcije, sa saglasnošću statičara i
nadzornog organa. Segregaciju betona spriječiti upotrebom lijevaka ili novim mješanjem,te
17
izvedenu konstrukciju od betona tokom dana štititi od uticaja sunca, vjetra i mraza. Svi radovi
moraju se izvesti prema nacrtima, detaljima i statičkim proračunima sa odgovarajućom
stručnom radnom snagom i pod stručnim nadzorom. Sve betonske površine moraju biti ravne
sa neoštećenim ivicama. Obračun izvršenih radova vrši se po stvarno izvršenim količinama.
Za betoniranje upotrijebiti čisti riječni agregat granulisan a vodu za beton iz gradskog
vodovoda. Pri betoniranju se u svemu pridržavati Pravilnika o tehničkim mjerama i uslovima
za beton i armirani beton.
Slika 4.2. Betoniranje tajače za novi cjevasti propust
18
Slika 4.3. Betoniranje obložnog zaštitnog sloja oko cevastog propusta
4.3. Posebne mjere osiguranja kvaliteta pri izradi
Ovim prikazom projektant propisuje posebne mjere osiguranja kvaliteta izvođenja, a koje ne
spadaju u standardne tehničke mjere propisane odgovarajućom tehničkom regulativom.
- Izbor izvođača radova
Prilikom izbora izvođača radova investitor radova za ocjenu podobnosti treba zahtjevati
odgovarajuće dokaze o opremljenosti izvođača opremom za izvođenje objekta, radnom
snagom sa iskustvom na ovakvim i sličnim zemljanim radovima i popisu izvedenih građevina.
- Stručni nadzor
Obaveza investitora je da odredi nadzornog organa koji će vršiti kontrolu nad građenjem.
- Program osiguranja kvaliteta
Obaveza izvođača radova je da svojim programom osigura da kvalitet izvođenja bude
zasnovan na zakonom propisanog dokazivanja kvaliteta materijala, građevinskih proizvoda,
opreme i izvedenih građevinskih radova tj atesti i slično.
- Povremeni projektantski nadzor
19
Obzirom na negativna iskustva pri izvođenju sanacionih mjera klizišta potrebno je da
investitor obezbjedi povremen projektantski nadzor.
- Redosljed izvođenja radova
Izvođač radova je obavezan da priloži dinamički plan izvođenja radova te je obavezan da se
pridržava prijedloga izvođenja faza rada.
- Geodetsko mjerenje
U cilju dokaza uspješnosti sanacije klizišta potrebno je geodetski stabilizirati tačke po jednom
profilu. Nakon završene sanacije neophodno je stabilizirati dopunske geodetske tačke u
području zahvaćenim klizanjem u profilu. Gedetskom metodom treba odmah nakon sanacije
izvršiti „nulto“ mjerenje te nekon toga u određenom vremenskom razmaku od 30 do 60 dana
vršiti mjerenja. Određuju se pomaci tačaka s tačnošću +- 1 cm. Odluka o mjestu profila biti će
određena na prijedlog projektanta a uz saglasnost investitora i geodetskih stručnjaka koji će
vršiti mjerenja. Ukoliko u prva tri mjerenja u razmaku od po 30 dana nema pomaka odnosno
ako su veoma mali treba preći na režim godišnjih mjerenja u kasnu jesen ili rano proljeće.
Dokaz uspješnosti sanacije su rezultati geodetskih mjerenja, ukoliko su pomaci ranga tačnosti
mjerenja, u dužem periodu onda je sanacija klizišta uspješno završena.
Osim praćenja rezultata opažanja, potrebno je pratiti sistem za odvodnjavanje i nivelaciju
pruge.
20
Slika 4.4. uređenje planuma pruge
4.4. Propisi korišteni pri izradi tehničke dokumentacije
• Zakon o prostornom uređenju
• Zakon o građenju
• Zakon o zaštiti na radu ( Sl.list BiH, br. 22/90)
• Zakon o zaštiti od požara ( Sl.list SR BiH, Br.15/87, 37/88, 38/89, 36/90,)
• Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu (Sl.list SR BiH Br.30/85)
• Pravilnik o tehničkim mjerama za beton i armirani beton (PAB 87)
• Pravilnik o zaštitnim mjeram protiv opasnosti od električne struje u radnim
prostorijama i radilištima (Sl.list SFRJ Br. 107/47)
• Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (Sl.list SFRJ
Br. 15/90)
• Tehnički uslovi za izvođenje radova na putevima BiH knjiga II/74 i asfalt II/77.
21
TIN
JAM
RAM
OR
VOD
OTO
K
2
34
5
6
781
LE
GEN
DA
:1.
SMJE
ŠTAJ
RAD
NIK
A2.
MAG
ACIN
MAT
ERIJ
ALA
3.PR
OST
OR
ZA
SMJE
ŠTA
J M
EHAN
IZAC
IJE
4.Č
UVA
RSK
A KU
ĆIC
A5.
WC
6.D
EPO
NIJ
A KA
MEN
OG
MAT
ERIJ
ALA
7.D
EPO
NIJ
A IS
KOPA
NO
G M
ATER
IJAL
A8.
DEP
ON
IJA
BETO
NSK
IH E
LEM
ENAT
A
ORGANIZACIONA ŠEMA GRADILIŠTA
Slika 4.5. Šema gradilišta
22
5. Elaborat o uređenju gradilišta
Radi bezbejednosti rada na gradilištu izvođač mora prije početka rada na gradilištu izraditi
Elaborat o uređenju gradilišta kojim će se ragulisati pravilan rad na gradilištu, u skladu sa
raspoloživom tehničkom dokumentacijom i uslovima rada. Elaboratom se regulišu svi dole
navedeni elementi koji se rade grafički u određenoj razmjeri i tekstualno:
Gradilište mora biti tako urađeno da je omogućeno nesmetno i sigurno izvođenje svih radova.
Gradilište mora biti obezbejeđeno od pristupa terećih lica koja nisu zaposlena na gradilištu.
O uređenju gradilišta izvođač radova sastavlja poseban Elaborat koji u pogledu zaštite na radu
obuhvata sledeće mjere:
- Obezbjeđenje granica gradilišta prema okolini.
- Uređenje i održavanje saobraćajnica ( prolazi, putevi pruga )
- Određivanje mjesta, prostora i načina razmještanja i uskladištenja građevinskih materijala
- Izgradnja i uređenje prostora za čuvanje opasnih materijala
- Način transportovanja, utovara, istovara i deponovanja raznih vrsta građevinskog
materijala i teških predmeta.
- Način obilježavanja, odnosno obezbjeđanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na
gradilištu.
- Načini rada na mjestima gdje se pojavljuju opasni gasovi, prašine para, odnosno mjesta
gdje može nastati vatra i drugo.
- Uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na
gradilištu.
- Određivanje vraste i smještaja građevinskih mašina i postrojenja, odgovarajuća
obezbjeđenja obzirom na lokaciju gradilišta.
- Određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela.
- Način zaštite pada sa visine.
- Određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje
radnika, kao i vrste i količine potrebnih ličnih zaštitnih sredstava, odnosno zaštitne
opreme.
- Mjere i srestva protivpožarne zaštite na gradilištu.
- Izgradnja i održavanje sanitarnih ćvorova na gradilištu.
- Organizovanje prve pomoći na gradilištu.
- Po potrebi organizovanje smještaja, ishrane i prijevoza radnika na gradilište i sa gradilišta.
- Te druge neophodne mjere zaštite lica na gradilištu.
23
Izvođenje radova na gradilištu smije početi tek kada je gradilište uređeno prema ovim
odredbama. Sav materijal, uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog
objekta odnosno za izvođenje određenog rada na gradilištu moraju kada se ne koriste biti
složeni tako da je moguć lak pregled i nesmetno njihovo ručno ili mehanizovano uzimanje
bez opasnosti od rušenja i slično. Pomoćne pogone na gradilištu, kao tesarske, bravarskei
druge radionice treba po pravilu smještati van opasnih zona gradilišta. Ako to nije moguće
moraju se predvidjeti i obezbjediti odgovarajuće mjere zaštite na radu radnika koji rade u tim
pogonima. Da bi bili obezbjeđeni odgovarajući radni uslovi u zatvorenom prostoru moraju se
poduzeti zaštitne mjere radi smanjenja štetnog dejstva gasova i pare, visoke ili niske
temperature, vlage, prašine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije gasova,
svih vrsta zračenja kao i ostalih štetnosti i njihovog svođenja na granice dopuštene važećim
propisima o zaštiti na radu. Za radove koji se vrše napolju pod nepovoljnim klimatskim
uticajima izvođač svojim opštim aktima određuje mjere zaštite na radu za obezbjeđenje
potrebnih radnih uslova i predviđa korištenje odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava odnosno
opreme pri vršenju tih radova.
Na samom gradilištu moraju se prije početka radova obezbjediti higijensko-sanitarni uređaji:
WC. Umivaonici, voda za piće, prostorije za boravak radnoka za vrijeme vremenskih
nepogoda u toku rada, za sušenje mokre odjeće i drugo a sve u skladu sa propisima o zaštiti na
radu. Na samom gradilištu moraju se organizovati odgovarajuća i efikasna služba za vršenje
hitne intervencije pri povredama radniaka na radu sa potrebnim sanitarnim sredstvima i
stručnim osobljem.
5.1. Zemljani i tesarski radovi
Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se preduzeti zaštitne mjere
protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala.
Svako potkopavanje je zabranjeno, te se iskop vrši odozgo prema dole, a sve pod kontrolom
ovlaštenog stručnog lica. Pri vršenju mašinskog iskopa rukovalac mašinom ili poslovođa
radova mora voditi računa o bezbjednosti ranika koji rade oko mašine. Tesarski radovi na
podgrađivanju i razupiranju moraju se izviditi stručno na osnovu odgovarajućih normativa i
statičkih proračuna. Ako se iskop zemlje vrši na mjestu instalacija gasa, elektrike, vode, i
druge, radovi se moraju vršiti po upustvima i pod nadzorom stručnog lica određenog
sporazumom preduzeća kome pripadaju odnosno koja održavaju te instalacije i izvođača
radova. Kod nailaženja na instalacije radovi se obustavljaju dok se ne obezbjedi nadzor
stručnih lica.
24
Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zatrpanih jama, bunara, kanala,i drugog, mora se
predhodno provjeriti da li eventualno nema ugljen monoksida, odnosno drugih štetnih
zapaljivih ili eksplozivnih gasova. Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se
obezbjediti čvrste ljestve tolike dužine da prelaze iznad ivice iskopa najmanje 75 cm. Ako se
iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema važećim propisima o
miniranju. Ako čvrstoća zemlje dozvoljava iskop zemlje može se vršitii bez razupiranja,
aiskop zemlje veći od 100 cm mora se vršiti uz postupno osiguranje bočnih strana iskopa.
Drvo i drugi materijali koji se koriste za razupiranje bočnih strana rovova i kanala morajupo
svojoj čvrstoći i dimenzijama odgovarati svojoj svrsikojoj su namjenjeni, shodno važećim
tehničkim propisima i standardima. Iskopani materijal iz rovova mora se odbaciti na toliko
odstojanje od ivice iskopa da ne postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.
Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad ivice
iskopa, da bi se spriječio pad materijala u iskop. Pri mašinskom iskopu voditi računa o
stabilnosti mašina, te se ivice iskopa smiju opterećivati mašinom samo u slučaju da je iskop
osiguran od obrušavanja. Kopanje i razupiranje šahtova, jama i bunara mora se vršiti na
osnovu statičkog proračuna i projekta sa mjerama zaštite na radu. Radi sprečavanja padanja
materijala u bunar, šaht ili jamu mora se po obimu ivice postaviti puna zaštitna ogradavisine
minimalno 100 cm, dok je izvlačenje materijala korpama iz istih zabranjeno.
5.2. Građevinske mašine i uređaji
Građevinske mašine koje se upotrebljavaju u građevinarstvu u pogledu zaštite na radu moraju
odgovarati specifičnim uslovima u garđevinarstvu. Zaštitne naprave ugrađene na mašinama
moraju odgovarati i uređajima moraju odgovarati uslovima rada i stepenu ugroženosti radnika
koji njima rukuju kao i stepenu obučanosti radnika.prije upotrebe na radu građevinske mašine
se moraju pregledati i provjeriti u pogledu njihove ispravnosti za rad. Radnici koji rade na
građevinskim mašinama i uređajima sa povećanim stepenom ugožavanja (cikular, mješalice
za beto i sl.) moraju biti upoznati sa upustvom o rukovanju, dok kod izloženosti atmosferskim
uticajima moraju biti zaštićena od tih neprilika. Buka od mašina mora biti u granicama
dozvoljenog, dok mašine koje sa elektro motorom moraju biti zaštićene od udara električne
struje, uređeno po važećim tehničkim propisima. Dijelovi samohodnih građevinskih mašina (
bageri, buldožeri, valjci, utovarivači, demperi ježevi i drugi) moraju biti lako i bez opasnosti
zamjenljivi. Mjesto mašine mora biti tako da omogućuje rukovaocu nesmetan pregled terena
na kome se kreće.
25
Ramovi pokretnih dijelova moraju biti obojeni žutim trakama radi ukazivanja na opasnost
i to pod uglom od 450 prema horizontali te imati napravu za davanje zvučnih signala.
5.3. Sredstva lične zaštite na radu i lična zaštitna oprema
Prije početka radova u građevinarstvu kod kojih prijeti stalna ili povremena opasnost od
povrjeđivanja tijela ili oštećenja zdravlja radnika, preduzeće mora staviti ugroženim
radnicima na lično raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva i ličnu opremu zavisno
od vrste opasnosti odnosno štetnosti. Za radove u vodi ili vlažnim uslovima radnici moraju
imati nepropustljivu odjeću koja ne propušta vodu. Za radove na otvorenom prostoru i pod
atmosferskim neprilikama, radnicima se mora staviti na raspolaganje odgovarajuća zaštitna
oprema (kišna kabanica, bunda, rukavice).
5.4. Mjere zaštite od požara
Za vrijeme izvođenja radova na sanaciji klizišta potrebno je provesti sve potrebne mjere sa
lako zapaljivim materijalima koji mogu izazvati požar. Električne instalacije uređaji i oprema
moraju svojom izradom moraju svojom izradom zadovoljiti važeće tehničke propise. Na svim
mjestima na gradilištu gdje postoji opasnost od izbijanja požara potrebno je provesti zaštitne
mjere prema Zakonu o zaštiti od požara, zapaljive tečnosti čuvati u posebnim skladištima
osiguranim od požara. Za provedbu ovih mjera nadležana je uprava gradilišta odgovorni
rukovodilac radova i nadzorni organ kao i ovlašteni ovlašteni organ nadležnog Kantonalnog
ministarstva.
5.5. Opšte napomene
Preporučuje se investitoru da obaveže ponjuđača da lokaciju puta prije davanja ponude , radi
upoznavanja sa stvarnim uslovima za izvođenje radova.
Količine zemljanih radova mogu odstupati od datih u predmjeru pa ih treba ugovarati po
jedinici mjere, a po uvođenju izvođača u posao treba utvrditi trenutno stanje terena.
U jedinične cijene treba uračunati sav potreban materijal, radnu snagui, pomoćna sredstva,
energiju, mazivo i sav pribor za rad.
Svi radovi moraju biti potpuno gotovi kako je predviđeno po ugovorenom projektu, izvedeni
pravilno po tehničkim propisima i standardima, sa kvalitetnim materijalom i kvalitetnom
stručnom radnom snagom.
26
Materijal koji ne odgovara tehničkim uslovima, propisima i standardima ne smije se
ugrađivati, a mora iamti dokaz o kvalitetu ugrađenog materijala.
Eventualna odstupanja u količinama zbog učinjenih izmjena u projektu po odobrenju
investitora regulisaće se u skladu sa ugovorom. Ukoliko izvođač bez saglasnosti investitora
prilikom izvođenja radova ostupi od dimenzija predviđenih projektom, sve posljedice u vezi s
ovim padaju na teret izvođača radova.
Eventualno crpljenje oborinske i podzemne vode kao i eventualno razupiranje i podupiranje
izvršenih iskopa radi bezbjednog rada neće se izvođaču posebno priznavati, te se zbog toga
izvođač mora upoznati sa stvarnim stanjem na terenu.
Ukoliko projekat nije potpun, izvođač radova je obavezan da blagovremeno traži dopunu
istog kao i sva potrebna tumačenja.
6. ORGANIZACIONA ŠEMA RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA
Slika 6.1. Organizaciona šema rukovođenja i upravljanja
RUKOVODILACGRADILIŠTA
POSLOVOĐAMEHANIZACIJE
GRAĐEVINSKIPOSLOVOĐA
POVREMENI NADZOR
PROJEKTANTA
NADZOR
27
U prilogu ovog rada biće sve dole slike i crteži:
42
Skica poprečnog profila trupa pruge sa mjestima geoloških bušotina
Skica trase pruge i poprečnog profila trupa pruge sa mjernim tačkama
43
Skica poprečnog profila trupa pruge sa deformisanim propustom u km:106+650 pruge Brčko-Banovići
Slika terena sa akumuliranom zemljanom masom u dnu nožice nasipa
44
Deformacije trupa pruge usled klizanja tla u km:106+650 pruge Brčko-Banovići
Deformacije planuma trupa pruge usled klizanja tla u km:106+650 pruge Brčko-Banovići
45
Poprečni profil izvedenog stanja sanacije klizišta u km:106+650 pruge Brčko-Banovići
46
Betoniranje tajače za drenažu sa perforiranim betonskim cevima
Dopremanje novog nasipnog materijala vagonima
47
Riješena uzdužna odvodnja površinskih voda do ulaza u novoizgrađeni propust
