30
"Odgovorni smo za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo." Voltaire PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE POVIJESNIH GRAðEVINA POVIJESNIH GRAðEVINA POVIJESNIH GRAðEVINA POVIJESNIH GRAðEVINA Prof. dr. sc. Jadran Antolović

Projekti Obnove i Revitalizacije Povjesnih Gradevina

  • Upload
    lola

  • View
    22

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

projek

Citation preview

  • "Odgovorni smo za ono to radimo, ali i za ono to ne radimo."

    Voltaire

    PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE POVIJESNIH GRAEVINAPOVIJESNIH GRAEVINAPOVIJESNIH GRAEVINAPOVIJESNIH GRAEVINA

    Prof. dr. sc. Jadran Antolovi

  • MEUNARODNI STANDARDI

    Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine UNESCO 1972.Konvencija o zatiti arheoloke batine 1992.Konvencija o zatiti graditeljske batine 1994.

    Europska konvencija o krajobrazima 2000.Konvencija o zatiti podvodne kulturne batine UNESCO 2004.

    Konvencija o zatiti nematerijalne batine UNESCO 2005.Okvirna konvencija o vrijednosti kulturne batine za drutvo 2007.

    MEUNARODNI UGOVORI -Vie od 200 obveza za drave lanice

    Vie od 100 preporuka, deklaracija, rezolucija UNESCO-a, ICOMOS-a i dr.

  • HRVATSKI PROPISI

    Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara 1999.

    nematerijalna batina, kultivirani krajobraz,temeljno naelo - gospodarenje batinom

    mjere zatite, koncesije na kulturnim dobrima,mjere zatite, koncesije na kulturnim dobrima,spomenika renta itd.

    Propisi o prostornom ureenju, graenju, protupoarnoj zatiti,

  • PRAVNA STEEVINA EUROPSKE UNIJE

    European Heritage Legal Forum (EHLF) 2008. Direktiva 98/8/EC zabranjuje trgovinu sa drvenim katranima (wood

    tar) koji je nuan u zatiti drvene arhitekture (posebno se oko primjene ove Direktive bune skandinavske drave).

    Direktiva o energetskoj uinkovitosti 93/76/EEC potpuno hendikepira Direktiva o energetskoj uinkovitosti 93/76/EEC potpuno hendikepira povijesne graevine iako nitko nije dokazao da su one manje energetski uinkovite, te je njihovom provedbom u nekim dravama potaknuto propisivanje obveze promjene prozora zbog poveanja energetske uinkovitosti.

    Meu primjerima istaknut je problem obnovljenog dvorca Snenik u Sloveniji koji ima drvenu meukatnu konstrukciju i sada ima javnu namjenu. Naime ta vrsta konstrukcije nema dostatnu nosivost po etvornom metru, to bi po Direktivi znailo da se mora zamijeniti autentina konstrukcija novom da bi sve bilo zakonito.

  • STORM CUNNIGHAM TVRDI:

    autor knjiga pod naslovom: The Restoration Economy i ReWealth

    Mi unitavamo ono to volimo kako bi napravili mjesta za ono to mislimo da napravili mjesta za ono to mislimo da

    nam treba, da bismo kasnije shvatili kako smo mogli imati oboje i to za manje

    troka.

  • 2.000.000.000.000.000.000 USD2.000.000.000.000.000.000 USD2.000.000.000.000.000.000 USD2.000.000.000.000.000.000 USD

    Obnova e uskoro biti zasluna za veliku veinu razvoja cijelog planeta. etiri podruja obnove graditeljskog okolia: graditeljska batina infrastruktura industrijska odlagalita prostori velikih nesrea

  • OSNOVE EKONOMSKOG VREDNOVANJA OSNOVE EKONOMSKOG VREDNOVANJA GRADITELJSKE BATINEGRADITELJSKE BATINE

    Namjena Temeljno pravilo: Traganje za boljom

    namjenom ogranienja zbog spomenikih svojstava

    7

    ivotni ciklus graevine - spomenika kulture

  • IVOTNI CIKLUS IVOTNI CIKLUS GRAEVINE GRAEVINE KULTURNO KULTURNO DOBRODOBRO

    ZastarijevanjeZastarijevanje OdravanjeOdravanje

    8

    OdravanjeOdravanje ObnovaObnova RevitalizacijaRevitalizacija

  • TKO TKO ULAE U GRADITELJSKU ULAE U GRADITELJSKU BATINU?BATINU?

    Netko zbog: osobne koristi, posredne koristi ili javne koristi,

    9

    posredne koristi ili javne koristi, podmirenja direktnih trokova spomenika, zajednikog podmirenja trokova odravanja,

    ouvanja (kroz poreze i sl.), kreiranja i provoenja politike ouvanja.

  • KOLIKO TKO ULAE I ZATO?

    10

  • PLANOVI UPRAVLJANJA

    1. svrha plana,2. opis i povijest kulturnog dobra,3. ocjena stanja, znaaj i vrijednost kulturnog dobra,4. problemi u upravljanju kulturnim dobrom,

    strateki ciljevi plana,

    UNESCO 2003.

    5. strateki ciljevi plana,6. posebni ciljevi upravljanja koji se odnose na vrstu i stanje

    kulturnog dobra, 7. upravljanje kulturnim dobrom,8. akcijski planovi,9. nadzor nad provedbom i revizija plana, te10. prilozi i karte.

  • PROJEKTIPROJEKTI ...

    National Main Street Program, SAD Station Square, Pittsburgh, Pennsylvania,

    SAD

    12

    Vukovar Vuedol Ilok Arheoloki muzej u Osijeku Projekt odrivog razvoja NP Brijuni Ideja za projekt revitalizacije Medvedgrada

  • NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

    primijenjen na vie od 850 spomenikih cjelina,

    prihod od 2,9 milijardi USD,

    X X

    13

    osnovano 20.389 poduzea, 64.402 nova radna mjesta. najuspjeniji strateki projekt u SAD 1 USD poluio dobit od 22,10 USD

    X

    X X

  • NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

    Program koji se provodi ve 30 godina

    760 gradova pokrenulo vlastite projekte obnove

    1980-1994 2,9 milijardi USD 20.389 novih tvrtki 20.389 novih tvrtki

    64.402 nova radna mjesta

    22,10 USD dobiti na uloeni 1 USD

    www.preservationnation.org/main-street/

  • 4 PROJEKTNA POLAZITA 8 PROJEKTNIH NAELA

    1.1.1.1. Organizacija procesa Organizacija procesa Organizacija procesa Organizacija procesa revitalizacijerevitalizacijerevitalizacijerevitalizacije

    2.2.2.2. Ekonomsko restrukturiranjeEkonomsko restrukturiranjeEkonomsko restrukturiranjeEkonomsko restrukturiranje

    3.3.3.3. Promidba programaPromidba programaPromidba programaPromidba programa

    4.4.4.4. DizajniranjeDizajniranjeDizajniranjeDizajniranje

    1.1.1.1. SveobuhvatnostSveobuhvatnostSveobuhvatnostSveobuhvatnost

    2.2.2.2. SamopomoSamopomoSamopomoSamopomo

    3.3.3.3. JavnoJavnoJavnoJavno----privatno partnerstvoprivatno partnerstvoprivatno partnerstvoprivatno partnerstvo

    4.4.4.4. Promjena Promjena Promjena Promjena toka preokretatoka preokretatoka preokretatoka preokreta

    5.5.5.5. Kvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacije

    NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

    DizajniranjeDizajniranjeDizajniranjeDizajniranje 5.5.5.5. Kvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacijeKvaliteta revitalizacije

    6.6.6.6. Angairanje vlastitih Angairanje vlastitih Angairanje vlastitih Angairanje vlastitih sredstavasredstavasredstavasredstava

    7.7.7.7. U provedbi vidljivi rezultatiU provedbi vidljivi rezultatiU provedbi vidljivi rezultatiU provedbi vidljivi rezultati

    8.8.8.8. Marginalni troakMarginalni troakMarginalni troakMarginalni troak

  • STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD

    sagraen 1879. - trebao biti sruen 1976. - kada zapoinje projekt zatite,

    1976 - 1992 - uloeno 100 mil. USD,

    16

    3000 novih radnih mjesta, 3 mil. posjetitelja godinje, godinji porez na prihod iznosio je preko

    6 mil. USD.

  • STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD

    Arthur Zigler za 6 mil. USD kupuje elj. Kolodvor

    1976. 1992. 100 mil. USD uloeno (87i+12js+5k)(87i+12js+5k)(87i+12js+5k)(87i+12js+5k)

    Revitalizacija je:3.000 novih radnim mjesta 3.000 novih radnim mjesta

    1994. posjeenost od 3 mil. graana

    www.stationsquare.comwww.stationsquare.comwww.stationsquare.comwww.stationsquare.com

  • PROJEKT ISTRAIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA PROJEKT ISTRAIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA PROJEKT ISTRAIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA PROJEKT ISTRAIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA KULTURNE BATINE ILOK KULTURNE BATINE ILOK KULTURNE BATINE ILOK KULTURNE BATINE ILOK VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR VUEDOLVUEDOLVUEDOLVUEDOL

    REPUBLIKA HRVATSKAREPUBLIKA HRVATSKAREPUBLIKA HRVATSKAREPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO KULTUREMINISTARSTVO KULTUREMINISTARSTVO KULTUREMINISTARSTVO KULTURE

    CILJEVI :Istraiti, obnoviti i prezentirati kulturnu batinu te time CILJEVI :Istraiti, obnoviti i prezentirati kulturnu batinu te time CILJEVI :Istraiti, obnoviti i prezentirati kulturnu batinu te time CILJEVI :Istraiti, obnoviti i prezentirati kulturnu batinu te time obogatiti kulturni krajolik, podii razinu svijesti stanovnitva, obogatiti kulturni krajolik, podii razinu svijesti stanovnitva, obogatiti kulturni krajolik, podii razinu svijesti stanovnitva, obogatiti kulturni krajolik, podii razinu svijesti stanovnitva, poboljati turistiku ponudu, zapoljavanje i razvoj regijepoboljati turistiku ponudu, zapoljavanje i razvoj regijepoboljati turistiku ponudu, zapoljavanje i razvoj regijepoboljati turistiku ponudu, zapoljavanje i razvoj regije

    SADRAJ :SADRAJ :SADRAJ :SADRAJ :1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra 1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra 1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra 1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra 46 mil. kuna46 mil. kuna46 mil. kuna46 mil. kuna

    2. PROJEKT VUKOVAR2. PROJEKT VUKOVAR2. PROJEKT VUKOVAR2. PROJEKT VUKOVAR

    2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ 2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ 2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ 2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ 111 mil. kuna111 mil. kuna111 mil. kuna111 mil. kuna

    2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA 2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA 2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA 2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA 33 mil. kuna33 mil. kuna33 mil. kuna33 mil. kuna

    3. VUEDOL, arheoloki lokalitet 36 mil. kuna3. VUEDOL, arheoloki lokalitet 36 mil. kuna3. VUEDOL, arheoloki lokalitet 36 mil. kuna3. VUEDOL, arheoloki lokalitet 36 mil. kuna

  • Projekt Vukovar Vuedol IlokINVESTICIJA: 270 milijuna kn

    ILOK

    KOMPLEKS DVORCA ELTZ

    VUEDOL

  • PROJEKT VUKOVAR VUEDOL - ILOK

    zapoet 2005. traje jo i danas(trebao biti realiziran u pet godina)

    problemi: upravljanje projektom

    imovinsko pravna pitanja i problemi

    provedba javne nabave

    uee Republike Hrvatske

  • Arheoloki muzej u Osijeku

  • ARHEOLOKI MUZEJ U OSIJEKU

    Primjer dobro planiranog i provedenog projekta

    Bruto povrina muzeja 3350 m2 - 49,649,649,649,6 mil. kuna 2004. inicijativa ministra kulture

    2005. imenovan privremeni ravnatelj (projektni menader) 2005. imenovan privremeni ravnatelj (projektni menader)

    2006. registriran Muzej kao ustanova

    2006. projektirana obnova zgrade

    2006. iseljeni stanari iz zgrade Gradske strae

    16.11.2007. sveano otvorena zgrada Muzeja

  • PROJEKT ODRIVOG RAZVOJA BRIJUNA

    Nacionalni park Brijuni 2006.

    vrijednost projekta 103 mil. Eura

    Sadraj projekta: Obnova svih resursa na Velikom Brijunu (obnova povijesnih graevina)Obnova svih resursa na Velikom Brijunu (obnova povijesnih graevina)

    Vile izvan sredinje zone (etiri vile)

    Arheoloki parkovi (uvala Verige i Bizantski kastrum)

    Otok Mali Brijun (utvrda Brijuni Minor)

    Sport i rekreacija (Golf, polo sport centar)

    Faana informativni centar za posjetitelje

    Infrastruktura (ceste, vodoopskrba, odvodnja i kanalizacija, telekomunikacije)

  • PROJEKT ODRIVOG RAZVOJA BRIJUNA

    Osiguran zajam CEB-a za pokrie 75% trokova projekta (75 mil. eura)

    Pozitivan stav Vlade RH prema projektu i zajmu CEB-aCEB-a

    Svi pokazatelji su na toj razini turistikog prometa osiguravali da NP sam otplauje zajam

    upanija nije projekt infrastrukture prijavila na IPA kako bi osigurala 25 mil. eura

  • MEDVEDGRAD

    Svrha projektaRevitalizacija lokaliteta i uspostava Centra za posjetitelje PP

    Medvednica

    Opis i povijest MedvedgradaLokacija, mee, vlasnitvo, opis dobra, povijesni pregled Lokacija, mee, vlasnitvo, opis dobra, povijesni pregled

    Izvedeni radovi, 1973 - 2010Pripremni, istraivaki, rekonstrukcije, konzervatorsko-restauracijski

    Znaaj i vrijednost MedvedgradaOcjena stanja, znaaj i vrijednost

    Reim zatiteOgranienja i smjernice za upravljanje

  • 1. Juna brani kula Centar za posjetitelje

    2. Dogradnja, ureenje i

    CENTAR ZA POSJETITELJE PARKA

    2. Dogradnja, ureenje i funkcioniranje Gloga

  • REVITALIZACIJA

    1. Osiguravanje bolje dostupnosti

    2. Prezentacija Medvedgrada kao kulturnog dobra plan prezentacije

    Prezentacija Oltara Domovine3. Prezentacija Oltara Domovine

    4. Salon hrvatskih vina

    5. Glazbeni i glazbeno-scenski sadraji

    6. Sportsko-rekreativni sadraji

    7. Povremeni programi

  • DOBROBITI ULAGANJA U GRADITELJSKU BATINU

    PROBLEMIPROBLEMIPROBLEMIPROBLEMI

    Nezaposlenost

    Bruto drutveni proizvod

    ULAGANJE U BATINUULAGANJE U BATINUULAGANJE U BATINUULAGANJE U BATINU

    Otvara nove poslove

    Stvara nove prihode Bruto drutveni proizvod

    Proraunski prihodi

    Strategija razvoja

    Kriza rui vrijednost nekretnina

    Identitet

    Stvara nove prihode

    Poveava ubrane poreze

    Stvara dodanu vrijednost

    Uveava vrijednost nekretnina

    Nematerijalne koristi

  • Pokretati projekte koji mogu biti pokrenuti svugdje i u svako

    vrijeme; mogu pokrenuti razni subjekti;mogu pokrenuti razni subjekti; e biti korisni za sve; pridonose rjeavanju problema, zatiti

    okolia, ouvanju kulturne i prirodne batine; su primjenjivi i samoodrivi na svim

    razinama zajednice.

  • WWW.HADRIAN.HR