Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA
PROJEKT MODERNIZACIJE POREZNE UPRAVE
OPIS POSLOVA
Analiza poslovnih procesa i reinženjering osnovnih operativnih funkcija i funkcija središnjeg ureda
Odabir konzultanta, Broj: RAMP/C/03-03/QCBS
Zagreb – studeni 2008.
2
SADRŽAJ
I. Opći okvir…………………………………………………………………3 II. Specifični okvir zadatka………………………………………………….4 III. Cilj zadatka………………………………………………………………6 IV. Područje rada…………………………………………………………….6
A. Vremenski tijek…………………………………………………..7 B. Aktivnosti…………………………………………………………7 C. Jezici…………………………………………………………… 10
V. Opća odgovornost……………………………………………………….10 A. Hijerarhijski odnosi…………………………………………….10 B. Pribavljena sredstva…………………………………………….10 C. Ograničenja……………………………………………………..10 VI. Kvalifikacije…………………………………………………………....11 VII. Očekivani rezultati i vremenski rokovi………………………………..11
A. Savjetnik izrađuje:..…………………………………………….13 B. Periodična izvješća i priopćenja………………..……………...13
VIII. Popis priloga………………………………………………………….13
3
I. OPĆI OKVIR Vlada Republike Hrvatske započela je reformu Porezne uprave. Glavni poticaj za ove reforme je potreba Porezne uprave Republike Hrvatske da održi korak sa zahtjevima globalno konkurentnog tržišnog gospodarstva i da se pripremi za pristupanje EU. Porezna uprava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: PU) je agencija pod ingerencijom Ministarstva financija. Primarna je odgovornost Porezne uprave upravljanje državnim i lokalnim porezima, kao i ubiranje socijalnog osiguranja (npr. otprilike 70 % ukupnih prihoda). PU zapošljava otprilike četiri tisuće ljudi u sto i dvadeset lokalnih ureda i dvadeset regionalnih ureda. Na čelu PU nalazi se državni tajnik/ravnatelj, sa sjedištem u Zagrebu. Porezni uredi u Zagrebu primaju tri četvrtine ukupnih prihoda kojima upravlja PU. U cilju potpore reformi, Vlada Republike Hrvatske je pribavila zajam u iznosu od 50 milijuna € od Svjetske banke, kako bi pomogla financiranje Projekta modernizacije Porezne uprave (RAMP). Projekt će se provoditi od 2008. – 2012. Projekt se sastoji od sljedećih komponenti:
A. Organizacijsko konsolidiranje i funkcionalni preustroj Poreznog ureda u Zagrebu. (Porezne urede na području zagrebačke regije treba konsolidirati u jedan moderni objekt. Reorganizirati konsolidirani ured prema funkcionalnim odrednicama. Racionalizirati i ojačati upravu velikih poreznih obveznika.)
B. Znanje i profesionalno usavršavanje djelatnika i zainteresiranih strana. (Jačanje kapaciteta PU za upravljanje ljudskim resursima. Usavršiti programe obuka i razmjene znanja PU. Osnovati Poreznu akademiju i opremu za učenje na daljinu - distance learning.)
C. Tehnološko usavršavanje za usluge, sustav upravljanja podacima i uvođenje poreznog broja – PB-a / TIN-a. (Osuvremeniti poslovne procese, uključujući funkcije e-poreza. Nabaviti suvremeni, integrirani softver s aplikacijama za upravljanje porezima. Provesti odgovarajuće mjere za sigurnost, kontinuitet poslovanja i oporavak nakon nesreća. Uvesti integrirani sustav upravljanja podacima. Pružiti pomoć kod uvođenja novog osobnog poreznog broja – PB-a / TIN-a.)
D. Upravljanje modernizacijom i podrška projektu. (Izraditi strateški plan za modernizaciju PU. Podržati vođenje i upravljanje projektom, uključujući praćenje i ocjenjivanje.).
II. SPECIFIČNI OKVIR ZADATKA
4
Pravni okvir. Pravni okvir hrvatske Porezne uprave naveden je u Općem poreznom zakonu, Zakonu o poreznoj upravi i drugim neovisnim poreznim zakonima. Opći porezni zakon uređuje odnose između poreznih obveznika i poreznih vlasti na način da definira opće upravne postupke u sklopu poreznog sustava (uključujući nadležnost, vođenje knjiga i evidencije, ispunjavanje poreznih prijava, plaćanje određenih poreza, reviziju, prisilnu naplatu, kazne i rješavanje sporova). Organizacijska struktura PU, te posebne obveze, odgovornosti i ovlasti zaposlenika PU, definirane su Zakonom o Poreznoj upravi. Drugi neovisni porezni zakoni (npr., porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost) definiraju upravne postupke koji su specifični za svaki porez.
Porezna uprava Republike Hrvatske osnovana je 1994. godine kao upravna organizacija unutar Ministarstva financija, čija je glavna zadaća primjena hrvatskih zakona koji reguliraju prihode. S vremenom se odgovornost PU za prikupljanje prihoda postepeno proširila te danas pokriva sve državne i lokalne poreze (osim trošarina i međunarodnih carina i poreza), doprinose za socijalno osiguranje i velik broj pristojbi, naknada i davanja.
Organizacija. Na čelu organizacije je ravnatelj, koji je ujedno i državni tajnik te ga imenuje ministar financija, kojemu je i odgovoran. 4.310 zaposlenika PU raspodijeljeno je u mrežu ureda koja se sastoji od središnjeg ureda s 227 zaposlenika i 20 područnih ispostava i lokalnih ureda. Zagrebački uredi zapošljavaju 1.195 zaposlenika.
Središnji ured, smješten u Zagrebu, odgovoran je za razvoj državnih politika i programa i organiziran je uglavnom prema ključnim funkcijama porezne uprave. Ravnatelju pomaže 11 pomoćnika ravnatelja, od kojih svaki nadzire jedan od 11 odjela agencije. Slaba strana trenutne organizacije središnjeg ureda uključuje nedostatak zasebnih odjela za glavne funkcije porezne uprave, kao: usluge poreznim obveznicima, obrada poreznih prijava i plaćanja te žalbe. PU planira restrukturirati organizaciju središnjeg ureda – u smislu organizacijske strukture, broja zaposlenika i upravljanja postupcima - kako bi povećala kapacitete za upravljanje državnim operacijama i podržala provedbu strategije modernizacije.
(Prilog A predstavlja Organizacijsku strukturu središnjeg ureda PU )
Dvadeset područnih ureda PU odgovorni su prvenstveno za provođenje revizija na terenu te istraživanje poreznog kriminala, zatim za izvršenje strožih prisilnih radnji za naplatu i nadzor nad ispostavama. Jednako kao i u središnjem uredu, zaposlenici u područnim uredima organizirani su u jedinice na temelju funkcija porezne uprave. Jedna slaba strana postojeće područne organizacije jest ta što o žalbama u prvom stupnju odlučuje odjel za reviziju – koji je ista jedinica čije radnje obično dovode do podnošenja žalbe. To stvara poteškoće u ravnoteži između potreba uprave i prava poreznih obveznika. Osim toga, velik broj sporova proizlazi iz odjela za reviziju, koji troši pretjeranu količinu vremena na sporove, a koje bi bilo bolje provesti provodeći revizije.
Godine 2005. uvedeni su posebni aranžmani za upravljanje velikim poreznim obveznicima u Zagrebu i u četiri druge regije. Trenutačno, uredi za velike porezne obveznike djeluju nezavisno jedan od drugoga i u suštini predstavljaju posebne jedinice
5
koje su odgovorne raznim regijama u sklopu strukture regionalnih/područnih ureda. Ovaj aranžman sprječava PU da upravlja velikim poreznim obveznicima na nacionalnoj osnovi, što je osobito problematično za odgovarajuće komercijalne grupe i poduzeća s više poslovnica.
Lokalni uredi prikupljaju i obrađuju porezne prijave i uplate fizičkih i pravnih osoba, provode internu kontrolu poreznih prijava, pružaju usluge poreznim obveznicima te pokreću početne ovršne radnje. U većini lokalnih ureda, zaposlenici su organizirani u timove u kojima je svakom poreznom referentu dodijeljen određeni broj poreznih obveznika kojima referent pruža niz usluga funkcije porezne uprave (pomoć, procjena, analiza, početna ovrha). Nefunkcionalna organizacija i veliki broj lokalnih ureda dovode do značajnih gubitaka učinkovitosti. U skladu s time, PU planira konsolidirati veliku mrežu ispostava područnih ureda i to počevši s deset od ukupno trinaest ureda zagrebačke regije.
Poslovi. Modemske porezne uprave rukovode svojim poreznim sustavima na temelju samo-procjene i ciljane ovrhe na temelju rizika prihoda. Takav sustav omogućava poreznoj agenciji da usredotoči svoje ograničene resurse na najozbiljnije oblike neispunjavanja obveza poreznih obveznika, dok se porezni obveznici koji ispunjavaju svoje obveze ostavljaju da slobodno vode svoje poslove bez nepotrebnih intervencija službenika porezne uprave. PU do određene mjere primjenjuje samo-procjenu, dozvoljavajući poreznim obveznicima da izračunaju svoj porez i plate izračunati iznos bez obavijesti koju izdaje porezna uprava (uz važnu iznimku poreza na dohodak za fizičke osobe koje se bave poslovnim aktivnostima). Međutim, PU nedostaje čitav niz čimbenika koji su nužni za ispravno djelovanje sustava samo-procjene, uključujući:
(i) učinkovite metode za obradu poreznih prijava i održavanje računa poreznih obveznika, na temelju jedinstvenog identifikacijskog broja poreznog obveznika (trenutno u fazi primjene);
(ii) učinkovit program za pružanje usluga poreznim obveznicima;
(iii) sustave za procjenu rizika kako bi se otkrili predmeti onih poreznih
obveznika koji se moraju temeljno istražiti, ne samo na razini revizije, nego i u svim fazama poreznog postupka, od registracije do naplate; i,
(iv) brz i nepristran sustav rješavanja sporova.
U odsutnosti potpuno funkcionalnog sustava samo-procjene, trenutni ustroj PU zahtijeva raspodjelu značajnog broja poreznih službenika za obavljanje rutinskih aktivnosti kao što su obrada poreznih prijava, interne kontrole i osiguranje procjena. Rezultat je taj da je manji broj zaposlenika dostupan za revizije na terenu i istrage, identifikaciju neregistriranih poreznih obveznika, pružanje usluga poreznim obveznicima i druge važne funkcije Porezne uprave. S porastom populacije poreznih obveznika i relativno stalnim brojem poreznih službenika, postoji rizik da trenutni ustroj Porezne uprave – i njenih
6
neučinkovitih postupaka - neće biti u mogućnosti slijediti povećano radno opterećenje i rastući broj događaja uzrokovanih ozbiljnijim oblicima neispunjavanja obveza. (Prilog B sažima glavne operativne procese Porezne uprave). Modernizacija. Kao s drugim poreznim upravama diljem svijeta, PU se suočava sa značajnim izazovima prilagođavanja promjenjivim zakonima i u isto vrijeme održavanja koraka s gospodarskim okružjem koje se brzo razvija – u kontekstu ograničenog proračuna. Pritisak operativnih zahtjeva često dovodi porezne uprave da se usredotoče na ulaganja za rješavanje specifičnog problema ili niza problema ili da dodaju novu tehnologiju ili novi proizvod. Ipak, globalno iskustvo pokazuje da je djelotvoran i učinkovit pristup stvoriti viziju o tome kako moderna porezna uprava treba raditi, a onda osmisliti/prilagoditi poslovne procese da ispune ciljeve vizije te nastaviti s IT strategijom koja će podržati te poslovne procese (i istovremeno maksimizirati povrat ulaganja). Kritični korak u kretanju od strateške vizije do konkretnih ulaganja uključuje reinženjering osnovnih poslovnih procesa. Iako „tradicionalna“ porezna uprava u kontekstu prijelaznog gospodarstva predstavlja značajne prepreke za analizu poslovnih procesa i aktivnosti reinženjeringa, takva uprava uživa koristi iz lekcija koje je naučila na drugim mjestima.
III. CILJ ZADATKA Cilj je zadatka osigurati da PU striktno i točno dokumentira poslovne procese koji se primjenjuju u središnjem uredu i u glavnim poslovima – kao temelj za organizacijsku i sistemsku modernizaciju. Između ostaloga, savjetnik i PU trebaju zajednički:
povezati „misiju“ PU s njezinim trenutnim poslovnim procesima identificirati i službeno zabilježiti procese koje PU koristi u svojim glavnim
poslovnim funkcijama i u funkcijama uprave i središnjeg ureda. precizno pojasniti kako te funkcije treba provesti unutar PU. procijeniti u kojoj mjeri postojeći procesi podržavaju visoku razinu ciljeva PU
(za djelotvornost, transparentnost, itd.) identificirati poboljšanja postojećih procesa (reinženjering).
IV. PODRUČJE RADA
Savjetodavna tvrtka (u daljem tekstu: Savjetnik) obavljat će aktivnosti iz zadatka kako se niže opisuju.
A. VREMENSKI TIJEK
Angažman će započeti 1. lipnja 2009. i završit će 31. svibnja 2010. Savjetnik će obaviti aktivnosti iz zadatka, kako se niže opisuju.
PU predviđa da će zadatak zahtijevati otprilike 150 čovjeka/mjesecu od ukupnog uloženog posla Savjetnika.
7
Ovisno o potrebama, raspoloživim sredstvima i uspješnosti Savjetnika pod uvjetima Ugovora, PU može zatražiti da Savjetnik izradi prijedlog da se zadatak proširi na nadziranje provedbe reinženjeringa poslovnih procesa.
B. AKTIVNOSTI
Aktivnosti u sklopu ovog zadatka su: (a) prepoznati i službeno opisati poslovne procese koje PU koristi u svojim glavnim poslovnim funkcijama i funkcijama uprave i središnjeg ureda; (b) prepoznati i analizirati koji su poslovni procesi nedostatni za podršku PU u postizanju njenih općih ciljeva; (c) prepoznati i odrediti prioritetne korake za poboljšanje poslovnih procesa PU. Provedba poboljšanja ne spada u opseg zadatka (osim mogućeg proširenja za pomoć PU u nadgledanju provedbe poslova).
Općenito govoreći, analiza postojećih procesa i definiranje novih ili poboljšanih, treba uključivati omogućavanje grupnih sjednica ili oblikovanje radionica. Timovi trebaju biti sastavljeni od: (a) stručnjaka u tome području iz Porezne uprave; i (b) pomagača iz Savjetnika sa stručnim znanjem u analiziranju i reinženjeringu relevantnih poslovnih procesa. Radionice za modeliranje trebaju se ponavljati i napredovati od grafičkih dijagrama procesa (na ploči) do detaljnih opisa tih procesa, koji se onda pregledavaju, poboljšavaju itd., dok nacrti procesa ne budu spremni da se predaju na odobrenje upravi PU. PU ima iskustva s metodama i alatima IBM Rational. {{Ali Savjetnik može predložiti i koristiti drugi alat – pod uvjetom da je Savjetnik pružio primjereno obrazovanje i upoznavanje za zaposlenike PU, da bude djelotvoran pandan.--}}
• Inventura..
o Pregledati trenutni pravni, regulativni i institucijski okvir za porezne uprave u Hrvatskoj.
o Pregledati trenutne strategije i planove za moderniziranje PU.
o Pregledati analitički rad do današnjeg dana u vezi s definicijama poslovnih procesa.
o Obaviti razgovore s ključnim voditeljima i uzorkom operativnih voditelja te rukovodećeg osoblja na regionalnim i lokalnim razinama.
o Odrediti i dokumentirati/napraviti dijagram modela visoke razine za operativne funkcije i funkcije središnjeg ureda.
o Odrediti funkcionalne teme radne grupe i stručnjake PU koji će sudjelovati u svakoj radnoj grupi.
o Pripremiti detaljni radni plan, na temelju početnih rezultata istraživanja Savjetnika i službenih metoda Savjetnika.
o Pripremiti, prikazati i pregledati (na zahtjev) Početno izvješće. Osim osnovnih materijala koji se gore navode, Početno izvješće također treba
8
uključivati Savjetnikove: (i) predložene pristupe za ispunjavanje njegovog zadatka prema Ugovoru; (ii) predložena pojašnjenja za sredstva koja Savjetnik i Klijent trebaju osigurati; (iii) stav u vezi s preduvjetima za uspješno izvršavanje zadatka; (iv) mjesečni akcijski plan za obavljanje zadatka; i (v) bilo koje drugo pitanje koje Savjetnik želi postaviti u vezi sa zadatkom ili Projektom.
• Analiza poslovnih procesa - u skladu s prihvaćenim Početnim izvješćem
o Organizirati i voditi radionice za modeliranje za svako područje poslovnih procesa za koje je s upravom PU dogovoreno da će se modelirati prema zadatku.
o Službeno dokumentirati trenutni niz osnovnih operativnih i upravnih funkcija i funkcija središnjeg ureda. Dokumentacija treba uključivati dijagramske prikaze (npr. swim-lane i dijagrame radnih/procesnih tokova, koji ilustriraju odnos između aktivnosti u modelu, organizacijske jedinice/čimbenike koji su uključeni, ulaz i izlaz podataka, među-procesne poveznice, itd.). Dokumentacija također treba uključivati tekstualne opise svakoga procesa. Tekst treba podržavati dijagrame, jasno opisujući aktivnosti, čimbenike, ulaze, izlaze, među-procesne poveznice, kao i pokazatelje uspješnosti procesa (postojeće ili predložene).
o Integrirati niz modela poslovnih procesa kako bi se osiguralo da su sve među-procesne poveznice potpune i dosljedne.
o Zajedno s upravom PU potvrditi opće i detaljne modele procesa.
o Prenositi znanje i kapacitete za analizu sustava i modeliranje kroz praktičnu obuku i obuku u učionici.
o Pripremiti, predstaviti i pregledati Izvješće analize poslovnih procesa.
• Reinženjering poslovnih procesa.
o Organizirati i voditi radionice za reinženjering za svako područje poslovnih procesa za koje je s upravom PU dogovoreno da će se obaviti reinženjering, prema zadatku.
o Službeno dokumentirati skup glavnih operativnih i upravnih funkcija i funkcija središnjeg ureda za reinženjering. Dokumentacija treba uključivati dijagramske prikaze (npr. swim-lane i dijagrame radnih/procesnih tokova, koji ilustriraju odnos između aktivnosti u modelu, organizacijske jedinice/čimbenike koji su uključeni, ulaz i izlaz podataka, među-procesne poveznice, itd.). Dokumentacija također treba uključivati tekstualne opise svakoga procesa. Tekst treba podržavati dijagrame, jasno opisujući aktivnosti, čimbenike, ulaze, izlaze, među-procesne poveznice, kao i predložene pokazatelje uspješnosti procesa.
9
o Integrirati niz modela poslovnih procesa kako bi se osiguralo da su sve među-procesne poveznice potpune i dosljedne.
o Zajedno s upravom PU potvrditi opće i detaljne modele procesa.
o Odrediti sve zakonske ili regulativne promjene koje su potrebne za provedbu poslovnih procesa za reinženjering.
o Prenositi znanje i kapacitete za reinženjering poslovnih procesa kroz praktičnu obuku i obuku u učionici.
o Pripremiti, predstaviti i pregledati Izvješće o reinženjeringu poslovnih procesa.
• Planiranje provedbe.
o Organizirati i voditi radionice za planiranje kako bi se zajednički prepoznali i odredili prioriteti niza „pod-projekata“ za provedbu modela poslovnog procesa za reinženjering.
o Izraditi model rizika (tehnički, organizacijski i zakonski rizici), uključujući strategije za ublažavanje rizika.
o Izraditi detaljni akcijski plan u vezi s vremenom i sredstvima za provedbu poslovnih procesa za reinženjering, uključujući, ali ne ograničavajući se na, upravljanje projektom, nadzor i mehanizme za osiguranje kvalitete.
o Prenositi znanje i kapacitete za planiranje aktivnosti i upravljanje rizikom kroz praktičnu obuku i obuku u učionici.
o Pripremiti, predstaviti i pregledati (na zahtjev) Detaljni plan provedbe.
• Završetak.
o Završiti aktivnosti.
o Dokumentirati aktivnosti, rezultate, naučene lekcije i predložene naknadne radnje.
C. JEZICI
Savjetnici rade na engleskome i hrvatskome jeziku. Konkretno, dokumenti se pripremaju na hrvatskome jeziku, s tim da se Izvješća o napretku pripremaju i na engleskome jeziku. Sva ostala komunikacija može se obavljati na hrvatskome jeziku – uz usluge usmenog i pismenog prevođenja po potrebi.
Savjetnik je odgovoran za pružanje usluga usmenog i pisanog prijevoda.
10
V. OPĆA ODGOVORNOST
A. HIJERARHIJSKI ODNOSI
Savjetnik će biti odgovoran i raditi pod vodstvom državnog tajnika/ravnatelja PU. Pomoćnik ravnatelja/voditelj projekta bit će Savjetnikov glavni partner za ključna pitanja. Voditelj projekta će Savjetniku omogućiti pristup potrebnim dokumentarnim materijalima, kao i pristup ključnim dionicima ovoga zadatka.
U poslovnim odnosima s Klijentom i ključnim dionicima, od Savjetnika se očekuje da bude samostalan i da se ponaša na profesionalan način.
B. PRIBAVLJENA SREDSTVA
Savjetnik je odgovoran za svu osnovnu logistiku, smještaj uredskih zaposlenika i unutarnje upravljanje koje je potrebno za obavljanje zadatka, kao i usluge usmenog i pismenog prijevoda.
PU će pružiti: upravnu i komunikacijsku pomoć, logistiku i mjesto za sastanke/konferencije i druga sredstva koja su potrebna za obavljanje zadatka.
C. OGRANIČENJA
Osim standardnih ograničenja u vezi sa sukobom interesa koja se navode u Ugovoru, svi materijali izrađeni prema ovome Ugovoru ostaju isključivo vlasništvo PU. Za ponovno korištenje tih materijala potrebno je ishoditi službeno pisano odobrenje PU.
Na početku zadatka, Savjetnik će zajedno s PU sastaviti izjavu o povjerljivosti koja će obvezati savjetnika na neotkrivanje bilo kakvih osjetljivih podataka koje Savjetnik može saznati u toku zadatka. Uvjeti ovoga sporazuma u skladu su s relevantnim zakonima Republike Hrvatske o zaštiti privatnosti.
VI. KVALIFIKACIJE Savjetnik pruža stručna znanja u: analizi poslovnih procesa i reinženjeringu u okružju državne uprave prihoda. Tim Savjetnika trebao bi uključivati – ali se ne ograničavati na - sljedeće članove. (Primjedba: ulogu voditelja tima / upravitelja projekta može obavljati jedan od viših stručnjaka za poreze ili viši sistemski analitičar.)
Voditelj tima / upravitelj projekta ima sljedeće kvalifikacije
• diplomu (diplome) iz računalnih znanosti, financija ili javne uprave.
• najmanje šest godina radnog iskustva u vođenju timova u analizi poslovnih procesa i projekata reinženjeringa ili projektima modernizacije porezne uprave.
• dokaz o uspješnoj primjeni službenih metoda i alata u upravljanju projektima.
11
• tečno govori te piše i čita engleski jezik.
Poželjno je da voditelj tima / upravitelj projekta ima:
• specijalističku diplomu (diplome) iz računalnih znanosti, financija ili javne uprave.
• dokaz o uspješnoj primjeni službenih metoda i alata za analizu poslovnih procesa i reinženjering.
• tečno govori te piše i čita hrvatski jezik.
Viši stručnjak(ci) za poreze ima sljedeće kvalifikacije
• diplomu (diplome) iz financija ili javne uprave.
• najmanje šest godina radnog iskustva u izvršnom i/ili operativnom upravljanju porezne uprave.
• dokaz o pozitivnom iskustvu u većim projektima modernizacije porezne uprave.
• tečno govori te piše i čita engleski jezik.
Poželjno je da viši stručnjak(ci) za poreze ima:
• specijalističku diplomu (diplome) iz financija ili javne uprave.
• dokaz o uspješnoj primjeni službenih metoda i alata za analizu poslovnih procesa i reinženjering u okružju porezne uprave.
• tečno govori te piše i čita hrvatski jezik.
Sistemski analitičar ima sljedeće kvalifikacije
• diplomu (diplome) iz računalnih znanosti, financija ili javne uprave.
• najmanje pet godina radnog iskustva u sistemskoj analizi u transakcijama – intenzivnim financijskim kontekstima.
• ovlaštenje za službenu metodologiju i alate koje koristi Savjetnik.
• dokaz o pozitivnom iskustvu u većim projektima modernizacije porezne uprave.
• tečno govori te piše i čita hrvatski i engleski jezik.
Poželjno je da sistemski analitičar ima:
• specijalističku diplomu (diplome) iz financija ili javne uprave.
12
• dokaz o uspješnoj primjeni službenih metoda i alata za analizu poslovnih procesa i reinženjering u okružju porezne uprave.
Specijalist za dokumentaciju ima sljedeće kvalifikacije
• diplomu (diplome) iz računalnih znanosti.
• najmanje pet godina radnog iskustva u dokumentiranju analize poslovnih procesa i reinženjeringu u transakcijama – intenzivnim kontekstima.
• ovlaštenje za službenu metodologiju i alate koje koristi Savjetnik.
• dokaz o stručnosti u korištenju Unified Modeling Language – unificiranog jezika za modeliranje – (UML)
• dokaz o pozitivnom iskustvu u većim projektima institucionalne modernizacije.
• tečno govori te piše i čita hrvatski i engleski jezik.
Poželjno je da specijalist za dokumentaciju ima:
• specijalističku diplomu (diplome) iz financija ili javne uprave.
• dokaz o uspješnoj primjeni službenih metoda i alata za analizu poslovnih procesa i reinženjering u okružju porezne uprave.
VII. OČEKIVANI REZULTATI I VREMENSKI ROKOVI
A. SAVJETNIK IZRAĐUJE:
o Nacrt Početnog izvješća (3. tjedan).
o Konačno Početno izvješće (4. tjedan).
o Nacrt Izvješća analize poslovnih procesa i predstavljanje (26. tjedan).
o Konačno Izvješće analize poslovnih procesa i predstavljanje (30. tjedan).
o Nacrt Izvješća o reinženjeringu poslovnih procesa i predstavljanje (34. tjedan).
o Konačno Izvješće o reinženjeringu poslovnih procesa i predstavljanje (40. tjedan).
o Nacrt Detaljnog plana provedbe i predstavljanje (44. tjedan).
o Konačni Detaljni plan provedbe i predstavljanje (50. tjedan).
13
o Konačno izvješće (52. tjedan).
B. PERIODIČNA IZVJEŠĆA I PRIOPĆENJA
Savjetnik priprema:
(a) Vremenske tablice radi dokumentiranja količine vremena koju je u stvari utrošio na zadatak te će ih skupiti i rezimirati u dokument koji će se svaki mjesec predavati voditelju projekta RAMP-a.
(b) Mjesečno izvješće o napretku koje rezimira, među ostalim, (i) postignute rezultate tijekom prethodnog razdoblja; (ii) kumulativna odstupanja od rasporeda ključnih događaja za napredak; (iii) korektivne radnje koje će se poduzeti da bi se vratilo na planirani raspored napretka; (iv) predložene preglede planiranog rasporeda; (v) predložene radnje koje će se poduzeti i ulazne podatke koje Savjetnik pribavlja u nadolazećem razdoblju; (vi) resurse za koje Savjetnik očekuje da će ih dobaviti NHIC i/ili radnje koje će NHIC poduzeti u sljedećem razdoblju za izvješćivanje; (vii) ostala pitanja ili potencijalne probleme za koje Savjetnik predviđa da bi mogli utjecati na napredak zadatka i/ili učinkovitost. Oni se predaju Voditelju projekta RAMP-a do kraja prvoga tjedna sljedećega mjeseca.
VIII. POPIS PRILOGA
A. Organizacijska struktura Središnjeg ureda Porezne uprave
B. Pregled glavnih operativnih funkcija
14
Prilog A: Organizacijska struktura Središnjeg ureda Porezne uprave
Prilog B: Sažetak Glavnih operativnih funkcija Registracija. Pravne se osobe (poduzeća) osnivaju na Trgovačkom sudu, nakon čega im Državni zavod za statistiku (DZS) dodjeljuje poslovni identifikacijski broj, koji one koriste prilikom prijavljivanja pri PU u porezne svrhe. Poduzetnici svoje poslovanje prijavljuju pri Gradskom uredu za gospodarstvo, a nakon toga pri PU radi oporezivanja, upotrebljavajući svoj JMBG broj (izdaje ga Ministarstvo unutarnjih poslova). Privatni pružatelji stručnih usluga (koji se navode i kao slobodnjaci ili obrtnici) ne trebaju prijaviti svoje poslovanje u Vladinoj agenciji, ali se moraju prijaviti za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za mirovinsko osiguranje te kod PU upotrebljavajući svoj JMBG broj. Navedeni pojedinačni porezni obveznici (“građani”), od kojih se zahtijeva da ispune poreznu prijavu za svoje samostalne prihode (zarade i kapitalne prihode), upotrebljavaju svoj JMBG broj kao identifikacijski broj poreznog obveznika. Sustav za registraciju ima dva glavna nedostatka. Prvo, zakoni doneseni 2003. godine utvrdili su povjerljivost (tajnost) JMBG broja fizičkih osoba te stoga fizičke osobe ne mogu biti prisiljene prijavljivati taj broj u svom poslovanju s vladinim i nevladinim agencijama (uključujući banke). Rezultat toga jest da trenutno ne postoji opće prihvaćen i
15
pravno važeći identifikacijski broj poreznih obveznika za fizičke osobe. Drugo, kao što se gore navodi, PU nema ovlaštenja odbiti, postavljati uvjete ili povući prijavu u porezne svrhe niti rutinski posjećuje prostore novih poreznih obveznika, kako bi potvrdila da oni doista obavljaju stvarne gospodarske aktivnosti. Stoga se potencijalni prevaranti mogu lako prijaviti kao porezni obveznici. Procjena. Porezne se obveze utvrđuju na temelju samo-procjene i upravne procjene
brada poreznih prijava. Porezne se prijave obrađuju u svakome od 122 lokalnih
sluge poreznim obveznicima. PU pruža prilično ograničen niz usluga poreznim
evizija i prisilna naplata. Revizije na terenu i ozbiljne radnje u vezi s prisilnom
poreza. Za većinu poreza (porez na dodanu vrijednost i doprinose za socijalno osiguranje), porezni obveznici obavljaju samo-procjenjuju svojih poreznih obveza i izvršavaju uplatu bankama na temelju obveza koje su samostalno procijenili. Međutim, fizičke osobe s poslovnim prihodom nemaju obvezu plaćanja poreza na prihod, sve dok PU ne pregleda poreznu prijavu koju je osoba samostalno procijenila i izda primjedbu na procjenu (tj. determinaciju). U oba slučaja, i samo-procjene poreza i poreza koje procjenjuje uprava, službenici za procjenu u lokalnim uredima moraju ručno obaviti internu analizu porezne prijave, kako bi se utvrdila točnost poreznih obveza. Ovaj način procjene ima veliki nedostatak utoliko što se značajni broj zaposlenika bavi rutinskim, činovničkim zadacima koji bi se mogli automatizirati. Oporeznih ureda PU. U najvećem se dijelu obrada obavlja ručno, što troši značajnu količinu ljudskih resursa na pregled prijava, prepisivanje podataka u računalni sustav i obavljanje internih provjera u vezi s ispravnošću prijavljenih poreznih obveza. Za razliku, učinkovite porezne uprave ulažu značajne napore u promicanje elektroničkog popunjavanja poreznih prijava i u centralizaciju obrade papirnatih poreznih prijava u jednome ili više centara za obradu podataka, koristeći modernu tehnologiju. Takvi aranžmani omogućavaju poreznoj agenciji da minimizira broj zaposlenika, koji se koriste za procjenjivanje i obradu poreza, omogućavajući na taj način da se više ljudskih resursa koristi za pružanje usluga poreznim obveznicima i za funkcije ovrhe koje su nužne za rad sustava samo-procjene. Uobveznicima. Manja uloga usluga poreznim obveznicima odražava se u organizaciji središnjeg ureda, gdje je funkcija usluga poreznim obveznicima dio odjela za informacijsku tehnologiju, dok u područnim uredima, uz iznimku jednog pilot-ureda u Zagrebačkoj županiji, ne postoje specijalizirane jedinice za pružanje usluga poreznim obveznicima. Iako je PU nedavno poduzela važan korak kada je osnovala jedinicu za telefonske usluge poreznim obveznicima, mnogi porezni obveznici smatraju da taj telefonski centar ne pruža dostatnu pomoć. Za razliku, moderne porezne agencije imaju namjenske jedinice za pružanje usluga poreznim obveznicima u središnjem uredu i u svakom područnom uredu, koje pružaju širok raspon usluga i proizvoda, koji su iskrojeni za različite kategorije poreznih obveznika i koje pružaju za to obučeni porezni službenici. Rnaplatom provode se u regionalnim uredima. Slabe strane u oba područja uključuju ovisnost regionalnih ureda o uputama lokalnih ureda (i drugih agencija), bez koristi od sustava automatizirane procjene rizika. Dakle, revizori i službenici za prisilnu naplatu ne
16
postavljaju se uvijek na najvažnije slučajeve u vezi s neispunjavanjem poreznih obveza. Osim toga, terenski revizori i službenici za prisilnu naplatu imaju malo automatiziranog alata i nisu detaljnije obučeni za upotrebu modernih metoda i tehnika revizije i prisilne naplate. Rješavanje sporova. Porezni obveznici mogu koristiti tri stupnja žalbi u rješavanju poreznih sporova s PU. Prvo, porezni obveznik može uložiti žalbu na procjenu u odjelu za reviziju, koji je izvorno izdao procjenu. Drugo, ako porezni obveznik nije zadovoljan s presudom na prvom stupnju, on ili ona može uložiti žalbu na procjenu Samostalnoj službi Ministarstva financija za drugostupanjske upravne postupke. Treće, ukoliko porezni obveznik nije zadovoljan s ishodom drugostupanjskog postupka, on ili ona može uložiti žalbu na slučaj pri upravnom sudu (i konačno ustavnom sudu). Svake godine služba za žalbe donosi presude za veliki broj slučajeva na kojima radi mali broj zaposlenik i uz slabu IT podršku. Na primjer, MFIN je 2006. godine obradilo 22 813 žalbi na drugom stupnju (od kojih su 10 896 bili novi predmeti) i donijelo je presude za 8 747 predmeta, s time da je preko 14 000 predmeta ostalo da se prebaci u 2007.godinu. Sve je ove slučajeve riješilo 13 službenika (od kojih je 11 odvjetnika). Jedan čimbenik koji uzrokuje veliki broj žalbi jest taj da se prisilna naplata prekida tijekom prvog i drugog stupnja žalbe, što može potaknuti porezne obveznike da ulažu neosnovane žalbe (iako se taj poticaj u određenoj mjeri ublažava činjenicom da kamate teku tijekom postupka žalbe). Druga negativa značajka jest ta da žalbe u prvom stupnju saslušava ista jedinice koja je procjenu izdala (umjesto posebne jedinice za žalbe), što očito utječe na pristranost u slučajevima protiv poreznog obveznika i može potaknuti porezne obveznike da ulože žalbu na drugom stupnju. Ovi i drugi problemi predstavljaju smetnju brzom i pravičnom sustavu rješavanja sporova.
